Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 2

Saopćenje za medije

Saopćenje za medije
08.03.2018.

Rezultati istraživanja stavova roditelja o srednjem stručnom obrazovanju

Srednje stručne škole u Bosni i Hercegovini ali i drugim dijelovima Europe imaju dvostruki cilj – odgovaraju
na potrebe tržišta rada a samim tim utječu i na ekonomski rast te odgovaraju na šire društvene izazove.
Roditelji u Bosni i Hercegovini igraju važnu ulogu u odlukama koje se tiču razvoja karijere njihove djece.
Zbog toga Projekat „Stručno obrazovanje“ koji implementira GIZ zanima kako roditelji razmišljaju o
srednjem stručnom obrazovanju, kakvim informacijama raspolažu oni sami, a na kojima se temelje savjeti
koje daju svojoj djeci i koji drugi faktori također utječu na odlučivanje.

Istraživanje stavova o stručnom obrazovanju i njegovim komponentama u okviru kojeg su učestovala 2111
ispitanika iz Hercegovačko – neretvanskog (58,5%) te Bosansko – Podrinjskog kantona (13,1%) i
Republike Srpske (28,4%), pokazuje da roditelji učenika završnih razreda osnovnih škola imaju šarenolika
mišljenja o ovom vidu obrazovanja. Ispitani roditelji u 43,4% slučajeva nisu dobili savjet za odabir vlastitog
obrazovnog puta, a ako su ga dobili, to je bio savjet člana porodice. Na pitanje da li mladi dobivaju dovoljno
infotmacija za njihovo školovanje od škola i drugih institucija koje se bave karijernim savjetovanjem, 33%
roditelja je dogovorilo negativno. U 34% slučajeva roditelji smatraju da preporuka za odabir srednje škole
zavisi od afiniteta osobe, ali ipak bi njih 22% preporučilo odabir srednje tehničke ili srodne škole za
nastavak školovanja. Jednak procenat, njih 16% preporučilo bi srednju stručnu školu i gimnaziju kao opciju
za dalje obrazovanje.

Kada je riječ o imidžu srednjeg stručnog obrazovanja, 35% ispitanih roditelja smatra da je imidž srednjeg
stručnog obrazovanja dobar. Ipak 25% ispitanih roditelja smatra da je imidž srednjeg stručnog
obrazovanja zadovoljavajući, odnosno loš. Tek 5% roditelja ima odlično mišljenje o imidžu srednjeg
stručnog obrazovanja, čime postaje jasno je da se mora više učiniti da se zanimanja koja nude srednje
stručne škole trebaju približiti široj javnosti.

Afirmativno je da 57% ispitanih roditelja smatra da će osobe sa završenim srednjim stručnim


obrazovanjem prije naći zaposlenje od lica koja su završila opće obrazovanje ili onih koje imaju visoko
obrazovanje. Ipak, 29% roditelja smatra da to nije slučaj i da završeno srednje stručno obrazovanje nije
garant zaposlenja.

Iz svega navedenog, ključne preporuke za oblast srednjeg stručnog obrazovanja bile bi da je neophodno
raditi na informisanju učenika i učenica osnovnih škola o mogućnostima nastavka školovanja i upoznati ih
sa različitim smjerovima koje nude srednje stručne škole, mogućnostima napredovanja i zaposlenja sa
ovom kvalifikacijom;

Prepoznavanje sklonosti učenika i učenica prema određenim zanimanjima već u osnovnoj školi,
predstavlja važan segment u razvoju karijere i daljeg usmjeravanja u odgovarajuće škole.
Neophodno je raditi na promjeni percepcije roditelja o srednjem stručnom obrazovanju i ponuditi vidljiva
rješenja uspješnih mladih ljudi koji su se karijerno ostvarili birajući srednje stručno obrazovanje kao svoj
obrazovni put. Veća uključenost različitih medija, naročito onih koje konzumiraju mladi i njihovi roditelji,
igrat će važnu ulogu u poboljšanju percepcije srednjeg stručnog obrazovanja.

Projekat "Stručno obrazovanje”, koji po nalogu Ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj Savezne
Republike Njemačke implementira Njemačko društvo za međunarodnu saradnju - Deutsche Gesellschaft
für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH, pokrenut je početkom prošle godine, a projektne
aktivnosti će pored Goražda biti implementirane u Gradišci, Mostaru i Prijedoru. Projekt, čiji je cilj
unaprjeđenje stručnog obrazovanja, sprovodi se u saradnji sa nadležnim ministarstvima obrazovanja,
školama i firmama u navedenim gradovima kao pilot regijama.

You might also like