Bosna i Hercegovina

 Prema mišljenju naziv Bosna se odnosi na naziv rijeke Bosne.

 Drugi izvori tvrde da vodi naziv od samih nlazišta.
 Treći izvori da je Bosna dobila naziv po plemeninma koja su naseljavala ovu
zemlju.
 Riječ Bosna se prvi put upotrijebila u 10.st.u djelu Konstantina Porfirogeneta
(„Upravljanje Državom“).
 U dubroačkim dokumentima se naziva „Bosnia“.
 U albanskom govoru „Boshanje“.
 Hercgovina - dobila naziv za vrijeme Stjepana Vukčića Kosače poslje pobjede
ovog kralja nad kraljem Toašem (1449.god) kada su zemlje kojima je on vladao
proglašene HERECEGOVINOM.
 Kratak historijsko-geografski i teritorijalni razvoj BiH

 Nalazišta iz 3. i 4. milenija st.e.

 Zelena pećina - Buna, Lisčići-Konjic, Butmir-Sarajvo, Selo Obri-Kakanj, Nebo-Bila
kod Travnika,Tuzla.

METALNO DOBA NA PROSTORU BIH

 Bakarno (2000.-1800.g.pn.e)
 Bronzano (1800-800)
 Željezno (800-400)

HIRI - naseljavaju južnu Bosnu, Hercegovinu, Sarajevsko polje, posavinu, Glasmac,

uz njih su bili i DAURSI.

PANONI - sjeverno od Lira

DESIDIJATI - srednja Bosna

AUTARIJATI - u Podrinju,jugo-istočno od Desidijaka

DELMATI - prostor polja Glamačko,Livanjsko,Duvanjsko

JAPODI - sjeverozapadna Bosna

MEZEJI - sjeveroistočna Bosna

 Batonov utanak - Rimljani dolaze na prostor BiH.

 Period seobe naroda - dolazak Slovena na prostor BiH (6.-11.st).
 Prvi bosanski Ban – BORIĆ (115-1163).
 STJEPAN II KOTROMANIĆ - teritorija BiH 2x uvećana.
 Kralj TVRDKO I KOTROMANIĆ (1353-1391) - Bosna kraljevina.
 Slabljenje bosanske državnosti - dolazak Osmanlija.
 1580. osnovan bosanski pašaluk - težnja za autonomijom i samoupravom.
 Berlinskim ugovorom 1878. god. pašaluk je u sastavu Austro-Ugarske,
okupacija prestaje 1918.
 BiH je u sastavu KSHS odnosno kraljevine Jugoslavije do novembra 1943.
obnovjena državnost BiH u okviru Jugoslavije.
 Februar 1945. utvrđene granice iz 1878. god.
 Veličina BiH, Granice, Stanovništvo

 Površina 51,129 km2, 22. mjesto u Evropi po veličini.

 Po popisu iz 1991.god. BiH imala 4,377,033 st. 87 st/km2
 Danas procjena 3,800,000 st. Ili 74 st/km2
 BiH-trougao-katete: rijeka Sava na sjeveru i rijeka Drina na istoku,
hipotenuza planina Dinara.
 Matematički geografski položaj:
jug 42*33“00“ - Trebinje (Podštirovnik),
sjever 45*16“30“ - Bosanska Dubica (Gornja Gradina),
zapad 15*44“08“ - Bihać (Bugar),
istok 19*37“48“ - Bratunac (zljebac)
 BiH je panonsko-dinarsko-mediteraska zemlja
 Veza Evropskih regija i to središnje Evrope i južne i jugoistočne.
 GRANICE: ukupna dužina 1537 km i to (Hrvatska 932 km, Srbija 357, Crna Gora
249 km)
 Kopno -774 km, voda -764 km.
 Središte - općine Vitez, Pročica, Krčevine.
 BiH i R.Hrvatska - granice preko Doljana, vrh Gradina, Trekovac, Timor, planina
Žaba, pa se spušta na Klek, a od poluotoka Međed u R.H.
Ide preko akvatorija od rta Međed do rta Pep Kleka do Stražnice na jugoistoku
dužina obale je 24,22 km.
 BiH pripada i dio sa vanjske strane zaliva Neum-Klek i to 2 školja: Mali i Veliki
školj
 Ukupna površina zaliva Neum - Klek je 7,61875 km2
 Geološka građa i litološki sastav BiH

 PALEOZOIK - je predstavljen: škriljavim naslagama, mermerima, klastičnim

stijenama, dolomitima. Sva ova građa je metarmofizirana magmatskim
stijenjama, zatim naborima i izrasjedama.
 MEZOZOIK je predstavljen: klastičnim i karbonatnim stijenama, vulkansko-
edimentnim i flišnim naslagama. Ova građa je u periodu od oko 220 do 70
mil.god. koliko je trajao mezozoik, imala 4 velika intervala kretanja, koji su se
odvijali preko spuštanja/izdizanja određenih dijelova.
 KENOZOIK se dijeli na: TERCIJAR i KVARTAR.
Tercijar je predstavljen: ugljenosnim naslagama, magmatskim stijenama sa
orudnjima...
Kvartar je predstavljen: šljunkom, pjeskom, ilovačom...
 Geotektonski pojas BiH

SJEVERNI - omeđen je na sjeveru SAVSKIM ROVOM, a na jugu SPREČKO-

KOZARAČKOM DISLOKACIJOM.

Sadrži 3 tektonska oblika i to:

 HORST (TIMOR): Matajica, Prosara, Majevica, Kozara, Trebava

 BAZENI: prijedorsko-omarsko-dubički, tuzlanski, prnjavorski i srednje
posavski
 DEPRESIJE: ivansko-omarska, lijevče polje, srednja posavska, bosansko-
brdska, semberija, sprečanska.

U ovom pojasu se izdvaja MAGMATSKO-SEDIMENTNA tzv. OFIJONTSKA ZONA kao

posebna.

CENTRALNI - omeđen na sjeveru SPREČKO-KOZARAČKOM DISLOKACIJOM, a na

jugu ZONOM VISOKOG KRŠA.

Ovaj pojas sadrži sljedeće geotektonske jedinice:

 CENTRALNU OFIOLOTSKU ZONU

 ANTIKLINALU DRINSKOG PALEOZOIKA
 PRAĆANSKI PALEOZOIK
 JURSKE I KREDNE FLIŠEVE
 SREDNJO-BOSANSKE ŠKRILJAVE PLANINE
 MEZOZOITSKO-KREČNJAČKU TABLU(Manjača-Grmeč)
 SANSKO-UNSKI PALEOZOIK
 SLATKOVODNE-NEOGENE BAZENE

JUŽNI - omeđen ZONOM VISOKOG KRŠA na sjeveru i JADRANSKIM MOREM na jugu

Za ovaj pojas se može reći da pripda zoni jugozapadno od bosanskog škrljavog

gorja,sve do Jadranskog mora.

Ovaj pojas obuhvata sljedeće jedinice:

 ZONU VISOKOG KRŠA

 SJEVEROZA-PADNO se naslanja na SANSKO-UNSKI PALEOZOIK
 JUGO-ISTOČNO SE NASLANJA NA PRAĆANSKI PALEOZOIK
 Geološka građa BiH

Faze u formiranju geološke građe BiH:

 BAJKALSKI CIKLUS: odvija se u arhaiku i u ovom ciklusu je obrazovana

geološka jedinica od koje će nastati BOSANSKO ŠKRILJAVO GORJE.
 KALEDONSKO-HERCIJŠKI CIKLUS - odvijao se u paleozoiku, a u ovom
ciklusu su dinaridi odvojeni od Pananida na sjeveru i Jadranske mase na jugu,
razvijaju se i utrašnji i središnji Dinaridi.
 ALPSKI CIKLUS - odvijao se u mezozoiku i kenozoiku, ovaj ciklus ima 3 faze:
 I faza - STAROALPSKA (odvija se u TRIJASU i JURI, izdvojeni, srednji,
unutrašnji i vanjski Dinaridi)
 II FAZA - MZOALPSKA(odvija se u kredi obrazovane tektonske navale tzv.
ŠARIJAZI)
 III FAZA - MLADOALPSKA (odvija se u tercijaru i kvartaru, obrazovana
savremena manufaktura)
 RELJEF

 PANONSKA NIZIJA (sjeverni dio BiH)

Riječno akumulativne ravnine:
1. Lijevče polje
2. Šamačko polje
3. Semberija

 PLANINSKO KOTLINSKA OBLAST

Dijeli se na:
1. Rudne i fliške cjeline
2. Kotlinsko-dolinski predio
3. Rudine i površine
4. Dinarska visija

 Rudonosne planine: Majdanske planine, Manjača, Čemernica, Vlašić,

Bitovnja, Zec,

 Kotline: skopljanska, sarajevsko-zenička, gornjo-podrinjska, jajačka.

 Grmeč, Klekovača, Šator, Cincar, Vitorog, Raduša, Uran, Čvrsnica, Čabulja.

 Polja: livansko, glamočko, duvanjsko, kupreško.

 Gatačko, Nevesinjsko, Dobarsko, Fatničko, Bilećka zavala, Viduša planina,

Snježnica planina.

 Igman, Bjelašnica, Pren, Visočica, Freskavica, Treskavica, Zelengora i Maglić.

 JADRANSKA ZAVALA – NISKA HERCEGOVINA

donji tok rijeke Neretve
Trebišnjica
Popovo polje
Hutovo blato
Mostarsko blato
Mostarska kotlina
 KLIMA BiH

 PERIPANONSKA BOSNA
− Temperatura: sredinom januara -2 stepena, sredina jula 20-22 stepena.
− Količina padavina od zapada ka istoku (1200 do 800 mm pad. godišnje)
− Snijeg - zadržavanje manje od 30 dana.
− Oblačnost u zimskom periodu je iznad 50% i raste prema
sjeveroistoku.
− Vremenske nepogode su veoma česte.
− Kontinentalnost izražena - kopno se brzo zagrijava, ali i brzo hladi.

 PLANINSKO KOTLINSKA BIH

− prostor iznad 600m (prostor koji zatvara linija Travnik, Sarajevo, Foča)
− prostor ispod 600m Lašva, Uskoplje, Kotline).
− planinski dio (Bjelašnica, Prenj, Zelengora, Maglić).
− polja u kršu.

Prema kopnu u ovoj regiji dominiraju:

− D KLIMAT- vlažna borealna klima.
− Df - snježna šumska klima.
− Cfb - umjereno toli s toplim ljetom.
− Cfc - umjereno topli s vlažnim ljetom.

Odlike:
− Januar temperatura od -2 do -6 stepena, može bit i do -25 stepeni od
1000 do 1500 mm padavina.
− Juli temperatura oko 20 stepeni.

Kotline
− Januar temperatura od -2 do -4.
− Juli temperatura 20-24 stepena.
− Količina padavina 700-1500 mm, jasno izražena 4 godišnja doba.
 Kotlinska polja u zapadnoj BiH
− Kontinentalni uticaj ljeta
− Januar temperatura -1 do -2 stepena.
− Juli temperatura 18 do 25 stepena.
− Količina padavina 1100 do 1800 mm.

- Vjetrovi nisu jaki u proljeće pojava fena (topli vjetar)

- Povoljni uslovi za turizam (Kupres, Vlašić, Jahrorina, Bjelašnica)

 SUBMEDITERANSKA HERCEGOVINA
− Cs - mediteranska klima (suha ljeta, vlažna zima, vjetrovi, bura)
− Csa - mediteranska klima sa suhim žarkim ljetima
− Csb - mediteranska klima sa suhim toplim ljetima
− Csc - mediteranska klima sa suhim svježim ljetima

PROSTOR I ODLIKE:
− visoka Hercegovina, dolina Neretve, polja u kršu
− Januar temperatura 5-7 stepeni.
− juli temperatura 24-27 (max. Temperatura u Mostaru 46,2 stepeni)
− topla, suha ljeta, zime blage, kišovite.
− Količina padavina 1500mm.
− Uzdužni dio doline Neretve, od Mostara do Konjica
− Januar temp. 0-4 stepena C.
− Juli temp, 20-24 stepena C.

 BJELAŠNICA
− Planina iznad koje se odvija najveća borba između kopnenih i
mediteranskih utjecaja.
− Bura - puše prema Hercegovini kada se hladan zrak kao teži spusti niz
južne padine Bjelašnice.
− JUGO - puše prema Hercegovini, iz suprotnog smjera, u odnosu na
buru, potiče od afričkog vjetra koji prelaskom preko Sredozemlja
dobija ulogu i izlučuje padavine u prostoru Jadranskog mora i
Hercegovine.
− ZAPADNI VJETAR - javlja se u području Čapljine, Ljubuškog, Popovog
polja - blag vjetar, blag vjetar koji se javlja oko podneva.