UNIVERZITET U TUZLI – MAŠINSKI FAKULTET

Motor na vodu
Seminarski rad

Predmet: Osnovi mehatronike

Ime i prezime: Kenan Taletović
Broj indeksa: III - 26/15
Odsjek: Mehatronika

Tuzla, oktobar 2018. godine

Sažetak

U ovom seminaru ćemo se baviti izradom motora na vodu. Da bi uspjeli

konstruisati ovakav motor, na zamišljen način, potrebno je cijelu mehaniku kao i druge
oblasiti fizike i druge nauke gledati u potpuno drugom smjeru. Jedan primjer toga, za naš
konkretan slučaj jeste eksplozija i implozija. Naši motori danas rade svi na ovaj prvi način,
ekplozijom i tako se dobija energija, odnosno tačnije pretvara iz materijalne energije
(gorivo) u mehaničku energiju (kretanje klipa koji dalje okreće koljenasto vratilo itd.).
Pored gledanja u potpuno suprotnom smjeru što se nauke tiče, potrebno je i otvoriti um i
shvatiti da postoje stvari koje mi ne shvaćamo ili ne vidimo. Te stvari ne možemo potpuno
razumjeti, ali je možda dovoljno biti svjestan njih da bi napravili jedan veliki korak u
nauci.

Ključne riječi: motor, energija, voda, nauka, mehanika,

2
Sadržaj

1. Uvod .................................................................................................................................. 5

2. Energija.............................................................................................................................. 6

2.1. Nafta ........................................................................................................................... 7

2.2. Voda ........................................................................................................................... 8

2.2.1. Živa voda ............................................................................................................. 9

2.2.2. Torzijska kretanja .............................................................................................. 10

2.2.3. Implozija vode ................................................................................................... 11

3. Motor na vodu ................................................................................................................. 11

3.1. Način rada ................................................................................................................. 12

2. ZAKLJUČAK.................................................................................................................. 13

LITERATURA .................................................................................................................... 14

PRILOG ............................................................................................................................... 14

Elementi motora na vodu: ............................................................................................... 14

3
Popis slika:

Slika 2.0 Oblici energije [4] __________________________________________________ 6

Slika 2.1.0. Skica vađenja nafte iz zemlje [4] ____________________________________ 8
Slika 2.2.0. Viktor Schauberger [4] ____________________________________________ 8
Slika 2.2.1. Von Karmanovo vrtložno kretanj [4] _________________________________ 9
Slika 2.2.2.0. Torzijsko kretanje žive vode [4] ___________________________________ 10
Slika 2.2.2.1. Dijagram brzina toka fluida - trenje [4] ____________________________ 11
Slika 3.1.0. Šematski prikaz motora na vodu ___________________________________ 12

4
1. Uvod

Danas imamo veliki broj pretvarača energije i beskonačno procesa pretvorbe

energije. I sam čovjek konstantno pretvara jedan oblik energije u drugi. Unošenje hrane i
pića i organizam predstavlja naše gorivo. Mi tu energiju konstantno trošimo i nismo uopšte
svjesni kolika je energija upitanju. Zamislite samo konstantno održavanje temperature
tijela. Normalna temperatura čovjeka je 37 stepeni, a temperatura okoline skoro da nikad
nije 37 stepeni, nekad je čak ispod nule do -20 stepeni, a nekad je i preko 40 stepeni, a naše
tijelo sve vrijeme mora hladiti odnosno grijati tijelo da bi ono bilo na tih normalnih 37
stepeni. Pored toga, naše tijelo radi još veliki broj funkcija kao što je disanje, rad srca, rad
mozga, varenje.. da ne pričamo o pomjeranjima kao i ostalim fizičkim aktivnostima. Kada
bi sve te stvari radila neka mašina, sigurno bi trošila mnogo energije. O tome da to
„mnogo“ ustvari i nije mnogo pričat ćemo u poglavlju o energiji, a sada ćemo se vratiti
konkretno na temu našeg seminarskog „Motor na vodu“. Dakle, danas svi naši motori
koriste fisilno gorivo zvano nafta. Nije li apsurdno, sada kada smo ispričali da mi ljudi
koristimo bezbroj namjernica (koje se mogu naći u prirodi potpuno besplatno), da i dalje
koristimo naftu kao radnu materiju za motore. Svi uzimamo zdravo za gotovo tu činjenicu
da motori koriste fosilno gorivo kao radnu materiju. Fosilna goriva su skupa i sve što
činimo jeste pokretanje teorija zavjere o tome da nafta uopšte nije fosilno gorivo nego da
dolazi iz jezgre zemlje i da je neiscrpna. Ja bih išao korak dalje i promijenio bih radnu
materiju radnom materijom koja bi bila dostupna svima, a to je ono čega najviše i imamo –
voda.

5
2. Energija

Energija je sve što nas okružuje ili možda bolje rečeno sve je energija. Energija,
kao što nam to govori prvi zakon termodinamike:

je neuništiva niti se može stvoriti. Dakle, količina toplote koja se dovede nekom sistemu
jednaka je radu koje izvrši taj sistem i promjeni njegove unutrašnje energije. Dalje energiju
možemo razločiti na eksergiju i anergiju. Eksergija je energija koju je moguće potrošiti,
odnosno koju koriste svi procesi u prirodi, odnosno univerzumu. Zbog entropije, nakon
svakog procesa u prirodu jedan dio energije prelazi u anergiju i tako se svakog trenutna
povećava postotak entropije. U jednom trenutku, koji nije uskoro, sva eksergija će postati
anergija i tada više nijedan proces na zemlji kao ni u univerzumu neće biti moguć. Jedini
način da ponovo pokrenemo procese u univerzumu, nakon što se to dogodi, jeste da se naš
univerzum sudari sa paralelnim univerzumom čiji procesi rade suprotno – pretvara anergiju
u eksergiju.

Sledeće, kako možemo pretvoriti energiju jeste po njenim oblicima. Energija ima
mnogo oblika (mehanička – potencijalna i kinetička, električna, svjetlosna, hidraulička...),
a ona koja nas zanima jeste energija u obliku materije.

Slika 2.0 Oblici energije [4]

6
 Koliko se nalazi energije u jednom kilogramu materije govori nam poznata
Ajnštajnova formula:

(1.1)

gdje je:
E – energija
m – masa
c – brzina svjetlosti

Ako znamo da je brzina svjetlosti velik broj (299 792 458 m/s) uvrštavanjem njene
vrijednosti u formulu (1.1) i kvadriranjem iste možemo zaključiti da se dobija ogroman
broj. Tačnije:

( )

Dakle, Ajnštajn je ovom formulom dokazo da je materija također oblik energije,

kao i to koliko se energije nalazi u samo jednom kilogramu neke materije.

2.1. Nafta

Materija koju mi koristimo kao radno tijelo u našim motorima je nafta (ili kako je još zovu,
zrno zlato) koju ćemo kratko spomenuti u ovom dijelu, a pretvaramo je u druge oblike
energije tako što je zapalimo. Dakle, razlog zašto je nafta radno tijelo jeste to što znamo
kako da je pretvorimo u druge oblike energije. Možemo reći da je ona pokretač svega što
smatramo modernim. Smatra se da je nafta nastala od ostataka biljaka i životinja koje su
živjele prije više miliona godina. Do nafte dolazimo buštenjem stijena, mulja i pijeska i
javlja se veliki problem oko transporta nafte. Naime, često se dešava da dolazi do izliva
nafte u mora i okeane. Zagađenje mora naftom je veliko, ali je zanemarivo u usporedbi sa
zagađenjem zraka s istom. Prilikom sagorjevanja nafte oslobađa se velika količina
ugljendioksida u atmosferu. Poznato je već da ugljendioksid pravi efekat staklenika,
odnosno to je staklenični plin je zaslužan zbog negativne pojave globalnog zagrijavanja.

7
 Slika 2.1.0. Skica vađenja nafte iz zemlje [4]

2.2. Voda

U ovom poglavlju ćemo vodu objasniti kroz percepciju čovjeka kojeg ne možemo
predstaviti ni kao filozofa (jer je radio eksperimente i imao svoje patente), a ni kao
naučnika (jer se nije poklonio osnovima nauke, koja su već bila poznata). Njegovo ime je
Viktor Schauberger i danas nije mnogo poznat. Viktor Schauberger je rođen negdje
otprilike prije Prvog svjetskog rata i djelovao je do pedesetih godina 20. vijeka, odnosno
do tog perioda je djelovao. Bio je multidisciplinarni istraživač (bavio se od prirode, preko
mehanike fluida do nekih inžinjerskih primjena) i možemo ga nazvati hidrološkim
Nikolom Teslom.

Slika 2.2.0. Viktor Schauberger [4]

8
 Rođen je u Austriji i iako ga je otac slao na studije, on nije htio da se se obrazuje, a
umjesto toga je htio da bude šumar. Njegov prvi izum je bio izrađen za prenošenje velikih
balvana preko plitke vode (koji inače nisu mogli da se transportuju vodom zbog svoje
težine) i to je uradio jer je vidio iz prirode da se različitim kretanjem vode može savladati
veći otpor. Oblik korita koje je Schauberger napravio imao je poprečni presjek u obliku
jajeta i imali su posebne usmjerivače koje su vodi dali titravo gibanje koje je on ranije
vidio kod zmije. Na tu ideju je došao tako što je slučajno bacio zmiju u vodu i zainteresovo
se za njeno kretanje po vodi, a kasnije je to kretanje stiglo i u fiziku pod nazivom Von
Karmanovo vrtložno kretanje.

Slika 2.2.1. Von Karmanovo vrtložno kretanj [4]

2.2.1. Živa voda

Živa voda je došla iz narodnih pripovjedanja i ona ima posebno vrtloženje. Da bi se

ona mogla tako vrtložiti, ona mora biti na svojoj temperaturi od 4 stepena celzijusa
(odnosno kada je najgušća), također mora biti što manje izložena svjetlosti sunca. Za
razliku od mrtve vode (koja uništava obale, vodotoke itd.), živa voda gradi obale, a
uništava sredinu vodotoka i tako utvrđuje vodotoke.

Schauberger je rekao „Ptica ne leti nego je letena“ kao i „riba ne pliva nego je plivana“ jer
je zaključio da pastrmka kada pliva uzvodno to radi sa posebnim kretanjem (prije se to
prepisivalo njenim mišićima i slično). On je vidio da pastrmka, kada bježi od njega, uvijek
pliva uzvodno. Kada je nasuo tople vode u hladnu vodu (koja je bila standardnih 4 stepena)
i tako je ugrijao, vidio da je pastrmke više ne mogu da plivaju uzvodno kao što su to ranije

9
mogle sve dok se voda nije vratila na 4 stepena. Pastrmke to rade tako što vodi daju
cikloidalno spiralno kretanje, dakle ono je centripetalno i suprostavlja se današnjoj
centrifugalnoj tehnologiji. Primjetio je da su pastrmke imale oblik jajeta (a i sam je bio
opsesivan ovoid-om) napravio je turbine koje su dalje bile jaka veza za nove tehnologije.

2.2.2. Torzijska kretanja

Torzijska kretanja, koja stvaraju von-Karmanove staze, su kretanja koja vrši zmija
plivanjem po vodi, pastrmka plivanjem uzvodno kao i do skoro misteriozno letenje
bumbara koji se suprostavljao aerodinamičkim zakonima. Zapravo, bumbari posuđuju
energiju iz zraka tako što stvaraju rezonanciju koja dalje stvara ta vrtložna kretanja.

Slika 2.2.2.0. Torzijsko kretanje žive vode [4]

Schauberger je primjetio da sa profilima cijevi jajolikog oblika, bitno se smanjuje i

trenje toka fluida. Sa profesorom Popelom Schauberger je radio eksperimente i primjetili
su da za iste vrste materijala, profil oblikovan načelima svete geoemtrije ima drastično
manje vrijednosti otpora kretanju fluida, a rezultati su pokazali da se u nekim trenutcima
pojavljuje negativno trenje, odnosno fluidu se dodaje energija u tom protoku.

10
 Slika 2.2.2.1. Dijagram brzina toka fluida - trenje [4]

2.2.3. Implozija vode

Sa konceptualne razine, današnji moderni čovjek jako teško shvaća implozivnu tehnologiju
i mnogo mu je lakše shvatiti ekplozivnu tehnologiju jer nju vidi svuda oko sobe (motor sa
unutrašnjim sagorjevanjem, itd). Vrlo je teško shvatiti da bi nekakvo usisavanje u sebe
moglo da stvori neki motor koji će pogoditi auto, a to je razlog jer mi nemamo takve
koncepte. Implozivna kretanja su torziona kretanja gdje se pritisak kreće prema sredini, a
da bi stvar bila složenija, sredina kod takvih kretanja je šuplja (spirala).

3. Motor na vodu

Da bi se dešavala implozija vode potrebne su dvije spiralne cijevi koje bi imale

zakon kretanja kao što su to rogovi Kud antilope. Također, poprečni presjek tih cijevi treba
da bude ovoid, odnosno jajastog oblika. Unutrašnjost motora je potrebno zaštiti od
svjetlosti jer bi se za pogon ovog motora koristili predhodno objašnjena živa voda.
Također, ako što je već poznato potrebno je da voda ima tačno određenu temperaturu (4
stepena celzijusa), potrebno je da motor bude snadbjeven sa hladnjakom i grijačem vode
koji bi bili kontrolisani termostatom.

11
3.1. Način rada

Motor na vodu koji radi na principu implozije bi bio obezbjeđen sa akumulatorom

koji bi preko alternatora pokretao vratilo (1) na slici 3.1.0. Nakon što se vratilo (1) pokrene
velikom brzinom, u cijevi gdje se nalazi vratilo stvara se vakum koji usisava živu vodu iz
razervoara i vodi je do cijevi koje su sprilanog oblika (2), napravljena po uzoru na rogove
kod kud antilope. U cijevima (2) se javlja negativno trenje, odnosno voda dobija energiju
koja je nastala njenom implozacijom i samim tim je dobila veću brzinu. Voda koja izlazi iz
spiralni cijevi sada ima veću energiju nego što je imala na ulazu u spiralnu cijev. Voda sa
većom energijom udara u lopatice turbine (3) te ih pokreće, a generator spojen na njima
pretvara mehaničku u električnu energiju. Dobijena električna energija se dalje koristi za
pogon vozila, dopunjavanje akumulatora kao i snadbijevanje elektromotora spojenog na
vratilu (1) za konstantno pogonjenje istog. Vratilo jedan je oslonjen kotrljajnim ležajem
(4). Oznaka (5) prestavlja aksijalni ležaj, (6) kućište motora.

Slika 3.1.0. Šematski prikaz motora na vodu

12
2. ZAKLJUČAK

Konstrukcija motora na vodu, koji radi na osnovu implozivnog koncepta bi

povećala učinkovitost motora koji imaju stepen iskorištenja 0.3-0.4. Razlog povećanja je to
što implozija ima veomva veliku unčikovitost. Implozija se, u svijetu eksplozije, provukla
kod rijetkih naučnika i inžinjera i vrlo je teško doći do nekih saznanja o njoj. Kao što to
Schauberger kaže, naš svijet ide naprijed silama koje priroda koristi za rastvaranje. Ono što
odlikuje princip implozije jeste elegancija, učinkovitost, sveta geometrije kao i dobivanje
energije iz nepoznatih izvora.

13
LITERATURA

1. Popović, E. (2016). Intervju. Tehnologije Viktora Schaubergera. U: Na rubu

znanosti. Hrvatska radiotelevizija. 02. maj 2016.

PRILOG

Elementi motora na vodu:

14
1. Cijevi u obliku rogova kudu antilope:

2. Lopatice:

3. Vratilo:

15
4. Kućište:

5. Sklop:

16
17