TLA U BIH

1) HIDROMORFNA TLA – pedološki sloj stvaraju poplavne, površinske,

podzemne i oborinske vode.
Hidromorfna tla dijelimo na:
a) Aluvijalnanerazvijena tla(fluvisol)
b) Glejnarazvijena tla(euglej, semiglej, pseudoglej)
c) Tresetna tla (histosoli)

2) AUTOMORFNA TLA – pedološki sloj stvara samo oborinska voda.

Automorfna tla dijelimo na:
a) Kamenjari ( litosoli)
b) Sirozemi (regosoli)
c) Kalkomelanosoli (krečnjačko-dolomitne crnice)
d) Rendzine
e) Rankeri (humusno-silikatno tlo)
f) Smionice (vertisol)
g) Luvisol (luvisirano tlo)
h) Podzol
i) Eutrični kambisol (eutrično smeđe tlo)
j) Distrični kambisol (distrično smeđe tlo)
k) Crvenice (terra rossa)
 PEDOLOŠKA REGIONALIZACIJA BIH

1) Smeđa tla – 50%

2) Crvenice – 16%
3) Hidromorfna tla – 20%

Regije po tlu u BiH:

1) PERIPANONSKA BIH
a) Crnice – plodna tla, nalaze se na istočnom dijelu (Semberija), poljoprivreda
je jako razvijena..
b) Pseudoglejna – nalaze se na starijim riječnim terasama i brežuljkastom
terenu. To su poplavna područjna Vrbasa, Drine, Ukrine..
c) Antropogena – izmjenjena djelovanjem čovjeka (umjetna gnojiva,
navodnjavanje, odvodnjavanje...)
2) PLANINSKA BIH
Karakteristike: veliki nagibi terena, velika količina padavina, isprana i
degradirana tla, pretežno kisela tla, pogodna za rast šuma.
Tu se nalaze:
a) Smeđa tla – na dolomitima i vapnencima
b) Planinske crnice – nalaze se na višim zonama, pogodne su za pašnjake..
c) Tresetna tla – Livanjsko polje, prostor oko Buškog jezera..
Tu spadaju visokoplaninski treseti u zamočvarenim dijelovima Glasinca,
Zvijezde, Romanije, Jahorine...

3) PROSTOR HERCEGOVINE
Karakteristike: vapnenačka podloga, nedostatak vlage, visoke temperature...
Tu se nalaze:
a) Crvenica – dominacija oksida, Fe i Al, crvena boja dominantna...
b) Smeđa tla – na flišnoj podlozi, pogodna za povrtlarstvo i vinogradstvo
(Brotnjo i Dubrava)
Na Brotnju selo Blizanci poznato po kamenom vinu, vinovoj lozi, uzgajaju
marelice, kiwi, začinsko i ljekovito bilje...
 RIJEKE U BIH

1) SAVA – pogranična rijeka na sjeveru BiH (Jasenovac-Bosanska Rača).

Dužina rijeke Save u BiH iznosi 331km. Njene pritoke su: Una, Vrbas,
Bosna i Drina.

2) BOSNA – izvor-na Igmanu na 560m nadmorske visine.

Ušće-Bosanski Šamac na 89m nadmorske visine.
Dužina rijeke Bosne u BiH iznosi 271km. Njene pritoke su: Željeznica,
Miljacka, Krivaja, Spreča, Zgošća...

3) DRINA – izvor-Šćepan polje, 432m nadmorske visine (granica sa Crnom

Gorom),
Ušće-Bosanska Rača, 82m nadmorske visine.
Drina je najduža rijeka u BiH. Nastaje od Pive i Tare. Njena dužina u BiH
iznosi 346km.
Priotke Drine su: Sutjeska, Kolina, Janja, Lim, Prača...

4) UNA – izvor-Donja Suvaja (republika Hrvatska), jako kraško vrelo na

346m nadmorske visine.
Ušće – Jasenovac, 95m nadmorske visine.
Dužina Une u BiH – 256km
Njene pritoke: Unac, Sava, Klokot, Kruščica, Žirovac, Mlječanica...

5) VRBAS – izvor – na planini Vranici, tj. na njenom dijelu tzv. Zec, na

1780m nadmorske visine.
Ušće – Lijevče polje, na 93m nadmorske visine.
Dužina Vrbasa u Bosni – 240km
Pritoke: Bistrica, Ugar, Pliva, Vrbanja...

6) NERETVA – izvor – planina Lebršnik, na njenom dijelu tzv. Jabuka, na

1095m nadmorske visine.
Ušće – Jadransko more (delta) , 0 m nadmorske visine.
Dužina Neretve u BiH – 225km
Pritoke: Rama, Buna, Bregava, Drežanka, Rakitnica, Šištica, Trebižat,
Ljuta, Diva Grabovica...
 JEZERA U BIH

Postoje prirodna i vještačka jezera u BiH.

Po načinu nastanka, prirodna jezera se dijele na:
1) Lednička
2) Krška
3) Riječna
4) Protočna
Na planinama u BiH ima 25 jezera. Npr:
1) Na Zelengori: Kotlaničko, Štirinsko, Orlovačko, Kladopoljsko...

2) Na Treskavici: Veliko jezero, Crno jezero

3) Na Vranici: Prokoško jezero (na 1485m nadmorske visine, dugo 426m,

široko 191m, duboko 13m, Jezernicom široko otvoreno prema Fojnici...)

4) Između planina Čvrsnica i Vran: Blidinjsko jezero na 1380m nadmorske

visine

5) Na Crvnju: Uloško jezero

6) Na Prenju: Boračko jezero (glacijalnog porijekla, u njega se ulijeva

Borački potok, a otiče Šišticom koja se vodopadom od 30m završava u
Neretvi) i Kotlinsko-dolinsko jezero

7) Na Plivi: Veliko i Malo jezero (Gornje i Donje) nastali nakon stvaranja

bigrene barijere na rijeci iza koje se akumulira voda
Buško jezero je najveće jezero u BiH, sa površinom od 60km2. Nastalo je u
Livanjskom polju od ponornica.
 MOČVARE U BIH

Nalaze se na krajnjem sjevernom i krajnjem južnom dijelu BiH.

 Na sjeveru se nalazi najpoznatija kontinentalna močvara u BiH – Bardača
kod Srbca. Poznata je po velikom broju šarana.

 Hutovo blato se nalazi sa lijeve strane Neretve, u južnom dijelu BiH.

Njegova površina – 7411 hektara, a na vodu otpada 1580 hektara. Hutovo
blato ima preko 61 izvor i vrela.
Jezera - KRIPTODEPRESIJE (dno ispod morske razine, a površina vode 1-18
m iznad nivoa mora.)
DERANSKO, JELIM, DRIJEN, ORAH, SVITAVSKO.
U području Hutovog blata nalazi se preko 600 različitih biljnih vrsta, 160
vrsta ptica, a najpoznatija riba je jegulja.
Vode iz Hutovog blata otiču rijekom Krupom u Neretvu.
 MORE BIH

BiH izlazi na Jadransko more u zalivu Neum-Klek.

Bosni i Hercegovini pripadaju i Veliki i Mali Školj sa vanjske strane Neum-Kleka.
Od Mljeta ga razdvaja poluotok Pelješac.
Dužina obalne linije je 24,2 km, a dužina obalne linije zaliva Neum-Klek je
19,48km.
Dubina je 26m a ukupna površina zaliva Neum-Klek je 7,6km2.
Neum ima prosječnu godišnju temperaturu 9,6°C, a u julu oko 20°C.
Salinitet iznosi 29-35%. Providnost je do 10m, boja je zeleno-plava. Valovi su do
visine 1m. Ovo mirno more pogodno je za razvoj turizma.