INTERNET U POSLOVANJU

Digitalne
tehnologije
Definicije, vrste, izazovi

Tomislav Korenić
1.Pojam i definicija digitalnih tehnologija

Pod pojmom digitalne tehnologije možemo razlikovati više značenja:

 grana znanstvenog ili inženjerskog znanja koje se bavi stvaranjem i praktičnom

primjenom digitalnih ili računalnih uređaja, metoda, sustava kao npr. napredak u
digitalnoj tehnologiji;
 digitalni uređaj, način, sustav, npr: korištenjem ovog znanja: izum Interneta i drugih
digitalnih tehnologija;
 primjenu znanja u praktične svrhe, kao u digitalnim komunikacijama i društvenim
medijima (dictionry.com,2018).

Riječ "digitalno" dolazi od latinski digitus - prst - i odnosi se na jedan od najstarijih alata za
prebrojavanje. Digitalna tehnologija uključuje sve vrste elektroničke opreme i aplikacija koje
koriste informacije u obliku numeričkog koda. Ove informacije obično su u binarnom kodu -
to jest, kod koji se može prikazati nizom od samo dva numerička znaka. Ti su znakovi obično
0 i 1. Uređaji koji obrađuju i koriste digitalne informacije uključuju osobna računala,
kalkulatore, automobile, kontrolere prometnih svjetala, CD playere, mobilne telefone,
komunikacijske satelite i televizore visoke razlučivosti.

Većina informacija koje ljudi primaju je analogno po prirodi - to jest, one se kontinuirano
mijenjaju, a beskonačni broj vrijednosti može se dodijeliti informacijama. Na primjer, postupno
smanjenje svjetlosti žarulje od uključenog do isključenog može se smatrati analognim
informacijama. Ovaj beskonačni broj jačina svjetlosti može se kvantificirati (podijeliti u
rasponima). Dakle ako su moguće svjetline podijeljene u dva raspona, vrijednosti 0 i 1 mogu
činiti digitalne podatke vezane uz svjetlost žarulje. Međutim, svaka od dvije znamenke i dalje
predstavlja bezbroj analognih vrijednosti. Raspon svjetlosti može se podijeliti ponovo i ponovo,
dok ne postoje tisuće raspona vrijednosti, od kojih se svaka može prikazati numeričkom
vrijednošću.
Jednom kada su analogni podaci kvantificirani u digitalne informacije, nemoguće je savršeno
preokrenuti proces i ponovno stvoriti sve moguće analogne signale iz odgovarajućih digitalnih
signala. Zato se većina analognih signala predstavlja velikim brojem digitalnih razina
informacija. Na primjer, zvuk pohranjen kao digitalna informacija na kompaktnom disku (CD)
podijeljen je na 65.536 razina. CD player prevodi digitalne podatke u analogne podatke tako da
ih zvučnik može pretvoriti u zvučne valove koje naše uho čuje kao odgovarajući zvuk.

Neki uređaji obrađuju digitalne podatke pomoću sitnog računala pod nazivom mikroprocesor.
On obavlja izračune o digitalnim informacijama, a zatim donosi odluke temeljene na
rezultatima. U takvim uređajima, računalni čipovi pod nazivom memorijski čipovi pohranjuju
digitalne informacije dok se ne obrađuju. Softver, koji se sastoji od uputa u obliku digitalnih
podataka, koristi se za upravljanje slijedom operacija u mnogim uređajima koji koriste digitalnu
tehnologiju (What are digital technologies, 2018).

Razmišljanje o digitalnoj tehnologiji odavno je bilo gotovo nezamislivo, ali danas smo okruženi
tehnološkim napretkom koji nam omogućava da, primjerice, uzmemo 50 CD pjesama u malom
uređaju koji se može staviti u naš džep. Danas imamo pristup zaslonima računalima ili
televizorima koji nam omogućuju da vidimo bore glumaca i gustoću svjetlosti na jednom
mjestu. Digitalna tehnologija napreduje i kroz dugo vremena se očituje u računalima,
mobitelima itd.

Internet je također dio velikog digitalnog tržišta, putem kojeg obično preuzimamo informacije,
kupujemo različite softvere i igre za konzole, računala i, naravno, komunicirimo s prijateljima
i poznanicima putem "društvenih mreža", web stranica koje omogućuju i olakšavaju
komunikaciju između ljudi (fadtech4u.com, 2018).

Obilje je različitih definicija Interneta; 'mreže svih mreža', 'globalna svjetska mreža' i slične.
Internet je globalna mreža računala svih vrsta koja smišljeno i logički objedinjuje tisuće
različitih računalnih mreža širom svijeta koje koriste iste tehničke standarde kako bi se ostvarila
međusobna komunikacija, te omogućila uporaba mnoštva različitih usluga što ovu jedinstvenu
mrežu svrstava u informacijski sustav. Ako se kućno računalo ili lokalna mreža, poveže s
modemom preko telefonske linije (ili optičkim kabelom) prema davatelju Internet usluga
(provider-a), te preko njega na tu 'svjetsku mrežu', postaje dio Interneta.
Broj korisnika Interneta neprekidno raste, ali većina stručnjaka se slaže da će to biti brojka od
oko 500 milijuna korisnika tijekom ovog desetljeća. No, raznolika primjena, osobito u
poslovnom svijetu (banke, prijevozne kompanije i slično), dovodi do toga da zbog neovlaštenih
upada u računalne sustave u raznorazne svrhe ili njihovog blokiranja rada, Internet postaje sve
manje lijepo okruženje (Radić, 2018).

Ali internet nije jedini primjer koji postoji u ovom svijetu digitalne tehnologije: digitalna
kamera je bez sumnje jedan od najpopularnijih digitalnih izuma. Digitalna kamera imala je
takav veliki bum zbog jednostavne činjenice kako nitko nije mogao zamisliti uređaj koji snima
slike s odličnom rezolucijom koje vidimo u stvarnom svijetu i koje bi mogle biti izmijenjene
pomoću računala ili same kamere (fadtech4u.com, 2018).

Kao što je već spomenuto, digitalna tehnologija omogućava komprimiranje velikih količina
informacija na malim uređajima za pohranu koji se mogu lako spremiti i transportirati.
Digitalizacija također ubrzava brzinu prijenosa podataka. Digitalna tehnologija promijenila je
način kako ljudi komuniciraju, uče i rade.

Da zaljučimo, kada se informacije pohranjuju, prenose ili prosljeđuju u digitalnom

obliku, one se pretvaraju u brojeve što se, na najosnovnijoj razini stroja, označava kao
"nula i jedinica". Stoga pojam digitalna tehnologija predstavlja tehnologiju koja se
oslanja na uporabu računala, tableta i mobitela, kao i aplikacija koje ovise o internetu i
drugim uređajima kao što su videokamere, mikrofon i sl.
2. Razvoj i vrste digitalnih tehnologija

U drugoj polovici 20. stoljeća način života i životne okolnosti promijenile su se diljem svijeta,
jer je digitalna tehnologija brzo napredovala i postala pristupačnija. Mnogi aspekti današnjeg
globalnog društva bili bi nezamislivi tek prije nekoliko desetljeća. Digitalna revolucija započela
je između kasnih 1950-ih i 1970-ih. Označava razvoj tehnologije od mehaničke i analogne do
digitalne. Tijekom tog vremena, digitalna računala i digitalni zapisi (pohrana različitih
podataka) postali su norma. Uvođenje digitalne tehnologije također je promijenilo način na koji
ljudi komuniciraju, danas se gotovo sve svodi na komunikaciju putem računala, mobitela i
interneta. Ova revolucija je otvorila je put u informacijsko doba.

2.1. Povijesni razvoj digitalnih tehnologija

Revolucionarni izum tranzistora 1947. godine zaslužan je za početak kreiranja digitalne

tehnologije. Do 1950-ih i 1960-ih mnoge vlade, vojne snage i druge organizacije već su koristile
računala. Ubrzo nakon toga, računalo je uvedeno za kućnu uporabu, a 1970-ih, mnoge su
obitelji imale računala za osobnu upotrebu. To se dogodilo u isto vrijeme kad su video igre
postale popularne, osobito u kućnoj upotrebi. Infiltracija digitalne tehnologije čak je dovela do
stvaranja radnih mjesta. Kako su se tvrtke preselile u digitalno bilježenje podataka, povećala se
potreba za osoblje koje se bavi upisivanjem podataka tzv. službenika. 1980-ih revolucija donosi
računala za filmsku produkciju, robote u različite industrije i bankomate (ATM) bankama. Do
1989. godine, 15% svih kućanstava u SAD-u posjedovalo je računalo.

Analogni mobilni telefoni napravili su put digitalnim mobilnim telefonima 1991. godine, uz
veliki porast potražnje. Iste godine internet postaje dostupan javnosti. Do kraja desetljeća
Internet je bio toliko popularan da mnoge tvrtke otvaraju svoje web stranice i gotovo svaka
zemlja (država) na planetu imala je internetsku vezu. Sa početkom 21. stoljeća, posjedovanje
mobitela postaje uobičajeno. Televizori visoke razlučivosti postaju najčešći način emitiranja
sadržaja, zamjenjujući analognu televiziju. Do 2015. godine oko 50% svijeta imalo je stalnu
internetsku vezu, a udio vlasnika pametnih telefona i uobičajenost posjedovanja tableta gotovo
su nadmašili kućna računala. Sposobnost pohranjivanja podataka eksponencijalno je rasla s
terabajnom pohranom koja je sada vrlo dostupna.
Digitalna revolucija također je dovela do toga da neki izumi postanu zastarjeli. Neki od ovih
sada zastarjelih uređaja obuhvaćaju: analogni radio, telefaks, VHS trake, pisaće strojeve,
dopisivanje pošte (s iznimkom paketa), telegrame, pa čak i fiksne telefone do određenog
stupnja.

Bez sumnje, digitalna revolucija i razvoj digitalne tehnologije rezultirale su širokim društvenim
utjecajima i značajnim promjenama načina života. Povećana je i poboljšana sposobnost
komunikacije i pronalaženje važnih informacija. Osim toga, to je omogućilo globalizaciju koja
je zauzvrat rezultirala efikasnijim i učinkovitijim produktivnošću poslovanja. Nažalost, mnogi
ljudi vjeruju da je digitalna revolucija smanjila osobnu privatnost, oslabila profesionalno
novinarstvo te otežala odvajanje osobnog i profesionalnog života.

2.2. Digitalne tehnologije u svakodnevnom životu

U svim djelatnostima, ekonomiji, gospodarstvu i obrazovanju, glavnu riječ imaju nove digitalne
tehnologije i novi mediji. Promjene su vidljive na polju politike (npr. digitalizacija izbornih
procesa, e-vlade, e-parlamenti), kulture (promicanje kulturnih identiteta, stvaranje novih
kultura), ali i kod masovnih medija (Milardović, 2010).

Kontinuirani i brzi razvoj informacijske tehnologije logično prati i potreba društva za sve većim
digitalnim kompetencijama i znanjima svih osoba različite dobi, položaja i zanimanja. Gotovo
je nezamislivo živjeti u modernom društvu okružen digitalnom tehnologijom bez osnovne
digitalne pismenosti. Štoviše, zahtjevi su sve veći, a time i potreba za proširivanjem digitalnih
kompetencija.

Neke od najsuvremenijih digitalnih tehnologija koje se primjenjuju u poslovanju i drugim

aspektima života su:

1. Umjetna inteligencija - Polako ali sigurno, umjetna inteligencija (AI) sazrijeva uz

postizanje sve više uspjeha u rješavanju problema kao i interakcijama koje su sve
jednostavnije i pametnije. Za ovu tehnologiju gotovo svi imamo iznimno visoka
očekivanja. Prema posljednjem izvješću Narrative Sciencea, samo 38% upitanih tvrtki
koristilo je umjetnu inteligenciju 2016. godine. 2018. godine taj se postotak povećao na
čak 62%. Od umjetne inteligencije očekuje se da će revolucionarizirati način na koji
tvrtke dobivaju informacije kao i njihovu interakciju s klijentima.
2. Proširena stvarnost - U prošlosti se puno nade polagalo u mogućnost stavljanja
vizualnih podataka u naš prirodni, realni okoliš. Znanstvena fantastika bila je još jednom
predvodnica u predviđanju budućnosti gdje će korisnici proširene stvarnosti sami
nadograđivati, odnosno proširiti svoje trenutno okruženje vizualnim prikazom po
vlastitom odabiru. Prvi pokušaji nisu imali velikog uspjeha pa je i entuzijazam za
proširenu stvarnost nakratko splasnuo. Najbolji primjer za to su bile Google-ove naočale
koje unatoč velikim očekivanjima, nisu postigle željenu primjenu u svakodnevnom
životu i poslu. No 2015. godine Pokemon je pokrenuo svoju igru Pokemon Go koja je
sve promijenila. Business News Daily donosi izvrstan osvrt o predviđanju utjecaja
proširene stvarnosti na poslovanje tvrtki u 2018. godini i zašto će ovo biti godina njene
implementacije u mnoge kompanije. Kao jedan od zaključaka navode kako proširena
stvarnost tek sada počinje napredovati zahvaljujući velikim naprecima u tehnologiji
potrošača-korisnika, ulaganjima velikih tehnoloških tvrtki i sve šireg korištenja uređaja
koji imaju podršku za AR. No unatoč tim povoljnim uvjetima, još uvijek postoje neki
izazovi s kojima se tehnologija tek treba suočiti i potom i prevladati.

3. Blockchain - Kao trenutno jedna od najtraženijih novih tehnologija, blockchain tek

počinje svoj utjecaj na poslovni svijet i jedna je od najvrućih tema rasprave, ne samo u
poslovnom svijetu već i kod malih korisnika, entuzijasta kriptovaluta i svih ostalih
željnih dobre zarade ili anonimnih transakcija. Blockchain je tehnologija koja bi mogla
iz korijena promijeniti ne samo način poslovanja nego ekonomiju kakvu trenutno
poznajemo. Takva pomalo zastrašujuća predviđanja opravdavaju strahove mnogih koji
govore kako ne možemo predvidjeti posljedice praktične primjene u našoj svakodnevici,
kakvi su rizici i koliko smo spremni na njih. Profesori s Harvarda Marco Lansiti i Karim
Lakhani, u svom članku "Istina o blockchainu" u Harvard Business Reviewu opisuju
kako Blockchain nudi digitalno rješenje za upravljanje interakcijama između tvrtki,
organizacija pa čak i zemalja. Njihova definicija blockchaina definira ga kao otvorenu
i djeljivu vrstu knjige bilanci koja učinkovito bilježi transakcije između dviju strana, na
provjerljiv i siguran način.

Ekonomski stručnjaci predviđaju kako krajnji potrošači vjerojatno niti neće biti u
potpunosti svjesni korištenja ove tehnologije u budućnosti. Njezina uporaba u raznim
aplikacijama i novim načinima plaćanja postaje sve prisutnija, a da korisnici pri tom ne
 razmišljaju o tome kao baratanju blockchain tehnologijom, već će njihovo iskustvo biti
sigurna transakcija novca bez dodatne naknade.

4. Dronovi - Nakon vojne, stiglo je vrijeme sve šire uporabe dronova u komercijalne
svrhe. Ove sve manje letjelice na daljinsko upravljanje još su u ranoj fazi kada govorimo
o globalnom usvajanju i korištenju ove tehnologije. No ipak, ovi mali leteći roboti vrlo
lako ruše prepreke u industriji koje su do sada bile nepremostive za mnoga nova
dostignuća. S obzirom na sve manje troškove proizvodnje komercijalnih dronova,
otvaraju se vrata nebrojenim mogućnostima iskoristivosti njihovih potencijala.
U sljedećih nekoliko godina očekuje se porast prodaje dronova u vrijednosti vrtoglavih
17 milijardi dolara. Dronovi dolaze u svim oblicima i veličinama, od malih i jeftinih do
velikih quadcoptera s ugrađenim GPS uređajem, višestrukim kamerama i kontrolom u
vlastitim rukama. Prodaja je prvenstveno usmjerena na hobiste i entuzijaste, ali tržište
pokazuje veliki rast prodaje i sve veću potražnju za osobne i komercijalne svrhe.

5. Internet of Things (IoT) - Internet stvari

Internet stvari najjednostavnije možemo opisati kao mrežnu povezanost pametnih
uređaja. Od pokretanja perilice za rublje putem aplikacije ili automobila kojim se
upravlja izvan vozila do vrlo osjetljivih senzora koji se koriste u industriji, a sve
povezano putem interneta u svrhu dijeljenja podataka. Puna prednost ove tehnologije
može se ostvariti u slučaju kada velik broj uređaja ima mogućnost međusobne
komunikacije. Ta prednost je za sad i mana zbog velikog broja uređaja na tržištu i razlika
između proizvođača.

6. Roboti- Već uvelike rašireni u industriji roboti su sve učinkovitiji, pouzdaniji i sve
prisutniji u neindustrijskim okruženjima kao što su škole, bolnice ili skladišta. Voze se
našim cestama, lete nam nad glavom i preuzimaju mnoge poslove koji su do nedavno
bili nezamislivi bez ljudskog faktora. Iako još uvijek postoji strah od gubitka radnih
mjesta, do sada je dokazano da roboti povećavaju produktivnost što rezultira
povećanjem profita. Kako je povijest pokazala, to povećanje profita dovelo je do
povećanja radnih mjesta u sektoru usluga, koji nije nimalo lako automatizirati.

Robotizacija proizvodnih i poslovnih procesa omogućuje tvrtkama automatizaciju

širokog raspona dugotrajnih procesa, poput analize pritužbi korisnika, upisa pacijenata
i još puno, puno toga. Uz pomoć robota, ljudi se mogu usredotočiti na zanimljivije i
izazovnije dijelove posla koji obavljaju, što je do sada rezultiralo boljim angažmanom
na strateškim zadacima i visokom kvalitetom krajnjih rezultata.

7. Virtualna stvarnost (VR)- Iako je do sada fokus razvoja virtualne stvarnosti bio na
razvoju video igara, sve je više kompanija koje u virtualnoj stvarnosti vide potencijal u
poslovnoj primjeni. Predviđa se da će poboljšati telekonferenciju pružanjem što
realnijeg osjećaja na poslovnim sastancima. Primjena u učionicama trebala bi
revolucionizirati način na koji učimo i doživljavamo svijet oko sebe. Odnos odjela
ljudskih potencijala i zaposlenika bit će promijenjen, a velika su očekivanja uporabe
virtualne stvarnosti u zdravstvu i ljudskom zdravlju općenito.

Jedan od najvećih igrača u polju razvoja virtualne stvarnosti je Kina. Samo 2017.
Godine uložili su 15 milijuna dolara u njen razvoj, a ove godine će ta brojka biti veća.
Heather Bellini iz Goldman Sachs Research-a predviđa da će virtualna ali i proširena
stvarnost postati tržište vrijedno 80 milijardi dolara do 2025. godine, što je otprilike
ukupna vrijednost tržišta stolnih računala danas. Drugi predviđaju čak i veće brojke za
virtualnu stvarnost u poslovnom svijetu tako da se budućnost čini itekako virtualnom.

8. 3D printanje- 3D tehnologija ispisa nije nešto novo, postoji još od 80-ih godina.
Danas je 3D tisak izrastao u industriju vrijednu više od 6 milijardi dolara i sve je
prisutniji u svim granama industrije. Kada govorimo o dizajnu i izradi prototipa, 3D
printanje pokazuje svoje najveće prednosti – smanjenje vremena i troška potrebnog za
dobivanje krajnjeg proizvoda. 3D pisači korisni su kako kod velikih, tako i kod malih
količina proizvodnje.

Učinkovito i ekonomično rješenje koje nudi ova tehnologija, promijeniti će industriju i

način na koji proizvodimo stvari kao i materijale koje koristimo za proizvodnju.
Napretkom 3D printing tehnologije, promijeniti će se i način na koji gledamo stvari. Na
primjer, hrana, industrija proizvodnje hrane i njena dostupnost mogu se posve
transformirati korištenjem 3D pisača. Ne tako davno i prijenosni bežični telefoni ili
Internet za mnoge zvučali nemoguće, tako i danas sve podsjeća na neke popularne
znanstveno-fantastične serije i filmove, ali jesu li zapravo ?
3. Izazovi digitalnih tehnologija

Istraživači i znanstvenici žele dokazati da svijet više nije analogan. Digitalna revolucija stvorila
je mnoge nove tehnologije, ali ništa nije toliko rasprostranjeno i pod utjecajem kao što su to
mobilne tehnologije i Internet. Te su tehnologije pojedinačno promijenile naše živote i način na
koji međusobno komuniciramo, ali zajedno su promijenile svijet tako da živimo u stvaranju
"plavog oceana" novih mogućnosti.

Jednostavno rečeno, strategija „plavog oceana“ odnosi se na porast potpuno nove industrije ili
napredak u postojećoj industriji koja mijenja granice konkurencije koja rezultira tržištem bez
konkurencije (Kim & Mauborgne, 2004). Povijesno gledano, plavi oceani su specifični za
industriju i rezultat su tehnoloških inovacija jedne tvrtke, kao što su FedEx, Starbucks,
Napster, Netflix, Apple (iPhone), Uber, Airbnb i tako dalje. Međutim, kombinacija mobilne
tehnologije i interneta pretvorila je plavi ocean u more Interneta (IoT). Kombinacija tih
tehnologija istodobno utječe na sve industrije kada se pojavljuju nove digitalne mogućnosti.

Internet stvari je doveo do mnogih novih tehnologija koje se nazivaju "pametne" tehnologije
(tj. Omogućene su internetom). Sada živimo usred pametne revolucije u kojoj se mnogi objekti
u našem svakodnevnom životu povezuju jedni s drugima putem Internet tehnologije.

Tablica 1 navodi nekoliko primjera pametnih tehnologija koje proizlaze iz mobilnih računalnih
i internetskih tehnologija.
Tablica 1. Primjeri Interneta stvari (IoT)

KUĆANSTVO UREĐAJI ZDRAVLJE ODJEĆA

 Smart  Smart  Monitor za  Pametna
sigurnost u hladnjak krvni tlak košulja
kući  Smart perilica Digitalno  Pametne
 Smart rublja Praćenje čarape
kontrola  Smart klima kolesterola  Potplate s
protupožarnih uređaj  Smart sustav mogućnošću
uređaja u kući  Smart pećnica spavanja korištenja
 Digitalni Hidro  Smart perilica  Smart kardio Bluetooth
naponski suđa  Digitalno veze
sustav praćenje  Tehnološke
 Smart glukoze naočale
spremnik  Pametan sat
propana
 Smart
zaključavanje
vrata

Izvor: Izradio student prema French, Aaron M. and Shim, J. P. 2016.

Gartner (2014.) predvidio je rast od 30 posto objekata koji koriste Internet stvari, od 2014. do
2015., s tim da će broj objekata koji koriste Internet stvari do 2020. godine narasti do 25
milijardi. Gartner je rekao da će proizvodi i dobavljači internetskih uređaja generirati dodatne
prihode koji prelaze 263 milijarde dolara, u 2020. Rezultat je 1,9 trilijuna dolara u globalne
dodane vrijednosti kroz prodaju na raznovrsna krajnja tržišta. Ovi trendovi stvaraju mnoge
mogućnosti za razvojne tvrtke budući da se nastavljamo kretati prema budućnosti i stvaramo
digitalno povezani svijet.

Za 2020. godinu najavljuje se uvođenje najnovije vrste mobilne i internetske mreže. Riječ je o
5G mreži ili mreži pete generacije, koja se već naveliko testira u SAD-u.

5G mreže specifikacijama bi trebale omogućiti povezivanju oko 100 milijardi uređaja do 2025.
godine na Internet. To uključuje osim pametnih telefona i dronove, samovozne automobile,
pametne hladnjake, TV uređaje itd. Kako bi se ti uređaji mogli biti bežično u interakciji na istoj
frekvenciji i istom području, bez obzira na različite sustave, potrebne su veće brzine prijenosa
podataka, širi frekvencijski pojas i smanjenje latencije (Ladinek,2018).

Različita su razmišljanja i kontroverzna pitanja o novoj tehnologiji, posebno zbog utjecaja na

zdravlje ljudi i okoliš. Nagađa se kako nakon 4G mreže, koja je označila uvođenje bežičnog
prijenosa informacija, sprema nam se nešto novo, što bi, nažalost, moglo imati nesagledive
posljedice na naše zdravlje i općenito život na planetu. Jednom kada se uvede ova nova
tehnologija, odašiljači 5G mreže bit će na svakom koraku, a njezine zastrašujuće visoke
frekvencije prolazile bi kroz našu kožu i tkiva uzrokujući mutacije i tumore.

Nakon testiranja tijekom 2017. više od 180 znanstvenika i istraživača zatražilo je stopiranje
uvođenja mreže pete generacije.

Razlozi za to su nedovoljna istraženost njezinih (štetnih) učinaka i moguće posljedice ne samo

na ljudsko zdravlje nego i na sveukupni život na našem planetu. Ti su istraživači podnijeli 11
žalbi, odnosno zahtjeva, u kojima su upozorili na sljedeće:

 mreža 5G djelotvorna je samo na kratkim relacijama

 slabo se prenosi kroz tvrde materijale
 zahtijeva puno gušću umreženost, a to znači da će se morati postaviti jako veliki broj
antena (Horvat,2018)

4. ZAKLJUČAK

Svako prognoziranje budućnosti, samim time i digitalne tehnologije nezahvalno jer uvijek može
doći do nekih neočekivanih otkrića i inovacija o kojima futuristi i stručnjaci ne razmišljaju i
koje mogu donijeti radikalne i revolucionarne promjene na tehnološkom tržištu. Ipak, na
temelju tehnološkog napretka posljednjih godina, a pogotovo ako gledamo na koje su industrije
fokusirane najveće (tehnološke) kompanije na svijetu, možemo zaključiti kako budućnost zaista
donosi revoluciju virtualne stvarnosti, Internet stvari, nevjerojatan napredak umjetne
inteligencije, električne automobile kojima će upravljati računala, a tko zna, možda zaista
budemo mogli svoje misli i svijest jednostavno uploadati u računalo.
IZVORI:

Digital technology, 2018., https://www.dictionary.com/browse/digital-technology

What are digital technologies?, 2018., https://www.quora.com/What-are-digital-technologies

What are digital technologies?, 2018., http://fadtech4u.com/technology-trends-digital-

marketing-technology-what-are-digital-technologies/

Radić Drago; " Informatička abeceda " Split-Hrvatska., https://informatika.buzdo.com/s910-

internet-definicija.htm

Pariona Amber; What Was The Digital Revolution?, 2017.,

https://www.worldatlas.com/articles/what-was-the-digital-revolution.html

French, Aaron M. and Shim, J. P. (2016) "The Digital Revolution: Internet of Things, 5G, and
Beyond," Communications of the Association for Information Systems: Vol. 38, Article
40.Dostupno na: http://aisel.aisnet.org/cais/vol38/iss1/40
Horvat Snježana, 5G mreža – zastrašujuće frekvencije i opasnosti nove tehnologije,2018.,
https://2012-transformacijasvijesti.com/manipulacije/5g-mreza-zastrasujuce-frekvencije-i-
opasnosti-nove-tehnologije

Ledinek Sanja, Što je 5G i zašto nam treba umjesto 4G LTE mobilnih mreža,2018.,
https://preporucamo.com/sto-5g-zasto-nam-umjesto-4g-lte-mobilnih-mreza/2017/03/21/