SVOJSTVA DRVA

- fizička ( građa, gustoća, dimenzije i oblik, poroznost i sadržaj vode )

- kemijska ( sastav, aciditet i alkalited )
- fizičko–kemijska ( sorpcija, stezanje i bubrenje, kretanje vode )
- mehanička (elastičnost, čvrstoća, tvrdoća )
- termička ( rastezanje, koeficijent vodljivosti topline, specifična toplina,
koeficijent difuzije topline )
- električna ( vodljivost ili otpor, faktor energije, dielektrična konstanta )
- akustična ( vodljivost, rezonancija, apsorpcija )
- estetska ( boja, sjaj, miris, finoća, tekstura )
 RAST I
ANATOMSKA
GRAĐA

•Shematski
prikaz stabla

•Prikaz strujanja
hranjivih
sastojaka
•Odnos između visine i godina starosti stabla

•Odnos između debljine i godina starosti stabla

 •Poprečni, radijalni i
tangencijalni presjek
borovine sa naznakom
ranog i kasnog drva u
godu

•Poprečni
presjek
borovine sa
karakterističnim
nazivima
Ograđena jažica
Mikroskopski prikaz rasporeda provodnog i
spremišnog tkiva četinjača
 KEMIJSKA SVOJSTVA DRVA
- ugljik 50,0 %
- kisik 43,45 %
Elementarni - vodik 6,0 %
sastav suhog
drva: - dušik 0,2 %
- pepeo 0,3 %

Prosječan kemijski sastav stanice četinjače i listače

 FIZIČKO-KEMIJSKA SVOJSTVA DRVA

VLAŽNOST DRVA
Određivanje vlažnosti:
A) LABORATORIJ

Sušenje na temp. 103 +/- 2 oc

minimum 5 epruveta
B) VLAGOMJERI
- digitalni
- analogni

Vlažnost svježe posječenog drva:

- četinjače 40 – 200 %
- listače 35 – 130 %

Vlažnost u gotovim konstrukcijama:

6 – 12 % grijani dobro zračeni prostori

9 – 15 % zatvoreni negrijani prostori
15 – 18 % natkriti otvoreni prostori
18 – 22 % potpuno slobodne konstrukcije
Za stalne klasične konstrukcije - 18 % prije ugradbe

Za lijepljenje konstrukcije - 9 % - 12 % ± 3 %

U HRN. U.C.9.200 dani su

detaljno postoci vlažnosti
gradje, koji mora imati gradja
u ovisnosti od namjene
objekta i uvjeta
eksploatacije.
Ravnoteža vlage zraka, drveta i temperature
PROMJENA VOLUMENA

Voda u drvu: -slobodna

Higroskopska
- vezana
Kemijski vezana

Kemijski vezana voda ne isparava. Ona se može

osloboditi posebnim postupcima uz visoku temperaturu
(180 ºC)

TOČKA ZASIĆENJA VLAKNA – vlažnost koja

odgovara isparenju slobodne vode

Za četinjače kod 20°C iznosi : 25 – 32 %

HIGROSKOPNA RAVNOTEŽA – je ravnoteža između
vodene pare u zraku određene temperature i
količine vode u stijenki drva

HIGROSKOPNO PODRUČJE – približno do 30 % vlažnosti

SKUPLJANJE I BUBRENJE DRVA – sposobnost drva da kod

promjene vlage u određenim granicama mijenja
volumen

Srednje vrijednosti koeficijenta skupljanja odnosno

bubrenja za promjenu vlažnosti od 1%:
Dijagram vrijednosti koeficijenata skupljanja
odnosno bubrenja kod promjene vlažnosti

ČE - četinjače
HiB – hrast i bukva
α t - tangencijalno
α r - radijalno
α l - longitudinalno
 Prikaz karakterističnih
proizvoda pilane prije i
poslije sušenja

Spoj naglavnice i stupa, te nalijeganje

poprečnog na uzdužni elemenat
ZAPREMINSKA (VOLUMNA) MASA

Računska prostorna masa drva u kg/m3

Apsolutno suho drvo:

-jelovina 400 kg/m3
-smrekovina 450 kg/m3
-borovina 500 kg/m3
 VOLUMNA (SPECIFIČNA) MASA

Apsolutno suho drvo:

-celuloza 1,57 kg/m3
-lignin 1,40 kg/m3

Volumen pora:

 G 
Vp = 1 − S  * 100
 γ 

Vp – volumen pora
Gs – masa apsolutno suhog drva
γ - volumna (specifična) masa
ZAPREMINSKA (VOLUMNA) MASA

Računska prostorna masa drva u kg/m3

Apsolutno suho drvo:

-jelovina 400 kg/m3
-smrekovina 450 kg/m3
-borovina 500 kg/m3
Ovisnost čvrstoće drva reducirana na 15%
vlažnosti u odnosu na postotak vlažnosti
 Ovisnost čvrstoće na tlak
okomito na vlakanca u
odnosu na postotak vlažnosti

Ovisnost čvrstoće na savijanje i

tlak paralelno s vlakancima u
odnosu na postotak vlažnosti
Ovisnost čvrstoće drva od smjera djelovanja
sile u odnosu na smjer vlakanaca
 REZULTATI EKSPERIMENTALNIH ISTRAŽIVANJA
MEHANIČKIH SVOJSTAVA DRVA

Idealizirani uzorak drva izložen vlačnim naprezanjima paralelno

s vlakancima, tlačnim naprezanjima paralelno s vlakancima i
tlačnim naprezanjima okomito na smjer vlakanaca
Idealizirani uzorak drva izložen posmičnim naprezanjima u
smjeru vlakanaca (a) i okomito na vlakanca – presjecanje
vlakanaca (b)
 TLAČNA ČVRSTOĆA

Mala epruveta
20 x 20 x 40 mm
Velika epruveta
50 x 50 x 100 mm
Modul elastičnosti
50 x 50 x 200 mm

Izgled uzorka i shema

opterećenja za ispitivanje
tlačne čvrstoće paralelno s
vlakancima ( HRN. D.AI.045)
σ – ε dijagram ispitivanja uzorka borovine na tlak
paralelno i okomito na vlakanca
 Izgled uzorka za ispitivanje
tlačne čvrstoće okomito na
vlakanca (HRN. D.AI.051)

Mala epruveta
20 x 20 x 40 mm
Velika epruveta
50 x 50 x 100 mm

Tlak okomito na vlakanca na

djelomičnoj površini
(pečatni pritisak)
 Tlak pod kutem

Čvrstoća po EC5:

fα, c, d ≤ fα, c = fc, o, d − (fc, o, d − fc,90, d ) ∗ sin α

 VLAČNA ČVRSTOĆA

Mala epruveta
20 x 25 x 320 mm
Velika epruveta
50 x 46 x 600 mm
Modul elastičnosti
50 x 46 x 600 mm

Izgled uzorka za ispitivanje

vlačne čvrstoće paralelno s
vlakancima ( HRN. D.AI.045)
σ – ε dijagram ispitivanja uzorka borovine na vlak
paralelno i okomito na vlakanca
Ovisnost vlačne čvrstoće od smjera djelovanja sile u
odnosu na smjer vlakanaca
 ČVRSTOĆA NA SAVIJANJE

Stadij raspodjele normalnih naprezanja uzorka

opterećenog na savijanje
 Izgled uzorka i shema Mala epruveta
opterećenja za ispitivanje 20 x 25 x 320 mm
čvrstoće na savijanje Velika epruveta
50 x 50 x 800 mm
Modul elastičnosti
50 x 50 x 800 mm
Razvoj naprezanja u savijanom drvenom nosaču

Moment savijanja u elastičnom području:

Mel = σ * Wel
Wel = 1 * H2 /6 za širinu b=1
 međutim prijelazom u PLASTIČNO područje:

fo,c – tlačna čvrstoća drveta paralelno s vlaknima

fo,t – vlačna čvrstoća drveta paralelno s vlaknima

Prema eksperimentima ispitivanja čvrstoća drveta:

Označi li se s:

tada granični moment savijanja možemo izraziti kao:

A iz čega slijedi uz
Konačno:

A izraz je čvrstoća na savijanje!

Kod jednostavnih proračuna uzima se da je taj izraz

jednak fm.

Ako se riješi numerika dolazi se do izraza:

Što je približno 1.8, u standardima je

uzeto 1.79
Savojna
čvrstoća
RAZLIKA između proračuna savijanja po graničnim
stanjima nosivosti i proračuna po dopuštenim
naprezanjima.

Dijagram σ/ε s označenom nosivošću materijala.

savijanje:

naprezanje na rubu: prema

dimenzioniranju po dopuštenim naprezanjima, dakle:

Po graničnim stanjima, u trenu sloma presjeka, stanje
naprezanja je:

iz čega:

Uzimajući faktor sigurnosti F.S. ( cca 2.5 ), dijelimo

obje strane izraza sa F.S.
Izraz s lijeve strane se može predstaviti kao Mdop a
izraz s desne strane je u stvari σdop

Wpl = bh2/4

Ušteda je 50%

Kod I presjeka ušteda je samo 15%

Moraju se provesti DVA proračuna:

• Za stanje nosivosti i
• Stanje upotrebljivosti
POSMIČNA ČVRSTOĆA

“Rolling shear”

Vrste posmičnih čvrstoća

 Posmična naprezanja kod savijanja
τ = ( Q*S ) / ( I*b )

Stvarna raspodjela posmičnih naprezanja u plohi

smicanja za simetričan i nesimetričan uzorak
 Rezultati ispitivanja posmične čvrstoće za
nesimetrične uzorke i utjecaj pridržajnih sila Q na
posmičnu čvrstoću.
Utjecaj pridržajnih sila Q na posmičnu čvrstoću za
simetrične uzorke.
 U slučaju nepridržanog uzorka naprezanja silama
cijepanja u kritičnom presjeku su:

za b = 1

Kako je: i

Odakle se vidi da sa povećanjem ekscentriciteta “e”

ili smanjenjem duljine probe “L” posmično
naprezanje τ teži k nuli.
 Posmična čvrstoća ( HRN. D.AI.053 )

mala epruveta velika epruveta

Radijalna ravnina Tangencijalna ravnina

Uzorak za ispitivanje posmične čvrstoće ( HRN. D.AI.053 )

 Raspored
posmičnih
naprezanja
TXY.
FEA program
COSMOS/M
REOLOŠKI MODEL DRVA
Reološki model drva; elastični i viskozni elementi
povezani su u nizu i paralelno.
 TRAJNA ČVRSTOĆA

Ovisnost deformacija od vremena za

opterećeni i rasterećeni uzorak.
Ovisnost deformacije o vremenu, za uzorke
opterećene različitim intezitetima
opterećenja.
Dijagram trajne čvrstoće
 KONSTANTE ELASTIČNOSTI

Srednja vrijednost modula elastičnosti i smika

za monolitno drvo u kN/cm2
 TRAJNOST DRVA

Trajnost obrađenog drva u godinama.

Trajnost drva u ovisnosti o uvjetu eksploatacije.

 PROTUPOŽARNA SIGURNOST

Ovisnost vremena do paljenja drva i

temperature .
Ovisnost debljine pougljenog sloja i vremena
djelovanja požarnih temperatura.
Vatrootpornost drvenbog i čeličnog stupa
( CSTB – PAriz )
Vatrootpornost lameliranih nosača prema DIN 4102

Vatrootpornost stupova prema DIN 4102

Vatrootpornost
drvenih panela
( DIN 4102 )
GLJIVICE I INSEKTI

Gljivica hrasta .
 Anobium
punctatum.