Professional Documents
Culture Documents
Neuracunljivost PDF
Neuracunljivost PDF
Neuracunljivost PDF
1.UVOD…..…………………………………………………………… 1
2. POJAM NEURAČUNLJIVOSTI…. ………………….….. 2
2.1. Odnos uračunljivosti i krivice ……….…. .……………………
2.2. Osnov uračunljivosti... .………………………….…... 3
3. UTVRĐIVANJE NEURAČUNLJIVOSTI ……. .………… 5
3.2. Biološki metod ..........................................................................
3.3. Duševna poremećenost …….. ………………………………. 7
3.4. Duševne bolesti ……………………………………………….
3.5. Privremena duševna poremećenost ........... .............................. 9
3.6. Zaostali duševni razvoj ……. …….. ……………………….. 10
3.7. Druga teža duševna premećenost ……………………………....
3.8 Mogućnost rasuđivanja i odlučivanja ………...... …………… 11
3.9. Mješoviti metod………………………………………………….
4. IZRICANJE MJERA BEZBJEDNOSTI OBAVEZNOG
PSIHIJATRIJSKOG LIJEČENJA…… ………………………… 12
4.1. Oduzimanje poslovne sposobnosti ………. ………….……… 13
4.2. Problemi kod oduzimanja poslovne sposobnosti osobama s
duševnim smetnjama............................................................................... 14
5.ZAŠTITA SLOBODA I PRAVA MENTALNIH
BOLESNIKA ... ……………………………………………..……… 17
5.1. Havajska deklaracija………………………………………………
5.2. Nacrt principa i garancija za zaštitu mentalnih bolesnika i
unapredjenje staranja o mentalnom zdravlju ……………………….… 18
5.3. Pravci razvoja zaštite sloboda i prava mentalnih bolesnika…… 20
5.4. Bitno smanjena uračunljivost ………………………………... 22
6. ACTIONES LIBERAE IN CAUSA …………………….…… 23
6.1. Odgovornost za actione liberae in causa………………………..
6.2. Actione liberae in causa i smanjena neuračunljivost…… …….. 24
6.3. Sredstva i načini kojima se izvršilac može dovesti u stanje
privremene neuračunljivosti…………………………………………….
6.4. Alkohol ………………………………………………………. 25
6.5. Droge ………………………………………………………..… 27
6.6. Upotreba lijekova (tabletomanija)….. .………………..……….. 29
6.7. San …………………… ……………………………………….. 30
6.8 .Ostala sredstva ………...…………………………………..… 31
7. ZAKLJUČAK …………….…………………………….. 32
LITERATURA………... …………………….……….. …… 33
Krivično pravo/Neuračunljivost Nataša Vaskrsić
1. UVOD
1) Neuračunljivost
2) Sila i prjetnja
3) Stvarna zabluda i
4) Pravna zabluda
1
Krivično pravo/Neuračunljivost Nataša Vaskrsić
2. POJAM NEURAČUNLJIVOSTI
Nije uračunljiva ona osoba koja je u vrijeme učinjenog krivičnog djela nije mogla
shvatiti značaj svoga djela ili nije mogla upravljati svojim postipcima zbog trajne ili
privremene duševne bolesti, privremene duševne poremecenosti ili zaostalog
duševnog razvoja (Zakon o Krivičnom postupku BiH, Sl. novine F BiH
br.35/03,37/03,56/03 čl.34.st1 ). Učinitelj krivičnog djela čija je sposobnost da shvati
značaj svog djela ili da upravlja svojim postupcima bila bitno smanjena zbog nekog
stanja iz stava 1.ovog člana može se blaže kazniti (bitno smanjena uračunljivost),
(Zakon o Krivičnom postupku BIH, Sl. novine F BiH br.35/03,37/03,56/03, čl34.st2).
1
M. Radovanović ,Pravo SFRJ, Beograd 1976,str.163
2
Krivično pravo/Neuračunljivost Nataša Vaskrsić
3
Krivično pravo/Neuračunljivost Nataša Vaskrsić
4)Prema teoriji našeg prava (prava SFRJ), koju naročito zastupaju prof.
Srzentić-Stajić, osnov uračunljivosti je psihičko stanje u kome postoji mogućnost
za svesno djelovanje čovjeka, a to znači mogućnost pravilnog shvatanja zbivanja
u sebi i oko sebe, i mogućnost preduzimanja radnji u saglasnosti za svesno
postavljenim ciljevima.Razmatrajući pitanje osnova uračunljivosti sa pozicija
teorije marksizma, pomenuti aurora smatraju da treba poći od relativno
uslovljene volje čovjeka, a time i njegove djelatnosti.Međutim, čovjek kao
svjesno i misaono biće u tome uzročno povezanom procesu nije pasivni factor
koji se po zakonu nužnosti sjepo ukopčava u process zbivanja, već je on ujedno
aktivni factor, koji utiče na procese zbivanja i u prirodi i u društvu.
4
Krivično pravo/Neuračunljivost Nataša Vaskrsić
3. UTVRĐIVANJE NEURAČUNLJIVOSTI
Neuračunljivost se utvrđuje u krivičnom postupku uz pomoć ljekara –psihijatra
koji daje nalaz o postojanju stanja duševne poremećenosti i mišljenje o mogućnosti,
odnosno nemogućnosti rasuđivanja i odlučivanja. Na osnovu nalaza i mišljenja
ljekara-psihijatra, sud donosi konačnu odluku o neuračunljivosti, smanjenoj
uračunljivosti ili uračunljivosti učinioca krivičnog djela.
Lice koje svojom radnjom ostvari sve elemente bića nekog krivičnog djela u
stanju neuračunljivosti nije za to delo krivo, odnosno uzima se da ne postoji ni
krivično djelo jer nije ostvaren njegov subjektivni element. U odnosu na
neuračunljivog učinioca, pod uslovom da je opasan po okolinu, mogu biti primenjene
određene mere bezbednosti.Pored obaveznog psihijatrijskog liječenja i čuvanja u
zdravstvenoj ustanovi, to su i zabrana upravljanja motornim vozilom, zabrana vršenja
poziva, delatnosti ili dužnosti i oduzimanje predmeta.
Navedeni metodi ipak ne polaze od pravog stanja stvari, tako da se samo uslovno
mogu prihvatiti. Naime, postoje forme duševne poremećenosti koje se ne zasnivaju na
organskim, biološkim promenama, tj. Nisu uslovljene nikakvim somatskim
promenama koje se egzaktno mogu utvrditi. Nije prihvatljiva fikcija da svaki duševni
poremećaj ima organski uzrok, samo što nauka još nije u stanju da ga ustanovi. S
druge strane, ni psihološki metod ne može sasvim egzaktno utvrditi neku psihičku
datost, tj. nešto što se određenim naučnim metodama može okvalifikovati kao psihički
poremećaj. On se u znatnoj meri oslanja i na vrednovanja, tako da se govori i o
psihološko-normativnom metodu. 2
2
Z.Stojanović,Krivično pravo opšti dio, Beograd 2002,str.169
5
Krivično pravo/Neuračunljivost Nataša Vaskrsić
Biološki osnov se može ispoljiti u tri vida: Privremena ili trajna duševna bolest,
privremena duševna poremećenost i zaostali duševni razvoj i druga teza duševna
poremećenost.
3
Z.Stojanović Krivično pravo opšti dio, Beograd 2002,str.170
6
Krivično pravo/Neuračunljivost Nataša Vaskrsić
Zakon na prvom mjestu navodi duševne bolesti kod kojih pravi razliku prema
njihovom trajanju, odnosno prema mogućnostima izlječenja i djeli ih na trajne i
privremene. S obzirom na na uzrok duševnih bolesti , uobičajena ja njihova podjela na
egzogene i endogene . Egzogene su one koje su izazvane nekim spoljnim faktorima
koji spolja djeluju na organizam i gde se njihovo dejstvo može ustanoviti, pa se stoga
govori o duševnim bolestima ( psihozama ) koje su organski uslovljene. To su, na
primjer traumatske psihoze ( nakon povrede mozga ), psihoze izazvane infekcijom
npr.(progresivna paraliza ), epilepsija izazvana promjenama na mozgu, propadanja
ličnosti usled moždane artrioskleroze, itd…
4
M. Radovanović ,Pravo SFRJ, Beograd 1976, str.170
7
Krivično pravo/Neuračunljivost Nataša Vaskrsić
Endogene psihoze su, pak, one duševne bolesti čiji je uzrok unutrašnji, kod kojih
se ne mogu dokazati organski uzroci. To su, pre svega, manično-depresivna psihoza,
shizofrenija i paranoja.Pod duševnim oboljenjima uopšte podrazumjevaju se oboljenja
centralnog nervnog sistema (prvenstveno mozga), koja se ispoljavaju u patološkom
oblicima većine psihičkih funkcija.Pomenuta narušavanja psihičkih funkcija
izražavaju se u svim djelovima psihičkog života čovjeka,a naročito u poremećaju
nagona,osjećaja i afekta, raspoloženja i temperamenta, intelektualnih funkcija
duševnog života,volje i akcije.Duševna oboljenja prema svom trajanju mogu biti
trajna i privremena. 5
Psihoze se obično klasifikuju na: 1) one koje potiču od organse bolesti ili
povrede mozga, ili 2) one koje su funkcjeonalni poremećaji emotivnog porjekla. Jasno
je da će svaka povreda mozga ili bolesno stanje mozga, koji mjenjaju rasuđivanje
pojedinca ili sposobnost samosavlađivanja, uticati na njegovo ponašanje. Ako je
organsko stanje takvo da je on duhovno dezorjentisan, njegovo ponašenje može se
uputiti apsurdnim,opasnim ili protivdruštvenim smjerom. Kada poremećeni pojedinac
patio d priviđanja, on može napasti svoje tobožnje neprijatelje ili izvršiti vrlo teške
zločine.
b) Šizofrenija
5
M. Radovanović, Pravo SFRJ,Beograd 1976, str. 172
6
M.Eliot,Zločin u savremenom društvu, Sarajevo 1962,str.275
8
Krivično pravo/Neuračunljivost Nataša Vaskrsić
carstvu svojih halucinacija. Neki su paranoični i vjeruju da su bog ili njihov izaslanik.
U drugim primjerima paranoičar je Naposeon ili neka druga čuvena isririjska ličnost. 7
c) Paranoja
Paranoja se takođe klasifikuje kao posebna vrsta hronične duševne bolesti. U toj
bolesti sistematski se javljaju priviđanja, ali pamćenje je neuštećeno. Pojedinac je pun
sumnjičenja i vjeruje da je žrtva neprijateljstava sa svih strana. Po Frojidu, paranoja je
u tesnoj vezi sa homoseksualnom sklonošću koja nije bila zadovoljena već
projektovana. Paranoidni tipovi ličnosti su retko u bolnicama jer su obično u stanju da
se o sebi brinu i najčešće su bezopasni.
Ipak, paraniičari ponekad izvršavaju ubistva i druga violentna krivična djela i oni
su potencjalno opasni. Oni ponekad napadaju ili pokušavaju da ubiju nepoznate
osobe. Ponekad oni pokušavaju da ubiju javne službenike. Takvi paranoičari često
pišu nepristojna pisma; u stvari, pisci nepristojnih pisama većinom su paranoičari. Oni
takođe vrše pronevjere. Ostale vrste prestupa obuhvataju pijanstvo i napuštanje
porodice.
7
M.Eliot,Zločin u savremenom društvu, Sarajevo 1962,str.256
8
M.Eliot,Zločin u savremenom društvu, Sarajevo 1962,str.276
9
Krivično pravo/Neuračunljivost Nataša Vaskrsić
Uzroci ovog stanja mogu biti brojni i različiti. Neki se javljaju u toku začeća, za
vreme trudnoće, nakon porođaja i u toku prvih godina razvoja deteta. Zaostali duševni
razvoj kao oblik duševne poremećenosti treba razlikovati od eventualne nepotpune
duševne razvijenosti osoba koje su neznatnije prekoračile granice punoljetstva, ali još
nisu potpuno duševno razvijene usled pojedinih individualnih svojstava, ali i usled
pojedinih spoljašnih uticaja. Tako mlađe punoljetne osobe mogu da budu nepotpuno
duševno razvijene, odnosno njihova duševna razvijenost može da odgovara
razvijenosti maloljetnika. Međutim, takvo stanje ne odgovara zaostalom duševnom
razvoju kao osnovu koji isključuje uračunljivost.
9
M. Radovanović, Pravo SFRJ, Beograd 1976, str.173-174
10
Krivično pravo/Neuračunljivost Nataša Vaskrsić
10
Z. Stojanović, Krivično pravo opšti dio,Beograd 2002,str 168-169
11
Krivično pravo/Neuračunljivost Nataša Vaskrsić
12
Krivično pravo/Neuračunljivost Nataša Vaskrsić
Učiniocima krivičnih djela mogu se izreći ove mjere bezbjednosti: ( Krivični zakon
Republike Srpske,Sl. glasnik RS, br. 72/2011 i 101/2011,član 56).
5. oduzimanje predmeta.
Učiniocu koji je krivično djelo učinio u stanju bitno smanjene uračunljivosti, sud
će izreći obavezno psihijatrijsko liječenje ako na osnovu težine izvršenog krivičnog
djela i stepena učiniočeve duševne poremećenosti utvrdi da postoji opasnost da bi
mogao izvršiti isto ili teže krivično djelo i da je radi otklanjanja ove opasnosti
potrebno njegovo liječenje. (Krivični zakon Republike Srpske, Sl. glasnik RS, br.
72/2011 i 101/2011član 58, st.1).
b) nadležnog tužioca,
13
Krivično pravo/Neuračunljivost Nataša Vaskrsić
g) djeda, babe, brata, sestre, unuka i drugih lica, ukoliko trajno žive u domaćinstvu
sa licem za koje se predlaže oduzimanje, odnosno vraćanje poslovne sposobnosti,
d) lica kome se oduzima ili vraća poslovna sposobnost ukoliko ono može da shvati
značaj i pravne posljedice svog prijedloga i
14
Krivično pravo/Neuračunljivost Nataša Vaskrsić
Na primjer, nije jasno definirano pitanje rutinskih posjeta staratelja štićenicima, niti
provjera temeljitosti njihovih godišnjih izvješća. Iako se savjesnost centara za
socijalni rad ne dovodi u pitanje, veoma je prisutno mišljenje da oni nemaju
adekvatne resurse koji će osigurati značajne mjere zaštite u ovakvim slučajevima.
Također, nije jasno na koji način štićenik, koji se ne slaže s odlukom o sebi, može
osporiti cjelokupan nalaz o nesposobnosti i tražiti smjenjivanje staratelja. Međutim, to
nije isto što i osporavanje primjerenosti odluke koju je donio staratelj.
15
Krivično pravo/Neuračunljivost Nataša Vaskrsić
umanjenim sposobnostima da vrše svoja prava kroz razne oblike podrške u donošenju
odluka“.
16
Krivično pravo/Neuračunljivost Nataša Vaskrsić
11
R.Kovačević,et al. , Ustavnost i zakonitost u zastiti ljudskih sloboda i prava,Institut za kriminološka
i socjološka istrazivanja, Beograd 1997,str.188
12
R.Kovačević,et al. , Ustavnost i zakonitost u zastiti ljudskih sloboda i prava,Institut za kriminološka i
socjološka istrazivanja, Beograd 1997,str.189
17
Krivično pravo/Neuračunljivost Nataša Vaskrsić
a)Prisilna hospitlizacija
13
R.Kovačević,et al. , Ustavnost i zakonitost u zastiti ljudskih sloboda i prava,Institut za kriminološka i
socjološka istrazivanja, Beograd 1997,190
18
Krivično pravo/Neuračunljivost Nataša Vaskrsić
Odrebe Nacrta predviđaju ostvarivanje svih građanskih prava i obaveza kao što
to ostvaruju i duševno zdrave osobe .Mentalni bolesnici su legalno kompetentne
osobe, sve dok se to ne ospori posebnom sudskom odlukom. Ključni fenomen u
ostvarivanju građanskih prava jeste poslovna sposobnost. Pod tim pojmom u pravu se
podrazumjeva sposobnost zaključivanja pravnih poslova tj.mogućnost da se izjavama
volje proizvedu građansko-pravna dejstva. Poslovna sposobnost se stiče sa navršenih
18.godina zivota. Psihološki supstrat poslovne sposobnosti je sposobnost za
rasuđivanje. Mentalne bolest i poremećaji kao što su napredovale forme shizofrene
psihoze, demencije i oligofrenije, remete normalno rasuđivanje. U zavisnost od
progresije mentalnog poremećaja rasuđivanje može biti lakše ili teže komprimitovano.
Prema tome mentalni bolesnik će biti ograničeno poslovno sposoban ili potuno
poslovno neposoban. Postojanje duševne bolesti dokazuje se psihijatrijskim
ispitivanjem i taj posao pripada psihijatru. Sposobnost za rasuđivanje manifestuje se
konkretnim snalaženjem osobe u realitetu, njenim odnosom prema stvarima i
pojavama, mogućnostima da racjonalno poveže i intelektualno obradi obične životne
detalje i sve to stavi u funkciju očuvanja integriteta vlastite ličnosti.Prema tome,
procjena sposobnosti za rasudjivanje pretpostavlja dobro opšte obrazovanje i bogato
životno iskustvo procjenjivača. Ovaj posao pripada sudu..Pri tome sud se rukovodi
činjenicom, da li konkretna osoba ugrožava vlastita prava i interese ili prava i interese
drugih. 14
14
R.Kovačević,et al. , Ustavnost i zakonitost u zastiti ljudskih sloboda i prava,Institut za kriminološka i
socjološka istrazivanja, Beograd 1997,192
19
Krivično pravo/Neuračunljivost Nataša Vaskrsić
a) Zakonodavni pravac
Zakonski i drugi propisi koji regulišu život mentalno bolesne populacije moraju
maksimalno da štite slobode, prava i interese bolesnika. Mentalna patologija je
sastavni dio svakog društva. Ona se ničim, pa ni propisima ne može izolovati. U
društvu je nastala i jedino u društvu se može sanirati. Zakonska rješenja bi trebala da
uvažavaju savremena dostignuća psihijatrijske nauke, a posebno njenih specjalnost
socjalne i forenzičke psihijatrije. Oni propisi koji odredjuju izolaciju mentalnih
bolesnika, u cilju zaštite društva u stvari uništavaju duševno bolesnog čovjeka
sistemom kontinuirane psihičke i socjalne deterioracije. Humani propisi treba d
aintegrišu mentalno bolesnu populaciju u društvu, da joj odrede obaveze i aktivnost u
cilji liječenja i rehabilitacije. 16
b) Edukativni pravac
15
R.Kovačević,et al. ,Ustavnost i zakonitost u zastiti ljudskih sloboda i prava,Institut za kriminološka i
socjološka istrazivanja, Beograd 1997,str.194
16
R.Kovačević,et al. ,Ustavnost i zakonitost u zastiti ljudskih sloboda i prava,Institut za kriminološka i
socjološka istrazivanja, Beograd 1997,str.194
20
Krivično pravo/Neuračunljivost Nataša Vaskrsić
c) Terapijski pravac
Bitno smanjena uračunljivost nije osnov koji isključuje krivicu. Bitno smanjena
uračunljivost je bitno smanjena sposobnost učinioca krivičnog djela da rasuđuje, ili
odlučuje o svojm postupcima usled postojanja nekog od stanja duševne
poremećenosti: trajne ili privremene duševne bolesti, privremene duševne
poremećenosti, ili zaostalog duševnog razvoja.
U vreme nastanka bitno smanjene uračunljivosti, bilo je onih koji su bili protiv
stepenovanja uračunljivosti. To su uglavnom predstavnici klasične škole. Danas je
ovaj institute u teoriji nesporan i poznaju ga sva savremena evropska krivična
zakonodavstva. Pošto bitno smanjena uračunljivost ne isključuje krivicu, učiniocu
krivičnog djela u tom stanju mogu se izreći sve krivične sankcije koje se izriču i
uračunljivom licu. Međutim, zakon uvažavajući specifičnosti ovog stanja, predviđa
mogućnost ublažavanja kazne. Takođe postoji i mogućnost da se uz kaznu izrekne
17
R.Kovačević,et al. ,Ustavnost i zakonitost u zastiti ljudskih sloboda i prava,Institut za kriminološka i
socjološka istrazivanja, Beograd 1997,str.195
18
R.Kovačević,et al. ,Ustavnost i zakonitost u zastiti ljudskih sloboda i prava,Institut za kriminološka i
socjološka istrazivanja, Beograd 1997,str.195
21
Krivično pravo/Neuračunljivost Nataša Vaskrsić
19
Z. Stojanović, Krivično pravo opšti dio,Beograd, 2002,str.171
20
Z. Stojanović, Krivično pravo opšti dio,Beograd,2002,str.172
22
Krivično pravo/Neuračunljivost Nataša Vaskrsić
U teoriji krivičnog prava vrlo rano je nastao spor oko toga da li je učinilac ovako
izvršenog djela krivično odgovoran i može li se kazniti. Jedni su smatrali da on nije
odgovoran, da je radnja kojom se stavlja u neuračunljivo stanje pripremna radnja.
Drugi su, sasvim suprotno, smatrali da takva radnja nije pripremna radnja,već da je
učinilac takvom radnjom sebe upotrebio kao sredstvo za izvršenje djela, dakle, radi se
o radnji izvršenja djela jer se ona na posredan način javlja kao uzrok posledice
krivičnog djela. Krivična odgovornost za actiones liberae in causa bazira se na
činjenici da učinilac u momentu stavljanja sebe u privremeno neuračunljivo stanje
ostvaruje uzrok posledice pod uslovom da je tog momenta bio uračunljiv i da je znao,
odnosno mogao znati i bio dužan da zna da u takvom stanju može izvršiti krivično
djelo. 21
-Da je lice u stanju privremene neuračunljivosti izvršilo krivično djelo činjenjem, ili
nečinjenjem;
-Da između radnje, kojom se lice stavlja u privremeno neuračunljivo stanje i posledice
ostvarenog krivičnog djela postoji uzročni odnos.
Ne može se govoriti o postojanju actiones liberae in causa ako je lice već bilo
neuračunljivo u vreme upotrebe opojnih sredstava.
Isto tako, ukoliko je lice bilo uračunljivo, ali se nije opilo svojevoljno već pod
dejstvom neotklonjive prinude, ili usled patološkog pijanstva koje nastupa zbog nekog
organskog poremećaja, čega ono nije svesno.
21
Z. Stojanović, Krivično pravo opšti dio,Beograd, 2002,str.184
23
Krivično pravo/Neuračunljivost Nataša Vaskrsić
Postoje više sredstava koja imaju kriminogeni značaj, tj. Sredstva kojima se
učinilac može dovesti u stanje privremene neuračunljivosti. Kao sredstva kojima se
učinilac može dovesti u stanje privremene neuračunljivosti. Druga sredstva i načine
Krivični zakon ne spominje, ali isto tako Zakon ne predviđa nikakva ograničenja u
pogledu sredstava načina kojima se pojedino lice može dovesti u stanje
neuračunljivosti i to izražava širokom formulacijom ili na drugi način.
22
M. Radovanović,Pravo SFRJ, Beograd 1976, str.179
23
.M.Kukolj, Actiones Liberae in causa, Prva književna komuna Mostar 1981.str.90.
24
Krivično pravo/Neuračunljivost Nataša Vaskrsić
6.4. Alkohol
24
M.Kukolj, Actiones Liberae in causa, Prva književna komuna Mostar 1981,str.94
25
Krivično pravo/Neuračunljivost Nataša Vaskrsić
opijenost može dospjeti svako lice koje konzumira alcohol. Akutna poijenost nastaje
spontano, slučajno, ili zadesno, ili pak namjerno, a njen intenziet zavisi od količine
konzumiranog alkohola.
26
Krivično pravo/Neuračunljivost Nataša Vaskrsić
Alkohol ima veliki kriminogeni značaj i rijetke su pojave koje, kao alkoholizam
tako kompleksno zahvataju skoro sve komponente društvenog zivota, što je uslovilo
da se taj problem obrađuje u okviru mnogih nauka, npr. Socjologije, psihijatrije,
farmakologije, pedgogije, psihologije, kriminologije i krivičnog prava. Granica
između alkoholisanosti i delikventne faze nije mnogo udaljen, jer svako prekomjerno
konzumiranje alkohola, bilo akutno ili hronično, dovodi do potencijalne opasnosti od
delikventskog ponašanja. Dakle, jedna od posledica alkoholizma je kriminalitet.
Agresivni, impulzivni ljudi upotrebom alkohola postaju još agresivniji, oslobođeni
moralnih kočnica i mnoga evidentiran akrivičn adjela događaju se u pijanom stanju
6.5. Droge
25
M.Kukolj, Actiones Liberae in causa, Prva književna komuna Mostar 1981,str.98
27
Krivično pravo/Neuračunljivost Nataša Vaskrsić
medicinskom tretmanu nego krivično pravnom ili bolje rečeno krivičnopravni tretman
je obuhvaćen samo jednu dimenziju, dok je druga ostala potpuno zanemarena.
Zloupotreba droga može imati za cilj da se u stanju koje nastane nakon upotrebe
droge izvrši određeno krivično djelo. Takva situacija zahtjeva krivičnopravni tretman.
Sama aktivnost konzumiranja droga se ne tretira kao kriminalna djelatnost već kao
bolest, ali se često u akciji obezbeđenja droge vrše različiti delikti kao što su: obijanje
apoteka,falsifikovanje recepata ,kidnapovanje, ucjene, krvni delikti, navođenje
maloljetnika na uzimanje droge i td. Postoji mogućnost da se pojedinac upotrebom
droge stavi u stanje neuračunljivosti ili smanjene uračunljivosti i u takvom stanju
izvrši krivično djelo. Kako je kod većine droga reakcija često specifična i zavisi od
sam estrukture ličnosti, to se može reći da uglavnom nema apsolutno gotovih šema i
da se svaki slučaj mora posebno vještačit.
26
M.Kukolj, Actiones Liberae in causa, Prva književna komuna Mostar 1981,str.100
28
Krivično pravo/Neuračunljivost Nataša Vaskrsić
27
M.Kukolj, Actiones Liberae in causa, Prva književna komuna Mostar 1981,str 102
29
Krivično pravo/Neuračunljivost Nataša Vaskrsić
Ljekari su često sukrivci ili direktni krivci za stvaranje ovisnosti kod pojedinih
pacijenata. Često nekontrolisano i neodgovorno propisivanje medikamenata može da
bude kobno. Ljekar može često da bude nesvjesni krivac, pa se postavlja pitanje da li
je bio dužan da zna za takve opasnosti. Ovisnost o mnogim medikamentima pojavljuje
se kod liječenih alkoholičara. Da bi se alkoholičar izliječio id a bi se otklonili
apstinencijalni simptomi, ljekari često upotrebljavaju barbiturate. Ljekar može id a
pogrješi i pacijenta dovede do ovisnosti drugim i nekontrolisanim propisivanjem u
velikim količinama. Na kraju možemo reći da je krivičnopravno rješenje u ovoj
oblasti apsolutno zavisno od medicinskog rješenja, a kako medicina još nije ušla u sve
tajne tabletomanije, to ni krivično pravo ne može da zauzme jasan stav. Značajno je
istaći optimizam koji u posljednje vrijeme podgrijavaju uspjesi tzv. Biološke
psihijatrije, prema kojima bi se do rješenja ovog kompleksnog pitanja moglo doći u
toku ovog vijeka. 28
6.7. San
Stanje sna nije ono u kome postoji privremena duševna poremećenost, već stanje
u kome se fizički zdrava odrasla osoba ne nalazi pri svjesnosti i svijesti. To je
normalno fiziološko stanje koje, za razliku od ostalih stanja, u određeno vrijeme
neminovno dolazi i čovjek ga teško može izbjeći. San i letargija, opijenost snom,
predstavljaju besvjesno stanje. Idubok san kao i iznenadno buđenje iz sna usled
zastoja svjesti mogu dovesti lice u besvjesno stanje u kome može izvršiti krivično
djelo. San, teoretski, može dovesti većinom do propuštanja, dužnosti, a u oblasti
činjenja san se javlja kod saobraćajnih nesreća. Snu u većini slučajeva predhodi stanje
zamorenosti. Zamor se, dakle javlja kao predhodni stadijum sna.
Ako bismo pošli od ranije formulacije odredbe institute actions liberae in causa,
onda je jasno da ta odredba ne navodi stanje prouzrokovano snom. Međutim, novom
28
M.Kukolj, Actiones Liberae in causa, Prva književna komuna Mostar 1981,str. 108
30
Krivično pravo/Neuračunljivost Nataša Vaskrsić
29
M.Kukolj, Actiones Liberae in causa, Prva književna komuna Mostar 1981,str. 111
31
Krivično pravo/Neuračunljivost Nataša Vaskrsić
7. ZAKLJUČAK
Uočeno je da lica sa mentalnim poremećajima izazivaju interesovanje kao mogući
izvršioci krivičnog djela. Predrasude javnosti su uglavnom, da teška krivična djela sa
elementima naselja čine duševno poremećene osobe.Mišljenja smo da oni čine manji
postotak od ukupnog broja izvršilaca krivičnog djela. Možemo da zaključimo da
nema krivice, a time ni krivičnog djela ukoliko je u konkretnom slučaju, pri dejstvu
određenih okolnosti, isključeno svesno i voljno postupanje učinioca krivičnog djela.
Već smo istakli da ako se radi o licima za koja se u krivičnom postupku ustanovi
da su u neuračunljivom stanju izvršila protivpravno djelo sa obilježjima krivičnog
djela,prema njima se kao osnovna sankcija može izreći,mjera bezbjednosti obaveznog
psihijatrijskoh liječenja ili čuvanja u zdravstvenoj ustanovi. Takođe ova sankcija ili
druga mjera obaveznog psihijatrijskog liječenja na slobodi može se izreći prema licu
bitno smanjene uračunljivosti Pravilo je da učinilac krivičnog djela ne može biti
krivično odgovoran ako je delo izvršio u neuračunljivom stanju. Međutim, od ovog
pravila postoji izuzetak i to u slučaju kada se učinilac sam stavi u stanje
neuračunljivosti i u takvom stanju izvrši krivična djela.
32
Krivično pravo/Neuračunljivost Nataša Vaskrsić
LITERATURA:
33