I.

Teoretska gledišta
SEKULARIZACIJSKA TEZA: Steve Bruce
 Začetak suvremenosti i umiranje tradicionalnih oblika vjerskog života
 Ključ sekuarizacije: REFORMACIJA – ubrzala je uzdizanje individualizacije i racionalnosti,
zbivanja koja će iz temelja promijeniti prirodu religije i njezino mjesto u suvremenom svijetu
 Individualizacija – zaprijetila kolektivnoj osnovi religijskog vjerovanja i ponašanja
 Racionalnost – uklonila mnoge svrhe religije i mnoga njezina uvjerenja učinila neuvjerljivima
 TOLERANCIJA – podrazumijeva nedostatak uvjerenja, sposobnost za model „živi i pusti druge
da žive“ koji ne postaje samo dominantan, nego se i širi
 U kasnom novovjekovlju predodžba Boga postaje subjektivna; religija je ušla u svijet opcija,
životnih stilova i preferencija – crkva i sekta ustupaju mjesto DEMOKRACIJI I KULTU

EGALITARNE KULTURE I DEMOKRATSKA POLITIKA

 Jedna krajnost: protestantske kulture Sjeverne Europe (dobre crkve-niska razina vjerske
prakse i umjerene razine religijskog vjerovanja)  druga krajnost: SAD (bogatstvo vrlo živih
crkava i visoka razina religioznosti)
 Između te dvije krajnosti  katoličke kulture Južne Europe i engleska govorna područja
dominiona, na pola puta između Europe i Novog svijeta
 ZAKLJUČAK: individualnost i racionalnost na različitim mjestima imaju različite ishode; nisu ni
nužno međusobno povezani
 SEKULARIZACIJSKA TEZA
o Razvila se u europskom okviru
o Religija iz javne odlazi u privatnu sferu
o Sekularizacija je bila neizbježan dio modernizacije i što će se više modernizirati
postati će sve sekulariziranije

RELIGIJA U SUVREMENOM SVIJETU: Jose Casanova

 3 RAZLIČITE I NECJELOVITE TVRDNJE SEKULARIZACIJE
o Sekularizacija kao DIFERENCIJACIJA sekularnih područja od vjerskih institucija i normi
o Sekularizacija kao SLABLJENJE religioznih vjerovanja i prakse
o Sekularizacija kao MARGINALIZACIJA religije u privatizirano područje
 Proučava 5 slučajeva: Europa (2), SAD (2) i Latinska Amerika
o Dvije točke koje su bitne u razumijevanju suvremene Europe:
1) Sekularizacija kao diferencijacija je bit teze o sekularizaciji. Diferencijacija i
emancipacija sekularnih područja od religijskih institucija i normi i dalje je
opći strukturni trend. Suvremenost NE MORA podrazumijevati slabljenje
religijskog vjerovanja ili religijske prakse ni protjerivanje u privatnost 
namjera Casanove je otkriti i afirmirati legitimnu javnu ulogu religije u
suvremenom svijetu
2) Upravo one crkve koje su se oduprle strukturnoj diferencijaciji crkve i države
najteže su se pomirile s pritiscima suvremenog načina življenja. Odatle
slabljenje živosti religije u velikom dijelu suvremene Europe u kojem državne
crkve najčešće preživljavaju  to je posljedica naročitih odnosa crkve i
države koji prevladavaju u europskoj povijesti
RELIGIJA KAO KOLEKTIVNO SJEĆANJE: Daniele Harvieu-Leger
 Pokušava ustanoviti i razraditi koncepte nužne za razumijevanje religije u suvremenom
svijetu
 Ključ za razumijevanje leži u pojmu „SJEĆANJA“
 Bitne točke u razumijevanju religije:
o LANAC - pojedinog vjernika čini pripadnikom zajednice koja okuplja prošle, sadašnje i
buduće članove
o TRADICIJA/KOLEKTIVNO SJEĆANJE - postaje osnova postojanja zajednice
 Suvremena društva nisu manje religiozna zbog racionalizacije, već zbog sve manje
sposobnosti ZADRŽAVANJA SJEĆANJA  AMNEZIJSKA DRUŠTVA

MEHANIKA SJEĆANJA U EUROPSKOM SLUČAJU

 Idealni tip pozivanja na legitimacijski autoritet tradicije je stajalište koje postulira postojanje
zajednice vjernika, povezivajući pojedinog vjernika s nečim većim od njega. Te spone postaju
LANAC VJEROVANJA
 NARAŠTAJ je presudna jedinica u shvaćanju religijske promjene – proizlazi iz analize
temeljene na koncepciji sjećanja
 „Europa vjeruje, ali ne pripada“

OBAVLJANJE ZADAĆE
 U usporedbi s prethodnim naraštajima, institucionalne crkve mogu se smanjiti u pogledu
veličine i u pogledu dr. uloge – i dalje su silno utjecajne kao dobrovoljne organizacije na
nacionalnoj i lokalnoj razini
 Crkve su vlasnici – upravitelji znatnog broja škola u europskim državama
 Javni mediji stvaraju nove i uvjerljive slike ili sjećanja

II. ZASTUPNIČKO SJEĆANJE: CRKVE

 Važni čimbenici na razl. razinama društvene zbilje. Kao dobrovoljne organizacije one su i
utjecajnije i djelotvornije te se uspješno natječu sa sličnim ustanovama u europskom društvu
 FINANCIJSKI ARANŽMANI
o Sustav crkvenih poreza (nordijske zemlje i Njemačka)
 SVEĆENSTVO U EU CRKVAMA
o Prosječna dob raste, ne dolaze novi – nestaju seoske obitelji iz kojih je izlazio najveći
broj svećenstva
o ADAP – dopušta održavanje mise bez svećenika – laici – žene imaju ključnu ulogu u
obredima
o Probleme s nedostatkom nema Poljska
o Lanac sjećanja je u opasnosti zbog manjka svećenstva
 VOLONTERSKI SEKTOR: učinkovita razina funkcioniranja
o Savjetnici, posjetitelji zatvora, djelatnici dobrovoljnih organizacija, terapeuti za rad s
osobama koje su ostale bez bližnjih itd..
o Nj doprinosi postaju sve dragocjeniji u društvu u kojem se državna potpora smanjuje
o To je vojska ljudi čija se aktivnost odnosi na najranjivije skupine u društvu i bez njih ni
opće dobro bilo manje
o Volonterske skupine su znak ohrabrenja, znanja i kontakata, a to su pojedinci
redovitog sastajanja i neformalnih mreža aktivnosti u kojima su crkve znatno ispred
svih
 VARIJACIJA NA TEMU: SREDNJA EUROPA
o Crkve su postale nositelji alternativnog i neautoriziranog sjećanja – tim su crkve
izbjegle negativne konotacije diskreditirane vlade i oslabljenog središta, ali su platile
visoku cijenu u obliku konfiskacije zgrada, gubitka prihoda i ljudstva, smanjena
aktivnost i ponekad agresivni progoni
 Mogućnost obratnih rokova – čimbenici koji su potaknuli europsku sekularizaciju počeli su
slabjeti
 ZASTUPNIČKO SJEĆANJE
o Europljani smatraju da crkva zastupnički obavlja brojne zadaće u ime st.kao cjeline.
Povremeno se od njih traži da artikuliraju sveto u životnom ciklusu pojedinca ili
obitelji ili doba nacionalnih kriza ili prakse
o Očita opasnost je odsutnost izravne veze između crkve i stanovništva – dovesti će do
gubitka religioznog znanja

III. ESTETSKO ILI SIMBOLIČKO SJEĆANJE: Kulturna sfera

 HODOČAŠĆE I LOKALITET
o Granicu između hodočašća, turizma i vjerskog turizma teško je povući
o Razmjeran dio čine mlađi od 30, više je žena i oko polovice dolazi prvi put, većina
odlazi redovito na misu, relativno je malo običnih turista jer većina dolazi iz neke
vjerske pobude
o Hodočašće se nadograđuje – čuda – sporna jer dovode u pitanje konvencionalnu
vjersku vlast ali nisu nespojiva s suvremenim europskim življenjem i suvremenim
oblicima komunikacije
 RATNA KOMEMORACIJA: alternativni oblik hodočašća
o Rat je dio zajedničkog sjećanja Europe, ratne komemoracije i ratna groblja su moćna
mjesta koja evociraju tragedije europske prošlosti, ključna su za shvaćanje što znači
biti europljaninom i za pravo shvaćanje europske religije jer objedinjuju osjećaj
nacionalnog identiteta i vjerskog nauka
 OD KATEDRALE DO MUZEJA
o Europske katedrale imaju daleko veće značenje jer oblikom građevine utjelovljuju
religijsku baštinu Europe – građevine su podtale mjesta gdje se skupljaju velike zbirke
artefakata
o Katedralna riznica – povijesne i vrlo vrijedne zbirke relikvija, svećeničkog ruha,
srebrnine i rukopisa stoljećima kao dio štovateljskog života katedrale i izložene za
razgledavanje u posebnim prigodama
o Sakralni je prostor na neki način javni prostor, čak iako ga većina ljudi ne koristi
redovito
 ISPRIČATI PRIČU: UMJETNOST I ARHITEKTURA/OD RIJEČI DO GLAZBE
o Nauk crkve vrlo snažan u pjesmama
 ESTETSKO SJEĆANJE – umjetnost i njezina publika
o Kulturno sjećanje je interaktivno, a ne statično, ono je društveno konstruirano i
zahtijeva ne samo znanje nego i osposobljavanje kako bi preživjelo kao učinkovit
resurs ili sjećanje; spoznaja da je to tako u duhovnom kao i u estetskom smislu
postaje sve jasnija kako u europskom stanovništvu u cjelini slabi čak i elementarno
 znanje o judeo-kršćanskim pričama i njihovu simboličnom predstavljanju u
umjetnosti i arhitekturi
 LITURGIJA – odigravanje drama koje održavaju sjećanje na europsku povijest

IV. ZAKLJUČAK  MUTACIJA SJEĆANJA

1. ZASTUPNIČKO SJEĆANJE
 Malen broj ljudi se može brinuti o sjećanju drugih
 Većina žena i starijih, ljudi iz obrazovanijih i imućnijih dijela stanovništva
 Institucije koje su izravno odgovorne za održavanje povijesne tradicije su ključne za
razumijevanje zastupničkog sjećanja, a za njihov rad važno je održavanje liturgijske tradicije

2. NESIGURNO SJEĆANJE
 Zastupničko sjećanje mora biti nesigurno jer po definiciji ovisi o nekom drugom
 Za povijesne crkve je pojam nesigurnosti najprikladniji s obzirom na smjenu generacija

3. POSREDOVANO SJEĆANJE
 Eksponencijalno moćni oblici komunikacije ne prenose samo poruku ili sjećanje, nego to čine
i na načine koji ju nužno iskrivljuju; suvremeni oblici komunikacije oslanjaju se na vizualnu,
pisanu i izgovorenu riječ, što je činjenica koja znatno utječe na prenošenje poruka, oni
održavaju prirodu elektroničke poruke koja je nužno nezavisna

4. ALTERNATIVNA SJEĆANJA
 Vjerska različitost može imati mnoge oblike; ona postoji unutar i između crkve, u dolasku
drugih vjera i u inovativnim oblicima svetoga koji leže posve izvan vjerskih organizacija
 Zbog slabljenja institucionalnog nadzora dolazi do pojave sve brojnijih DUHOVNIH VENTILA
izvan organizacije religije bilo koje vrste; sve više vjerskih ventila stimuliraju tržište ; klijanje
religije vjerojatno će se povećati, a ne smanjiti

5. KONFLIKTNA SJEĆANJA
 Osjećaj identiteta koji životu daje smisao nije nužno negativan fenomen, čak i ako jednu
skupinu ljudi odvoji od druge
 Vjerske razlike ponekad se pretvaraju u nasilne sukobe
 Održavanje ravnoteže bitno je za održavanje zdrave demokracije, te je osnova za uljudne
odnose između različitih vjera

6. SIMBOLIČKA SJEĆANJA
 Hodočašća; teža odvojivost duhovnog od materijalnog

7. PREKINUTO I/ILI PONOVNO OTKRIVENO SJEĆANJE

 Lanci sjećanja povremeno se prekidaju ili pucaju; no mogu se ponovno popraviti u povoljnim
ili prikladnim uvjetima

8. UGASLO SJEĆANJE
9. MUTACIJA SJEĆANJA – NEPRESTANA OBNOVA EUROPSKE RELIGIJE
 Civilna religija mora mutirati ako želi ispuniti svoju obvezujuću funkciju