Izvješće o Stanju Okoliša Varaždinske Županije Za Razdoblje Od 2014. Do 2017. Godine

REPUBLIKA HRVATSKA
VARAŽDINSKA ŽUPANIJA
ŽUPAN
KLASA: 021-01/18-01/6
URBROJ: 2186/1-02/1-18-2
Varaždin, 21. studeni 2018.
PREDSJEDNIKU ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE

VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
Predmet: Izvješće o stanju okoliša Varaždinske županije za razdoblje

od 2014. do 2017. godine
Na temelju članka 48. točke 1. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj)

samoupravi ("Narodne novine" br. 33/01,129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i
123/17), članka 60. točke 1. Statuta Varaždinske županije ("Službeni vjesnik Varaždinske
županije" broj 14/18), Županijskoj skupštini Varaždinske županije dostavljam :
- Izvješće o stanju okoliša Varaždinske županije za razdoblje

od 2014. do 2017. godine
Izvješće o stanju okoliša Varaždinske županije za razdoblje od 2014. do 2017. godine

dostavlja se na raspravu i prihvaćanje na temelju članka 33. točke 34. Statuta Varaždinske
županije.
Na temelju članka 39. Poslovnika o radu Županijske skupštine Varaždinske županije

(“Službeni vjesnik Varaždinske županije“ br. 26/18), izvjestitelj po ovoj točki dnevnog reda
bit će zamjenik župana Robert Vugrin.
ŽUPAN
Radimir Čačić
p.o.
|
| DN:
Digitally signed by: |
|
|
|
|
|
| C=HR
TOMISLAV PALJAK ||||||| O=VARAŽDINSKA ŽUPANIJA
|
|
|
|
Date: |
|
|
|
|
2.5.4.97=HR15877210917
| L=VARAŽDIN
|
21-stu-2018 |
|
|
|
|
| S=PALJAK
|
15:03:51 |
|
|
|
| G=TOMISLAV
|
|
|
|
| CN=TOMISLAV PALJAK
|
|
|
|
|
|
| SN=HR11332054530.3.25
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
REPUBLIKA HRVATSKA PRIJEDLOG
Županijska skupština
KLASA: 351-04/18-01/6
URBROJ: 2186/1-02/1-18-1
Varaždin, 2018.
Na temelju članka 59. Zakona o zaštiti okoliša (''Narodne novine'' broj 80/13, 153/13,
78/15 i 12/18), članka 33. točke 34. Statuta Varaždinske županije ("Službeni vjesnik
Varaždinske županije" broj 14/18) i članka 56. Poslovnika o radu Županijske skupštine
Varaždinske županije ("Službeni vjesnik Varaždinske županije" broj 26/18), Županijska
skupština Varaždinske županije, na sjednici održanoj 2018. godine, donosi
ZAKLJUČAK
o prihvaćanju Izvješća o stanju okoliša Varaždinske županije
za razdoblje od 2014. do 2018. godine
Županijska skupština Varaždinske županije prihvaća Izvješće o stanju okoliša

Varaždinske županije za razdoblje od 2014. do 2017. godine.
PREDSJEDNIK
mr.sc. Alen Runac
O B R A Z L O Ž E NJ E
Obveza izrade Izvješća o stanju okoliša za Županiju propisana je člankom 59. Zakona
o zaštiti okoliša (''Narodne novine'' broj 80/13, 153/13, 78/15 i 12/18). Izvješće o stanju
okoliša Varaždinske županije Župan podnosi Županijskoj skupštini na razmatranje i
prihvaćanje.
Izvješće daje cjelovit uvid u stanje okoliša i služi kao podrška u donošenju odluka o
održivom razvoju, a donosi se za razdoblje od četiri godine. Izvješćem se prati ostvarivanje
ciljeva iz programskih dokumenata zaštite okoliša vezanih uz pojedine sastavnice okoliša
(voda, tlo, zrak, krajobraz, biljni i životinjski svijet) i uz pojedina opterećenja okoliša, a
sadržaj Izvješća propisan je Zakonom o zaštiti okoliša.
Do sada su izrađena slijedeća Izvješća o stanju okoliša:

- Prvo Izvješće o stanju okoliša Varaždinske županije za razdoblje 1998.-2001. godine
(''Službeni vjesnik Varaždinske županije'' broj 7/02),
- Drugo Izvješće o stanju okoliša Varaždinske županije za razdoblje 2002.-2005. godine
(''Službeni vjesnik Varaždinske županije'' broj 2/07),
- Treće Izvješće o stanju okoliša Varaždinske županije za razdoblje 2006.-2009. godine
(''Službeni vjesnik Varaždinske županije'' broj 36/10) i
- Četvrto Izvješće o stanju okoliša Varaždinske županije za razdoblje 2010.-2013.
godine (''Službeni vjesnik Varaždinske županije'' broj 36/10.
Ovo peto Izvješće o stanju okoliša biti će osnova za izradu novog Programa zaštite
okoliša kojeg je, sukladno članku 270. Zakona o zaštiti okoliša, Županijska skupština dužna
donijeti u roku od šest mjeseci od donošenja novog Plana zaštite okoliša RH.
Predlaže se Županijskoj skupštini da prihvati Izvješće o stanju okoliša Varaždinske

županije za razdoblje 2014.-2017. godine.
ŽUPAN
Radimir Čačić
2
REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPAN
KLASA: 351-04/18-01/6
URBROJ: 2186/1-02/1-18-94
I Z V J E Š Ć E O S T A NJ U O K O L I Š A
SAŽETAK
Varaždin
studeni 2018. godine
1
SADRŽAJ: str.
1. UVOD 6
2. OSNOVNI PODACI O VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI 8
3. STANJE OKOLIŠA U VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI

PO SASTAVNICAMA OKOLIŠA, S PODACIMA
O PRAĆENJU STANJA I S OPTEREĆENJIMA 8
3.1. Vode 8
3.1.1. Kakvoća površinskih voda 9
3.1.2. Vodonosnik 19
3.1.3. Voda za piće 22
3.2. Zrak 37
3.3. Tlo 46
3.4. Prirodna baština 47
3.5. Biološka raznolikost 51
4. UTJECAJI POJEDINIH ZAHVATA NA OKOLIŠ 53
4.1. Korištenje Drave za hidroenergetske potrebe 53

4.2. Vodnogospodarski zahvati na vodotocima 63
4.3. Ocjena postojećeg stanja na Plitvici i Bednji 66
4.4. Odvodnja otpadnih voda 68
4.5. Gospodarenje otpadom 73
4.6. Poljoprivredna proizvodnja 85
4.7. Šumarstvo 96
4.8. Eksploatacija mineralnih sirovina 98
4.9. Korištenje prostora 101
5. PROVEDENE AKTIVNOSTI I MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA

S OCJENOM UČINKOVITOSTI 110
5.1. Procjena utjecaja na okoliš 110

5.2. Ocjena o potrebi procjene utjecaja na okoliš 110
5.3. Okolišna dozvola 113
5.4. Ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu 113
5.5. Registar onečišćavanja okoliša 114
5.6. Ekološke udruge 115
5.7. Međunarodni, EU i drugi projekti 116
6. PODACI O KORIŠTENJU FINANCIJSKIH SREDSTAVA

ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I PRIRODE 117
7. PROCJENA POTREBE IZRADE NOVIH ILI IZMJENA I

DOPUNA POSTOJEĆIH DOKUMENATA ZAŠTITE OKOLIŠA 120
8. PREGLED OSTVARIVANJA CILJEVA PROGRAMA

ZAŠTITE OKOLIŠA 120
9. ZAKLJUČAK – OCJENA STANJA OKOLIŠA U ŽUPANIJI

S INTEGRALNOM PROCJENOM OKOLIŠA 121
2
1. UVOD
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće okoliša, zaštita okoliša po
pojedinim okolišnim sastavnicama (tlo, voda, zrak, priroda) te očuvanje prirodnih resursa i
njihovo racionalno korištenje kao osnovni uvjet održivog razvoja.
U cilju realizacije ciljeva zaštite okoliša prema Zakonu o zaštiti okoliša (''Narodne
novine'' broj 80/13, 153/13, 78/15 i 12/18) na državnoj i regionalnim razinama donose se
dokumenti zaštite okoliša.
Temeljni dokument održivog razvitka i zaštite okoliša na državnoj razini je Strategija
održivog razvitka Republike Hrvatske (''Narodne novine'' broj 30/09), a na regionalnoj razini
su to županijski Programi zaštite okoliša i županijska Izvješća o stanju okoliša.
Obveza izrade i sadržaj Izvješća o stanju okoliša za Županiju propisani su člankom 59.
Zakona o zaštiti okoliša. Izvješće o stanju okoliša Varaždinske županije Župan podnosi
Županijskoj skupštini na razmatranje i prihvaćanje.
Izvješće daje cjelovit uvid u stanje okoliša i služi kao podrška u donošenju odluka u
područjima zaštite okoliša i održivog razvoja, a donosi se za razdoblje od protekle četiri
godine. Izvješćem se prati stanje okoliša općenito, stanje pojedinih sastavnica okoliša (tlo,
voda, zrak, biljni i životinjski svijet) i pojedina opterećenja okoliša (stvaranje otpada i
otpadnih voda, vodnogospodarski i hidroenergetski zahvati, poljoprivredna proizvodnja,
šumarstvo, korištenje prostora).
Prvo Izvješće o stanju okoliša Varaždinske županije izrađeno je za razdoblje 1998.-
2001. godine (''Službeni vjesnik Varaždinske županije'' broj 7/02). Temeljem tog Izvješća
2003. godine izrađen je i prihvaćen Program zaštite okoliša za razdoblje 2003.-2006. godine
(Zaključak Županijske skupštine od 05.06.2003. godine).
Drugo Izvješće o stanju okoliša Varaždinske županije izrađeno je za razdoblje
2002.-2005. godine (''Službeni vjesnik Varaždinske županije'' broj 2/07) nakon čega je 2007.
godine izrađen i prihvaćen Program zaštite okoliša Varaždinske županije za razdoblje 2007.-
2010. godine (''Službeni vjesnik Varaždinske županije'' broj 25/07).
Treće Izvješće o stanju okoliša Varaždinske županije izrađeno je za razdoblje
2006.-2009. godine (''Službeni vjesnik Varaždinske županije'' broj 36/10). Temeljem tog
Izvješća nije izrađen Program zaštite okoliša obzirom da je (stari) Zakon o zaštiti okoliša
(''Narodne novine'' broj 110/07) kao uvjet propisao prethodno donošenje državnog Plana
zaštite okoliša RH koji nije izrađen.
Četvrto Izvješće o stanju okoliša Varaždinske županije izrađeno je za razdoblje
Izvješća također nije izrađen Program zaštite okoliša obzirom da je i novi Zakon o zaštiti
okoliša člankom 52. stavkom 1. i člankom 268. stavkom 1. kao uvjet za donošenje
županijskog Programa propisao prethodno donošenje državnog Plana zaštite okoliša RH od
strane Vlade RH. Navedeni državni Plan nije izrađen jer je uvjet za donošenje istog prethodno
donošenje Strategije održivog razvitka RH od strane Sabora RH s rokom donošenja do
15.02.2020. godine (članak 51. i 267. Zakona o zaštiti okoliša). Stoga će se novi županijski
Program zaštite okoliša izraditi nakon donošenja Strategije održivog razvitka RH i Plana
zaštite okoliša RH.
Za potrebe izrade ovog Izvješća Županija se obratila na državna i županijska tijela i
ustanove te jedinice lokalne samouprave u cilju prikupljanja osnovnih podataka o stanju
okoliša, pritiscima na okoliš i odgovorima struke i društva. Svoje podatke dostavila su
slijedeća tijela i ustanove:
3
- Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava varaždinska,
- Državna geodetska uprava, Područni ured za katastar Varaždin,
- Hrvatske vode, Vodnogospodarski odsjek Varaždin i Vodnogospodarska ispostava
za mali sliv ''Plitvica-Bednja'' i ''Zelina-Lonja'',
- Hrvatske šume d.o.o., Uprava šuma, Podružnica Koprivnica i Hrvatski šumarski
institut, Centar za urbane i privatne šume,
- HEP-Proizvodnja d.o.o., Proizvodno područje HE Sjever Varaždin,
- Poljoprivredna savjetodavna služba Varaždin,
- komunalna poduzeća: Varkom d.d. Varaždin, Ivkom d.d. Ivanec, Ivkom-vode
d.o.o., Lukom d.o.o., Čistoća d.o.o. i Knekom d.o.o.
- Zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije, Djelatnost za zdravstvenu
ekologiju,
- Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Varaždinske županije,
- Zavod za prostorno uređenje Varaždinske županije,
- Varaždinska županija, Upravni odjel za gospodarstvo, financije i europske poslove,
- Varaždinska županija, Upravni odjel za poljoprivredu i ruralni razvoj,
- Varaždinska županija, Upravni odjel za zdravstvo, socijalnu skrb i civilno društvo,
- Lovački savez Varaždinske županije,
- jedinice lokalne samouprave: gradovi Varaždin, Ivanec, Novi Marof, Lepoglava,
Ludbreg, Varaždinske Toplice i općine Bednja, Beretinec, Breznica, Breznički
Hum, Cestica, Donja Voća, Gornji Kneginec, Jalžabet, Klenovnik, Ljubešćica, Mali
Bukovec, Martijanec, Maruševec, Petrijanec, Sračinec, Sveti Đurđ, Sveti Ilija,
Trnovec Bartolovečki, Veliki Bukovec, Vidovec, Vinica i Visoko.
Poslove prikupljanja i objedinjavanja dobivenih podataka o okolišu (kao i druge

djelatnosti sukladno članku 38. Zakona) na državnoj razini obavlja Hrvatska agencija za
okoliš i prirodu (od strane Vlade RH osnovana kao Agencija za zaštitu okoliša; ''Narodne
novine'' broj 75/02).
Hrvatska agencija za okoliš i prirodu uspostavlja, razvija, vodi i koordinira jedinstveni
državni informacijski sustav zaštite okoliša dok za sada takva ustanova na županijskoj razini
ne postoji već je Zakonom o zaštiti okoliša predviđeno osnivanje referentnih centara Hrvatske
agencije za okoliš i prirodu.
Na županijskoj razini podatke o stanju okoliša vode državna i županijska tijela i
ustanove, a djelomično ih prikupljaju i jedinice lokalne samouprave. U Varaždinskoj županiji
trenutno se unutar Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša
obavljaju stručni poslovi izrade dokumenata zaštite okoliša i prikupljaju podaci o stanju
okoliša.
Izvješće o stanju okoliša Varaždinske županije predstavlja pregled stanja okoliša,
problema u okolišu i poduzetih aktivnosti, a sadržaj Izvješća propisan je Zakonom.
Potrebno je napomenuti da analiza, usporedba i procjena zaprimljenih podataka nije bila
moguća jednakoobrazno za sve sastavnice i utjecaje na okoliš jer su prikupljeni podaci
porijeklom, sadržajno, prostorno i vremenski neujednačeni te različitih razina obrade.
4
9. ZAKLJUČAK
Izvješće o stanju okoliša daje osnovni pregled stanja sastavnica okoliša i pritisaka na
okoliš i osnova je za daljnje djelovanje kako bi budućim naraštajima u naslijeđe ostavili
očuvan okoliš. Posljedice sadašnjih odluka i djelovanja tek će u budućnosti pokazati prave
rezultate. Do teškoća u provedbi aktivnosti na području zaštite okoliša dolazi prvenstveno
zbog nedostatka financijskih sredstava. I nadalje je potrebna međusobna suradnja i dogovor
svih zainteresiranih strana i subjekata uz uključivanje i podršku javnosti.
Podaci o stanju okoliša ukazuju da je prostor Županije iznimno vrijedan, a okoliš
općenito još uvijek relativno očuvan. Daljnja nastojanja u budućnosti treba usmjeriti na četiri
za Županiju važna područja:
- zaštitu vodnih resursa podzemne pitke vode,
- rješavanju sustava gospodarenja otpadom,
- daljnji razvoj i proširenje sustava odvodnje otpadnih voda i
- okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta.
U cilju ostvarivanja održivog razvoja i gospodarenja raspoloživim resursima Županija
stavlja poseban naglasak na slijedeće aktivnosti koje su navedene po pojedinim sastavnicama
i sektorskim pritiscima na okoliš:
Vode:
Podzemna pitka voda varaždinskog vodonosnika je resurs od strateškog značaja za
Županiju, ali i za Državu. Na području Varaždinske županije nalaze se vodocrpilišta i
izvorišta čija se normativna zaštita provodi temeljem pravilnika i odluka o utvrđivanju zona
sanitarne zaštite.
Zalihe vode su zadovoljavajuće, ali je kakvoća vode ugrožena zbog prodora
onečišćenja s površine (neriješena odvodnja otpadnih voda naselja i s životinjskih farmi,
prekomjerno tretiranje poljoprivrednih površina mineralnim gnojivima i sredstvima za zaštitu
bilja, nelegalno odlaganje otpada).
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo, voda iz regionalnog vodovoda
''Varaždin'' zadovoljavajuće je kakvoće, koncentracija nitrata je smanjena i kakvoća vode u
mreži odgovara zakonskim propisima.
Iako je koncentracija nitrata trenutno ispod maksimalno dopuštene količine (MDK),
primijećena je tendencija porasta što ukazuje na činjenicu da je za zdravstveno ispravnu vodu
u regionalnom vodovodu potrebno provoditi sve raspoložive mjere zaštite.
Voda za piće iz lokalnih vodoopskrbnih objekata tijekom proteklih godina uglavnom
je ocijenjena kao zdravstveno neispravna. Razvojem regionalne vodovodne mreže potrebno je
uključiti lokalnu vodoopskrbu u jedinstveni regionalni sustav. Međutim, problem predstavlja
nezainteresiranost lokalnog stanovništva da se priključi na javnu vodoopskrbu čime bi bili u
mogućnosti konzumirati zdravstveno ispravnu vodu.
Odvodnja:
U cilju rješavanja odvodnje otpadnih voda kao strateškog cijele Županije započela je
realizacija projekta povećanja kapaciteta uređaja za biološko pročišćavanje otpadnih voda
Aglomeracije Varaždin radi mogućnosti pročišćavanja otpadnih voda prigradskih naselja.
Temeljni problem sustava javne odvodnje i pročišćavanja Aglomeracije Varaždin su i nadalje
otpadne vode iz industrije koja još uvijek nema izgrađene predtretmane industrijskih otpadnih
voda što stvara poteškoće u radu centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.
Započete su aktivnosti na pripremi dokumentacije s ciljem apliciranja programa prema
strukturnim fondovima EU i to za Aglomeraciju Varaždin (Grad Varaždin i dijelovi općina
Sračinec, Petrijanec, Cestica, Vinica, Jalžabet, Bartolovec, Sveti Ilija, Vidovec, Gornji
5
Kneginec i Trnovec Bartolovečki) i Aglomeracije Ludbreg, Novi Marof, Varaždinske
Toplice, Veliki Bukovec, Ivanec i Lepoglava. Time je započelo najveće ulaganje u lokalnu
infrastrukturu dosad.
Gospodarenje otpadom:
Varaždinska županija je s tri susjedne županije i Općinom Koprivnički Ivanec 2009.
godine potpisala Društveni ugovor o osnivanju trgovačkog društva "Piškornica" d.o.o.
Regionalni centar za gospodarenje otpadom SZH i time se opredijelila za regionalni koncept
zbrinjavanja otpada. U protekle četiri godine provođene su aktivnosti na operativnoj uspostavi
Regionalnog centra, sufinanciranje otkupa zemljišta, izradu projektne dokumentacije,
pripremu projekta za apliciranje sredstava iz EU fondova te troškova poslovanja. Županija se
treba još na svojem području definirati lokaciju smještaja kazete za zbrinjavanje otpada koji
sadrži azbest.
Prema Zakon o održivom gospodarenju otpadom županije više nisu u obvezi donositi
planove gospodarenja otpadom već ta obveza postoji samo za državu i JLS-e.
Gospodarenje otpadom na području JLS-a provodi se u skladu s odredbama njihovih
planova gospodarenja otpadom i uočena je tendencija poboljšanja stanja u odnosu na proteklu
izvještajnu godinu. Prema podacima JLS-a potrebno je povećati izdvajanje korisnog otpada
čime se smanjuje količina miješanog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagalište.
U prostornim planovima JLS-a definiraju se lokacije za reciklažna dvorišta, reciklažna
dvorišta za građevinski otpad i pretovarne stanice..
Zrak:
Kvaliteta zraka u Županiji je zadovoljavajuća i nema većih onečišćenja što je rezultat
nepostojanja teške industrije i velikih industrijskih postrojenja. Veći stacionarni izvori
onečišćenja su gradovi Varaždin, Ludbreg, Novi Marof, Ivanec, Lepoglava i Varaždinske
Toplice s najvećom gustoćom emisija onečišćujućih tvari iz prometa, industrije i ložišta.
Preostali dio Županije može se smatrati ruralnim područjem s velikim udjelom šumskih i
poljoprivrednih površina gdje je kvaliteta zraka zadovoljavajuća i uglavnom nije ugrožena.
Županija je donijela Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih
promjena i prilagodbe klimatskim promjenama za razdoblje 2014. do 2019. godine. Jedna od
mjera iz Programa je preporuka JLS-ima da u svojim prostornim planovima konkretno
definiraju moguću buduću namjenu za razvojne (industrijske, poduzetničke, gospodarske,
poslovne) zone, kako bi na taj način u startu ograničili ulazak 'nečistih' djelatnosti. Županijski
cilj zaštite zraka jest privlačenje i poticanje onih investitora čija tehnologija ne vrši
onečišćenje zraka jer smo u protivnom i sami odgovorni za onečišćenje zraka.
Od 2017. godine Varaždin je definiran kao nova lokacija u državnoj mreži za trajno
praćenje kvalitete zraka i klasificiran kao prigradsko mjerno mjesto unutar zone HR1 za
praćenje koncentracija onečišćujućih tvari dušikovog dioksida (NO2) i ozona (O3). Mjerenja
su pokazala da je zrak u odnosu na koncentracije dušikovih oksida bio I kategorije, a u odnosu
na prizemni ozon II kategorije.
Tlo i poljoprivredna proizvodnja:
Obradive površine u Varaždinskoj županiji i nadalje se smanjuju unatoč povoljnim
uvjetima za poljoprivrednu proizvodnju, a u strukturi 'gubitka' najveću površinu zauzimaju
livade i pašnjaci koji su osnova za razvoj stočarstva. Također se bilježi širenje građevinskih
područja na štetu poljoprivrednih površina.
Posjedovnu strukturu poljoprivrednog zemljišta karakterizira velik broj parcela i
rasparceliranost posjeda što predstavlja problem za stvaranje modernih obiteljskih
gospodarstva i određivanje dugoročnije projekcije razvoja poljoprivrede varaždinskog kraja.
6
U cilju uspostave održivog poljoprivrednog razvoja potrebno je što prije započeti s
procesom okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta za što je kao osnovni preduvjet potrebna
državna poljoprivredna strategija.
Nizinsko područje vodonosnika u Dravskoj dolini proglašeno područjem ranjivim na
nitrate u kojem se kroz akcijske programe moraju provoditi uvjeti dobre poljoprivredne
prakse što predstavlja dodatni financijski teret za poljoprivrednike.
Šume:
Stanje šuma i šumskih ekosustava je nepromijenjeno i stabilno. U protekle četiri
godine nije bilo značajnijih zahvata na šumama i šumskom zemljištu odnosno zahvata koji bi
utjecali na šume. Površine šuma se povećavaju zbog pošumljavanja neobraslih šumskih
površina. Bilježi se povećanje trenda šteta na pojedinim vrstama šumskog drveća kao
posljedica djelovanja klimatskih promjena koji djeluju na promjene stanišnih uvjeta.
Stanje u privatnim šumama je unaprijeđeno radom Šumarske savjetodavne službe, a za
veliki dio privatnih šuma izrađeni su Programi gospodarenja kao osnova za daljnje
unapređenje stanja te korištenje raznih subvencija i poticaja.
Mineralni resursi:
Županija je 2016. godine izradila novu Rudarsko-geološku studiju Varaždinske
županije koja predstavlja polazište za aktivnosti na planiranju i odobravanju istraživanja i
eksploatacije mineralnih sirovina te sanaciji napuštenih i zatvorenih kopova i eksploatacijskih
polja.
Rudarsko-geološka studija koristi u postupcima izrade prostornih planova JLS-a i to
na način da se zahtjevi za istraživanjem i eksploatacijom mineralnih sirovina usklađuju sa
zahtjevima zaštite prirode i okoliša jer postoje zabrane, ograničenja i posebni uvjeti koji
utječu na izbor potencijalnih lokacija i njihovu veličinu te se također usklađuju sa zonama
pogodnosti geološke potencijalnosti, građevinskim područjima, infrastrukturnim objektima i
drugim datostima u prostoru
Krajem 2017. godine temeljem Zakona o rudarstvu Ministarstvo gospodarstva,
poduzetništva i obrta preuzelo je od ureda državne uprave sve nadležnosti vezane uz
gospodarenje mineralnim sirovinama na postojećim istražnim prostorima i eksploatacijskim
poljima.
Prirodna baština:
Površinski najveće i najznačajnije zaštićeno područje u Županiji je Regionalni park
Mura-Drava koje se u cijelosti prostire kroz 5 županija. U široj regiji područje tih dviju
slivova predstavlja jedno od posljednjih doprirodnih tokova nizinskih rijeka u srednjoj Europi
i neka od najugroženijih staništa biljnih i životinjskih vrsta od europske važnosti. Regionalni
park ujedno je i dio prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav koji je najveći
riječni rezervat u Europi (MAB - Man and Biosphere).
Oko 16% površine Županije nalazi se unutar ekološke mreže NATURA 2000 koju
čine područja očuvanja značajna za ptice te vrste i stanišne tipove. Za sva područja ekološke
mreže do 2020. godine planira izrada planova upravljanja u suradnji s Ministarstvom zaštite
okoliša i energetike i Hrvatskom agencijom za okoliš i prirodu, a u okviru Operativnog
programa konkurentnost i kohezija 2014.-2020. godine
ŽUPAN
Radimir Čačić
7
REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPAN
KLASA: 351-04/18-01/6
URBROJ: 2186/1-02/1-18-93
I Z V J E Š Ć E O S T A NJ U O K O L I Š A
Varaždin
studeni 2018. godine
1
SADRŽAJ: str.
1. UVOD 6
2. OSNOVNI PODACI O VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI 8

PO SASTAVNICAMA OKOLIŠA, S PODACIMA
O PRAĆENJU STANJA I S OPTEREĆENJIMA 8
3.1. Vode 8
3.1.1. Kakvoća površinskih voda 9
3.1.2. Vodonosnik 19
3.1.3. Voda za piće 22
3.2. Zrak 37
3.3. Tlo 46
3.4. Prirodna baština 47
3.5. Biološka raznolikost 51
4. UTJECAJI POJEDINIH ZAHVATA NA OKOLIŠ 53

4.1. Korištenje Drave za hidroenergetske potrebe 53
4.2. Vodnogospodarski zahvati na vodotocima 63
4.3. Ocjena postojećeg stanja na Plitvici i Bednji 66
4.4. Odvodnja otpadnih voda 68
4.5. Gospodarenje otpadom 73
4.6. Poljoprivredna proizvodnja 85
4.7. Šumarstvo 96
4.8. Eksploatacija mineralnih sirovina 98
4.9. Korištenje prostora 101
5. PROVEDENE AKTIVNOSTI I MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA

S OCJENOM UČINKOVITOSTI 110
5.1. Procjena utjecaja na okoliš 110
5.2. Ocjena o potrebi procjene utjecaja na okoliš 110
5.3. Okolišna dozvola 113
5.4. Ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu 113
5.5. Registar onečišćavanja okoliša 114
5.6. Ekološke udruge 115
5.7. Međunarodni, EU i drugi projekti 116
2
6. PODACI O KORIŠTENJU FINANCIJSKIH SREDSTAVA
ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I PRIRODE 117

DOPUNA POSTOJEĆIH DOKUMENATA ZAŠTITE OKOLIŠA 120
8. PREGLED OSTVARIVANJA CILJEVA PROGRAMA

ZAŠTITE OKOLIŠA 120
9. ZAKLJUČAK – OCJENA STANJA OKOLIŠA U ŽUPANIJI

S INTEGRALNOM PROCJENOM OKOLIŠA 121
3
Tablice:
Tablica 1: Klasifikacija ekološkog stanja površinskih voda
Tablica 2: Klasifikacija kemijskog stanja površinskih voda
Tablica 3: Ekološko stanje Drave na postaji kod Ormoža za razdoblje 2010.-2013.
Tablica 4: Ekološko stanje Drave na postaji mosta kod Ormoža za 2014.-2015.
Tablica 5: Ekološko stanje Drave na postaji kod Varaždina za razdoblje 2010.-2013.
Tablica 6: Ekološko stanje Drave na postaji akumulacije HE Varaždin za 2014.-2015.
Tablica 7: Ekološko stanje Drave na postaji akumulacije HE Čakovec za 2014.-2015.
Tablica 8: Ekološko stanje Drave na postaji akumulacije HE Dubrava za 2014.-2015.
Tablica 9: Kemijsko stanje Drave kod Ormoža za razdoblje 2014.-2015.
Tablica 11: Ekološko stanje Bednje kod Lepoglave za razdoblje 2010.-2013.
Tablica 12: Ekološko stanje Bednje kod Stažnjevca za razdoblje 2010.-2013.
Tablica 13: Ekološko stanje Bednje kod Tuhovca za razdoblje 2010.-2013.
Tablica 14: Ekološko stanje Bednje kod Malog Bukovca za razdoblje 2010.-2013.
Tablica 15: Kemijsko stanje Bednje za razdoblje 2010.-2013.
Tablica 17: Ekološko stanje Bednje u Malom Bukovcu za razdoblje 2014.-2015
Tablica 18: Kemijsko stanje Bednje kod Stažnjevca za razdoblje 2014.-2015
Tablica 19: Kemijsko stanje Bednje u Malom Bukovcu za razdoblje 2014.-2015
Tablica 20: Ekološko stanje Plitvice kod Gornjeg Kućana u razdoblju 2010.-2013.
Tablica 21: Ekološko stanje Plitvice prije ušća Zbela u razdoblju 2010.-2013.
Tablica 22: Ekološko stanje Plitvice kod Velikog Bukovca u razdoblju 2010.-2013.
Tablica 23: Ekološko stanje Zbela na izvoru u razdoblju 2010.-2013.
Tablica 24: Ekološko stanje Zbela kod mosta na cesti Zbelava-Trnovec u razdoblju 2010.-2013.
Tablica 25: Ekološko stanje Zbela kod mosta iza svinjogojske farme u Zbelavi 2010.-2013.
Tablica 26: Ekološko stanje Zbela kod ušća u Plitvicu u razdoblju 2010.-2013.
Tablica 27: Kemijsko stanje Plitvice i Zbela u razdoblju 2010.-2013.
Tablica 28: Ekološko stanje Plitvice kod Gornjeg Kućana
Tablica 29: Ekološko stanje Plitvice kod Velikog Bukovca
Tablica 30: Kemijsko stanje Plitvice kod Gornjeg Kućana
Tablica 31: Kemijsko stanje Plitvice kod Velikog Bukovca
Tablica 32: Ekološko stanje Trakošćanskog jezera u razdoblju 2010.-2013.
Tablica 34: Kemijsko stanje podzemnih voda s obzirom na nitrate
Tablica 35: Kemijsko stanje podzemnih voda s obzirom na aktivne tvari u pesticidima
Tablica 36: Kemijsko stanje podzemnih voda s obzirom specifične onečišćujuće tvari
Tablica 37: Kriteriji za mikrobiološke pokazatelje
Tablica 38: Kriteriji za fizikalno-kemijske pokazatelje
Tablica 39: Prikaz uzoraka sirove vode za razdoblje 2014. - 2017. godine.
Tablica 40: Prikaz uzoraka prerađene vode za razdoblje 2014. - 2017. godine.
Tablica 41: Prikaz uzoraka voda iz lokalnih vodoopskrbnih objekata za razdoblje 2014.- 2017.
Tablica 42: Lokalni vodovodi o kojima Zavod za javno zdravstvo posjeduje podatke
Tablica 43: Prikaz uzoraka voda iz individualnih vodoopskrbnih objekata za razdoblje 2014.–2017.
Tablica 44: Financiranje Županije godišnjih planova monitoringa vode za piće
Tablica 45: Kakvoća vode za kupanje na jezeru Motičnjak (Laguna A) po godinama
Tablica 46: Kakvoća vode za kupanje na jezeru Motičnjak (Laguna B) po godinama
Tablica 47: Zapažanja JLS-a vezano uz vodoopskrbu
Tablica 48: Procjene razina onečišćenosti zraka obzirom na zaštitu zdravlja ljudi za zonu HR1
Tablica 49: Program mjerenja razine onečišćenosti u državnoj mreži za Postaju Varaždin u zoni HR1
Tablica 50: Obveznici praćenja stanja zraka temeljem Rješenja o PUO i okolišne dozvole
Tablica 51: Zapažanja JLS-a vezano uz zaštitu zraka
Tablica 52: Pregled podataka o ispuštanjima u zrak iz baze ROO
Tablica 53: Broj obveznika plaćanja naknada za onečišćenja zraka za CO, NO i SO okside
Tablica 54: Prikaz koncentracije peludi ambrozije za razdoblje 2014.-2017. godine
4
Tablica 55: Financiranje Programa suzbijanja ambrozije od strane Varaždinske županije
Tablica 56: Broj vozila u Varaždinskoj županiji, PU varaždinska
Tablica 57: Zaštićeni dijelovi prirode u Varaždinskoj županiji
Tablica 58: Područja ekološke mreže u Varaždinskoj županiji
Tablica 59: Podaci JLS-a o odvodnji
Tablica 60: Pregled dozvola za gospodarenje otpadom Varaždinske županije
Tablica 61: Podaci JLS-a o sustavu prikupljanja komunalnog otpada i odvojenom prikupljanju otpada
Tablica 62: Postupanje s otpadom u dokumentima prostornog uređenja JLS-a
Tablica 63: Podaci o dostavljenim izvješćima JLS-a o provedbi PGO-a u 2017.
Tablica 64: Osvrt jedinica lokalne samouprave na poljoprivredu
Tablica 65: Unos divljači u lovišta
Tablica 66: Izlučivanje predatora (lisica i kuna)
Tablica 67: Eksploatacijska polja i istražni prostori građevnog pijeska i šljunka
Tablica 68: Eksploatacijska polja tehničkog građevnog kamena
Tablica 69: Eksploatacijska polja ciglarske gline
Tablica 70: Geotermalna voda
Tablica 71: Prostorni planovi uređenja JLS-a u izradi, a čija izrada je započela 2013.-2017.
Tablica 72: Prostorni planovi uređenja JLS-a čija izrada je obustavljena
Tablica 73: Postupci procjene utjecaja zahvata na okoliš i provedba javnih uvida
Tablica 74: Postupci ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Tablica 75: Postupci za okolišnu dozvolu
Tablica 76: Postupci za prethodnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu
Tablica 77: Pregled podataka o izvršenju obveza Županije po Registru onečišćavanja okoliša
Tablica 78: Ekološke udruge na području Varaždinske županije
Tablica 79: Financiranje aktivnosti zaštite okoliša iz Županijskog proračuna od 2014. do 2017.
Tablica 80: Financijska sredstva JLS-a utrošena za zaštitu okoliša
Slike:
Slika 1: Koncentracija nitrata u zdencima na crpilištu Bartolovec 2014.-2017.
Slika 2: Crpilište Bartolovec, trend koncentracije nitrata za duboke i plitke zdence 2014.-2017.
Slika 3: Crpilište Bartolovec, koncentracija tetrakloretena u zdencima 2014.-2017.
Slika 4: Crpilište Bartolovec, koncentracija tetrakloretena u piezometrima 2014.-2017.
Slika 5: Koncentracija nitrata u zdencima na crpilištu Vinokovščak 2014.-2017. (MDK=50 mg NO3-/l)
Slika 6: Crpilište Vinokovščak, trend koncentracije nitrata u zdencima 2014.-2017.
Slika 7: Crpilište Filipići, izvorište Belski Dol, koncentracija nitrata za razdoblje 2014.-2017.
Slika 8: Crpilište Varaždin, koncentracija nitrata za razdoblje 2014.-2017. (MDK=50 mg NO3-/l)
Slika 9: Prekoračenja dozvoljenih vrijednosti za prizemni ozon na postaji Varaždin-1 u 2017. godini
Slika 10: Prikaz kretanja peludnih zrnaca za razdoblje 2014.-2017. godine
Slika 11: Područja ranjiva na nitrate
5
1. UVOD
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće okoliša, zaštita okoliša po
pojedinim okolišnim sastavnicama (tlo, voda, zrak, priroda) te očuvanje prirodnih resursa i
njihovo racionalno korištenje kao osnovni uvjet održivog razvoja.
U cilju realizacije ciljeva zaštite okoliša prema Zakonu o zaštiti okoliša (''Narodne
novine'' broj 80/13, 153/13, 78/15 i 12/18) na državnoj i regionalnim razinama donose se
dokumenti zaštite okoliša.
Temeljni dokument održivog razvitka i zaštite okoliša na državnoj razini je Strategija
održivog razvitka Republike Hrvatske (''Narodne novine'' broj 30/09), a na regionalnoj razini
su to županijski Programi zaštite okoliša i županijska Izvješća o stanju okoliša.
Obveza izrade i sadržaj Izvješća o stanju okoliša za Županiju propisani su člankom 59.
Zakona o zaštiti okoliša. Izvješće o stanju okoliša Varaždinske županije Župan podnosi
Županijskoj skupštini na razmatranje i prihvaćanje.
Izvješće daje cjelovit uvid u stanje okoliša i služi kao podrška u donošenju odluka u
područjima zaštite okoliša i održivog razvoja, a donosi se za razdoblje od protekle četiri
godine. Izvješćem se prati stanje okoliša općenito, stanje pojedinih sastavnica okoliša (tlo,
voda, zrak, biljni i životinjski svijet) i pojedina opterećenja okoliša (stvaranje otpada i
otpadnih voda, vodnogospodarski i hidroenergetski zahvati, poljoprivredna proizvodnja,
šumarstvo, korištenje prostora).
Prvo Izvješće o stanju okoliša Varaždinske županije izrađeno je za razdoblje 1998.-
2001. godine (''Službeni vjesnik Varaždinske županije'' broj 7/02). Temeljem tog Izvješća
2003. godine izrađen je i prihvaćen Program zaštite okoliša za razdoblje 2003.-2006. godine
(Zaključak Županijske skupštine od 05.06.2003. godine).
Drugo Izvješće o stanju okoliša Varaždinske županije izrađeno je za razdoblje
2002.-2005. godine (''Službeni vjesnik Varaždinske županije'' broj 2/07) nakon čega je 2007.
godine izrađen i prihvaćen Program zaštite okoliša Varaždinske županije za razdoblje 2007.-
2010. godine (''Službeni vjesnik Varaždinske županije'' broj 25/07).
Treće Izvješće o stanju okoliša Varaždinske županije izrađeno je za razdoblje
Izvješća nije izrađen Program zaštite okoliša obzirom da je (stari) Zakon o zaštiti okoliša
(''Narodne novine'' broj 110/07) kao uvjet propisao prethodno donošenje državnog Plana
zaštite okoliša RH koji nije izrađen.
Četvrto Izvješće o stanju okoliša Varaždinske županije izrađeno je za razdoblje
Izvješća također nije izrađen Program zaštite okoliša obzirom da je i novi Zakon o zaštiti
okoliša člankom 52. stavkom 1. i člankom 268. stavkom 1. kao uvjet za donošenje
županijskog Programa propisao prethodno donošenje državnog Plana zaštite okoliša RH od
strane Vlade RH. Navedeni državni Plan nije izrađen jer je uvjet za donošenje istog prethodno
donošenje Strategije održivog razvitka RH od strane Sabora RH s rokom donošenja do
15.02.2020. godine (članak 51. i 267. Zakona o zaštiti okoliša). Stoga će se novi županijski
Program zaštite okoliša izraditi nakon donošenja Strategije održivog razvitka RH i Plana
zaštite okoliša RH.
Za potrebe izrade ovog Izvješća Županija se obratila na državna i županijska tijela i
ustanove te jedinice lokalne samouprave u cilju prikupljanja osnovnih podataka o stanju
okoliša, pritiscima na okoliš i odgovorima struke i društva. Svoje podatke dostavila su
slijedeća tijela i ustanove:
6
- Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava varaždinska,
- Državna geodetska uprava, Područni ured za katastar Varaždin,
- Hrvatske vode, Vodnogospodarski odsjek Varaždin i Vodnogospodarska ispostava
za mali sliv ''Plitvica-Bednja'' i ''Zelina-Lonja'',
- Hrvatske šume d.o.o., Uprava šuma, Podružnica Koprivnica i Hrvatski šumarski
institut, Centar za urbane i privatne šume,
- HEP-Proizvodnja d.o.o., Proizvodno područje HE Sjever Varaždin,
- Poljoprivredna savjetodavna služba Varaždin,
- komunalna poduzeća: Varkom d.d. Varaždin, Ivkom d.d. Ivanec, Ivkom-vode
d.o.o., Lukom d.o.o., Čistoća d.o.o. i Knekom d.o.o.
- Zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije, Djelatnost za zdravstvenu
ekologiju,
- Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Varaždinske županije,
- Zavod za prostorno uređenje Varaždinske županije,
- Varaždinska županija, Upravni odjel za gospodarstvo, financije i europske poslove,
- Varaždinska županija, Upravni odjel za poljoprivredu i ruralni razvoj,
- Varaždinska županija, Upravni odjel za zdravstvo, socijalnu skrb i civilno društvo,
- Lovački savez Varaždinske županije,
- jedinice lokalne samouprave: gradovi Varaždin, Ivanec, Novi Marof, Lepoglava,
Ludbreg, Varaždinske Toplice i općine Bednja, Beretinec, Breznica, Breznički
Hum, Cestica, Donja Voća, Gornji Kneginec, Jalžabet, Klenovnik, Ljubešćica, Mali
Bukovec, Martijanec, Maruševec, Petrijanec, Sračinec, Sveti Đurđ, Sveti Ilija,
Trnovec Bartolovečki, Veliki Bukovec, Vidovec, Vinica i Visoko.
Poslove prikupljanja i objedinjavanja dobivenih podataka o okolišu (kao i druge

djelatnosti sukladno članku 38. Zakona) na državnoj razini obavlja Hrvatska agencija za
okoliš i prirodu (od strane Vlade RH osnovana kao Agencija za zaštitu okoliša; ''Narodne
novine'' broj 75/02).
Hrvatska agencija za okoliš i prirodu uspostavlja, razvija, vodi i koordinira jedinstveni
državni informacijski sustav zaštite okoliša dok za sada takva ustanova na županijskoj razini
ne postoji već je Zakonom o zaštiti okoliša predviđeno osnivanje referentnih centara Hrvatske
agencije za okoliš i prirodu.
Na županijskoj razini podatke o stanju okoliša vode državna i županijska tijela i
ustanove, a djelomično ih prikupljaju i jedinice lokalne samouprave. U Varaždinskoj županiji
trenutno se unutar Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša
obavljaju stručni poslovi izrade dokumenata zaštite okoliša i prikupljaju podaci o stanju
okoliša.
Izvješće o stanju okoliša Varaždinske županije predstavlja pregled stanja okoliša,
problema u okolišu i poduzetih aktivnosti, a sadržaj Izvješća propisan je Zakonom.
Potrebno je napomenuti da analiza, usporedba i procjena zaprimljenih podataka nije bila
moguća jednakoobrazno za sve sastavnice i utjecaje na okoliš jer su prikupljeni podaci
porijeklom, sadržajno, prostorno i vremenski neujednačeni te različitih razina obrade.
7
2. OSNOVNI PODACI O VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI
Osnovni podaci o Varaždinskoj županiji su:
- površina: 1.261,29 km2,
- broj stanovnika: 175.951 prema popisu iz 2011. godine (8.818 stanovnika
manje u odnosu na 184.769 prema popisu iz 2001. godine),
- gustoća naseljenosti: 139,5 st/km2 prema popisu iz 2011. godine (146,49
st/km2 popis iz 2001. godine),
- broj naselja: 302,
- značajke: i nadalje prevladavaju naselja do 1.000 stanovnika.
Varaždinska županija smještena je na rubnom pojasu panonskog područja s dvije

karakteristične reljefne cjeline: sjeverna ravničarska (dolina rijeke Drave) te južna i zapadna
brežuljkasto-gorska cjelina (Kalnik, Ivančica i Ravna gora).
Geografski gledano granice teku na sjeveru rijekom Dravom i akumulacijskim
jezerima, na zapadu Maceljskim pobrđem i istočnim Halozama, na jugoistoku pretežno
grebenom Kalničkog gorja te na jugozapadu visovima Ivančice.
Temeljni prirodni resursi Varaždinske županije su prvenstveno vodni resursi
(podzemne vode i tekućice) zatim poljoprivredno zemljište i mineralni resursi.

3.1. VODE
Na području Varaždinske županije nalaze se vodotoci (rijeke i potoci), jezera
(akumulacijska jezera, jezera nastala eksploatacijom šljunka i ostala), podzemne vode u
vodonosniku dravskog aluvija i izvori i gorskog masiva Ivančice, Ravne gore i Kalnika.
Varaždinska županija ima dobro razvijenu riječnu mrežu i značajno je hidrografsko
čvorište u Hrvatskoj. U hidrogeološkom smislu sve tekućice na području Županije pripadaju
slivu rijeke Dunav, a dijele se na sliv Drave (rijeke Plitvica i Bednja s pritocima) i sliv Save
(rijeka Lonja s pritocima). Plitvica i Bednja nalaze se od izvora do ušća na području Županije
pa se sva odgovornost za njihovo biološko-ekološko stanje, kakvoću voda i rezultate
vodnogospodarskih aktivnosti nalazi na subjektima unutar Županije.
Akumulacijska jezera hidroenergetskog sustava na rijeci Dravi su jezero HE
''Varaždin'' (Ormoško jezero), jezero HE ''Čakovec'' (Varaždinsko jezero) i jezero HE
''Dubrava'' (jezero Dubrava) dok su dva veća jezera nastala eksploatacijom šljunka u
Motičnjaku i Hrastovljanu. Od ostalih jezera značajnija su Trakošćansko jezero, Bitoševlje i
jezero Bis kod Ivanca.
Za brojna izvorišta podzemne vode najznačajniji resurs je brdski masiv Ivančice kojeg
karakterizira sekundarna pukotinska poroznost karbonatnog masiva s vrlo kvalitetnom vodom
(izvorišta Bistrica, Beli zdenci, Žgano vino, Šumi i Belski dol). Od ostalih značajnijih
izvorišnih predjela izdvaja se Ravna gora (izvorišta Ravna gora i Sutinska), ali je kakvoća
vode podložna vanjskim utjecajima odnosno slabija je nakon obilnijih padavina. Ostali manji
izvori pripadaju Kalničkom gorju i krajnjem jugu Županije.
Varaždinska županija jedna je od rijetkih u Hrvatskoj s bogatim i izdašnim resursima
podzemne pitke vode. Vodonosnik podzemne vode Varaždinske županije prema Strategiji
prostornog uređenja Države od strateške je važnosti za širu regiju sjeverozapadne Hrvatske.
8
3.1.1. Površinske vode
Do donošenja Izvješća o stanju okoliša za razdoblje od 2010. do 2013. godine (u lipnju
2014. godine) od Hrvatskih voda nije bilo moguće dobiti podatke o kakvoći površinskih voda
za navedeno razdoblje iz razloga što je monitoring voda bio značajno izmijenjen odnosno
usklađivan s Okvirnom direktivom o vodama EU i drugim EU direktivama te su i godišnja
izvješća o monitoringu voda trebala biti usklađena s navedenim direktivama. U tom su
razdoblju dva puta mijenjani zakonski propisi koji se odnose na kakvoću voda: Uredba o
klasifikaciji voda (''Narodne novine'' broj 77/98 i 137/08) zamijenjena je Uredbom o
standardu kakvoće vode (''Narodne novine'' broj 89/10) koja je ponovno 2013. godine
zamijenjena novom Uredbom o standardu kakvoće vode (''Narodne novine'' broj 73/13).
Obrada raspoloživih te usklađivanje i objedinjavanje starih i novih podataka nije bila
moguća i zbog promjene koncepcije monitoringa voda, ukidanja i dodavanja nekih mjernih
postaja i zbog promjene parametara koji se na pojedinim postajama ispituju.
Novi podaci morali su također biti drugačije koncipirani od podataka koji su bili
sadržani u prijašnjim izvješćima. Nove podatke više nije moguće uspoređivati po pojedinim
parametrima već u sklopu donošenja okvirnih konstatacija i zaključaka o stanju voda.
Izvješćem o stanju okoliša za razdoblje od 2010. do 2013. godine bilo je konstatirano
da će naknadno dostavljeni podaci Hrvatskih voda o kakvoći voda za to razdoblje (dostavljeni
su u rujnu 2014. godine) biti uvršteni u slijedeće Izvješće o stanju okoliša za razdoblje 2014.
do 2017. godine. Stoga se u nastavku za svaki vodotok daju prvo stariji (2010.-2013.), a zatim
i noviji podaci (za 2014. i 2015. godinu).
Hrvatske vode trenutno ne raspolažu s podacima za 2016. i 2017. godinu jer još nisu
izrađena tzv. Izvješća o stanju površinskih voda u RH koja su jedini izvor obrađenih i
verificiranih podataka o stanju voda. Podaci za te dvije godine biti će uvršteni u slijedeće
Izvješće o stanju okoliša Varaždinske županije.
Zakonska osnova, opseg, vrsta i način ispitivanja voda definirani su Zakonom o
vodama (''Narodne novine'' broj 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14 i 46/18), Uredbom o
standardu kakvoće voda (''Narodne novine'' broj 73/13, 151/14, 78/15, 61/16 i 80/18) i
Pravilnikom o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti uzimanja uzoraka i ispitivanja
voda (''Narodne novine'' broj 74/13 i 140/15). Navedeni propisi usklađeni su s Direktivom
2000/60/ES Europskog parlamenta i vijeća kojom je uspostavljen okvir djelovanja država
članica EU na području politike voda te s ostalim direktivama koje uređuju politiku voda.
Provedba monitoringa voda u nadležnosti je Hrvatskih voda koje donose plan
monitoringa voda. Plan monitoringa voda temelji se na rezultatima ocjene stanja voda i
analizama značajki vodnih područja, a usklađuje se s programom mjera zaštite voda. Na
temelju rezultata monitoringa za svako tijelo površinske ili podzemne vode pojedinačno se
donosi ocjena njegovog stanja i svrstava se ga u odgovarajuću kategoriju (klasifikacija stanja
tijela) te se uz analizu utjecaja procjenjuje rizik da određeno tijelo površinske ili podzemne
vode neće postići ciljeve zaštite voda odnosno da neće zadržati stanje sukladno ciljevima
zaštite voda.
Područje sliva Drave u Varaždinskoj županiji dio je vodnog područja rijeke Dunav
koje je u cijelosti određeno kao sliv osjetljivog područja (Odluka o određivanju osjetljivih
područja, ''Narodne novine'' broj 81/10 i 141/15) na koje se primjenjuju odgovarajuće odredbe
Zakona o vodama. Sve vode u osjetljivom području trebale bi zadovoljavati najmanje dobro
stanje iz Uredbe o standardu kakvoće voda.
Ekološko stanje površinskih voda utvrđeno je biološkim pokazateljima te kemijskim i
fizikalno kemijskim pokazateljima koji prate biološke pokazatelje (osnovni fizikalno kemijski
pokazatelji + specifične onečišćujuće tvari). Ocjena stanja vodnog tijela na osnovi bioloških
9
pokazatelja te kemijskih i fizikalno kemijskih pokazatelja koji prate biološke pokazatelje
određuje se za točku mjerenja putem prosječnih godišnjih vrijednosti za pokazatelje koji se
uzorkuju više puta godišnje. Ekološko stanje tijela površinske vode predstavljeno je najnižom
od ocjena u odnosu na biološke pokazatelje te za kemijske i fizikalno-kemijske pokazatelje
koji prate biološke pokazatelje.
Ekološko stanje površinskih voda raspodjeljuje se u pet klasa: vrlo dobro, dobro,
umjereno, loše i vrlo loše:
Tablica 1: Klasifikacija ekološkog stanja površinskih voda
klasifikacija ekološkog stanja boja
vrlo dobro
dobro
umjereno
loše
vrlo loše
Kemijsko stanje površinskih voda odnosi se na njihovu opterećenost prioritetnim

tvarima za koje su na razini EU propisani standardi kakvoće okoliša određeni u Direktivi
2008/105/ES i preneseni u Uredbu o standardu kakvoće voda. Prema odredbama Uredbe o
standardu kakvoće voda, kemijsko stanje se utvrđuje i u odnosu na opterećenost drugim
onečišćujućim tvarima.
Kemijsko stanje površinskih voda dijeli se u dvije klase: dobro kemijsko stanje i nije
postignuto dobro kemijsko stanje:
klasifikacija kemijskog stanja boja
dobro kemijsko stanje
nije postignuto dobro kemijsko stanje
Rezultati ispitivanja ekološkog i kemijskog stanja površinskih voda ugrađuju se u

godišnja Izvješća o stanju površinskih voda u Republici Hrvatskoj.
3.1.1.1. Drava
Drava je na području Varaždinske županije ispitivana na postaji graničnog mosta kod

Ormoža i na postajama akumulacija HE Varaždin, HE Čakovec i HE Dubrava. Drava na
postaji cestovnog mosta kod Varaždina nije ispitivana nakon 2012. godine zbog promjene
sustava i kriterija ocjenjivanja stanja voda.
Uzorci vode za utvrđivanje ekološkog stanja uzimani su za biološke pokazatelje
(saprobni indeks po makrozoobentosu, makrofiti) te za kemijske i fizikalno-kemijske
pokazatelje koji prate biološke pokazatelje (osnovni fizikalno kemijski pokazatelji +
specifične onečišćujuće tvari).
Tablica 3: Ekološko stanje Drave na postaji kod Ormoža za razdoblje 2010.-2013.
Drava - Ormož
skupina pokazatelja 2010. god. 2011. god. 2012. god. 2013. god.
biološki vrlo dobro dobro nema podataka nema podataka
fizikalno-kemijski dobro dobro dobro nema podataka
klasifikacija ekol. stanja dobro dobro nema podataka nema podataka
10
Tablica 4: Ekološko stanje Drave na postaji mosta kod Ormoža za 2014.-2015.
Drava - Ormož
skupina pokazatelja 2014. god. 2015. god.
biološki nema podataka umjereno
osn. fizikalno-kemijski dobro dobro
specif. onečišć. tvari vrlo dobro vrlo dobro
ekološko stanje dobro umjereno
Tablica 5: Ekološko stanje Drave na postaji kod Varaždina za razdoblje 2010.-2013.

Drava - Varaždin
biološki dobro nema podataka nema podataka nema podataka
fizikalno-kemijski umjereno umjereno nema podataka nema podataka
klasifikacija ekol. stanja umjereno nema podataka nema podataka nema podataka
U cilju utvrđivanja kemijskog stanja Drave ispitivane su kod Ormoža prioritetne tvari
(otopljeni metali, organoklorni pesticidi, triazinski pesticidi, alaklor, pentaklorbenzen,
lakohlapljivi halogenirani ugljikovodici, aromatski ugljikovodici) i druge onečišćujuće tvari
(otopljeni metali – kadmij, nikal, olovo i živa). Uzorci su za neke tvari uzimani četiri puta
godišnje, a za ostale dvanaest puta godišnje. U 2010. godini ocjena kemijskog stanja Drave
izvršena je samo na postajama nadzornog monitoringa među kojima nisu bile postaje kod
Ormoža i Varaždina.
Tablica 6: Ekološko stanje Drave na postaji akumulacije HE Varaždin za 2014.-2015.
Drava – akumulacija HE Varaždin
biološki nema podataka nema podataka
osn. fizikalno-kemijski nema podataka dobro
specifične onečišć. tvari nema podataka nema podataka
ekološko stanje nema podataka dobro
Tablica 7: Ekološko stanje Drave na postaji akumulacije HE Čakovec za 2014.-2015.

Drava – akumulacija HE Čakovec
specifočne onečišć. tvari nema podataka umjereno
ekološko stanje nema podataka umjereno
Tablica 8: Ekološko stanje Drave na postaji akumulacije HE Dubrava za 2014.-2015.

Drava – akumulacija HE Dubrava
specifične onečišć. tvari nema podataka umjereno
ekološko stanje nema podataka umjereno
11
U 2014. i 2015. godini ocjena kemijskog stanja Drave izvršena je samo na postaji
Drave kod Ormoža:
Drava-Ormož 2014. god. 2015. god.
kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje

Drava - Ormož
Prioritetne tvari nema podataka dobro stanje dobro stanje nema podataka
Druge onečišć. tvari nema podataka dobro stanje dobro stanje nema podataka
Zaključak za razdoblje 2010.-2013. godine

Na postaji Drave kod Ormoža utvrđeno je bolje ekološko stanje nego kod Varaždina,
gdje stanje u 2010. i 2011. godini nije bilo zadovoljavajuće prema kemijskim i fizikalno-
kemijskim pokazateljima koji prate biološke pokazatelje. Kemijsko stanje Drave kod Ormoža
odgovara kriterijima za taj tip rijeke. Ukidanjem postaje kod Varaždina zbog promjene
sustava i kriterija ocjenjivanja stanja voda izgubljena je postaja za praćenje i uspoređivanje
stanja duž rijeke na području Varaždinske županije, koje je ipak djelomično zadržano
zahvaljujući monitoringu Drave u sklopu Programa sezonskih istraživanja nadzemnih voda
hidroenergetskih sustava HE Varaždin, HE Čakovec i HE Dubrava.
Zaključak za razdoblje 2014.-2017. godine

U ispitivanju ekološkog stanja na postaji Drave kod Ormoža u 2014. godini nisu
ispitivani biološki pokazatelji. Stanje je prema osnovnim fizikalno-kemijskim pokazateljima
bilo dobro, a prema specifičnim onečišćujućim tvarima vrlo dobro. Ukupno stanje je
ocijenjeno dobrim što je bilo u skladu s ciljevima zaštite voda iz Plana upravljanja vodnim
područjima (''Narodne novine'' broj 82/13 i 66/16). U 2015. godini stanje se prema osnovnim
fizikalno-kemijskim pokazateljima i specifičnim onečišćujućim tvarima nije promijenilo. U
2015. godini ispitivani su i biološki pokazatelji prema kojima je stanje bilo umjereno zbog
čega je i ukupno ekološko stanje ocijenjeno kao umjereno što nije bilo u skladu s ciljevima
zaštite voda iz Plana upravljanja vodnim područjima.
Ekološko stanje akumulacija HE Varaždin, HE Čakovec i HE Dubrava u 2014. godini
nije ispitivano. U 2015. godini na postaji akumulacije HE Varaždin ispitivani su samo
osnovni fizikalno-kemijski pokazatelji prema kojima je voda bila u dobrom stanju pa je i
ekološko stanje ocijenjeno kao dobro što je u skladu s ciljevima zaštite voda iz Plana
upravljanja vodnim područjima. Na postajama akumulacija HE Čakovec i HE Dubrava stanje
je bilo dobro prema osnovnim fizikalno-kemijskim pokazateljima dok je stanje prema
specifičnim onečišćujućim tvarima i ukupno ekološko stanje bilo umjereno, a biološki
pokazatelji nisu ispitivani. Ekološko stanje vode u akumulacijama HE Čakovec i HE Dubrava
nije bilo skladu s ciljevima zaštite voda iz Plana upravljanja vodnim područjima.
Kemijsko stanje Drave ispitivano je u 2014. i 2015. godini kod Ormoža i u obje
godine bilo je dobro tj. u skladu s ciljevima zaštite voda iz Plana upravljanja vodnim
područjima.
Stanje Drave na području HE Varaždin, HE Čakovec i HE Dubrava nije ocijenjeno
prema kriterijima za značajno promijenjene i umjetne vodne cjeline koji bi davali objektivniju
sliku stanja. Ispunjenje provedbe osnovnih mjera zaštite voda za Dravu na području
Varaždinske županije koje su zacrtane u Planu upravljanja vodnim područjima (izgradnja,
dovršenje i rekonstrukcija sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda) trebalo bi
12
doprinijeti postizanju ciljeva zaštite voda iz navedenog Plana uz istodobnu provedbu
učinkovite kontrole utjecaja raspršenih izvora onečišćenja voda i uspostave cjelovitog sustava
gospodarenja otpadom.
3.1.1.2. Bednja
Mjerne postaje za ispitivanje Bednje ostale su nepromijenjene u odnosu na razdoblje

do 2010. godine. Ispitivanja je u 2010. i 2011. godini provodio ovlašteni laboratorij
Bioinstitut d.o.o. iz Čakovca, a od 2012. godine glavni vodnogospodarski laboratorij
Hrvatskih voda iz Zagreba.
Uzorci vode za utvrđivanje ekološkog stanja uzimani su jednom godišnje za biološke
pokazatelje (saprobni indeks po makrozoobentosu, makrofiti) te dvanaest puta godišnje za
kemijske i fizikalno kemijske pokazatelje koji prate biološke pokazatelje (vodljivost, alkalitet,
pH, otopljeni kisik, BPK5, KPK-Mn, amonij, nitrati, ukupni dušik, ukupni fosfor).
Tablica 11: Ekološko stanje Bednje kod Lepoglave za razdoblje 2010.-2013.

Bednja - Lepoglava
biološki nema podataka dobro nema podataka nema podataka
fizikalno-kemijski dobro loše dobro nema podataka
klasifikacija ek. stanja nema podataka loše nema podataka nema podataka

Bednja - Stažnjevec
fizikalno-kemijski dobro umjereno loše nema podataka
klasifikacija ek. stanja nema podataka umjereno nema podataka nema podataka
Tablica 13: Ekološko stanje Bednje kod Tuhovca za razdoblje 2010.-2013.

Bednja - Tuhovec
fizikalno-kemijski dobro umjereno dobro nema podataka
klasifikacija ek. stanja nema podataka umjereno nema podataka nema podataka
Tablica 14: Ekološko stanje Bednje kod Malog Bukovca za razdoblje 2010.-2013.
Bednja – Mali Bukovec
biološki nema podataka umjereno umjereno nema podataka
fizikalno-kemijski dobro umjereno umjereno nema podataka
klasifikacija ek. stanja nema podataka umjereno umjereno nema podataka
Uzorci vode za ocjenu kemijskog stanja prema prioritetnim i drugim onečišćujućim

tvarima uzimani su četiri puta godišnje. U 2010. godini ocjena kemijskog stanja površinskih
voda izvršena je samo na postajama nadzornog monitoringa među kojima nisu bile postaje
Bednje. Osim toga u Bednji su ispitivani i pokazatelji za koje nisu utvrđene granične
vrijednosti u Uredbi o standardu kakvoće voda.
13
Tablica 15: Kemijsko stanje Bednje za razdoblje 2010.-2013.
Bednja
Stažnjevec 2010. god. 2011. god. 2012. god. 2013. god.
pioritetne tvari nema podataka dobro stanje dobro stanje nema podataka
druge onečišć. tvari nema podataka dobro stanje dobro stanje nema podataka
Tuhovec
prioritetne tvari nema podataka dobro stanje dobro stanje nema podataka
Mali Bukovec
Ekološko i kemijsko stanje Bednje ispitivano je na postajama mostova kod Stažnjevca

i u Malom Bukovcu. Uzorci vode za utvrđivanje ekološkog stanja uzimani su za biološke
pokazatelje (samo na postaji Mali Bukovec u 2015. godini) te za kemijske i fizikalno-
kemijske pokazatelje koji prate biološke pokazatelje (osnovni fizikalno kemijski pokazatelji +
specifične onečišćujuće tvari).

Bednja – Stažnjevec
osn. fizikalno-kemijski umjereno umjereno
ekološko stanje umjereno umjereno
Tablica 17: Ekološko stanje Bednje u Malom Bukovcu za razdoblje 2014.-2015

Bednja – Mali Bukovec
osn. fizikalno-kemijski dobro dobro
ekološko stanje dobro umjereno
Tablica 18: Kemijsko stanje Bednje kod Stažnjevca za razdoblje 2014.-2015

Bednja-Stažnjevec 2014. god. 2015. god.
kemijsko stanje nema podataka dobro
Tablica 19: Kemijsko stanje Bednje u Malom Bukovcu za razdoblje 2014.-2015

Bednja-Mali Bukovec 2014. god. 2015. god.
kemijsko stanje dobro dobro
Zaključak za 2010.-2017.
Bednja je kod Stažnjevca u 2014. i 2015. godini bila u umjerenom ekološkom stanju
što nije bilo u skladu s ciljevima zaštite voda iz Plana upravljanja vodnim područjima. Bednja
u Malom Bukovcu je u 2014. godini bila u dobrom ekološkom stanju koje se u 2015. godine
pogoršalo u umjereno.
14
Kemijsko stanje Bednje kod Stažnjevca ispitivano je u 2015. godini i bilo je dobro tj. u
skladu s ciljevima zaštite voda iz Plana upravljanja vodnim područjima kao i kemijsko stanje
Bednje kod Malog Bukovca u 2014. i 2015. godini.
Za stanje Bednje ne može se očekivati da će ispunjavati ciljeve zaštite voda iz Plana
upravljanja vodnim područjima sve dotle dok ova rijeka prihvaća nepročišćene otpadne vode
pet gradova i brojnih manjih naselja i onečišćenja iz raspršenih izvora (procjeđivanje s
intenzivno tretiranih poljoprivrednih površina). Za ispunjenje ciljeva zaštite voda potrebno je
provesti osnovne mjere zaštite voda koje su zacrtane u Planu upravljanja vodnim područjima
(odgovarajući sustavi odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u pet gradova i svim naseljima
uz Bednju), uspostaviti učinkovito ograničavanje i kontrolu utjecaja raspršenih izvora
onečišćenja voda i dovršiti uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom.
Zbog nepročišćenih otpadnih voda pet gradova i velikog broja manjih naselja koje
prihvaća duž svoga toka, Bednja je najopterećeniji vodotok u Županiji. U ljetnim
mjesecima za niskog vodostaja i visokih temperatura onečišćenja prekoračuju sposobnost
samopročišćavanja rijeke što dovodi do narušavanja općeg ekološkog stanja i životnih
uvjeta za biljne i životinjske vrste. Stoga pročišćavanje otpadnih voda treba postati
prioritetni cilj zaštite rijeke Bednje.
Za razliku od Drave, rijeke Bednja i Plitvica imaju izvor i ušće na području Županije
pa je odgovornost za stanje kakvoće vode na stanovnicima i korisnicima unutar Županije.
Potrebno je što hitnije pristupiti realizaciji izgradnje pročistača otpadnih voda za sva naselja
koja kao recipijent koriste rijeku Bednju i njezine pritoke, a posebno za Lepoglavu, Ivanec,
Novi Marof, Varaždinske Toplice i Ludbreg.
3.1.1.3. Plitvica i Zbel
Mjerne postaje Plitvice nisu mijenjane u odnosu na razdoblje do 2010. godine dok je
ispitivanje Zbela ukinuto 2012. godine zbog promjene sustava i kriterija ocjenjivanja stanja
voda. Ispitivanja je u 2010. i 2011. godini provodio ovlašteni laboratorij Bioinstitut d.o.o. iz
Čakovca, a od 2012. godine ispitivanja provodi glavni vodnogospodarski laboratorij
Hrvatskih voda iz Zagreba.
Uzorci vode za utvrđivanje ekološkog stanja uzimani su jednom godišnje za biološke
pokazatelje (saprobni indeks po makrozoobentosu, makrofiti) te četiri puta godišnje za
kemijske i fizikalno kemijske pokazatelje koji prate biološke pokazatelje (vodljivost, alkalitet,
pH, otopljeni kisik, BPK5, KPK-Mn, amonij, nitrati, ukupni dušik, ukupni fosfor).
Tablica 20: Ekološko stanje Plitvice kod Gornjeg Kućana u razdoblju 2010.-2013.
Plitvica – Gornji Kućan
fizikalno-kemijski vrlo loše vrlo loše vrlo loše nema podataka
klasifikacija ek. stanja nema podataka vrlo loše nema podataka nema podataka
Tablica 21: Ekološko stanje Plitvice prije ušća Zbela u razdoblju 2010.-2013.
Plitvica – ušće Zbela
15
Tablica 22: Ekološko stanje Plitvice kod Velikog Bukovca u razdoblju 2010.-2013.
Plitvica – Veliki Bukovec
Tablica 23: Ekološko stanje Zbela na izvoru u razdoblju 2010.-2013.

Zbel – izvor
skupina pokazatelja 2010. god. 2011. god. 2012. god. 2013.god.
fizikalno-kemijski vrlo loše vrlo loše nema podataka nema podataka
biološki nema podataka umjereno nema podataka nema podataka
Tablica 24: Ekološko stanje Zbela kod mosta na cesti Zbelava-Trnovec u razdoblju 2010.-2013.
Zbel – most na cesti Zbelava-Trnovec
Tablica 25: Ekološko stanje Zbela kod mosta iza svinjogojske farme u Zbelavi u razdoblju 2010.-2013.
Zbel – most iza svinjogojske farme
biološki nema podataka vrlo dobro nema podataka nema podataka
Tablica 26: Ekološko stanje Zbela kod ušća u Plitvicu u razdoblju 2010.-2013.
Zbel – ušće u Plitvicu
Uzorci vode za ocjenu kemijskog stanja prema prioritetnim i drugim onečišćujućim

tvarima uzimani su četiri puta godišnje. U 2010. godini ocjena kemijskog stanja površinskih
voda izvršena je samo na postajama nadzornog monitoringa među kojima nisu bile postaje
Plitvice i Zbela.
Tablica 27: Kemijsko stanje Plitvice i Zbela u razdoblju 2010.-2013.
Plitvica
Veliki Bukovec 2010. god. 2011. god. 2012. god. 2013. god.
Zbel
kod ušća u Plitvicu 2010. god. 2011. god. 2012. god. 2013. god.
prioritetne tvari nema podataka dobro stanje nema podataka nema podataka
druge onečišć. tvari nema podataka dobro stanje nema podataka nema podataka
16
Osim toga u Plitvici i Zbelu su ispitivani i pokazatelji za koje nisu utvrđene granične
vrijednosti u Uredbi o standardu kakvoće voda.
Zaključak Plitivca 2010.-2013.

Kakvoća vode Plitvice i Zbela ne zadovoljava propisane kriterije za tip voda.
Ekološko stanje prema biološkim pokazateljima i kemijsko stanje znatno su bolji od stanja
prema kemijskim i fizikalno-kemijskim pokazateljima koji prate biološke pokazatelje što
ukazuje na kontinuitet utjecaja poljoprivrednih površina, a kod izvora Zbela i na utjecaj
podzemnih voda koje sadrže prirodno nisku razinu otopljenog kisika.
Plitvica i Zbel zbog malog protoka i ne mogu samopročišćavanjem održavati kvalitetu
svoje vode u slučaju opterećivanja otpadnom vodom i procjeđivanja s poljoprivrednih
površina. Zbog toga je za poboljšanje njihovog nezadovoljavajućeg stanja važno eliminirati
utjecaj poljoprivrede. Odvodnja otpadnih voda u Plitvicu ne smije biti dopuštena bez
pročišćavanja dok je korištenje Zbela kao prijemnika otpadnih voda potrebno izbjegavati zbog
njegovog već nezadovoljavajućeg stanja i iznimne osjetljivosti na svako novo opterećenje.
Stanje Plitvice 2014.-2015.

Plitvica je ispitivana na postaji mosta kod Gornjeg Kućana i Velikog Bukovca do
2016. godine kad je postaja kod Gornjeg Kućana zamijenjena postajom mosta na cesti
Zbelava-Kelemen.
Uzorci vode za utvrđivanje ekološkog stanja uzimani su za biološke pokazatelje te za
kemijske i fizikalno-kemijske pokazatelje koji prate biološke pokazatelje (osnovni fizikalno
kemijski pokazatelji + specifične onečišćujuće tvari).
Tablica 28: Ekološko stanje Plitvice kod Gornjeg Kućana

Plitvica – Gornji Kućan
specif. onečišć. tvari nema podataka vrlo dobro
Tablica 29: Ekološko stanje Plitvice kod Velikog Bukovca

Plitvica – Veliki Bukovec
specif. onečišć. tvari nema podataka vrlo dobro
Tablica 30: Kemijsko stanje Plitvice kod Gornjeg Kućana

godina
Plitvica – G. Kućan 2014. god. 2015. god.
kemijsko stanje nema podataka dobro
Tablica 31: Kemijsko stanje Plitvice kod Velikog Bukovca

godina
Plitvica – V. Bukovec 2014. god. 2015. god.
kemijsko stanje dobro dobro
17
Zaključak
Plitvica je u 2014. i 2015. godini na obje ispitivane postaje bila u umjerenom
ekološkom stanju što nije bilo u skladu s ciljevima zaštite voda iz Plana upravljanja vodnim
područjima. Kemijsko stanje Plitvice kod Gornjeg Kućana ispitivano je u 2015. godini i bilo
je dobro tj. u skladu s ciljevima zaštite voda iz Plana upravljanja vodnim područjima kao i
kemijsko stanje Plitvice kod Velikog Bukovca u 2014. i 2015. godini.
Kakvoća vode Plitvice i Zbela ne zadovoljava propisane kriterije za tip voda.
Ekološko stanje prema biološkim pokazateljima i kemijsko stanje znatno je bolje od stanja
prema kemijskim i fizikalno-kemijskim pokazateljima koji prate biološke pokazatelje što
ukazuje na kontinuitet utjecaja obradivih površina, a kod izvora Zbela i na utjecaj podzemnih
voda koje sadrže prirodno nisku razinu otopljenog kisika.
Plitvica i Zbel zbog malog protoka ne mogu samopročišćavanjem održavati kvalitetu
svoje vode u slučaju opterećivanja otpadnom vodom i procjeđivanja s poljoprivrednih
površina. Stoga je za poboljšanje njihovog nezadovoljavajućeg stanja važno eliminirati utjecaj
poljoprivrede. Odvodnja otpadnih voda u Plitvicu ne smije biti dopuštena bez njihovog
pročišćavanja dok je korištenje Zbela kao prijemnika otpadnih voda potrebno izbjegavati zbog
njegovog već nezadovoljavajućeg stanja i iznimne osjetljivosti na svako novo opterećenje.
Ispitivanje Zbela ukinuto je 2012. godine zbog promjene sustava i kriterija
ocjenjivanja stanja voda i ponovo je vraćeno 2016. godine za koju Izvještaj o stanju
površinskih voda u RH još nije dovršen. S obzirom da u razdoblju 2014.-2017. godine nisu
evidentirani novi pritisci tj. izvori onečišćenja koji bi mogli nepovoljno utjecati na stanje
Zbela ono je najvjerojatnije ostalo nepromijenjeno u odnosu na prethodno razdoblje. Tijekom
uzimanja uzoraka vode iz Zbela u 2016. i 2017. godini nisu zamijećene nikakve promjene u
izgledu vode i sastavu vodene vegetacije koje bi mogle ukazivati na pogoršanje stanja u
odnosu na prethodno razdoblje kad je Zbel ispitivan.
Zbel i drugi manji vodotoci na širem području grada Varaždina suočeni su s
istovrsnim pritiscima na njihovo stanje kao Bednja i Plitvica pa se može zaključiti da je za
ispunjenje ciljeva zaštite voda iz Plana upravljanja vodnim područjima potrebno primijeniti
istovrsna rješenja kao za Bednju i Plitvicu.
3.1.1.4. Ostali vodotoci
Lonja
Lonja izvire u južnom brdskom dijelu Županije na krajnjim istočnim obroncima
Ivančice i pripada slivu rijeke Save te je u nadležnosti Hrvatskih voda, Vodnogospodarskog
odsjeka Srednja Sava, Vodnogospodarske ispostave za mali sliv ''Zelina –Lonja. Obzirom da
se u izvorišnom odnosno gornjem dijelu sliva Lonje nalaze samo manja naselja, Lonja na
području Županije ne prihvaća značajnije količine onečišćenja. S obzirom da pripada slivu
Save, ispitivanja kakvoće ove rijeke obavljaju ovlašteni laboratoriji koji ispituju vode savskog
sliva. Na dionici gornjeg toka rijeke Lonje koja se nalazi unutar Županije nema niti jedne
mjerne postaje za obavljaju ispitivanja kakvoće vode te je potrebno uspostaviti ispitivanja
kakvoće vode rijeke Lonje.
Kroz Varaždinsku županiju protiče veći broj manjih vodotoka u koje se ispuštaju
nepročišćene otpadne vode iz naselja i kućanstava bez izgrađenih sustava odvodnje i
pročišćavanja otpadnih voda. Na dionicama gdje prihvaćaju otpadne vode vodotoci su u
pravilu onečišćeni što potvrđuje i zamuljenost njihovih korita. Stoga je važno riješiti problem
odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda manjih naselja koja opterećuju manje potoke u
Županiji.
18
Trakošćansko jezero 2020.-2013.
Ispitivanje se kao i u razdoblju do 2010. godine provodilo na lokaciji ispod dvorca tj.
iz sredine jezera (uzorkuje se sa splavi-restorana). Ispitivanja je u 2010. i 2011. godini
provodio ovlašteni laboratorij Bioinstitut d.o.o. iz Čakovca, a od 2012. godine ispitivanja
provodi glavni vodnogospodarski laboratorij Hrvatskih voda iz Zagreba. Uzorci vode uzimani
su s površine jezera i jedan metar iznad dna.
Uzorci vode za utvrđivanje ekološkog stanja uzimani su šest puta godišnje za biološke
pokazatelje (klorofil a, fitoplankton) te pet (2010. god.), dvanaest (2011. god.) i šest (2012.
god.) puta za kemijske i fizikalno-kemijske pokazatelje koji prate biološke pokazatelje
(prozirnost, vodljivost, alkalitet, pH, temperatura, otopljeni kisik, zasićenje kisikom, BPK5,
KPK-Mn, amonij, nitrati, ukupni dušik, ortofosfati, ukupni fosfor). Standard kakvoće za
ocjenu ekološkog stanja jezera utvrđen je u Uredbi o standardu kakvoće voda iz 2010. godine
samo za ukupni fosfor, klorofil i prozirnost. Osim toga ispitivani su i pokazatelji za koje nisu
utvrđene granične vrijednosti u Uredbi o standardu kakvoće voda.
Tablica 32: Ekološko stanje Trakošćanskog jezera u razdoblju 2010.-2013.

Bednja - Stažnjevec
skupina pokazatelja 2010. 2011. 2012. 2013.
biološki vrlo dobro umjereno nema podataka nema podataka
fizikalno-kemijski umjereno vrlo loše loše nema podataka
klasifikacija ek. stanja umjereno vrlo loše nema podataka nema podataka
Trakošćansko jezero nije ispitivano u 2014. i 2015. godini (nema podataka u

Izvješćima o stanju površinskih voda u Republici Hrvatskoj).
Zaključak
Trakošćansko jezero je plitko umjetno jezero okruženo šumovitim obroncima. U
jezeru se taloži raspadnuti biljni materijal, a tijekom oborina s okolnih obronaka zemljani
materijal erodira u jezero. Ovi procesi uzrokuju taloženje materijala na dnu jezera koje
smanjuje njegovu dubinu. Obzirom da jezero nije okruženo većim antropogenim izvorima
onečišćenja, njegovo ekološko stanje više je uvjetovano prirodnim čimbenicima. Glavni unos
mogućih antropogenih onečišćenja je kroz potok Čemernicu koji snabdijeva jezero vodom.
Dio jezera u koji utiče Čemernica obrastao je vodenim raslinjem koje preuzimanjem hranjivih
tvari za svoj rast vrši ulogu filtra koji usporava unos hranjivih tvari iz potoka u veći dio jezera
i njegovu eutrofikaciju. Ovaj dio jezera sadrži i najveću biološku raznolikost pa zbog moguće
pozitivne uloge koju vodeno raslinje jezera iza ušća Čemernice ima na eutrofikaciju većeg
dijela jezera valja preispitati izmuljivanje i odstranjivanje vodenog raslinja iza ušća
Čemernice u cilju sprečavanja zatrpavanja jezera talogom.
3.1.2. Vodonosnik
Ležišta podzemne pitke vode posebno su važna za vodoopskrbu Županije i
zahvaljujući vodonosniku, izvorištima i crpilištima izgrađena je razgranata vodoopskrbna
mreža. Najveće količine podzemne pitke vode sadržane su u kvartarnim naslagama dravske
doline. Šljunkovito-pjeskoviti sedimenti tvore vodonosni sloj velike debljine, vrlo dobrih
hidrauličkih značajki i mogućnosti napajanja te područje dravske doline predstavlja naročito
važno područje za vodoopskrbu regije.
Varaždinski vodonosnik obuhvaća nizinsko područje omeđeno sa sjevera brežuljcima
gornjeg Međimurja, na zapadu Viničkim vinogorjem, a na jugu sjevernim obroncima
Varaždinsko-topličkog gorja. Svako onečišćenje na ovom prostoru, bilo na tlu ili u
19
vodotocima, završava u podzemnoj vodi. Osim dravske doline brdski predjeli Ivančice i
Ravne gore također su resursi podzemne pitke vode sadržane u karbonatnim masivima. Kao
posebno vrijedan resurs izdvaja se Ivančica izgrađena od kvartarnih stijena sekundarne
pukotinske poroznosti s kaptiranim izvorima većeg kapaciteta koji nikada ne presuše:
Bistrica, Beli zdenci, Žgano vino i Šumi. Ta je voda izuzetne kvalitete.
Za vodoopskrbu Županije se najvećim dijelom koriste podzemne vode dravske doline,
a manjim dijelom izvorišta gorskih vodonosnika Ivančice i Ravne gore.
Zalihe vode u kvantitativnom smislu mogu zadovoljiti trenutne i planirane potrebe, ali
kakvoća vode nije svugdje jednaka i zadovoljavajuća. Podzemne vode u nizinskom dijelu
slabo su zaštićene od prodora onečišćenja s površine. Kako se radi o nizinskom području koje
je pogodno za urbanizaciju i poljoprivredu, potrebno je osigurati maksimalnu zaštitu
podzemnih voda od onečišćenja.
Na području Županije nalaze se vodocrpilišta i izvorišta čija se normativna zaštita

provodi temeljem slijedećih pravilnika i odluka:
- Pravilnik o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (''Narodne novine''
broj 66/11 i 47/13),
- Odluka o zaštiti izvorišta Varaždin, Bartolovec i Vinokovščak (''Službeni vjesnik
Varaždinske županije'' broj 6/14),
- Odluka o donošenju Programa za provođenje mjera zaštite i sanacije u zonama
izvorišta Bartolovec, Vinokovščak i Varaždin (''Službeni vjesnik Varaždinske
županije'' broj 7/17),
- Odluka o zaštiti izvorišta ''Belski dol'' (''Službeni vjesnik Varaždinske županije'' broj
42/16),
- Odluka o donošenju Programa za provođenje mjera zaštite i sanacije izvorišta Belski
dol (''Službeni vjesnik Varaždinske županije'' broj 49/18),
- Odluka o zaštiti izvorišta ''Bistrica'', ''Beli zdenci'', ''Žgano vino'' i ''Šumi'' (''Službeni
vjesnik Varaždinske županije'' broj 4/98),
- Odluka o zaštiti izvorišta i određivanju zona sanitarne zaštite izvorišta ''Ravna gora'' i
''Sutinska'' (''Službeni vjesnik Varaždinske županije'' broj 9/98),
- Odluka o zaštiti izvorišta Lobor (''Službeni vjesnik Varaždinske županije'' broj 42/14),
- Odluka o prihvaćanju Odluke o zoni zaštite izvorišta ''Vratno'' u Vratnu (''Službeni
vjesnik Varaždinske županije'' broj 6/10) na području Koprivničko-križevačke
županije.
Na kakvoću podzemnih voda najviše negativno utječe slijedeće:
- neriješena odvodnja naselja: otpadne vode iz domaćinstava, otpadne vode iz
industrijsko-zanatskih pogona (servisne i mehaničarske radione, autopraone, razna
obiteljska proizvodnja manjeg obima, pilane i finalna drvna proizvodnja, manje farme
u sklopu naselja, klaonice i sl.),
- neriješena odvodnja otpadnih voda s životinjskih farmi,
- neriješeno zbrinjavanje krutog otpada s životinjskih farmi posebice peradarskih
(stelja i kruti dio fekalija),
- prekomjerno tretiranje poljoprivrednih površina mineralnim gnojivima i sredstvima
za zaštitu bilja,
- nelegalno odlaganje otpada koji sadrži komponente opasnog karaktera (istrošene
baterije, stari lijekovi, ambalaža od boja, ulja, lakova i otapala, mineralnih gnojiva,
sredstava za zaštitu bilja i dr.).
20
Potencijalni izvor onečišćenja podzemnih voda predstavljaju i sve prometnice, a
osobito tranzitne na kojima može doći do akcidenta ili havarija prilikom prijevoza opasnih
tvari.
Podzemne vode
Kemijsko stanje podzemnih voda ispituje se u kaptiranim izvorima, piezometrima i
zdencima priljevnih područja vodocrpilišta vodnog područja rijeke Dunav u pet grupiranih
tijela podzemne vode u podslivu Drave i Dunava.
Ispitivano područje u Varaždinskoj županiji nalazi se na grupiranom tijelu podzemne
vode CDGI_19 Varaždinsko područje. Ispitivanja se provode uzimanjem uzoraka vode iz
piezometara priljevnih područja vodocrpilišta Vinokovščak, Varaždin i Bartolovec (mjerne
postaje PV-2 Vinokovščak, PV-4 Vinokovščak, PV-6 Vinokovščak, PDS-5 Varaždin PDS-6
Varaždin, PDS-7 Varaždin, P2-G Bartolovec, P3-G Bartolovec i P3-D Bartolovec).
Kemijsko stanje podzemnih voda utvrđuje se na temelju nitrata, aktivnih tvari u
pesticidima i specifičnih onečišćujućih tvari. Standardi i granične vrijednosti za navedene
pokazatelje propisani su u Uredbi o standardu kakvoće voda. Dodatno se ispituju i osnovni
pokazatelji (temperatura vode, pH vrijednost, alkalitet, otopljeni kisik), pokazatelji režima
kisika, metali, određeni organski spojevi i mikrobiološki pokazatelji.
Rezultati ispitivanja ugrađuju se u godišnja Izvješća o kemijskom stanju podzemnih
voda u Republici Hrvatskoj. Izvješća o kemijskom stanju podzemnih voda u Republici
Hrvatskoj za 2016. i 2017. godinu još su u izradi.
Kemijsko stanje podzemnih voda svrstava se u dvije kategorije: dobro i loše.

klasifikacija kemijskog stanja podzemnih voda Boja
dobro kemijsko stanje dobro
loše kemijsko stanje loše
Tablica 34: Kemijsko stanje podzemnih voda s obzirom na nitrate

kemijsko stanje - nitrati 2014. god. 2015. god.
PV-2, Vinokovščak
PV-4, Vinokovščak
PV-6, Vinokovščak
PDS-5, Varaždin
PDS-6, Varaždin
PDS-7, Varaždin
P2-G, Bartolovec
P3-G, Bartolovec
P3-D, Bartolovec
Tablica 35: Kemijsko stanje podzemnih voda s obzirom na aktivne tvari u pesticidima
PV-2, Vinokovščak
PV-4, Vinokovščak
PV-6, Vinokovščak
PDS-5, Varaždin
PDS-6, Varaždin
PDS-7, Varaždin
P2-G, Bartolovec
21
P3-G, Bartolovec
P3-D, Bartolovec
Tablica 36: Kemijsko stanje podzemnih voda s obzirom specifične onečišćujuće tvari
PV-2, Vinokovščak
PV-4, Vinokovščak
PV-6, Vinokovščak
PDS-5, Varaždin
PDS-6, Varaždin
PDS-7, Varaždin
P2-G, Bartolovec
P3-G, Bartolovec
P3-D, Bartolovec
Zaključak
U 2014. i 2015. godini podzemne vode su na svim ispitivanim postajama bile u
dobrom stanju s obzirom na aktivne tvari u pesticidima i specifične onečišćujuće tvari. S
obzirom na nitrate loše stanje je utvrđeno na tri postaje priljevnog područja vodocrpilišta
Varaždin. Pritisci na stanje podzemnih voda koji na priljevnom području vodocrpilišta
Varaždin uzrokuju njihovo loše stanje prema nitratima i negativno utječu na kakvoću
podzemnih voda na širem području grada Varaždina nisu se mijenjali u odnosu na prethodno
razdoblje.
Krajem 2016. godine Hrvatske vode su pokrenule jednogodišnji istraživački
monitoring podzemnih voda na području odlagališta komunalnog otpada grada Varaždina
kojem je cilj utvrđivanje stanja otpadnih voda na mjernim postajama četiri piezometra na
lokaciji odlagališta komunalnog otpada Brezje i jednog piezometra na lokaciji napuštenog
(prije nekoliko desetljeća) i nesaniranog odlagališta otpada na Motičnjaku. Na temelju
rezultata istraživačkog monitoringa biti će utvrđena potreba za uspostavljanjem potrebnih
mjera otklanjanja uzroka onečišćenja podzemnih voda tj. postizanja ciljeva zaštite voda iz
Plana upravljanja vodnim područjima.
Hrvatske vode provode mjere zaštite podzemnog vodonosnika Drave u zonama
izvorišta Bartolovec, Vinokovščak i Varaždin u skladu s Odlukom o zaštiti izvorišta
Varaždin, Bartolovec i Vinokovščak i Programom za provođenje mjera zaštite u zonama
izvorišta Bartolovec, Vinokovščak i Varaždin, a zaštitu svih drugih podzemnih voda u
Varaždinskoj županiji u skladu s Planom upravljanja vodnim područjima, Uredbom o
standardu kakvoće voda, Pravilnikom o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite
izvorišta, Pravilnikom o sadržaju akcijskog programa zaštite voda od onečišćenja
uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla i drugim propisima kojma je obuhvaćena
zaštita podzemnih voda.
3.1.3. Voda za piće
3.1.3.1. Javni vodovod (podaci Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije)

Na području Varaždinske županije vodu za piće distribuiraju komunalna poduzeća
''Varkom'' d.d. i ''Ivkom-vode'' d.d. Zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije u okviru
Djelatnosti za zdravstvenu ekologiju uzorkuje i ispituje zdravstvenu ispravnost vode sukladno
članku 5. Zakona o vodi za ljudsku potrošnju ("Narodne novine" broj 56/13, 64/15 i 104/17),
zahtjevima Tablice 1., 3., 4. Priloga I i Tablice 1 (1,2) Priloga II Pravilnika o parametrima
22
sukladnosti i metodama analize vode za ljudsku potrošnju ("Narodne novine" broj 125/13,
141/13 i 128/15) te Pravilniku o parametrima sukladnosti, metodama analize, monitoringu i
Planovima sigurnosti vode za ljudsku potrošnju te načinu vođenja registra pravnih osoba koje
obavljaju djelatnost javne vodoopskrbe (''Narodne novine" broj 125/17).
U uzorcima vode za ljudsku potrošnju kakvoću smo određivali sukladno kriterijima
mikrobioloških i fizikalno-kemijskih pokazatelja:
Tablica 37: Kriteriji za mikrobiološke pokazatelje
mikrobiološki pokazatelji metoda mjerna jedinica MDK
ukupni koliformi HRN EN ISO 9308-1:2014/A1:2017* cfu/100 mL 0
aerobne bakterije - 36oC/48h HRN EN ISO 6222-2:2000* cfu/1 mL < 100
aerobne bakterije - 22oC/72h HRN EN ISO 6222-2:2000* cfu/1 mL < 100
Pseudomonas aeruginosa HRN EN ISO 16266:2008* cfu/100 mL 0
Escherichia coli HRN EN ISO 9308-1 :2014/A1:2017* cfu/100 mL 0
enterokoki* HRN EN ISO 7899-2:2000* cfu/100 mL 0
* Metode akreditirane prema zahtjevima norme HRN EN ISO/IEC 17025:2007
* MDK je maksimalno dopuštena količina
Tablica 38: Kriteriji za fizikalno-kemijske pokazatelje

fizikalno-kemijski metoda mjerna jedinica MDK
pokazatelji
o
temperatura termometrija* C <25
boja fotometrija* mg/L Pt/Co skale <20
mutnoća HRN EN ISO 7027-1:2016* NTU jedinica <4
miris senzorika* - bez
pH vrijednost HRN ISO 10523:2012* pH jedinica pri 25oC 6,5 – 9,5
elektrovodljivost HRN EN 27888:2008* µScm-1 pri 20oC <2.500
slobodni rezidualni klor HRN EN ISO 7393-2:2001* mg/L Cl2 <0,5
utrošak KMnO4 metoda po Kübel-Tiemannu* mg/L O2 <5
amonij HRN EN ISO 14911:2001* mg/L (NH4 + ) <0,5
nitriti HRN EN ISO 10304-1:2009* mg/L (NO2-) <0,5
nitrati HRN EN ISO 10304-1:2009* mg/L (NO3-) <50
kloridi HRN EN ISO 10304-1:2009* mg/L Cl- <250
* Metode akreditirane prema zahtjevima norme HRN EN ISO/IEC 17025:2007
Osim navedenih pokazatelja u uzorcima vode za ljudsku potrošnju određuje se ukupna

tvrdoća, karbonatna tvrdoća, suhi ostatak, željezo, mangan, olovo, kadmij, krom, cink, bakar,
nikal, kobalt, živa i drugi pokazatelji ovisno o naručitelju analiza.
3.1.3.2. Sirova voda

Sirova voda je voda iz vodoopskrbnih objekata koja nije podvrgnuta daljnjem
postupku obrade. Posljednjih godina broj uzorka se povećao iz razloga što smo počeli s
uzorkovanjem i analizom sirove vode za potrebe tvrtke Varkom d.d.
Tablica 39: Prikaz uzoraka sirove vode za razdoblje 2014. - 2017. godine.
godina broj uzoraka broj neispravnih uzoraka % neispravnih uzoraka
2014. 12 3 25
2015. 188 22 12
2016. 167 24 14
2017. 171 16 9
23
3.1.3.3. Prerađena voda iz javnih vodoopskrbnih objekata
Uzorci voda iz javnih vodoopskrbnih objekata Varkom d.d. i Ivkom - vode d.d. su
zadovoljavajuće kakvoće i u vrlo malom postotku odstupaju od zahtjeva Pravilnika.
Od ukupnog broja neispravnih uzoraka voda, veći broj odstupa temeljem
mikrobioloških pretraga, najčešće u pogledu: ukupnih koliforma, enterokoka, Escherichie
coli, broja aerobnih bakterija na 37oC/48h i broja aerobnih bakterija na 22oC/72h. Mali broj
uzoraka voda odstupa od zahtjeva Pravilnika na temelju fizikalno-kemijskih pretraga,
najčešće u pogledu: povećane mutnoće, povećane koncentracije nitrata i nitrita.
Tablica 40: Prikaz uzoraka prerađene vode za razdoblje 2014. - 2017. godine.
2014. 823 23 3
2015. 848 29 3
2016. 895 39 4
2017. 943 17 2
3.1.3.4. Voda iz lokalnih vodoopskrbnih objekata

(voda za ljudsku potrošnju iz ostalih javnih vodoopskrbnih objekata)
Temeljem analize uzoraka voda iz lokalnih vodovoda i dobivenih rezultata možemo
zaključiti da je velik broj uzoraka ocijenjen kao zdravstveno neispravan. Problem predstavlja
Tablica 41: Prikaz uzoraka voda iz lokalnih vodoopskrbnih objekata za razdoblje 2014.- 2017.
2014. 197 88 46
2015. 184 75 40
2016. 258 137 53
2017. 124 37 30
Tablica 42: Lokalni vodovodi o kojima Zavod za javno zdravstvo posjeduje podatke
naziv uzorka ocjena zdravstvene ispravnosti
voda - lokalni vodovod Vinično Kračevec zdravstveno neispravan
voda - lokalni vodovod Plantići - Čanjevo zdravstveno neispravan
voda - lokalni vodovod Jarek Vinično. zdravstveno neispravan
voda - lokalni vodovod Lepoglavska Ves zdravstveno neispravan
voda - lokalni vodovod Gečkovec zdravstveno neispravan
voda - lokalni vodovod Čukovec zdravstveno neispravan
voda - lokalni vodovod Bijeli potoci zdravstveno neispravan
voda - lokalni vodovod Ljubešćica zdravstveno neispravan
voda - lokalni vodovod Ljubelj 2 zdravstveno neispravan
voda - lokalni vodovod Orehovec - Črnile zdravstveno neispravan
voda – lok. vodovod Sudovec – Vukšinec Riječki zdravstveno neispravan
voda - lokalni vodovod Paka zdravstveno neispravan
voda - lokalni vodovod Radešić Donji zdravstveno neispravan
voda - lokalni vodovod Horvati - Sekovanići zdravstveno neispravan
voda – lokalni vodovodi Vrbanci -Prelogi zdravstveno neispravan
voda – lokalni vodovod Visoko zdravstveno neispravan
voda – lokalni vodovod Seljanec zdravstveno neispravan
voda – lokalni vodovod Čanjevo - Vrh Visočki zdravstveno neispravan
24
voda – lokalni vodovod Đurinovec zdravstveno neispravan
voda – lokalni vodovod Petkovec zdravstveno neispravan
voda – lokalni vodovod Šćepanje zdravstveno neispravan
voda – lokalni vodovod Graci - Čukovec zdravstveno neispravan
Voda za ljudsku potrošnju iz lokalnih vodoopskrbnih objekata tijekom proteklih

godina uglavnom nije sukladna zahtjevima zakonske regulative.
Na temelju mikrobioloških pretraga odstupanja su najčešće u pogledu ukupnih
koliforma, enterokoka, Escherichie coli, broja aerobnih bakterija na 37oC/48h, broja aerobnih
bakterija na 22oC/72h.
Na temelju fizikalno-kemijskih pretraga odstupanja su najčešće u pogledu prisutne
boje, povećane mutnoće, povećane koncentracije nitrata i željeza.
3.1.3.5. Voda za ljudsku potrošnju iz individualnih vodoopskrbnih objekata
Kod uzoraka voda iz individualnih objekata bilježi se konstantan broj neispravnih

uzoraka.
Tablica 43: Prikaz uzoraka voda iz individualnih vodoopskrbnih objekata za razdoblje 2014.–2017.
2014. 161 58 36
2015. 177 61 34
2016. 174 59 34
2017. 186 60 32
Najveći broj neispravnih uzoraka odnosi se na uzorke voda koje su mikrobiološki

onečišćene, najčešće odstupaju u pogledu ukupnih koliforma, enterokoka, Escherichie coli,
broja aerobnih bakterija na 37oC/48h, broja aerobnih bakterija na 22oC/72h. U fizikalno-
kemijskom pogledu najčešće odstupaju u pogledu povećane koncentracije nitrata, željeza i
povećane mutnoće.
Zaključak:
''Varaždin'' zadovoljavajuće je kakvoće. Puštanjem u funkciju vodospreme Doljan
koncentracija nitrata je smanjena i kakvoća vode u mreži regionalnog vodovoda ''Varaždin''
odgovara zahtjevima citiranih Pravilnika.
Koncentracija nitrata trenutno je ispod maksimalno dopuštene količine (MDK), ali je
primijećena tendencija porasta koncentracije nitrata što ne ukazuje na sigurnu budućnost
zdravstveno ispravne vode za piće bez rigoroznih mjera zaštite.
Sukladno Zakonu o vodi za ljudsku potrošnju Varaždinska županija dužna je
financirati godišnje Planove monitoringa vode za piće koje provodi Zavod za javno zdravstvo.
Plan monitoringa predlaže Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a prihvaća ga Ministarstvo
zdravlja. U djelokrugu županijskog Upravnog odjela za zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb,
monitoring je financiran u slijedećim iznosima:
Tablica 44: Financiranje Županije godišnjih planova monitoringa vode za piće
godina 2014. 2015. 2016. 2017. ukupno

iznos 249.707,26 259.167,94 226.968,64 336.053,38 1.071.897,22
25
3.1.3.6. Javni vodovod (podaci tvrtke Varkom d.d.)
Tvrtka ''Varkom'' d.d., RJ Vodovod izradila je ''Izvješće o kvaliteti vode za piće u

Regionalnom vodovodu Varaždin za razdoblje 2014.-2017. godine'' prema kojem se daju
podaci iz internog laboratorija za pitke vode i to za vodocrpilišta Bartolovec, Vinokovščak,
Filipić i Varaždin.
Regionalni vodovod ''Varaždin'' kojim upravlja tvrtka Varkom d.d. opskrbljuje veći
dio Varaždinske županije vodom za ljudsku potrošnju. Distributivno područje prostire se na
26 jedinica lokalne samouprave uključujući i gradove Varaždin, Novi Marof, Ludbreg,
Varaždinske Toplice i dio Lepoglave.
Oko 158.000 stanovnika na području Varaždinske županije koristi vodu za piće iz
regionalnog vodovoda, odnosno 45.712 potrošača.
Potrošačima se godišnje isporuči oko 6.000.000 m3 vode za piće od čega 76% koriste
domaćinstva, a 24% industrija.
Duljina razvodne mreže se procjenjuje na 1.606 km na kojoj se nalazi 17 vodosprema
ukupne zapremine 15.100 m3 i 13 precrpnih stanica kojima se osigurava potreban pritisak u
mreži. Čitav sustav crpljenja podzemne vode, dezinfekcije, distribucije i dodatnog
precrpljivanja na geografski viša područja je 24 sata dnevno praćen preko sustava nadzora i
daljinskog upravljanja (SNDU).
Kvaliteta vode se svakodnevno nadzire preko Laboratorija za pitke vode koji je
ovlašteni laboratorij proizvođača prema posebnom rješenju Ministarstva zdravstva.
Godišnje se u laboratoriju ispita oko 2.100 uzoraka vode iz zdenaca, vodosprema i
mreže (uzorci uzorkovani na hidrantima). Svakodnevno se uzorci ispituju na 18 fizikalno-
kemijskih i mikrobioloških svojstava, a periodički na još dodatnih 8 svojstava. Učestalost i
obim analiza te granične vrijednosti svih pokazatelja propisani su Zakonom o vodi za ljudsku
potrošnju (''Narodne novine'' broj 56/13, 64/15 i 104/17).
Uz analizu vode iz zdenaca i mreže u internom laboratoriju provode se ispitivanja
podzemne vode iz piezometara na granici I i II zone sanitarne zaštite kako bi se na vrijeme
uočilo eventualno onečišćenje. Godišnje se ispita oko 220 uzoraka podzemne vode.
Dodatne analize na lakohlapive ugljikovodike (trikloreten i tetrakloreten i dr.) Varkom
d.d. naručuje u ovlaštenom laboratoriju Zavoda za javno zdravstvo kako bi povećao nadzor
vode koju isporučuje potrošačima na spojeve koji su se tijekom 2013. pojavili u sirovoj vodi i
nekim piezometrima. Godišnje se provede oko 280 ovakvih ispitivanja.
Monitoring izvorišta koji financira Varkom d.d. provodi se jednom godišnje na
svakom zdencu i izvoru putem laboratorija Zavoda za javno zdravstvo. Na ukupno 14 uzoraka
provodi se analiza u obimu revizijskog monitoringa (analiza B prema novom Pravilniku ) i to
na ukupno 133 svojstava uključujući pesticide, teške metale, organske spojeve i
mikrobiološke pokazatelje.
Uz sva navedena ispitivanja koja provodi ili financira Varkom d.d. dodatno se provodi
neovisno uzorkovanje i analiza vode za ljudsku potrošnju na mjestu potrošnje od strane
županijskog Zavoda za javno zdravstvo (redoviti monitoring) kao i nadzor nadležne
Sanitarne inspekcije.
Korišteni podaci koji su predmet ''Izvješća o kvaliteti vode za ljudsku potrošnju u
Regionalnom vodovodu 'Varaždin' za razdoblje 2014.-2017. godine'' prikupljeni su u
internom laboratoriju tvrtke Varkom d.d.
Kretanja koncentracije nitrata prikazana su grafički za svaku godinu i posebno za
svaki zdenac/izvor. Nitrati su odabrani jer najbolje prikazuju promjene u kvaliteti podzemne
vode obzirom da su antropogenog porijekla.
26
Zbog malih odstupanja i koncentracija daleko ispod maksimalno dozvoljenih (prema
Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće odnosno Zakonu o vodi za ljudsku
potrošnju) ostala svojstva nisu grafički prikazana.
Trendovi su izračunavani kao prosječna vrijednost svih zdenaca iz istog vodonosnika
(posebno gornji, posebno donji vodonosnik) na crpilištima Bartolovec i Varaždin za svaku
godinu. Na crpilištima Belski Dol i Vinokovščak nema razlike u zahvaćanju vodonosnih
slojeva. Tim vrijednostima dodana je linearna linija trenda.
Vodocrpilišta
Vodoopskrba Varaždinske županije se temelji na crpljenju podzemnih voda
Varaždinskog vodonosnika (crpilišta Bartolovec, Vinokovščak i Varaždin) te zahvata dvaju
izvora na obroncima Ivanščice (crpilište Filipić – izvori Belski Dol).
Ukupno se crpi oko 306 l/s (podatak za 2017.godinu).
Vodocrpilište ''Bartolovec''
To je glavno vodocrpilište gdje se crpi podzemna voda u količini 195 l/s (prosjek za
2017. godinu) ili 64 % ukupne količine vode.
Ukupno je izbušeno 9 zdenaca od kojih 5 zahvaća vodu iz gornjeg vodonosnika do
dubine 45 m, a 4 zdenca crpe vodu iz donjeg, dubljeg vodonosnika i duboki su od 85-120 m.
Geološka ispitivanja su pokazala da je varaždinski vodonosnik podijeljen glinenim
proslojkom debljine oko 5 m na gornji i donji vodonosnik. Taj proslojak se isklinjava u
smjeru zapada i kako je slabo propustan štiti donji vodonosni sloj od onečišćenja s površine
što i potvrđuju analize vode.
To se najbolje vidi praćenjem koncentracije nitrata u zdencima što prikazuju grafovi
niže.
40
BARTOLOVEC NITRATI
35 2014 2015 2016 2017
30
nitrati, mg/l
25
20
15
10
5
0
B1 B2 B3 B4 B5 B6 B7 B8 B9
2014 17,7 25,1 5,9 9,05 14,2 12,7 19,5 12,2 11,23
2015 19,1 23,5 6,49 11,5 15,7 11,2 20,6 14,1 11,9
2016 21,9 27,3 6,3 12,3 16,6 10,8 21,9 14,1 12,1
2017 27,2 34,4 5,6 11,6 18,4 9,4 25,3 13,8 12,8
zdenci
Slika 1: Koncentracija nitrata u zdencima na crpilištu Bartolovec 2014.-2017.
Zdenci iz gornjeg vodonosnika (plitki) su B1, B2, B5, B7 i B9 i pokazuju uzlazni trend
koncentracije nitrata. Do naglog je povećanja došlo osobito u B1, B2 i B7 čije su
koncentracije nitrata 25-35 mg/l (MDK za nitrat je 50 mg/l). Utjecaj onečišćenja je evidentno
antropogenog porijekla te pokazuje negativan utjecaj poljoprivrede na kakvoću podzemnih
voda.
27
Zdenci u donjem vodonosniku (duboki zdenci B3, B4, B6 i B8) djelomično su
zaštićeni od utjecaja s površine tako da je čak prisutan i silazni trend u pogledu sadržaja
nitrata.
BARTOLOVEC NITRATI, TREND

25
20
NITRATI, mg/L
15
10
0
2014 2015 2016 2017
GODINA
plitki duboki Linearni (plitki ) Linearni (duboki)
Slika 2: Crpilište Bartolovec, trend koncentracije nitrata za duboke i plitke zdence 2014.-2017.
Međutim da duboki zdenci ipak jesu osjetljivi na onečišćenje pokazuje i situacija koja
se pojavila tijekom 2013. godine. Tada je u pojedinim piezometrima i jednom zdencu na
ovom vodocrpilištu izmjerena povišena koncentracija tetrakloretena iz skupine lakohlapivih
ugljikovodika i to preko maksimalno dopuštene koncentracije za vodu namijenjenu ljudskoj
potrošnji od 10 μg/l. Usprkos poduzetim mjerama i uključivanja sanitarne, vodopravne i
inspekcije zaštite okoliša, uzrok onečišćenja nije pronađen. Duboki zdenac u kojem se pojavio
tetrakloreten je isključen iz vodoopskrbe do izgradnje uređaja za filtraciju, a 2014. godine je
ponovo pušten u pogon preko filtera s aktivnim ugljenom.
Uspostavljen je monitoring na lakohlapive ugljikovodike putem ovlaštenog
laboratorija Zavoda za javno zdravstvo tako da ne postoji mogućnost isporuke zdravstveno
neispravne vode.
Na temelju njihovih mjerenja utvrđeno je da je od listopada 2014. godine
koncentracija tetrakloretena u zagađenom zdencu ispod MDK vrijednosti i u kontinuiranom je
padu tako da je unatrag nekoliko mjeseci čak ispod 1 µg/l.
28
tetrakloreten, µg/l tetrakloreten, µg/l
0
2
4
6
8
10
12
14
16
0
20
40
60
80
100
120
14.1.2014
14.1.2014.
7.3.2014
MDK
3.2.2014.
5.5.2014.
26.2.2014.
2.4.2014. 17.6.2014.
29.7.2014.
B1
14.4.2014.
30.5.2014. 23.9.2014.
8.7.2014. 30.9.2014.
B2
9.9.2014. 7.10.2014.
9.10.2014.
21.10.2014.
30.10.2014.
MDK
13.11.2014.
24.11.2014.
B3
5.12.2014. 10.12.2014.
23.12.2014. 22.1.2015.
P3D
17.2.2015. 17.3.2015.
B4
29
14.4.2015. 12.5.2015.
4.5.2015.
datum
14.7.2015.
datum
9.6.2015.
tetrakloreten
tetrakloreten
B5
P4D
13.10.2015.
11.8.2015.
Bartolovec zdenci
8.12.2015.
10.11.2015.
1.3.2016.
BARTOLOVEC PIEZOMETRI
19.1.2016.
B6
21.3.2016. 3.5.2016.
P5D
prema posljednjim nalazima svi uzorci ispod graničnih vrijednosti.
17.5.2016. 21.6.2016.
5.7.2016. 17.8.2016.
B7
6.9.2016.
22.11.2016.
6.12.2016.
Slika 3: Crpilište Bartolovec, koncentracija tetrakloretena u zdencima 2014.-2017.
31.1.2017.
28.2.2017.
Slika 4: Crpilište Bartolovec, koncentracija tetrakloretena u piezometrima 2014.-2017.

28.3.2017.
B8
25.4.2017.
27.6.2017. 6.6.2017.
22.8.2017. 8.8.2017.
B9
24.10.2017. 10.10.2017.
19.12.2017. 5.12.2017.
Ista je situacija i s piezometrima gdje je koncentracija tetrakloretena u padu tako da su
Unatoč tome, monitoring će se nastaviti istom učestalošću tijekom radi uvida u
kakvoću vode koja se koristi za vodoopskrbu i upravljanja rizicima vezanih uz to.
Vodocrpilište ''Vinokovščak''
Vodocrpilište ''Vinokovščak'' osnovano je 1996. godine kao rezultat potrage za
zdravstveno ispravnom vodom za piće, zbog visokog sadržaja nitrata na tada glavnom
vodocrpilištu ''Varaždin''. Te su godine izbušena dva bunara do dubine 50 m , B1 kapaciteta
60 l/s i B2 kapaciteta 90 l/s čija voda odgovara svim kriterijima vode za piće.
Krajem 2002. godine izbušen je još jedan zdenac B3 kapaciteta 50 l/s. Voda iz ovog
crpilišta također je odlične kakvoće i ne zahtijeva nikakvu preradu osim dezinfekcije radi
povećanja sigurnosti vodoopskrbe. Danas se to vodocrpilište eksploatira sa 81 l/s (podatak za
2017. godinu).
Tijekom 2015. godine izbušen je još jedan zdenac B4 čija je voda ispitana u
ovlaštenom laboratoriju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo na sve parametre bitne za vodu
za piće. Analiza je pokazala da se i taj zdenac može koristiti za vodoopskrbu bez ikakve
obrade jer prema svim parametrima zadovoljava propisane vrijednosti. Međutim do sada još
nije uključen u vodoopskrbu.
Prosječne godišnje vrijednosti nitrata prikazane na slici 5. jasno pokazuju da je došlo
do pada koncentracije u zdencima. Međutim one su još uvijek prilično visoke i očigledno su
nitrati antropogenog porijekla.
V I N O KO V Š Č A K N I T R AT I
2014 2015 2016 2017
40
35
30
nitrati, mg/l
25
20
15
10
5
0
VIN:B1 VIN:B2 VIN:B3 VIN:B4
2014 32,9 35,5 32,8
2015 29,6 35 32
2016 25,4 31,6 32 32,6
2017 23,1 28,2 29,5
Slika 5: Koncentracija nitrata u zdencima na crpilištu Vinokovščak 2014.-2017. (MDK=50 mg NO3-/l)
Premda su svi zdenci zdravstveno ispravni i osim dezinfekcije ne treba im nikakva

obrada, postoji velika opasnost da se to promijeni. Tlo je lako propusno i ne predstavlja
značajnu zaštitu od prodora onečišćivača s površine, a koja su stalno prisutna. Prvenstveno se
tu misli na poljoprivrednu proizvodnju, odlaganje gnoja s farmi, upotrebu gnojiva i pesticida
na oranicama koja nije u skladu sa propisanim mjerama zaštite i sanacije u zonama izvorišta.
30
VINOKOVŠČAK NITRATI, TREND
40
35
30
nitrati, mg/l
25
20
15
10
5
0
2014 2015 2016 2017
godina
zdenci Linearni (zdenci)
Slika 6: Crpilište Vinokovščak, trend koncentracije nitrata u zdencima 2014.-2017.
Problem divljih odlagališta otpada u neposrednoj blizini crpilišta Vinokovščak je još

uvijek prisutno, a na što je posebno upozoravano u izvještajima za prethodna razdoblja. Ona
dodatno povećavaju rizik od onečišćenja podzemnih voda na ovom području.
Vodocrpilište ''Filipić''
Temelji se na korištenju dva kaptirana izvora s područja naselja Bela na području
općine Novi Marof. Gornji izvor 1 (izvorište) zahvaća se od 1972. godine i kapaciteta je 28
l/s, a donji izvor 2 (kaptaža) je kapaciteta 35 l/s, no ukupno se crpi oko 29 l/s (podatak za
2017. godinu). Ostali dio vode ostavljen je kao biološki minimum.
B E L S K I D O L , N I T R AT I
2014 2015 2016 2017
3,4
3,3
3,2
nitrati, mg/l
3,1
2,9
2,8
IZVORIŠTE KAPTAŽA
2014 3,02 3,15
2015 3,2 3,34
2016 3,2 3,3
2017 3,3 3,2
Slika 7: Crpilište Filipići, izvorište Belski Dol, koncentracija nitrata za razdoblje 2014.-2017.
31
Vrlo su male oscilacije u kvaliteti vode na ovom vodocrpilištu što se vidi i po
koncentraciji nitrata koja se vrlo malo mijenja tijekom vremena. Isto vrijedi i za ostale
pokazatelje kvalitete vode.
Na ovom vodocrpilištu postoji veća opasnost od onečišćenja zbog blizine prometnice
kojih srećom do sada nije bilo. Česta su i mikrobiološka onečišćenja bakterijama koje su
prirodno prisutne u okolišu što je očekivano obzirom da se radi o izvorima te povremenom
porastu mutnoće tijekom obilnih kiša i otapanja snijega. Dezinfekcijom na precrpnoj stanici u
Filipićima uspješno se uklanjaju mikrobiološka onečišćenja dok se mutnoća kontrolira
telemetrijski tako da se pravovremeno reagira u slučaju potrebe.
Vodocrpilište ''Varaždin''
Do kraja devedesetih godina 20. stoljeća to je vodocrpilište bilo centralno i ujedno
najstarije vodocrpilište koje je prvotno bilo zamišljeno za opskrbu vodom grada Varaždina, a
povećanjem kapaciteta povećavalo se i područje koje se opskrbljivalo vodom iz tog crpilišta.
Smješteno je u zapadnom dijelu grada Varaždina, izbušeno je 10 zdenaca dubine 21-
38 m i jedan zdenac do dubine 63 m koji zahvaća vodu iz donjeg vodonosnika (zdenac B11).
Ukupna dozvoljena količina crpljenja ograničena je na 500 l/s iako je kapacitet svih zdenaca i
do 1000 l/s. Bunari 1 i 2 koji su najplići, ne koriste se od 1986. godine zbog narušene
kvalitete vode.
Na ovom vodocrpilištu problem su nitrati kojih ima u koncentracijama iznad
maksimalnih 50 mgNO3-/l i taj se problem pojavio već na samom početku korištenja. Prema
podacima laboratorija iz 1976. godine koncentracija je prelazila 53 mgNO3-/l. Tijekom
godina situacija se mijenjala, ali koncentracija nitrata je i dalje ostala iznad MDK vrijednosti.
VA R A Ž D I N N I T R AT I
90
2014 2015 2016 2017
80
70
NITRATI, mg/L NO3-
60
50
40
30
20
10
0
B3 B4 B5 B7 B11 B12 B13
2014 82,3 81 56,5
2015 75,5 70,2 59,5 48,8
2016 76,6 64,7 54
2017 73,6 63
Slika 8: Crpilište Varaždin, koncentracija nitrata za razdoblje 2014.-2017. (MDK=50 mg NO3-/l)
Pronalaženjem novih izvora zdravstveno ispravne vode za piće ovo se crpilište

postepeno napušta tako da se od 2003. godine nalazi u pričuvi s ukupno 4 zdenca koji se
ispiru i analiziraju četiri puta godišnje.
32
Tijekom 2014. godine na ovom je vodocrpilištu izgrađen uređaj za uklanjanje nitrata
na principu reverzne osmoze. Na taj uređaj povezan je duboki zdenac B11 u kojem su nitrati
najniži. Ovim postupkom omogućeno je korištenje 50 l/s zdravstveno ispravne vode s ovog
vodocrpilišta.
Također su u razdoblju 2015.-2016. godine provedeni vodoistražni radovi te su
izbušena dva nova zdenca B12 i B13. I oni sadrže povećanu koncentraciju nitrata te se bez
uređaja za denitrifikaciju ne mogu koristiti u vodoopskrbi. U planu je izgradnja takvog
uređaja koja do sada još nije realizirana.
Broj i kakvoća ispitanih uzoraka

U internom laboratoriju za pitke vode tvrtke Varkom d.d. godišnje se ispita oko 2.100
uzoraka vode iz zdenaca (sirova voda), mreže i vodosprema. U razdoblju od 2014.-2017.
godine ukupno je ispitano 8.434 uzoraka sirove i vode iz vodoopskrbe. Od tog broja je
ispitano 6.195 uzoraka vode za piće (mreža i vodospreme), a svega 2 uzorka bila su
neispravna (mutnoća, bakterije) što je u vrlo kratkom roku sanirano. Ostatak od 2.239 uzoraka
se odnosi na sirovu vodu (zdenci, izvorišta). Ukupno je 343 uzorka sirove vode bilo
mikrobiološki neispravno, međutim nakon provedene dezinfekcije voda koja se isporučuje
potrošačima bila je zdravstveno ispravna.
Uz navedene analize, u internom laboratoriju Varkom-a dodatno se ispituje kakvoća
podzemnih voda iz ispitivačkih bušotina (piezometri) na granici prve i druge zone sanitarne
zaštite vodocrpilišta. Godišnje se ispita oko 220 uzoraka podzemne vode tako da je u
promatranom razdoblju od 2014. do 2017. godine ispitano ukupno 857 uzoraka vode iz
piezometara. Svrha ovih ispitivanje je praćenje stanja podzemnih voda u priljevnom području
vodocrpilišta te pravovremeno reagiranje ukoliko se ustanovi onečišćenje.
Već je ranije navedeno u podacima o vodocrpilištu Bartolovec, da se provodi
monitoring vode za ljudsku potrošnju, ali i one iz piezometara na lakohlapive ugljikovodike
putem Zavoda za javno zdravstvo kako bi se pratila kakvoća vode i na te parametre. Kvaliteta
vode iz piezometara je u korelaciji sa onom iz zdenaca koja je ranije opisana.
3.1.3.7. Javni vodovod (podaci tvrtke Ivkom d.d.)

Tvrtka Ivkom d.d. skrbi o 4 izvorišta na Ivančici i 2 na Ravnoj gori ukupnog
kapaciteta 140 l/s. Kontrola kvalitete vode u vodoopskrbnom sustavu provodi se putem
Zavoda za javno zdravstvo u obimu i rokovima kako je definirano Pravilnikom za tehničku
ispravnost vode i vodoopskrbnom dozvolom. Prema analitičkim izvješćima voda je ispravna,
a pokazatelji kakvoće unutar propisanih. Vodoopskrbni sustav razvija se i širi na rubna
područja čime se stječu uvjeti za priključivanje korisnika na javni vodoopskrbni centar u
mjestima s lokalnim vodovodima gdje je kvaliteta vode upitna.
U planu je izrada novih odluka o zonama sanitarne zaštite. Na izvorištima ''Bistrica'',
''Žgano Vino'', ''Šumi'' i ''Sutinska'' prostor I zaštitne zone ograđen je žičanom ogradom dok je
za izvorište ''Ravna gora'' ogradu potrebno izvesti. Također je potrebno na svim izvorištima
označiti područje II zone vodozaštite kako je to određeno u Odluci o zonama sanitarne zaštite
izvorišta.
Na području Grada Ivanca izgrađena je vodosprema Pilana II volumena 800 m3 koja
služi za kvalitetniju opskrbu vodom područja grada Ivanca. U naselju Prigorec izgrađena je
vodosprema volumena 100 m3 i cijevovod po cijelom naselju te je oko 150 domaćinstava
priključeno na vodoopskrbni sustav Ivkom-Vode.
Na području Grada Lepoglave u naselju Kameničko Podgorje izgrađena je vodovodna
mreža koja omogućuje opskrbu vodom svih stanovnika u naselju. Do tada je korištena voda iz
lokalnih izvora.
33
Na području Općine Bednja u naseljima Prebukovje i Bednjansko Podgorje izgrađena
je nova vodoopskrbna mreža s vodospremom volumena 100 m3 te je omogućena opskrba
vodom za sve stanovnike.
3.1.3.8. Voda za kupanje (podaci Zavoda za javno zdravstvo)

Temeljem Uredbe o kakvoći vode za kupanje (''Narodne novine'' broj 51/14) provodio
se monitoring kakvoće vode tijekom sezone kupanja. Uz suglasnost Upravnog odjela za
prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Grada Varaždina provedena su uzorkovanja
na dvije lokacije (Laguna A i Laguna B) na jezeru Motičnjak. Pokazatelji koji se prate u svrhu
ocjene kakvoće vode su: crijevni enterokoki i Escherichia coli. Analizom pojedinačnih
uzoraka utvrđeno je da je voda za kupanje tijekom sezone kupanja bila izvrsne kakvoće.
Temeljem članka 5. točke 2. Uredbe o kakvoći voda za kupanje daju se ocjene
kakvoće vode za kupanje za svaku pojedinu godinu:
Tablica 45: Kakvoća vode za kupanje na jezeru Motičnjak (Laguna A) po godinama

crijevni enterokoki / 100 ml Escherichia coli / 100 ml
godina 95-i percentil 90-i percentil 95-i percentil 90-i percentil
2014. izvrsna zadovoljavajuća izvrsna zadovoljavajuća
2015. izvrsna zadovoljavajuća dobra zadovoljavajuća
2017. dobra zadovoljavajuća izvrsna zadovoljavajuća
Tablica 46: Kakvoća vode za kupanje na jezeru Motičnjak (Laguna B) po godinama

crijevni enterokoki / 100 ml Escherichia coli / 100 ml
godina 95-i percentil 90-i percentil 95-i percentil 90-i percentil
2017. - zadovoljavajuća izvrsna zadovoljavajuća
Osvrt i zapažanja jedinica lokalne samouprave na vodotoke, podzemnu vodu i

vodoopskrbu:
Tablica 47: Zapažanja JLS-a vezano uz vodoopskrbu

Varaždin -
Ivanec Izgrađena je vodosprema Pilana II volumena 800 m3 te su naselja Jerovec i Ribić Breg
priključena na vodovodnu mrežu s opskrbnog područja tvrtke Ivkom-vode d.o.o. Ivanec.
Ludbreg Izgrađena su dva sustava vodovodne mreže i to prema naselju Segovina te u Vinogradima
Ludbreškim u Cvjetnoj ulici. Dva puta godišnje vrši se ispitivanje podzemnih voda na i oko
zatvorenog odlagališta otpada Meka, voda iz sabirne jame te rijeke Bednje uzvodno i
nizvodno od odlagališta. Mjerenja se vrše na 4 piezometra i to na 2 piezometra uzvodno i
nizvodno od tijela odlagališta (PZ1 i PZ2). Mjerenja podzemne vode provode se u skladu s
Pravilnikom o parametrima sukladnosti i metodama analize vode za ljudsku potrošnju
("Narodne novine" broj 125/13, 141/13 i 128/15). U pogledu 2 piezometra unutar tijela
odlagališta (PZ3 i PZ4) mjerenja razine i uzorkovanje procjedne vode provode se sukladno
Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda ("Narodne novine" broj 80/13,
43/14, 27/15 i 3/16).
Novi Marof Hrvatske vode, VGI za mali sliv Plitvica-Bednja kontinuirano su radile na uređenju i sanaciji
korita rijeke Bednje i Lonje te drugih vodotoka koji su plavili prometnice, stambene i
poljoprivredne parcele. Aktivnosti su rezultirale smanjenjem poplava uz vodotoke kao i
34
površina koje su bile poplavljene, međutim pitanje plavljenja još uvijek nije riješeno tako da
će s tim aktivnostima intenzivno trebati nastaviti u narednim godinama.
Grad Novi Marof i Varkom d.d. Varaždin uložili su značajne napore u prethodnom
četverogodišnjem razdoblju na razvoju vodoopskrbe. Strateško opredjeljenje je i nadalje
proširenje Regionalnog vodovoda Varaždin i napuštanje lokalnih vodovoda i na tom planu
postignut je značajni napredak. Varkom d.d. izvršio je rekonstrukciju vodovoda Ključ-Oštrice
gdje je praktično izgrađena nova vodovodna mreža i napušten lokalni vodovod. Napravljena
je nova vodovodna mreža u naselju Orehovec, međutim stanovnici još uvijek koriste lokalni
vodovod. Stanovništvo s područja drugih naselja na koja je proširen Regionalni vodovod
Varaždin još uvijek koristi djelomično ili u potpunosti lokalne vodovode dok se veći dio
naselja Podevčevo, dio naselja Završje, dio naselja Mađarevo te naselja Bela, Paka i Sudovec
snabdijevaju vodom isključivo iz lokalnog vodovoda jer druga mogućnost trenutno ne postoji.
Lepoglava U vodoopskrbi sudjeluju dva distributera Varkom d.d. Varaždin i Ivkom d.d. i lokalni
vodovodi. Iz vodoopskrbnih sustava opskrbljuje se centralni dio naselja Lepoglava, a Ivkom
d.d. preuzeo je lokalni vodovod Kaznionice u Lepoglavi na upravljanje i distribuciju. Iz
vodoopskrbnog sustava Ivkom d.d. opskrbljuje se i dio naselja Kamenica, Žarovnica,
Viletinec, Donja i Gornja Višnjica. Nužno je izraditi magistralni vodovodni sustav za
cjelokupno području Grada Lepoglave i spajanje lokalnih vodovoda na vodoopskrbne sustave
radi propisne distribucije vode na cjelokupnom području Grada. U visinskoj zoni Lepoglave
trebala bi započeti izgradnja vodospreme i prepumpne stanice, investitora Varkom d.d.
Varaždin.
Varaždinske Veći dio stambenih dijelova gradskog područja pokriven je mrežom javnog isporučitelja
Toplice vodnih usluga Varkom d.d. koji putem internog sustava kontrole provodi uzorkovanje i
provjeru kakvoće vode. Manji dio stanovništva (područje naselja Črnile, Petkovec i Donja
Poljana) koriste vodu iz lokalnih vodovoda koja je prema provedenom monitoringu Zavoda za
javno zdravstvo u 2016. i 2017. godini bila nesukladna za ljudsku potrošnju. Lokalni vodovod
Hrastovec koji od izgradnje autoceste zbog onečišćenja nije u funkciji zamijenjen je
vodoopskrbnom mrežom javnog isporučitelja.
Bednja Na području Općine postoji još nekoliko lokalnih vodovoda u vlasništvu raznih udruga,
mještana te vodovodnih odbora s područja Općine Bednja. Općina Bednja putem komunalnog
poduzeća Ivkom-vode d.o.o. proširuje vodovodnu mrežu i zamjenjuje dotrajalu vodoopskrbnu
mrežu prema potrebama mještana. Na području Općine nalazi se veći broj bunara koji su
mještani dobrim djelom očistili i sanirali. Hrvatske vode putem tvrtke Hidroing d.d. izvode
radove na regulaciji toka rijeke Bednje i njenih pritoka. Na Trakošćanskom jezeru izgrađena
je nova brana radi uklanjanja opasnosti od pucanja stare brane i mogućnosti poplave na
području Općine Bednja.
Beretinec Potoci i kanali redovito se održavaju. Postoje dijelovi Općine na kojima nije uspostavljen
sustav vodoopskrbe, ali to su područja povremenog stanovanja (vikend kuće za odmor) za
koja se planira uspostaviti sustav vodoopskrbe u narednom razdoblju.
Breznica Područje Općine u potpunosti je pokriveno regionalnim vodovodom u suradnji s tvrtkom
Varkom d.d.
Breznički Općina se opskrbljuje pitkom vodom iz regionalnog vodovoda sustava, a gradi se trenutačno
Hum daljnja vodovodna mreža.
Cestica Kvaliteta vode rijeke Drave je zadovoljavajuća što svake godine potvrđuje istraživanje
Prirodoslovno -matematičkog fakulteta i činjenica da je u rijeci nastanjeno mnoštvo različitih
vrsta riba.
Donja Voća Nema podataka.
Gornji Općina jednom godišnje vrši ispitivanje podzemnih voda iz piezometara na i oko zatvorenog
Kneginec odlagališta otpada, vode iz sabirne jame kao i rijeke Plitvice uzvodno i nizvodno od
odlagališta. Povremeno se vrši ispitivanje voda iz dva izvora i bunara na Bauerbregu. Varkom
d.d. vrši vodoopskrbu, a pokrivenost mrežom iznosi oko 97 %.
Jalžabet Nema podataka.
35
Klenovnik Nema značajnijih onečišćenja uz površinske i podzemne vode.
Ljubešćica Dio Općine je vodonosnik tj. rezervat podzemne pitke vode od lokalnog značaja (dvije
odvojene zone). Ta područja su dijelom pod utjecajem ljudskih aktivnosti koje negativno
utječu na vodonosnik (septičke jame, gnojnice i procijedne otpadne vode s poljoprivrednih
površina direktni su zagađivači). Prema Uredbi o kategorizaciji vodotoka Bednja je vodotok
III kategorije. Budući da je Bednja posredan ili neposredan recipijent svih otpadnih sanitarnih,
tehnoloških i oborinskih voda treba svim mjerama spriječiti unošenje štetnih i opasnih tvari u
Bednju i pritoke, uvesti nadzor nad onečišćivačima te uspostaviti odnosno unaprijediti sustav
praćenja kvalitete voda. Prije upuštanja otpadnih voda u vodotoke iste moraju proći
predtretman pročišćavanja. Općina je spojena na regionalni vodovod ''Varaždin''. Svake
godine Ljubešćica ulaže znatna sredstva u izgradnju nove vodovodne mreže. U 2011. godini
dograđena je i renovirana vodosprema ''Stiper''. Vodosprema je modernizirana na
najsuvremeniji način tako da na mobilni aparat javlja razinu vode ili ako dođe do provale u
bazen. Vodosprema je zaštićena ogradom te je dograđena klorinatorska stanica, a postavljene
su solarne ćelije za napajanje električnom energijom. To su predradnje kako bi u skoroj
budućnosti općina u potpunosti mogla rekonstruirati cijeli vodovodni sustav koji je izgrađen
1972. godine. 2016. godine na području općine Ljubešćica izgrađena je nova vodovodna
mreža koja će biti puštena u funkciju kada se isprojektiraju svi priključci na domaćinstva i
poslovne objekte te dobe potrebne dozvole. Općina ima ugovor sa Zavodom za javno
zdravstvo za obavljanje usluga analize vode iz izvorišta namijenjenih javnoj vodoopskrbi.
Mali Bukovec Područje Općine Mali Bukovec pokriveno je vodoopskrbnom mrežom i opskrbljuje se vodom
za piće iz regionalnog sustava od strane tvrtke Varkom d.d. Na dijelovima vodoopskrbne
mreže dolazi do čestih pucanja cijevi i prekida opskrbe pitkom vodom te je potrebno izvršiti
rekonstrukciju mreže zbog dotrajalih PVC vodovodnih cijevi. Postoji problem od poplava
rijeke Bednje pri čemu nastaju znatne štete na poljoprivredi te su ugrožena naselja na području
Općine stoga je potrebno hitno poduzeti mjere kako bi se izvršila sanacija vodotoka Bednje i
pripadnih utoka. Dio općine je vodnosnik podzemne pitke vode od lokalnog značaja. Ta
područja su dijelom pod utjecajem ljudskih aktivnosti koje negativno utječu na vodonosnik.
Septičke jame, gnojnice i crne jame, procjedne otpadne vode (osobito s poljoprivrednih
površina) direktni su zagađivači.
Martijanec Na području Općine nije izraženo onečišćenje voda od gospodarskih subjekata međutim
dolazi do onečišćenja površinskih i podzemnih voda zbog ispuštanja otpadnih komunalnih
voda. Sjeverni dio Općine leži na istočnom dijelu varaždinskog vodonosnika koji je od
strateškog interesa za Županiju pa i šire. Na području Općine ne postoje lokalni vodovodi.
Postoji problem plavljenja rijeke Plitvice u području ekološke mreže pri čemu nastaju velike
štete za gospodarstvo (farma KOKA-Vrbanovec) i poljoprivredu te dolazi i do plavljenja
naselja Hrastovljan, a ugroženo je i dio naselja Vrbanovec. Takvo stanje je neodrživo te je
potrebno poduzeti mjere za rješavanje istog uvažavajući mjere zaštite prirode, ali i zaštite
gospodarstva, poljoprivrede i životnih uvjeta ugroženih naselja (Vrbanovec i Hrastovljan).
Maruševec Primijećeno je da se tokovi podzemnih voda premještaju i sele.
Petrijanec Općina nastoji očuvati kvalitetu voda na sveukupnom području. U dugoročnom planu je
provedba zaštite i uređenja izvora Aqua Viva u Petrijancu. Održavan je i uređivan izvor pitke
vode u Družbincu. Nastoji se maksimalno spriječiti plavljenje izgradnjom upojnih bunara u
Vidovićevoj ulici te ulici Braće Radić u Strmcu Podravskom. Izgrađena je i prepumpna
stanica s ciljem kontrole povećane količine podzemnih odnosno površinskih voda. Posebna
pozornost usmjerena je na sanaciju površinskih voda i to u naselju Roma obzirom da je
navedeno područje na nižem nivou od ostalih naselja. Općina je pokrivena vodovodnom
mrežom koja je zastarjela i slabije je kvalitete pa često dolazi do pucanja cijevi. Učestalo je i
navodnjavanje, pogotovo vrtova te mnoga domaćinstva imaju vlastite pumpe za navedenu
namjenu, ali i za svakodnevno korištenje pitke vode.
Sračinec Područje Općine opskrbljuje se pitkom vodom iz regionalnog sustava. Na području Općine
nema lokalnih vodovoda niti bunara. Monitoring vode vrši distributer pitkom vodom, tvrtka
Varkom d.d. Varaždin.
36
Sveti Đurđ Područje Općine pokriveno je vodoopskrbnom mrežom i opskrbljuje se vodom za piće iz
regionalnog sustava od strana tvrtke Varkom d.d. Na dijelovima vodoopskrbne mreže dolazi
do čestih pucanja cijevi te je potrebno izvršiti rekonstrukciju mreže. Općina jednom godišnje
vrši ispitivanje površinskih voda rijeke Plitvice i starog toka rijeke Drave. Samo ispitivanje
vrši Zavod za javno zdravstvo. U razdoblju od 2014. do 2017. godine došlo je do blagog
povećanja kvalitete ispitanih površinskih voda.
Sveti Ilija Područje Općine je pokriveno vodoopskrbnom mrežom. Na području Općine prilikom većih
količina oborina dolazi do plavljenja privatnih i javnih površina te prometnica u naselju
Beletinec od strane potoka Beletinec, Krušljevec, Doljan i Bužanić.
Trnovec Kod lokalne vodoopskrbne mreže dolazi do čestih pucanja cijevi na pojedinim područjima
Bartolovečki zbog čega se provodi rekonstrukcija vodoopskrbne mreže.
Veliki Područje Općine pokriveno je vodoopskrbnom mrežom. Ispitivanje kakvoće vode redovno se
Bukovec provodi.
Vidovec Kvaliteta vode rijeke Plitvice na području Općine je II-III kategorije. Područjem Općine
Vidovec teču potoci Tužna, Crna mlaka, Črešnjevo, kanal Prekno, Pružni kanal i odteretni
kanal Piškornica. Na području Općine postoji nekoliko manjih bajera od kojih je najznačajniji
onaj u sjevernom dijelu naselja Šijanec koji se koristi u rekreacijske svrhe. Kako bi se
pravovremeno smanjila mogućnost nastanka poplava 2015. godine krenulo se s regulacijom
rijeke Plitvice i Črne mlake kroz naselja Domitrovec i Budislavec, a zatim se nastavilo s
regulacijom riječnog kanala Krkanec-Zamlača. U ožujku 2017. godine Općina je pokrenula
radove na izgradnji pločastog propusta preko vodotoka Prekno u naselju Prekno ukupne
vrijednosti 325.700 kn. Novim mostom povećala se propusna moć te spriječila moguća
izlijevanja vodotoka Prekno uslijed jakih oborina. U 2017. godini je zbog iznimno obilnih
oborina došlo do izlijevanja rijeke Plitvice i potoka Tuža, a u intervenciji su sudjelovali
članovi DVD-a Uz poplavljena dvorišta, gospodarske zgrade i podrume u Tužnom, srušen je i
potporni zid uz potok te je došlo i do klizanja terena. U suradnji s Hrvatskim vodama u 2017.
godini nastavljeno je s regulacijom potoka Tuža u naselju Tužno. Vodoopskrba područja
Općine provodi se iz regionalnog sustava javnog vodovoda. 2014. godine Općina je u suradnji
s Varkom-om krenula u rekonstrukciju sekundarnog voda uz državnu cestu D35.
Vinica Stanje vodoopskrbe je zadovoljavajuće, provodi se monitoring nad lokalnim vodovodom iz
kaptaže Marčan (Prališće) te iz kaptaže izvora Zmržjak. Vodoopskrbni sustav potrebno je
sustavno rekonstruirati jer zbog starosti sustava dolazi do čestih puknuća cjevovoda, a
popravci opet ostavljaju velika oštećenja na cestama.
Visoko Na području Općine opskrba pitkom vodom vrši se iz lokalnih vodovoda. Temeljem podataka
ispitivanja kakvoće vode od strane Zavoda za javno zdravstvo, povremeno u pojedinim
lokalnim vodovodima postoji nesukladnost vode za ljudsku potrošnju. Najveći problem
predstavlja lokalni vodovod Visokog iz kojeg se snabdijeva vodom OŠ Visoko. U tijeku su
radovi postavljanja klorinatora za navedeni lokalni vodovod, a sredstva u iznosu od 62.000 kn
osigurana su od strane Varaždinske županije.
3.2. ZRAK
Županija je donijela petogodišnji Program zaštite zraka, ozonskog sloja
ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama Varaždinske
županije za razdoblje 2015.-2019. godine (''Službeni vjesnik Varaždinske županije'' broj
54/14; nastavno: Program zaštite zraka) i Izvješće o provedbi Programa zaštite i
poboljšanja kakvoće zraka Varaždinske županije za razdoblje 2010.-2013. godine
(''Službeni vjesnik Varaždinske županije'' broj 50/14).
Programom zaštite zraka utvrđeno je da je načelno i općenito kakvoća zraka u
Varaždinskoj županiji zadovoljavajuća i da nema većih onečišćenja kao rezultat nepostojanja
teške industrije i velikih industrijskih postrojenja koja vrše najveća onečišćenja zraka. Na
području Županije ne postoje značajniji stacionarni izvori onečišćenja zraka koji bi svojom
37
djelatnošću uzrokovali prekomjerna onečišćenja osim u gradovima Varaždin Ludbreg,
Varaždinske Toplice, Novi Marof, Ivanec i Lepoglava. Ti gradovi kao veća naselja
predstavljaju područja s najvećim stupnjem urbanizacije i gustoćom naseljenosti gdje je
stanovništvo najviše izloženo onečišćenjima. Gradovi su također i mjesta s najvećom
gustoćom izvora emisija onečišćujućih tvari iz prometa, industrije i ložišta.
Preostali dio Županije može se smatrati ruralnim područjem s velikim udjelom
šumskih i poljoprivrednih površina gdje je kakvoća zraka zadovoljavajuća i uglavnom nije
ugrožena osim pojedinačnih točkastih izvora onečišćenja. Točkasta onečišćenja pojedinih
tvrtki specifična su za grad Varaždin koji se zbog veličine smatra i kolektivnim
onečišćivačem pri čemu promet ima značajni udio u onečišćenju zraka.
Jedna od mjera zaštite zraka iz županijskog Programa zaštite zraka je preporuka JLS-
ima da u svojim prostornim planovima konkretno definiraju moguću buduću namjenu za
razvojne (industrijske, poduzetničke, gospodarske, poslovne) zone, kako bi na taj način u
startu ograničili ulazak 'nečistih' djelatnosti. Županijski cilj zaštite zraka jest privlačenje i
poticanje onih investitora čija tehnologija ne vrši onečišćenje zraka jer smo u protivnom i
sami odgovorni za onečišćenje zraka.
Jedna od činjenica da se Varaždinska županija nalazi u zoni I kategorije kvalitete zraka
je rezultat nepostojanja onih grana gospodarstva i prerađivačke industrije koji vrše najveća
onečišćenja, a što je slučaj s drugim dijelovima Hrvatske (proizvodnja električne energije i
topline, termoelektrane, proizvodnja mineralnih sirovina, mineralne vune, cementa, vapna,
asfalta, proizvodnja celuloze i papira, kemikalija i kemijskih proizvoda, šećerane, prerada
nafte, uporaba otapala u brodogradnji, industrija metala proizvodnja hrane za životinje,
tiskarska industrija, proizvodnja farmaceutskih proizvoda, distribucija fosilnih goriva,
kremiranje, termička obrada otpada i sl.),
Početkom 2020. godine planira se donošenje novog petogodišnjeg županijskog
Programa zaštite zraka, ozonskog sloja ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe
klimatskim promjenama za razdoblje 2020.-2025. godine te također Izvješća o provedbi
navedenog Programa za razdoblje 2015.-2019. godine. Podaci iz tog Izvješća biti će sastavni
dio Izvješća o stanju okoliša za slijedeće četverogodišnje razdoblje.
Na državnoj razini 2013. godine donesen je Plan zaštite zraka, ozonskog sloja i
ublažavanja klimatskih promjena u RH za razdoblje od 2013. do 2017. godine (''Narodne
novine'' broj 139/13) koji je definirao obvezu određivanja zona onečišćenosti zraka u RH.
Prema Uredbi o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na
teritoriju RH (''Narodne novine'' broj 1/14) Varaždinska županija se nalazi u grupi s deset
županija istočne i SZ Hrvatske definirane kao zona HR 1. Za zonu HR 1 dane su slijedeće
procjene razina onečišćenosti zraka obzirom na zaštitu zdravlja ljudi i to za slijedeće
onečišćujuće tvari:
Tablica 48: Procjene razina onečišćenosti zraka obzirom na zaštitu zdravlja ljudi za zonu HR1
u koju spada i Varaždinska županija
onečišćujuće tvari razina onečišćenosti
(zaštita zdravlja ljudi)
sumporov dioksid (SO2) ˂ GPP
oksidi dušika izraženi kao dušikov dioksid (NO2) ˂ DPP
lebdeće čestice (PM10) ˂ GPP
benzen i benzo(a)piren ˂ DPP
olovo (Pb), arsen (As), kadmij (Cd), nikal (Ni) ˂ DPP
ugljikov monoksid (CO) ˂ DPP
ciljane vrijednosti za prizemni ozon (O3) ˃ CV
granične vrijednosti za ukupnu plinovitu živu ˂ GV
38
Legenda: DPP-donji prag procjene, GPP-gornji prag procjene, CV-ciljana vrijednost za prizemni ozon,
GV-granična vrijednost
Iz tablice su razvidni načelno dobri rezultati zone HR1: za okside dušika, benzen,
teške metale i CO onečišćenje je ispod donjeg praga procjene, za SO2 i lebdeće čestice
onečišćenje je ispod gornjeg praga procjene, ozona ima više od ciljane vrijednosti, a žive
manje od granične vrijednosti.
Prema Uredbi o utvrđivanju popisa mjernih mjesta za praćenje koncentracija pojedinih
onečišćujućih tvari u zraku i lokacija mjernih postaja u državnoj mreži za trajno praćenje
kvalitete zraka (''Narodne novine'' broj 65/16) Varaždin je definiran kao nova lokacija i
klasificiran kao prigradsko mjerno mjesto unutar zone HR1 za praćenje koncentracija
onečišćujućih tvari ozona(O3) i dušikovog dioksida (NO2).
Prema Programu mjerenja razine onečišćenosti u državnoj mreži za trajno praćenje
kvalitete zraka (''Narodne novine'' broj 73/16) od početka 2017. godine na postaji Varaždin
mjere se plinoviti sastojci i fizikalno stanje zraka putem automatskog analizatora:
Tablica 49: Program mjerenja razine onečišćenosti u državnoj mreži za trajno praćenje
kvalitete zraka za Postaju Varaždin u zoni HR 01 (NN 103/14)
medij – zrak pokazatelj gustoća mjerenja mjerno
kvalitete zraka razdoblje
plinoviti sastojci dušikovi oksidi izraženi kao 1 sat kontinuirano
NO2
prizemni ozon O3 1 sat kontinuirano
fizikalno stanje smjer i brzina vjetra, 1 sat kontinuirano
temperatura zraka, relativna
vlažnost zraka
Varaždinska županija je sredinom 2016. godine putem Hrvatske zajednice županija

iznijela primjedbe odnosno predložila dopunu na tadašnji Prijedlog Uredbe o utvrđivanju
popisa mjernih mjesta za praćenje koncentracija pojedinih onečišćujućih tvari u zraku i
lokacija mjernih postaja u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka. Predloženo je za
mjernu postaju Varaždin uz O3 i NO2 kao onečišćujuće tvari dodati i mjerenje lebdećih čestica
PM10. Osnovni razlog za tu dopunu bio je što su zbirni rezultati svih pojedinačnih i za
različite potrebe provedenih mjerenja pokazali da je na području Varaždinske županije
indikativno prisutna povećana koncentracija lebdećih čestica (posljedica cestovnog prometa i
malih kućnih ložišta), a koje su također jedan od najvažnijih pokazatelja onečišćenja zraka.
Međutim, primjedba odnosno tražena nadopuna za onečišćujuću tvar nije uvažena.
Podaci odnosno rezultati mjerenja koja se provode sastavni su dio Informacijskog
sustava zaštite zraka i koriste se za potrebe izrade godišnjeg državnog izvješća o kvaliteti
zraka i za uzajamnu razmjenu informacija i izvješćivanja o kvaliteti zraka između Hrvatske
agencije za zaštitu okoliša i prirode i Europske komisije.
Prema podacima iz državnog Izvješća o praćenju kvalitete zraka na postajama državne
mreže za trajno praćenje kvalitete zraka u 2017. godini kojeg je u rujnu 2018. godine izradio
Državni hidrometeorološki zavod, za novu državnu mjernu postaju Varaždin-1 pozadinskog
tipa u odnosu na izvor emisija dani su prvi rezultati mjerenja za NO2 i O3 (mjereno svaki sat
po 10 minuta).
Prema rezultatima mjerenja odnosno razinama onečišćenosti, a sukladno propisanim
graničnim vrijednostima (GV), ciljnim vrijednostima i dugoročnim ciljevima te sukladno
Zakonu o zaštiti zraka (''Narodne novine'' broj 130/11, 47/14 i 61/17) jednom godišnje za
proteklu kalendarsku godinu utvrđuje se kategorija kvalitete zraka:
39
- I kategorija: čist ili neznatno onečišćen zrak, nisu prekoračene GV, ciljne
vrijednosti i dugoročni ciljevi za prizemni ozon,
- II kategorija: onečišćen zrak, prekoračene su GV, ciljne vrijednosti i dugoročni
ciljevi za prizemni ozon.
Temeljem 7.656 provedenih mjerenja koncentrcije NO2 u 2017. godini zrak je na
postaji Varaždin-1 bio I kategorije.
Temeljem provedenih mjerenja koncentracije ozona u zraku u 2017. godini zrak je na
postaji Varaždin-1 bio II kategorije. Prema Uredbi o razinama onečišćujućih tvari u zraku
(''Narodne novine'' broj 117/12 i 84/17) za ozon je kao ciljna vrijednost propisano 120 µg/m 3 i
ta ne smije biti prekoračena više od 25 dana u kalendarskoj godini, a za postaju Varaždin-1 ta
je vrijednost bila prekoračena 41 dan i to najviše u ljetnim mjesecima od lipnja do kolovoza.
Najveća koncentracija za prizemni ozon iznosila je 200 µg/m3, a granica za obavješćivanje
stanovništva iznosi 180 µg/m3.
Slika 9: Prekoračenja dozvoljenih vrijednosti za prizemni ozon na postaji Varaždin-1 u 2017. godini
Prizemni ozon nije onaj isti koji nas u stratosferi štiti od UV zračenja. U donjim
slojevima atmosfere ozon kao snažni oksidans štetno djeluje na vegetaciju, materijale i
ljudsko zdravlje. Za razliku od onečišćujućih tvari koje se emitiraju izravno u zrak, prizemni
ozon se formira kemijskim reakcijama i na njega utječu emisije njegovih prekursora kao što
su dušikovi oksidi i nemetanski hlapivi organski spojevi. Te reakcije potaknute su sunčevim
zračenjem i temperaturom. Stoga do povišenja koncentracija ozona najčešće dolazi u ljetnim
mjesecima zbog velikih vrućina, visokog UV indexa i slabe izmjene zračnih masa. Većina
prekursora ozona dolazi iz antropogenih izvora: promet, sagorijevanje goriva u proizvodnji
energije i industriji, uporaba otapala, izgaranje biomase i poljoprivreda. Na tu vrstu
onečišćenja teško je utjecati jer je naše područje izloženo daljinskom transportu prizemnog
ozona s područja zapadne Europe. Nastanak prizemnog ozona nije lokalnog karaktera već taj
problem treba rješavati na regionalnoj i globalnoj razini. Prizemni ozon najviše tegoba izazva
40
na dišnim putevima. Količine koje su kod nas prisutne nisu alarmantne dolaze sporadično, ali
je svejedno moguće intervenirati prema slijedećim preporukama za kritične dane:
- ne izlaziti na ulicu u vrijeme podneva i ranog poslijepodneva, velikih vrućina i danjeg
svijetla koje pogoduju nastajanju ozona (mala djeca, trudnice, stariji ljudi, kronični
bolesnici, osobe slabog zdravlja),
- ne otvarati prozore i ne koristiti mehaničku ventilaciju kojom se u prostorije ubacuje
zrak,
- za kuhanje koristiti kuhala i pećnice umjesto plinskih štednjaka,
- odgoditi čišćenje sredstvima koje sadrže korozivne kemikalije i otapala, popravke pri
kojima se koriste ljepila, boje, lakovi i upotrebu insekticida.
Praćenje kakvoće zraka posebne namjene prema obvezi iz Rješenja o procjeni

utjecaja na okoliš i iz Okolišne dozvole
Zakon o zaštiti zraka propisuje da je onečišćivač dužan osigurati praćenje kvalitete

zraka prema rješenju o prihvatljivosti zahvata za okoliš ili prema rješenju o okolišnoj dozvoli
(objedinjenim uvjetima zaštite okoliša). Izvorni i validirani podaci o praćenju kvalitete zraka
u prethodnoj godini dostavljaju se Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu od strane slijedećih
subjekata:
Tablica 50: Obveznici praćenja stanja zraka temeljem Rješenja o PUO i okolišne dozvole
br. tvrtka zahvat
1. Kaming d.d. kamenolom Hruškovec
2. Holcim mineralni agregati d.o.o. kamenolom Očura na eksploatacijskom polju Očura
3. Općina Gornji Kneginec odlagalište komunalnog otpada u Gornjem Knegincu
4. Općina Cestica sanacija odlagališta otpada Gornje Vratno
5. Grad Ivanec sanacija odlagališta komunalnog otpada Jerovec
6. Grad Novi Marof sanacija i zatvaranje odlagališta Čret
7. Grad Ludbreg sanacija odlagališta komunalnog otpada Meka
8. C.I.O.S. MBO postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada
9. Metalska industrija Varaždin postrojenje Ljevaonica neobojenih metala
10. Ciglana Cerje Tužno postrojenje za proizvodnju cigle
11. Vindija d.d. postrojenje za obradu i preradu mlijeka
12. Univerzal d.d. postrojenje za gospodarenje otpadom
Osvrt i zapažanja jedinica lokalne samouprave na zaštitu zraka:
Tablica 51: Zapažanja JLS-a vezano uz zaštitu zraka

Varaždin 2012. godine provedeno je ispitivanje kvalitete zraka na području Grada Varaždina koje je
pokazalo kako je ista zadovoljavajuća. Posebna mjerenja u razdoblju 2014. – 2017. nisu
provođena.
Ivanec U razdoblju od 2013. godine aktualizirana je problematika onečišćenja zraka u naselju
Horvatsko, konkretno iz peradarske farme te su se provodile aktivnosti u cilju utvrđivanja
opravdanosti sumnje građana da je došlo do onečišćenosti zraka čija je kvaliteta takva da
može narušiti zdravlje ljudi, kvalitetu življenja i/ili štetno utjecati na bilo koju sastavnicu
okoliša. U tu svrhu stupilo se u kontakt s pravnim osobama koje imaju dozvolu za obavljanje
djelatnosti praćenja kvalitete zraka te su istražene mogućnosti kao i eventualni ishod
provedbe mjerenja kvalitete zraka od strane akreditiranih laboratorija. Navedeno predstavlja
pripremne aktivnosti za utvrđivanje potrebe donošenja Odluke o potrebi provedbe mjerenja
posebne namjene od strane izvršnog tijela.
41
Ludbreg U sklopu monitoringa zatvorenog odlagališta otpada u Ludbregu dva puta godišnje vrši se
mjerenje kvalitete zraka na 12 bunara za otplinjavanje te se prikupljaju službeni podaci od
DHMZ-a što uključuje mjerenja meteoroloških parametara količine oborina, temperature
zraka, brzine i smjera vjetra, vlage zraka i isparavanja.
Novi Marof Stanje nije bitno promijenjeno u odnosu na prethodno četverogodišnje razdoblje. U naselju
Novi Marof promet je i dalje značajnog intenziteta na državnoj cesti D3 Zagreb-Varaždin
koja prolazi kroz centar naselja. Situacija bi se po tom pitanju trebala poboljšati gradnjom
istočne obilaznice za koju je od strane Hrvatskih cesta d.o.o. Zagreb ishođena lokacijska
dozvola, a u tijeku je izrada glavnog projekta. Iz industrijske zone naselja Novi Marof
ponekad se osjeti miris u okolici tvornice Knauf Insulation d.o.o. S radom je ponovno počela
Lipa d.o.o. međutim nisu primijećeni neki značajni utjecaji na kvalitetu zraka. Koncentracija
odlagališnog plina na odlagalištu komunalnog otpada Čret ne prelazi propisane granične
vrijednosti.
Lepoglava U Lepoglavi i naseljima koja imaju najveći stupanj urbanizacije i gustoće naseljenosti te na
području Poduzetničke zone Lepoglava, kvaliteta zraka je nešto slabija u odnosu na ostale
ruralne dijelove. Načelno, na području grada Lepoglave kvaliteta zraka je na visokoj razini
obzirom na postojanje većih šumskih površina. Eventualni izuzetak bi moglo biti područje uz
kamenolom Holcim u Očuri i asfaltna baza Colas Varaždin.
Varaždinske Na području Grada nema značajnijih onečiščivaća koji smanjuju kvalitetu zraka s iznimkom
Toplice svinjogojske farme u Petkovcu s koje se zbog neadekvatnog tehnološkog procesa te metode
zbrinjavanja nusprodukata proizvodnje šire neugodni mirisi uzrokovani mikrobiološkom
aktivnošću. Mjerenja koncentracije plinova na zatvorenom odlagalištu otpada Glogoščak se
ne provode.
Bednja Značajnijih onečišćivača zraka nema. Općina je aktivno sudjelovala u smanjenju emisije
ugljičnog-dioksida u atmosferu putem provođenja projekta energetske učinkovitosti
obiteljskih kuća.
Beretinec Zrak na području Općine Beretinec je dobre kvalitete, nema značajnijih onečiščivaća zraka.
Breznica Na području Općine nema značajnijih onečiščivaća zraka.
Breznički Hum Na području Općine nema značajnijih onečišćivača zraka.
Cestica Na području odlagališta otpada vrše se mjerenja, međutim nisu uočene nikakve promjene.
Donja Voća Nema primjedbi.
Gornji U sklopu monitoringa zatvorenog odlagališta otpada u Knegincu dva puta godišnje vrši se
Kneginec mjerenje čestica zraka, a iz rezultata ispitivanja vidljivo je da nema onečišćenja. 2017.
godine nije izvršeno mjerenje jer nije pronađen ovlašteni izvođač radova. U posljednje
vrijeme sve je više primjedbi mještana na neugodne mirise prilikom loženja na ciglani Leier-
Leitel u Turčinu.
Jalžabet Nema primjedbi.
Klenovnik Nema značajnijih onečišćivača.
Ljubešćica Cijeni se da je stanje kvalitete zraka relativno dobro. Kroz Općinu nizinskim područjem
prolazi državna cesta D-24 i autocesta Zagreb-Varaždin-Goričan te je taj dio područje
intenzivnijeg cestovnog prometa i vjerojatno slabije kvalitete zraka. Pretpostavlja se da iz
kamenoloma Hruškovec i Špica prašina od separacije lokalno umanjuje kvalitetu zraka.
Mali Bukovec Kakvoća zraka na području Općine za sada nije značajnije ugrožena. Na manja onečišćenja
su utjecali promet, ložišta na kruta i tekuća goriva te dim iz proizvodnih pogona (kotlovnica)
na području općine.
Martijanec Do većeg onečišćenja zraka dolazi na području naselja kroz koja prolaze državne ceste DC2 i
DC24 velikog intenziteta prometa te je nužno taj promet izmjestiti izvan naselja planiranom
brzom Podravskom cestom.
Maruševec Nema primijećenih posebnih promjena.
Petrijanec Definirano je onečišćenje zraka s obzirom na utjecaj industrije i blizinu prekapacitiranih
stočnih farmi. Onečišćenje zraka evidentno je i zbog pojačanog prometa na državnoj cesti D2
te je potrebno isti u dogledno vrijeme preusmjeriti. Miris loženja iz kućnih ložišta također
42
utječe slabiju kvalitetu zraka. Neophodno će biti preusmjeriti poljoprivrednu stočnu, ali i
industrijsku proizvodnju sa svrhom poboljšanja kvalitete zraka.
Sračinec Na području Općine nema posebnih onečiščivaća zraka.
Sveti Đurđ Nema značajnijih onečišćivača zraka.
Sveti Ilija Na području Općine ne postoje značajniji onečišćivači zraka.
T.Bartolovečki Nema značajnijih onečiščivaća zraka.
V. Bukovec Nema značajnijih onečiščivaća.
Vidovec Kakvoća zraka za sada nije značajnije ugrožena. Na manja onečišćenja utječu promet, ložišta
na kruta i tekuća goriva, u manjoj mjeri farme te nelegalna odlagališta otpada.
Vinica Osim onečišćenja zraka prašinom iz Kamenoloma Marčan koje nastaje prilikom prilikom
prerade vinicita u kalcijevo brašno, a zbog nedovoljne primjene mjera zaštite okoliša, drugih
većih onečiščivača na području Općine Vinica nema.
Visoko Na području Općine nema industrije stoga ni onečiščivaća zraka, kakvoća zraka je dobra.
Registar onečišćavanja okoliša

Prema godišnjim izvješćima Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, u Registru
onečišćavanja okoliša za Varaždinsku županiju navode se slijedeći konačni podaci o
ispuštanjima u zrak za proteklo četverogodišnje razdoblje (podaci za 2017. godinu tek se
prijavljuju):
Tablica 52: Pregled podataka o ispuštanjima u zrak iz baze ROO

količina ispuštanja u kg/god.
onečišćujuća tvar 2013. 2014. 2015. 2016.
oksidi sumpora izraženi 352.669 255.063 275.127 325.625
kao sumporov dioksid
(SO2)
oksidi dušika izraženi kao 281.587 161.240 567.069 287.398
dušikov dioksid (NO2)
ugljikov monoksid (CO) 177.557 130.280 102.525 86.476
ugljikov dioksid (CO2) 174.822.515 171.833.918 185. 363.502 193.869.715
spojevi klora izraženi kao 726 826 1.041 1.048

klorovodik (HCl)
spojevi fluora izraženi 91 61 126 126
kao fluorovodik (HF)
sumporovodik (H2S) 8 8 10 10
amonijak (NH3) 768 409 55.255 102.623
kadmij i spojevi (kao Cd) 2,690 24,310 34,440 34,660
čestice PM10 60.058 48.727 80.302 73.228

izvor: Hrvatska agencija za okoliš i prirodu
Sukladno zakonskim propisima, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

izdaje obveznicima plaćanja naknada za onečišćenja okoliša odnosno onečišćenja zraka
rješenja za emisije ugljikovih, dušikovih i sumporovih oksida. U Varaždinskoj županiji su
rješenja zaprimili obveznici dostave podataka u Registar onečišćavanja okoliša i to:
43
Tablica 53: Broj obveznika plaćanja naknada za onečišćenja zraka za ugljikove, dušikove
i sumporove okside; izvor: Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
2012. god. 2013. god. 2014. god. 2015. god. 2016. god.
CO2 110 106 95 17 16
NO2 82 87 52 0 0
SO2 15 13 19 0 0
Obveznici plaćanja naknada za su sve pravne i fizičke osobe koje u okviru svoje
djelatnosti imaju u vlasništvu ili koriste pojedinačni izvor emisije gore navedenih oksida što
znači da posjeduju tehnološki proces, industrijski pogon, uređaje ili objekte iz kojih se u zrak
ispuštaju ugljikovi, dušikovi i sumporovi oksidi. Iz podataka je razvidno da broj obveznika
odnosno onečišćivača zraka konstantno pada u proteklom razdoblju. Međutim, razlog tome
nije u manjem broju onečišćivača već u novo propisanim većim pragovima ispuštanja za
prijavu sukladno Pravilniku o Registru onečišćavanja okoliša (''Narodne novine'' broj 80/13 i
78/15). Tako je sada propisana obveza prijave ispuštenog CO2 tek za količinu veću od
450.000 kg godišnje (prije 30.000 kg), obveza prijave ispuštenog NO2 za količinu veću od od
600 kg godišnje (prije 30 kg) i obveza prijave ispuštenog SO2 za količinu veću od 3.000 kg
godišnje (prije 100 kg).
Plaćanjem naknada za emisije u okoliš započela je provedba načela zaštite okoliša

koje glasi ''onečišćivač plaća''. Međutim, osnovni cilj zaštite okoliša i održivog razvoja je
načelo predostrožnosti što znači da bi operateri koji svojim djelovanjem nanose štete okolišu
trebali u cilju prevencije primjenjivati najbolje raspoložive tehnike proizvodnje i najbolje
sustave održavanja. Na taj način će se emisije u okoliš smanjiti, a samim time i naknade
odnosno 'kazne' biti će manje što je poticaj za operatere da poduzimaju sve raspoložive mjere
za smanjenje štetnih emisija u okoliš.
Mjerenje koncentracije peludi u zraku

Stanica za uzorkovanje i ispitivanje peludi postavljena je 2003. godine u Varaždinu u
krugu Opće bolnice Varaždin. Podaci o koncentracijama peludi dostupni su javnosti na
Internet stranicama Zavoda za javno zdravstvo, a prezentirani su u tri osnovne grupe peludi
(drveće, trave i korovi) dok je koncentracija opisana kroz razine peludi (niska, umjerena,
visoka, vrlo visoka).
Rezultati koncentracije odnosno određivanje peludnog broja zrnaca u m3 zraka po
danu i determinacija vrste peludi utječu na pojavu simptoma alergijske reakcije. Utvrđeno je
da nije sva pelud jednako alergena. Kod osoba alergičnih na pelud neke vrste peludi gotovo
nikada ili rijetko izazovu alergijsku reakciju dok npr. samo 12 peludnih zrnaca lijeske i
pelina, 20 zrnaca ambrozije, 30 zrnaca trava i breze te 50 zrnaca johe u m3 zraka uzrokuju
pojavu alergije.
Prema dosadašnjim mjerenjima, tijekom kolovoza i rujna dominira pelud izrazito
alergene ambrozije. Njezina rasprostranjenost je na našem području zabrinjavajuća.
Tablica 54: Prikaz koncentracije peludi ambrozije (broj zrnaca ambrozije u m3 zraka po mjesecima)
za razdoblje 2014.-2017. godine
godina srpanj kolovoz rujan listopad
2014. 32 1.185 867 29
2015. 49 4.143 3.087 24
2016. 67 2.937 2.305 43
2017. 67 3.523 1.381 60
44
Hrvatska se nalazi u zoni najviše koncentracije peludi ambrozije u Europi, a zbog
ambrozije je koncentracija peludi u posljednjih 10 godina porasla čak pet puta. Iz navedenog
proizlazi da o akcijama i mjerama iskorjenjivanja ambrozije ovisi njeno daljnje širenje jer
samo djelotvornim mjerama možemo smanjiti prisutnost i širenje ambrozije.
Slika 10: Prikaz kretanja peludnih zrnaca za razdoblje 2014.-2017. godine
Varaždinska županija iz sredstava planiranih za financiranje programa u zdravstvenoj

zaštiti iznad zdravstvenog standarda redovito je sufinancirala Program suzbijanja ambrozije
(koji provodi Zavod za javno zdravstvo) i to u razdoblju od 2014. do 2017. godine s po
30.000 kn godišnje. U djelokrugu županijskog upravnog odjela nadležnog za zdravstvenu
zaštitu i socijalnu skrb, Program suzbijanja ambrozije financiran je u slijedećim iznosima:
Tablica 55: Financiranje Programa suzbijanja ambrozije od strane Varaždinske županije
godina 2014. 2015. 2016. 2017. ukupno

iznos u kn 30.000,00 30.000,00 30.000,00 30.000,00 120.000,00
Promet:
Prometna aktivnost značajno utječe na kakvoću zraka nekog područja. Za područje
Varaždinske županije ne vrše se mjerenja ispušnih plinova vozila na motorni pogon, ali je
moguće pretpostaviti da urbana područja zbog većeg broja automobila predstavljaju zone veće
ugroženosti narušavanja kakvoće zraka.
45
Tablica 56: Broj vozila u Varaždinskoj županiji, PU varaždinska
godina ukupan broj vozila broj osobnih
automobila
1995. 44.817 31.172
2000. 62.059 42.812
2005. 76.889 52.324
2009. 86.419 58.010
2010. 84.928 57.493
2011. 84.260 57.691
2012. 82.998 57.286
2013. 83.122 57.359
2014. 84.235 58.235
2015. 85.905 59.545
2016. 88.855 61.848
2017. 91.567 63.742
Prema podacima Policijske uprave varaždinske ukupan broj vozila u proteklih 18

godina porastao je za 46.750 vozila odnosno gotovo se udvostručio u odnosu na stanje u
1995. godini, a osobno vozilo posjeduje svaki treći stanovnik Županije. To ukazuje na potrebu
uvažavanja prometa kao čimbenika koji bitno utječe na stanje okoliša odnosno kakvoću zraka.
Vezano uz prometno opterećenje područja Županije može se konstatirati da je najveća
gustoća i intenzitet prometa na prometnicama grada Varaždina, zatim na državnoj cesti iz
pravca Varaždina prema slovenskoj granici te na autocesti kao i na državnoj cesti prema
Koprivnici.
3.3. TLO
Zemljište u širem, a tlo u užem smislu, predstavlja neobnovljivo prirodno dobro koje
treba štititi i racionalno koristiti. Tlo predstavlja dinamičan sustav u poljoprivredi, ali je i
jedan od najvažnijih čimbenika održivosti ekosustava jer vrši slijedeće funkcije: proizvodnja
biomase odnosno proizvodnja hrane (opskrba biljaka vodom, zrakom i hranjivima),
razgradnja hranjiva, štetnih tvari i vode, izvor biološke raznolikosti, fizičko i kulturno
okruženje čovjeka i njegovih aktivnosti, izvor sirovina i akumulacija ugljika.
Kakvoća tla ovisi od djelovanja pedogenetskih faktora (litosfera, atmosfera, hidrosfera
i biosfera) tvoreći razne vrste tala koje se neprekidno mijenjaju. Osim pedogenetskih faktora
na kakvoću tla utječu procesi erozije dok najznačajniji učinak ima antropogeni utjecaj.
Poljoprivredna savjetodavna služba zalaže se kao struka za održavanje i povećanje
efektivne plodnosti tla metodama popravljanja svojstava tla, a to su: plodored, korištenje
biljnih ostataka, organska i zelena gnojidba, uzgoj leguminoza i biološke metode zaštite od
štetnika.
Provedena istraživanja:
U proteklom razdoblju Varaždinska županija provela je ili sudjelovala u slijedećim
istraživanjima i ispitivanjima tala:
1. U razdoblju od 2014. do 2017. godine provedeno je 730 kemijskih analiza tla na
području 70 naselja koje je sufinancirala Županija. Na osnovi rezultata napravljena je analiza
kao orijentacijski pokazatelj trenutnog stanja tala Varaždinske županije prema mjestu
uzimanja uzoraka. Utvrđeno je da oko 60 % tla spada u kisela tla, 10 % u lužnata i oko 30 % u
neutralna tla. Količina organske tvari (humusa) je mala, uglavnom ispod 2,5%. Prisutnost
46
organske tvari bitno utječe na čitav niz vrlo značajnih fizičkih i kemijskih svojstava tla kao što
su struktura, kapacitet za vodu, apsorpcija iona i sadržaj neophodnih elemenata.
2. Program kalcifikacije tala koja su prethodno analizirana na pH vrijednost. Nakon
provedene analize uzorka tla financirala se kalcifikacija. Svjesni posljedica zanemarene
agrotehnike, poljoprivrednici uz stručnu savjetodavnu pomoć sve češće provode ne samo
kalcizaciju tala već i ostale mjere za sprječavanje degradacije tla: zaoravanje biljnih ostataka,
unošenje organskih tvari (humus i razgrađena organska gnojiva), sjetva siderata, primjena
plodoreda, izmjenjivanje kultura koje traže navodnjavanje s kulturama skromnijih zahtjeva za
vodom i dr. Savjetodavna služba kroz predavanja, provođenje analiza, informiranjem putem
medija i neposrednim kontaktima s obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima savjetuje
proizvođače o provođenju potrebnih agrotehničkih mjera. Praksa je pokazala da je za
proizvođače najveći poticaj upravo osobno negativno iskustvo odnosno kada se sami uvjere
da na iscrpljenom tlu više ne mogu proizvoditi određene kulture. Tada samoinicijativno
provode kalcizaciju tla i druge mjere dobre poljoprivredne prakse.
3.4. PRIRODNA BAŠTINA

Prema Upisniku zaštićenih područja Republike Hrvatske na području Varaždinske
županije nalazi se 26 dijelova prirode zaštićenih u kategorijama regionalni park (1 lokalitet),
značajni krajobraz (1 lokalitet), spomenik prirode (5 lokaliteta), park-šuma (2 lokaliteta) i
spomenik parkovne arhitekture (17 lokaliteta), a što obuhvaća oko 9% površine Županije.
U nastavku se daje popis zaštićenih dijelova prirode na području Varaždinske
županije, zajedno s njihovim ukupnim površinama (preuzetim iz Upisnika zaštićenih područja
www.bioportal.hr):
Tablica 57: Zaštićeni dijelovi prirode u Varaždinskoj županiji
zaštićeni dijelovi prirode u Varaždinskoj županiji

br. kategorija zaštite** naziv zaštićenog područja površina
1. Regionalni park Mura - Drava 9.794,61 ha*
2. Značajni krajobraz Kalnik 1.261,97 ha*
3. Park-šuma Trakošćan 487,19 ha
4. Park-šuma Dravska park-šuma u Varaždinu 85,74 ha
5. Spomenik prirode, rijetki primjerak drveća Belina lipa - Visoko pojed. objekt
6. Spomenik prirode - botanički Skupina stabala bijelih topola u 1,51 ha
Dravskoj park-šumi
7. Spomenik prirode - paleontološki Spilja Vindija 1,14 ha
8. Spomenik prirode - paleontološki Mačkova (Velika) spilja pojed. objekt
9. Spomenik prirode - geološki Gaveznica – Kameni vrh 5,79 ha
10. Spomenik park. arhitekture - arboretum Arboretum Opeka 50,43 ha
11. Spomenik parkovne arhitekture - park Varaždinsko groblje 6,19 ha
12. Spomenik parkovne arhitekture - park Bajnski Dvori – perivoj uz dvorac 10,63 ha
13. Spomenik parkovne arhitekture - park Jalkovec – perivoj uz dvorac 2,68 ha
14. Spomenik parkovne arhitekture - park Klenovnik – perivoj uz dvorac 11,34 ha
15. Spomenik parkovne arhitekture - park Križovljangrad, perivoj uz dvorac 22,97 ha
16. Spomenik parkovne arhitekture - park Martijanec – perivoj uz dvorac 6,27 ha
17. Spomenik parkovne arhitekture - park Novi Marof – perivoj uz dvorac 12,65 ha
18. Spomenik parkovne arhitekture - park Šaulovec – perivoj uz dvorac 5,74 ha
19. Spomenik parkovne arhitekture - park Veliki Bukovec, perivoj uz dvorac 11,58 ha
20. Spomenik parkovne arhitekture - park Vidovec – perivoj uz dvorac 1,46 ha
21. Spomenik parkovne arhitekture - park Var. Toplice, lječilišni perivoj 15,33 ha
22. Spomenik park. arhitekture -skupina stabala Lipe u Bednji pojed. objekt
23. Spomenik park. arhitekture -skupina stabala Lipe u Varaždinskim Toplicama pojed. objekt
24. Spomenik park. arhitekture – pojedin. stablo Platana u Jalžabetu pojed. objekt
47
25. Spomenik park. arhitekture – pojedin. stablo Platana u Varaždinu pojed. objekt
26. Spomenik park. arhitekture – pojedin. stablo Tisa u Čalincu pojed. objekt
*Regionalni park Mura-Drava i značajni krajobraz Kalnik protežu se na području više županija, te je u tablici
navedena samo površina zaštićenog područja u Varaždinskoj županiji.
**Uprava za zaštitu prirode nadležnog Ministarstva proteklih je godina ponovno provodila reviziju Upisnika
zaštićenih dijelova prirode Repulike Hrvatske, prilikom čega su revidirane kategorije zaštite pojedinih područja
(npr. Belina lipa u Visokom je sada spomenik prirode - rijetki primjerak drveća), odn. skinuta je zaštita s
pojedinih lokaliteta obzirom da su izgubili obilježja zbog kojih su proglašeni zaštićenim (npr. lipa u Ivancu,
skupina drveća u Martijancu, tisa u Varaždinu i slično).
Regionalni park Mura-Drava (Uredba o proglašenju Regionalnog parka Mura-Drava,

''Narodne novine'' broj 22/11) prostire se kroz 5 hrvatskih županija. Područje rijeke Mure i
Drave obilježava visoka razina biološke i krajobrazne raznolikosti. U široj regiji područje tih
dviju slivova predstavlja jedno od posljednjih doprirodnih tokova nizinskih rijeka u srednjoj
Europi i staništa biljnih i životinjskih vrsta od europske važnosti. Posebno se izdvajaju vlažna
staništa koja spadaju među najugroženija u Europi, poplavne šume, vlažni travnjaci, mrtvi
rukavci, napuštena korita i meandri, šljunkoviti i pjeskoviti sprudovi i otoci te strme obale, a
cijelo je područje od međunarodne važnosti za ptice. Područje Mure i Drave zavrjeđuje
posebnu zaštitu i zbog očuvanja geološke baštine, aluvijalnih i diluvijalnih sedimenata,
paleontoloških nalaza i brojnih hidrogeoloških pojava.
Regionalni park ujedno je i dio prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav
koji je najveći riječni rezervat u Europi proglašen na 24. sjednici Međunarodnog
koordinacijskog vijeća Programa ''Čovjek i biosfera'' (MAB - Man and Biosphere) pri
UNESCO-u održanoj 2012. godine u sjedištu UNESCO-a u Parizu.
Vezano uz utjecaj čovjeka, povijesni pregled govori o stalnoj povezanost ljudi i rijeke
posebnim načinom življenja i tradicionalnim aktivnostima. Potencijalne prijetnje očuvanju
ovog područja predstavljaju uređivanje rijeka, vađenje šljunka, izgradnja elektrana,
onečišćenje voda, lov, ribolov i krivolov, intenziviranje poljoprivrede te neki vidovi turizma i
rekreacijskih aktivnosti.
Ekološka mreža:
Na području Varaždinske županije nalaze se i dijelovi ekološke mreže Natura 2000
(Uredba o ekološkoj mreži, "Narodne novine" broj 124/13) što obuhvaća oko 16% njezine
površine. Ekološku mrežu Natura 2000 čine područja očuvanja značajna za ptice (POP) i
područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS). U nastavku se daje popis
područja ekološke mreže u Varaždinskoj županij (preuzet sa stranica informacijskog sustava
zaštite prirode www.bioportal.hr):
Tablica 58: Područja ekološke mreže u Varaždinskoj županiji

PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE NATURA 2000 U VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI
R. BR. PODRUČJA OČUVANJA ZNAČAJNA ZA PTICE (POP)
1. HR1000008 Bilogora i Kalničko gorje
2. HR1000013 Dravske akumulacije
3. HR1000014 Gornji tok Drave
R. BR. PODRUČJA OČUVANJA ZNAČAJNA ZA VRSTE I STANIŠNE TIPOVE (POVS)
4. HR2001191 Cerjanska špilja
5. HR2001192 Zdenec pri Ciglaru
6. HR2001195 Špilja pod Špicom
7. HR2001318 Kalnik - Vranilac
8. HR2001307 Drava – akumulacije
48
9. HR5000014 Gornji tok Drave (od Donje Dubrave do Terezinog polja)
10. HR2000371 Vršni dio Ivančice
11. HR2000369 Vršni dio Ravne gore
12. HR2001408 Livade uz Bednju I
13. HR2001409 Livade uz Bednju II
14. HR2001410 Livade uz Bednju III
15. HR2001411 Livade uz Bednju IV
16. HR2001412 Livade uz Bednju V
17. HR2001392 Ljubeščica
18. HR2001378 Livade kod Hudinčeca
19. HR2001405 Lonja
U razdoblju od 2014. do 2017. godine provođeni su (od strane privatnih i/ili pravnih
osoba, korisnika odnosno vlasnika područja) različiti zahvati unutar zaštićenh dijelova
prirode, a koji su se odnosili na njihovo redovito održavanje, uređenje, zaštitu, prezentaciju i
korištenje.
Od strane Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Varaždinske
županije (u nastavku: Javna ustanova) u proteklom je razdoblju realizirano više različitih
programa kojima je unaprijeđeno stanje pojedinih zaštićenih dijelova prirode Varaždinske
županije:
- program uređenja info-točke i poučne staze Trakošćan (završetak rekonstrukcije i
adaptacije ribarske kućice na Trakošćanskom jezeru, njezino uređenje i opremanje u
info-točku za prihvat posjetitelja, uređenje poučne staze oko Trakošćanskog jezera,
interpretacija prirodnih vrijednosti područja putem info-ploča, deplijan/brošure, video
spot i slično) čime su po prvi puta prezentirane prirodne vrijednosti park-šume
Trakošćan te uređeni sadržaji za posjetitelje u sklopu poučne staze “Put vila”,
- programi vezani uz regionalni park Mura-Drava (postavljanje promatračnica za ptice,
tiskanje publikacije o pticama uz Dravu u Varaždinskoj županiji i slično) što je
doprinjelo promociji tog zaštićenog područja,
- program uređenja, zaštite i obnove spomenika parkovne arhitekture Arboretum Opeka
(provođenje aktivnosti redovitog osnovnog održavanja lokaliteta, izrada studije zaštite
i obnove perivojnog dijela arboretuma, suorganizacija tjedna botaničkih vrtova i
arboretuma Hrvatske) čime su promovirane vrijednosti jedinog zaštićenog
kontinentalnog arboretuma i spriječena njegova daljnja devastacija,
- program uređenja, zaštite i prezentacije geološkog spomenika prirode Gaveznica –
Kameni vrh (nastavak aktivnosti vezanih uz uređenje i prezentaciju lokaliteta, dopuna
poučne staze te izdavanje koncesijskog odobrenja za obavljanje djelatnosti prihvata i
vođenja posjetitelja),
- program unapređenja i zaštite za Dravsku park-šumu u Varaždinu (priprema
dokumentacije za obnovu poučne staze i dr.) čime su pokrenute aktivnosti za
unapređenje stanja ovog višestruko zaštićenog područja,
- program zaštite i obnove spomenika parkovne arhitekture (npr. završetak izrade
projektne dokumentacije za zaštitu i obnovu dijela zaštićenog područja perivoja uz
Križovljangrad i sl.) čime su potaknute aktivnosti za obnovu pojedinih spomenika
parkovne arhitekture i
- program sanacije i obilježavanja zaštićenih pojedinačnih stabala i skupina stabala
Varaždinske županije čime je osigurana njihova zaštita i prezentacija.
49
Također, u razdoblju od 2014. do 2017. godine provedeno je više projekata
inventarizacije i praćenja stanja divljih i stanišnih tipova u područjima ekološke mreže (npr.
monitoring ptica i staništa uz rijeku Dravu, istraživanje helokrenih izvora na području
Ivanščice, istraživanje biljnih zajednica brdskih travnjaka na području Ravne gore, Ivanščice,
Kalnika i Varaždinsko-topličkog gorja, monitoring jadranske kozonoške, istraživanje
herpetofaune u Varaždinskoj županiji, istraživanje faune danjih i noćnih leptira uz rijeku
Bednju i sl.) čime su prikupljeni podaci o ciljnim vrstama i staništima za pojedina područja
ekološke mreže u Varaždinskoj županiji.
Ocjena provedenih mjera zaštite prirode i njihove učinkovitosti:

Pokretanjem i realizacijom programa/projekata vezanih uz uređenje i zaštitu pojedinih
lokaliteta, Javna stanova je u proteklom razdoblju unaprijedila stanje pojedinih zaštićenih
dijelova prirode u županiji (npr. park-šuma Trakošćan, Gaveznica-Kameni vrh u Lepoglavi,
Dravska park-šuma u Varaždinu, Regionalni park Mura-Drava, Arboretum Opeka itd.)
odnosno spriječena je njihova degradacija i propadanje.
Kroz izradu i postavljanje informativno-edukativnih ploča i drugih promotivnih
materijala Javna ustanova je prezentirala prirodne vrijednosti Varaždinske županije te time
doprinijela edukaciji i senzibilizaciji šire javnosti o potrebi zaštite i očuvanja prirode.
Aktivnosti vezane uz uređenje i prezentaciju pojedinih zaštićenih lokaliteta i prirodnih
područja također su doprinijele u ostvarivanju pretpostavki za njihovo uključivanje u
turističku ponudu Varaždinske županije.
Aktivnosti vezane uz inventarizaciju i praćenje stanja divljih i stanišnih tipova u
područjima ekološke mreže doprinijele su prikupljanju i sistematizaciji podataka o prirodnim
vrijednostima odnosno vrstama i staništima koja je potrebno očuvati na lokalnoj razini.
Procjena potrebe izrade novih ili izmjene postojećih dokumenata zaštite prirode:
Postojeća rješenja o proglašenju zaštite temeljem Zakona o zaštiti prirode za lokalitete
s područja Varaždinske županije uglavnom su starijeg datuma te bi ih trebalo revidirati.
Obzirom da Varaždinska županija nije pravni slijednik tijela koja su donijela većinu
predmetnih akata o proglašenju, provođenje revizije većine postojećih akata o proglašenju
nije u njenoj nadležnosti.
Sukladno odredbama Zakona o zaštiti prirode ("Narodne novine" broj 80/13 i 15/18)
upravljanje zaštićenim područjem provodi se na temelju plana upravljanja koji donosi
Upravno vijeće javne ustanove (uz zakonom propisane suglasnosti nadležnih tijela) za
razdoblje od deset godina uz mogućnost izmjene i/ili dopune nakon pet godina. Planom
upravljanja može biti obuhvaćeno više zaštićenih područja u nadležnosti jedne javne ustanove
te može obuhvatiti i područja ekološke mreže. Plan upravljanja zaštićenim područjem koje
proglašava Vlada i predstavničko tijelo županije, a proteže se na području više županija (npr.
regionalni park Mura-Drava) zajednički donose upravna vijeća javnih ustanova koje njime
upravljaju. Javna ustanova koja upravlja područjima ekološke mreže može izraditi i planove
upravljanja područjima ekološke mreže. Planom upravljanja može biti obuhvaćeno više
područja ekološke mreže u nadležnosti jedne javne ustanove. Plan upravljanja područjem
ekološke mreže koja se proteže na području više županija zajednički donose upravna vijeća
svih javnih ustanova koje njime upravljaju, uz zakonom propisane suglasnosti.
Kroz realizaciju EU projekta ''Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura
2000'' u narednom razdoblju (do 2022. godine) predviđena je izrada više planova upravljanja
za područja ekološke mreže u Varaždinskoj županiji. Navedeni projekt provodi Ministarstvo
zaštite okoliša i energetike - Uprava za zaštitu prirode zajedno s Hrvatskom agencijom za
okoliš i prirodu i svim javnim ustanovama koje upravljaju zaštićenim područjima, a financira
se u okviru Operativnog programa konkurentnost i kohezija 2014.-2020. – specifičnog cilja
50
6iii2 – Uspostava okvira za održivo upravljanje bioraznolikošću (primarno ekološkom
mrežom Natura 2000). Za područje Varaždinske županije planira se izrada slijedećih planova
upravljanja:
- Plan upravljanja za POVS i POP područja ekološke mreže uz rijeke Dravu i Muru (što
će u konačnici biti i plan upravljanja za područje regionalnog parka Mura-Drava),
- Plan upravljanja za POVS područja Vršni dio Ivančice i Strahinjščice,
- Plan upravljanja za POVS područje Vršni dio Ravne gore,
- Plan upravljanja za POVS područja ekološke mreže uz rijeku Bednju (Livade uz
Bednju I - V) i
- Plan upravljanja za POVS područja koja su nalazišta jadranske kozonoške (livade kod
Hudinčeca i Ljubeščica).
Prema Zakonu o zaštiti prirode za kategorije zaštite (osim strogog rezervata,

nacionalnog parka, posebnog rezervata i parka prirode) predstavničko tijelo županije na
prijedlog upravnog vijeća nadležne javne ustanove (uz prethodno pribavljena propisana
mišljenja i suglasnosti) može donijeti odluku o mjerama zaštite i očuvanja zaštićenog
područja. Navedenom odlukom pobliže se propisuju mjere zaštite, očuvanja, unapređenja i
korištenja zaštićenog područja te upravljačke zone zaštićenog područja kao i mjere za
provođenje te odluke.
Područja ekološke mreže NATURA 2000 su velika i raznolika zbog čega je otežan
nadzor i upravljanje tim područjima. Ugroženost vrsta i staništa koji su ciljevi očuvanja tih
područja uglavnom su rezultat neprimjerenog odnosa čovjeka prema prirodi (bespravna
gradnja, gola sječa šuma, sadnja alohtonih vrsta, vodnogospodarski zahvati uređenja,
zaraštavanje gorskih livada, širenje kamenoloma, prekomjerno ubiranje samoniklog bilja i
slično).
Prisutni su i problemi do kojih dolazi zbog neodgovarajućeg planiranja korištenja i
namjene prostora u prostorno-planskoj dokumentaciji pojedinih općina i gradova (npr.
planiranje odn. izgradnja poslovnih zona u poplavnim zonama uz rijeke, zbog čega dolazi do
brojnih problema prilikom obilnih kiša i sl.).
3.5. BIOLOŠKA RAZNOLIKOST

Županija je temeljem inventarizacije ugroženih biljnih i životinjskih vrsta podijeljena
u tri geografsko-krajobrazne cjeline: dolina rijeke Drave, cjelina doline Bednje i Plitvice, te
brežuljkasta i brdsko-planinska područja.
Cjelina rijeke Drave
a) između Ormoškog i Varaždinskog jezera: središte rasprostranjenosti vrsta vezanih
na najosjetljivija i najpromjenjivija staništa, ugrožene i rijetke vrste ovdje su
najbrojnije,
b) između Varaždinskog i Dubravskog jezera: dionica rijeke promijenjena tehničkim
radovima posljedica čega je značajni gubitak stanišnih uvjeta i ugroženih vrsta
karakterističnih za ovaj dio Drave,
c) akumulacijska jezera: izgubljeni su stanišni uvjeti za većinu ugroženih i rijetkih
vrsta koje su ovdje obitavale prije izgradnje jezera; povoljni uvjeti za pojedine
ugrožene vrste zadržali su se samo na početnim dijelovima jezera s otocima i
vegetacijom i koji su ključna staništa na akumulacijskim jezerima,
d) uzvodno od Ormoškog jezera i nizvodno od Dubravskog jezera: zastupljeni svi
tipovi staništa, ove su dionice značajna središta rasprostranjenosti i ključna staništa
nekih od najugroženijih vrsta u Varaždinskoj županiji, Hrvatskoj i Europi.
51
Sva su staništa izložena devastiranju bespravnom izgradnjom vikend objekata na
otocima i obalama, a ugrožene vrste dodatno su izložene uznemiravanju od strane krivolovaca
te vožnjom motornim čamcima.
Cjelina dolina rijeka Bednje i Plitvice

Prirodna vodna staništa nalaze se na dionicama Bednje i Plitvice koje nisu
promijenjene tehničkim radovima i na područjima poplavnih i vlažnih livada, a to su staništa
od ključnog značenja za opstanak ugroženih i rijetkih vrsta Županije i Hrvatske.
Zbog kontinuiranog izvođenja radova na održavanju i košnji obala i odstranjivanjem
vegetacije u pojasu vodotoka trenutno nema mogućnosti za povratak prvobitnih staništa i
linijskih koridora za migraciju vrsta. Postoji opasnost da ugrožene vrste karakteristične za
ove rijeke potpuno nestanu ukoliko se rijeke od izvora do ušća preurede u kanale.
Jednako su ugrožena staništa poplavnih livada i druga vlažna staništa za koja iz
prošlosti postoje podaci o nastanjenosti pojedinim biljnim vrstama koje danas više nigdje nisu
nađene. Promijenjen je prirodni režim plavljenja livada i snižena je razina podzemne vode
čime su nestali uvjeti za vrste ovisne o visokoj količini vlage na staništu. Povratak vrsta ovisi
o ekološkoj obnovi rijeka na način da se omogući prirodna sukcesija priobalne vegetacije.
Cjelina brežuljkasto i brdsko područje

Nalazi ugroženih i rijetkih vrsta i njihovih staništa najbrojniji su na području brdskih
masiva Ivančice i Ravne gore dok je Kalničko gorje slabije istraženo. Osim značajnih
šumskih površina ovi predjeli sadrže stjenovite grebene sa staništima koja su središta
rasprostranjenosti specifičnih vrsta za Županiju i SZ Hrvatsku.
Među evidentiranim uzrocima ugroženosti vrsta i staništa su: gola sječa šuma, sadnja
alohtonih vrsta drveća, tehnički zahvati na gorskim potocima, zaraštavanje gorskih livada,
širenje kamenoloma i dr.
Za područje Varaždinske županije utvrđene su činjenice:
- županija ne odskače od globalnog trenda osiromašivanja prirodnih ekosustava i
njihove sposobnosti održavanja, a ukoliko se pritisak nastavi može se očekivati
nestanak vrsta i staništa, narušavanje ekološke ravnoteže, osiromašenje biološko-
krajobraznog identiteta i porast ekstremnih situacija (veća učestalost poplava, suša,
tuče, invazije štetnika, bolesti životinja i čovjeka, alergija i dr.),
- najugroženija su staništa vezana uz rijeke, potoke i vlažne livade te brdske livade, a
sve više nestaju izuzetno važni potezi živica između poljoprivrednih površina,
- zastupljenost i brojnost ugroženih i rijetkih vrsta općenito je u padu, a staništa se
uglavnom smanjuju i u sve su lošijem stanju,
- ugrožene i rijetke vrste nisu sustavno istražene i kartirane, a pojedine izuzetno
ugrožene vrste još uvijek nisu pod zaštitom Zakona o zaštiti prirode,
- glavni uzrok opadanja brojnosti i nestanka vrsta te osiromašenja staništa je čovjek,
- sve se manje prepoznaju prirodna bogatstva vlastitog zavičaja, a prirodne vrijednosti
se pogrešno (laički i nestručno) interpretiraju i opisuju kao zapuštene i beskorisne
šikare, gustiši, žabokrečine i bare, legla štetočina i sl.,
- vrši se prenamjena prirodnih područja u urbanizirane, kultivirane ili industrijske
površine.
52
4. UTJECAJI POJEDINIH ZAHVATA NA OKOLIŠ
4.1. KORIŠTENJE DRAVE ZA HIDROENERGETSKE POTREBE I OBRANU
OD POPLAVA
Hrvatska elektroprivreda, Proizvodnja d.o.o., Proizvodno područje HE ''Sjever''
tijekom proteklog četverogodišnjeg razdoblja nastavila je s praćenjem, nadzorom i
izvještavanjem o utjecaju hidroelektrana na okoliš te dostavila slijedeće podatke za razdoblje
od 2014. do 2018. godine.
Iskorištavanjem hidroenergetskog potencijala Drave od Austrije do Hrvatske
izgradnjom hidroelektrana koje ujedno imaju ulogu obrane od poplava, došlo je do značajnih
promjena hidrološkog režima rijeke Drave tj. do promjena vodnog tijela rijeke Drave u svrhu
razvoja. Izgradnjom hidroelektrana u Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj izmijenjeni su
hidromorfološki uvjeti starog toka rijeke. Prihvatom komunalnih otpadnih voda naselja i
gradova uz rijeku došlo je do kemijskih promjena kakvoće vode. Time je stari tok rijeke
postao izmijenjeno vodno tijelo kao i pojedini drenažni kanali koji su povezani s mrtvicama u
zaobalju. Izgrađena su nova umjetna vodna tijela, dovodni i odvodni kanali, a dio toka
pregrađen je u akumulacije te su nastala znatno izmijenjena vodna tijela.
Vodna tijela hidroenergetskog sustava pripadaju područjima posebne zaštite voda koja
su uspostavljena na temelju Zakona o vodama, Zakona o zaštiti prirode i drugih hrvatskih i
slovenskih propisa u svrhu posebne zaštite površinskih voda, podzemnih voda i jedinstvenih i
vrijednih ekosustava koji ovise o vodama (Plan upravljanja vodnim područjima 2016. –
2021.). Područja posebne zaštite voda su:
- vode namijenjene za ljudsku potrošnju,
- vode pogodne za život slatkovodnih riba,
- područja podložna eutrofikaciji i ranjiva na nitrate,
- područja namijenjena zaštiti ptica,
- područja namijenjena zaštiti staništa ili vrsta,
- regionalni park Mura-Drava i
- naravni rezervat Ormoške lagune (dio akumulacije HE Varaždin).
Zbog promjena hidromorfoloških i kemijskih uvjeta došlo je do stvaranja novih

sekundarnih staništa, umjetnih i izmijenjenih vodnih tijela sa svojstvenom i karakterističnom
florom i faunom prepoznatom u NATURA 2000. Uredbom o ekološkoj mreži ("Narodne
novine" broj 124/13 i 105/15) proglašena je Ekološka mreža koja predstavlja područje
ekološke mreže Europske unije - Natura 2000. Hidroenergetki sustav PP HE Sjever je
prepoznato kao međunarodno područje važno za zaštitu staništa i vrsta gdje je održavanje ili
poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite, a obuhvaća sljedeće kategorije zaštite:
1. područje očuvanja značajna za ptice (POP) HR1000013 Dravske akumulacije,
2. područje očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS) HR2001307 Drava
akumulacije.
Uredbom o proglašenju regionalnog parka Mura-Drava ("Narodne novine" broj 22/11)
hidroenergetsko područje nalazi se unutar Regionalnog parka Mura-Drava. Slovenski dio
akumulacije HE Varaždin proglašen je Naravnim rezervatom Ormoške lagune temeljem
Uredbe o Naravnem rezervatu Ormoške Lagune (''Uradni list'' Republike Slovenije 23/17).
S ciljem očuvanja stanišnih tipova u povoljnom stanju izrađen je ''Plan gospodarenja
prirodnim dobrima na području hidroenergetskog sustava PP HE Sjever'' kojim se uređuje
gospodarenje i korištenje prirodnim vrijednostima u HEP Proizvodnji d.o.o. PP HE Sjever.
Močvarni i vodeni ekološki sustavi u mnogome ovise o hidrološkom korištenju, uređivanju i
upravljanju vodama. Hidrološka obilježja rijeke Drave na vodnom području uvjetovana su
klimatskim prilikama, a posljedica je da Drava ima snježno-glacijalno obilježje: najviši
53
vodostaji su u ljetnim, a najniži u zimskim mjesecima. Upravljanje vodama kao prirodnim
vrijednostima zasniva se na znanstvenim istraživanjima, kontinuiranom praćenju stanja i
pojava u vodenim ekosustavima i njihovim korištenjem, obrani od poplava te uvažavanju
specifičnosti vodnih tijela i cjelovite zaštite okoliša.
Na upravljanje građevinama za proizvodnju električne energije primjenjuju se posebni
propisi o energiji i tržištu električne energije s obzirom da koriste vodnu snagu za proizvodnju
električne energije. Na održavanje predmetnih građevina također se primjenjuje posebna
zakonska regulativa iz razloga što iste spadaju u zaštitne i regulacijske vodne građevine te
ujedno i velike brane kao objekti od osobitog značaja za Republiku Hrvatsku i sigurnost
zaobalja - ljudi i imovine. Stoga je osnovni cilj Plana gospodarenja utvrđivanje načina,
postupaka i rješenja proizvodnje električne energije na način da se uspostavi trajni monitoring
kvalitete voda, dugoročan sustav zaštite biološke raznolikosti i sustava upravljanja vodnim
resursom izgrađenih hidroelektrana na rijeci Dravi na načelima održivog korištenja prirodnih
dobara.
HEP-Proizvodnja d.o.o., Proizvodno područje HE ''Sjever'' sustavno prati i nadzire
stanje podzemnih i nadzemnih voda svog hidroenergetskog sustava temeljem studija u
zahvatu utjecaja na okoliš hidroelektrana. Monitoring voda odnosi se na praćenje fizikalno-
kemijskog, mikrobiološkog, biološkog i ihtiološkog stanja vode, izvještavanje o utjecaju
hidroelektrana na okoliš te se podaci dostavljaju svim relevantnim institucijama. Ovakav
sustavan dugogodišnji monitoring čini ovu dionicu rijeke Drave i okolnih vodnih tijela
jednom od najistraživanijih rijeka u Republici Hrvatskoj. Ekološka i kemijska istraživanja
voda imaju svrhu upotpunjavanja spoznaja o možebitnim izmjenama uvjeta zbog okolnih
antropogenih utjecaja te identifikaciju promjena u ekološkom i kemijskom stanju voda.
Akumulacijska jezera i kanali služe u svrhu proizvodnje električne energije, u obrani od
poplava, sustavu navodnjavanja, odvodnji, prihvatu otpadnih voda gradova i naselja te u
sportsko-rekreacijske svrhe.
S obzirom na visok stupanj antropogenog utjecaja na rijeku Dravu od ulaska u
Republiku Hrvatsku i uzvodno (urbanizirana seoska područja, gradovi, prometna
infrastruktura, energetika, kultivirane površine) nužno je u sagledavanju stanja
hidroenergetkog sustava uzeti u obzir sve dionike koji imaju kumulativan utjecaj na stanje
vodnih tijela kojima upravlja PP HE Sjever. Hidroenergetski sustav PP HE Sjever recipijent je
otpadnih komunalnih voda okolnih naselja i gradova. Antropogene aktivnosti uz rijeku
generatori su opterećenja vode, bilo neposredno ili putem javnih vodnih usluga odvodnje.
Uređaj za pročišćavanje komunalnih i industrijskih otpadnih voda UPOV Varaždin ima ispust
u desni drenažni kanal HE Čakovec. Otpadne vode znatno opterećuju vode desnog drenažnog
kanala koji se ulijeva u stari tok rijeke Drave nizvodno od brane HE Čakovec, utječući na
kemijsku kakvoću vode ovih vodnih tijela. Ova pojava posebno je izražena u ljetnim
mjesecima kada dolazi do hipoksije vodnog tijela starog toka rijeke Drave. Povremeno se šire
i neugodni mirisi iz tehnološkog procesa UPOV posebice za vrijeme visokih temperatura i
smanjenog intenziteta vjetra. Kod većeg opterećenja, višak otpadnih voda se nakon
mehaničkog predtretmana ispušta u desni drenažni kanal (IGH; Studija o utjecaju na okoliš
sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Varaždin, 2015.).
Dogradnjom sustava odvodnje otpadnih voda područja aglomeracije Varaždin i
završnom obradom mulja te osiguravanjem trećeg stupnja pročišćavanja otpadnih voda na
lokaciji UPOV-a Varaždin osigurat će se poboljšanje kakvoće recipijenta otpadnih voda tj.
desnog drenažnog kanala, starog toka rijeke Drave i akumulacije HE Dubrava. Odvodni kanal
HE Varaždin prijemnik je otpadnih voda aglomeracije Varaždin (podsustav Sračinec), a lijevi
drenažni kanal HE Čakovec prijemnik je otpadnih voda pročistača Aglomeracije Novo Selo
na Dravi.
54
Rijeka Drava u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji okružena je poljoprivrednim
površinama prvenstveno intenzivno obrađivanim oranicama i mozaicima kultiviranih površina
s kojih se oborinskom vodom unose nutrijenti u površinske i podzemne vode. Ovo
opterećenje voda hranjivim tvarima uvjetovalo je da je ovo područje podložno onečišćenju
nitratima poljoprivrednog podrijetla, a vode su podložne eutrofikaciji uslijed unosa veće
količine dušičnih spojeva poljoprivrednoga podrijetla.
Zbog kompleksnosti i cjelovitosti ovog prostora, potrebe usklađivanja zaštite od
poplava, prihvata otpadnih voda, proizvodnje energije i održivog razvoja, praćenje kvalitete
površinskih i podzemnih voda mora se razmatrati kroz širok spektar korisnika voda rijeke
Drave, a sve u cilju njene zaštite.
Podaci o praćenju fizikalno-kemijskog, biološkog i ihtiološkog stanja površinskih voda

Direktiva 2000/60/ES Europskog parlamenta i vijeća kojom se uspostavlja okvir za
djelovanje Zajednice na području politike voda (Okvirna direktiva o vodama) i nacionalni
propisi iz područja upravljanja vodama imaju za cilj postizanje dobrog ekološkog potencijala
u onim tijelima površinskih voda koja su umjetna ili znatno promijenjena.
Na temelju raspoloživih podataka nije bilo moguće dati ocjenu ekološkog potencijala
vodnih tijela hidroenergetskog sustava sukladnu normativnim definicijama iz važeće Uredbe
o standardu kakvoće voda ("Narodne novine, broj 73/13, 151/14, 78/15 i 61/16) jer nisu
definirani uvjeti za klasifikaciju umjetnih i znatno promijenjenih vodnih tijela, ni granične
vrijednosti za klasifikaciju potencijala u takvim vodnim tijelima. Dana je ocjena ekološkog
stanja vodnih tijela hidroenergetskog sustava PP HE Sjever.
Kako bi se ipak izvršila procjena općeg biološkog, ihtiološkog i fizikalno-kemijskog
stanja voda PP HE Sjever, procjena je izvršena na temelju osnovnih bioloških i fizikalno-
kemijskih pokazatelja kakvoće definiranim Projektom tehničkih promatranja hidroelektrana,
koristeći trenutno važeću Uredbu o standardu kakvoće voda te usporedbu s podacima iz
prošlih ispitivanja. Procjena općeg fizikalno-kemijskog stanja temelji se na pojedinačnim
ocjenama za sve mjerene fizikalno-kemijske elemente kakvoće.
Za potrebe ocjene ekološkog stanja vode sve ispitivane lokacije svrstane su prema
ekoregijama i tipovima (Prilog 12. Uredbe o standardu kakvoće voda):
- stari tok Drave, akumulacije i odvodni kanali svrstani su u Panonsku ekoregiju,
ekološki tip nizinskih vrlo velikih tekućica u silikatnoj i vapnenačkoj podlozi
(oznaka tipa HR-R_5B),
- drenažni kanali svrstani su u Panonsku regiju, ekološki tip nizinskih aluvijalnih
tekućica sa šljunkovito – valutičastom podlogom (oznaka tipa HR-R_3A).
U procjeni ekološkog stanja vodnih tijela prema osnovnom načelu Okvirne direktive o
vodama EU neophodno je koristiti biološke elemente kakvoće (BEK) među kojima su
fitoplankton, fitobentos ključni elementi u procjeni ekološkog stanja lotičkih i lenitičkih
biotopa.
Metodologija za ocjenu ekološkog potencijala akumulacija RH tek je u izradi te su
stoga za potrebe ovog Izvješća korištene postojeće metodologije zakonom propisanih uredbi i
odluka za vodna tijela, a prikazani su rezultati istraživanja iz 2017. godine. Kako su granice
kategorija omjera ekološke kakvoće na osnovu pripadajućih bioloških elemenata za pojedino
ekološko stanje definirane tipom vodnog tijela, za potrebe monitoringa vodnih tijela PP HE
Sjever u procjeni je primjenjena verificirana metodologija za rijeke (Hrvatske vode, 2015.).
Završetkom izrade i verificiranjem metodologije izračuna ekološkog potencijala za
akumulacije neophodno je provesti usklađivanje prikupljenih podataka i novih izračuna. S
obzirom da ne postoji verificirana metodologija izračuna ekološkog potencijala, još nije
provedeno usklađivanje prikupljenih podataka i novih izračuna.
55
a) Fizikalno – kemijske značajke
Od široke palete fizikalno-kemijskih parametara kakvoće u površinskim vodama koji
se prate, ekološko stanje voda određeno je na temelju sljedećih pokazatelja obuhvaćenih ovim
monitoringom:
- osnovni fizikalno -kemijski pokazatelji: pH vrijednost, BPK5, KPKMn, amonij,
nitrati, ukupni dušik, ukupni fosfor i ortofosfati,
- specifične onečišćujuće tvari: krom - specifična nesinteteska onečišćujuća tvar.
Prema dobivenim rezultatima spomenutih ispitivanih parametara ekološko stanje vode

temeljem osnovnih fizikalno-kemijskih pokazatelja i pokazatelja specifičnih onečišćujućih
tvari na pojedinoj lokaciji uzorkovanja je sljedeće:
- početak desnog drenažnog kanala HE Čakovec, HE Dubrava (drenažni kanali,
odvodni kanal i stari tok Drave nizvodno od brane) – vrlo dobrog stanja,
- ostala vodna tijela HE Varaždin (akumulacija, odvodni kanal, stari tok Drava), HE
Čakovec (akumulacija, odvodni kanal, lijevi drenažni kanal) i akumulacija HE
Dubrava su u dobrom stanju zbog koncentracije ukupnog dušika, ukupnog fosfora,
amonija, BPK5,
- vodno tijelo desnog drenažnog kanala HE Čakovec nakon ulijevanja otpadnih voda
Uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Varaždin i nizvodno staro korito rijeke
Drave su umjerenog stanja zbog BPK5, amonija, ukupnog dušika, ukupnog fosfora
i ortofosfata.
Kemijsko stanje površinskih voda ocjenjuje se na temelju pokazatelja kemijskog stanja
navedenih u Prilogu 5. Uredbe o standardu kakvoće voda. Kemijsko stanje voda određeno je
na temelju sljedećih pokazatelja kemijskog stanja obuhvaćenih ovim ispitivanjem: prioritetne
tvari su ciklodienski pesticidi (aldrin, dieldrin, endrin, izodrin) te DDT.
S obzirom da prisutnost pesticida tijekom monitoringa nije utvrđena ni na jednoj
mjernoj postaji, prema tom parametru na svim vodnim tijelima hidroenergetskog sustava HE
Varaždin, HE Čakovec i HE Dubrava postignuto je dobro kemijsko stanje vode.
Kvaliteta voda na ulaznoj postaji akumulaciji HE Varaždin i svim ispitanim vodnim
tijelima pokazuje sustavno opterećenje vode prema odabranim mikrobiološkim parametrima
(ukupni i fekalni koliformi, aerobne mezofilne bakterije). Visokim vrijednostima se izdvaja
desni drenažni kanal HE Čakovec nakon prihvata otpadnih voda UPOV Varaždin, povremeno
se detektiralo i 200.000.000,00 ukupnih koliforma u 1litri vode.
Odvodni kanal HE Varaždin recipijent je mješovitih oborinskih i otpadnih voda
naselja Petrijanec - Majerje - Sračinec i Hrašćica koje smanjuju kvalitetu vode u kanalu, ali i
kvalitetu vode koja se ulijeva u akumulaciju HE Čakovec te je mjerna postaja na početku
akumulacije lošije kvalitete voda, posebice u ljetnim mjesecima kad je smanjen dotok voda.
Ovo prihranjivanje vode nutrijentima rezultira povremenom cvatnjom algi u kasnim ljetnim
mjesecima u akumulaciji HE Čakovec, a redovito u ljetnim mjesecima akumulacije HE
Varaždin kad se i vanjski abiotički faktori na površini vode izmjene. Prihranjivanje
nutrijentima, visoka temperatura površinskog sloja vode i zraka, jaka i dugotrajna insulacija
dovode do ''cvjetanja'' planktonskih algi. Planktonske alge sadrže karotenoidni pigment crvene
boje koji nakon razgradnje stvara smeđe i crvene nijanse boje. Zbog kratkog životnog ciklusa
svaka promjena bilo kojeg ekološkog čimbenika u okolišu odražava se u kratkom
vremenskom razdoblju na brojnost ili sastav zajednice fitoplanktona.
Početni dio desnog drenažnog kanala HE Čakovec je u vrlo dobrom stanju, no nakon
prihvata otpadnih voda UPOV Varaždin kakvoća vode opada na umjereno stanje kao i stari
tok rijeke Drave nakon brane i utoka desnog drenažnog kanala. Taj kanal predstavlja
recipijent za prihvat otpadnih voda UPOV Varaždin čime se narušava kvaliteta vode koja
56
utječe ispod brane u staro korito rijeke Drave što direktno utječe na kvalitetu vode starog
korita rijeke Drave. U tom kanalu se sporadično detektiraju fenoli i krom kao specifične
onečišćujuće tvari, a naftni ugljikovodici su utvrđeni na svim lokacijama ispitivanja.
Ovo opterećenje rijeke reflektira se na vodeni ekosustav nizvodno od brane HE
Čakovec, u starom toku rijeke Drave. U ljetnim mjesecima u vrijeme visoke insulacije dolazi
do znatnih fizikalno- kemijskih promjena u kvaliteti vode. Visoke i dugotrajne temperature
zraka izazivaju povišenje temperature vode čime se smanjuje topivost kisika u vodi, a raste
biološka potrošnja kisika uz dodatno opterećenje nutrijentima i ukupnim koliformima.
b) Fitoplankton
Tijekom vegetativnog razdoblja, četiri puta godišnje paralelno s fizikalno-kemijskim
ispitivanjem prikupljeni su uzorci fitoplanktona u pojedinim vodnim tijelima hidroenergetskih
sustava Varaždin, Čakovec i Dubrava. S obzirom da ne postoji verificirana metodologija
izračuna ekološkog potencijala za akumulacije, još nije provedeno usklađivanje prikupljenih
podataka i novih izračuna. Stoga su prikazani rezultati obraštaja za 2017. godinu. Provedenim
analizama definirani fitoplanktonski deskriptori i njihove pripadajuće vrijednosti ODV
klasama samo su preporuka na osnovi stručne procjene.
Sve tri akumulacije karakterizira fitoplanktonska grupa C koja objedinjuje vrste koje
naseljavaju eutrofna, mala i srednje velika jezera, osjetljive su na temperaturnu stratifikaciju
jezera i nedostatak ugljika, a tolerantne su na manju količinu svjetlosti.
Na osnovi navedenog nije moguće zaključiti da li je stanovita fitoplanktonska
zajednica karakteristična za određeno vodno tijelo jer bez implementacije hidro-morfoloških i
fizikalno-kemijskih čimbenika nije moguće jasno definirati da li je taksonomski sastav
odgovor na stresne uvjete ili narušavanje u zajednici.
U odnosu na istraživanja iz 2016. godine uočeno je znatnije povećanje biomase
skupine Cyanobacteria što se akvatoriju u HE Dubrava odrazilo i na lošiju kakvoću vode.
c) Zooplankton
Na temelju utvrđene dinamike kvalitativnog i kvantitativnog sastava zajednice
zooplanktona, spektra ishrane dominantnih vrsta, zastupljenosti osnovnih i trofičkih skupina u
ukupnom zooplanktonu te brzine izmjene vode u akumulacijskim jezerima hidroenergetskih
sustava, istraživano područje akumulacijskog jezera HE Varaždin, HE Dubrava i HE Čakovec
pripada kategoriji voda oligotrofnog stupnja. Istom stupnju trofije voda akumulacijskih jezera
pripadala je i u većini dosad istraživanih godina. U zajednici zooplanktona svih jezera nađene
ličinke trokutnjače (invazivne vrste školjkaša), a posebice u akumulacijskom jezeru HE
Dubrava.
d) Obraštaj
Tijekom vegetativnog razdoblja, četri puta godišnje paralelno s fizikalno-kemijskim
ispitivanjem prikupljeni su uzorci dijatomeja s obraštajnih zajednica u vodnim tijelima
hidroenergetskog sustava Varaždin, Čakovec i Dubrava. Uzorkovanja su provedena s ciljem
da se na osnovi kvalitativnog sastava i zastupljenosti dijatomeja u fitobentosu procjeni
ekološka kakvoća vode istraživanih lokaliteta. S obzirom da ne postoji verificirana
metodologija izračuna ekološkog potencijala za akumulacije, još nije provedeno usklađivanje
prikupljenih podataka i novih izračuna. Stoga su prikazani rezultati obraštaja za 2017. godinu.
Ukupna procjena biološke kakvoće analiziranih vodnih cjelina na osnovi analize
dijatomeja u fitobentoskoj zajednici sukladno korištenoj metodologiji svrstava HE Varaždin i
HE Čakovec je dobra te HE Dubrava svrstava u kategoriju umjereno dobrog stanja. Indeksi za
2017. u odnosu na 2016. godinu (Plenković-Moraj i sur. 2017.) ukazuju na bolju kvalitetu
voda istraživanih akumulacija uz upitnost izračunatih vrijednosti s obzirom na izrazito
nelogične nalaze u pojedinim uzorcima. Dobiveni rezultati samo su procjena ekološke
57
kvalitete vodnih cjelina i to isključivo na osnovi analize dijatomeja u fitobentosu. Procjena
nije obuhvatila važnu komponentu NeD (nedijatomejski indeks) i stoga nije niti cjelovita.
Pojedini uzorci fitobentosa ukazuju na loše uzorkovanje ili slabi odabir mjesta uzorkovanja
koje je isprano možebitnim jakim protokom vode.
e) Trofija
Kao biološki pokazatelj u procjeni kakvoće voda korišten je indeks saprobnosti (Pantle
& Buck,1955). Indikatorske vrijednosti za pojedine vrste pokazatelja određenog stupnja
onečišćenja uzete su iz literature (Operativne liste svojti, Metodologija uzorkovanja,
laboratorijskih analiza i određivanja omjera ekološke kakvoće bioloških elemenata kakvoće,
Hrvatske vode, 2015.). Zajednica biološkog minimuma HE Varaždin (stari tok rijeke Drave
nizvodno od brane) je najsličnija prirodnoj zajednici rijeke Drave koja je bila razvijena prije
izgradnje brana hidroelektrana, a vrijednost indeksa saprobnosti je za 0,25 viša u odnosu na
prošlogodišnja istraživanja. Na postaji biološkog minimuma HE Čakovec (stari tok rijeke
Drave nizvodno od brane HE Čakovec) vrijednost indeksa saprobnosti najviša je u odnosu na
sve istraživane postaje na biološkim minimumima te znatno viša od prošlogodišnje vrijednosti
što je posljedica veće brojnosti Oligochaeta indikatora visokog stupnja trofije. U starom toku
rijeke Drave nizvodno od brane HE Dubrava vrijednost indeksa saprobnosti malo je niža nego
tijekom prošlogodišnjih istraživanja.
Kakvoća i stupanj trofije voda hidroenergetskog sustava PPHE Sjever, na osnovi
analiza planktonskih zajednica (fitoplankton), zajednice dna (zoobentos) i zajednice obraštaja
(perifiton) daje slijedeće rezultate.
Trofički indeks dijatomeja ukazuje za:
- akumulaciju HE Varaždin - mezotrofno stanje,
- akumulaciju HE Čakovec - mezotrofno stanje s tendencijom prema umjereno
eutrofnom stanju,
- akumulaciju HE Dubrava - mezotrofno stanje.
Izračunate vrijednosti omjera ekološke kakvoće (OEK) ukazuju na slijedeće:
- vrijednost OEK na biološkom minimumu Varaždin (stari tok rijeke Drave
nizvodno od brane) ukazuje na dobru ekološku kakvoću,
- vrijednost OEK na biološkom minimumu Čakovec (stari tok rijeke Drave
nizvodno od brane) ukazuje na umjerenu do dobru ekološku kakvoću,
- vrijednost OEK na biološkom minimumu Dubrava (stari tok rijeke Drave nizvodno
od brane) ukazuje na dobru ekološku kakvoću što je nešto lošije nego protekle
godine.
f) Makrovegetacija
Tijekom desetogodišnjeg razdoblja istraživanja od 2003. do 2012. godine zabilježeno
je 33 hidrofita. U samom toku rijeke Drave i kanalima nalazimo invazivnu vrstu vodenu kugu
– Elodea canadensis koja od 2008. godine predstavlja problem u održavanju ekosustava
akumulacija, ali i mijenja njene životne uvjete.
Dominantna vrsta podvodne vegetacije u akumulaciji HE Varaždin je invazivna biljka
Elodea canadensis koja stvara guste podvodne sastojine, najčešće monodominantne.
Povremeno se u jezeru pojavljuju i ostale zakorijenjene makrofitske vrste kao što su npr.
Potamogeton perfoliatus, Myriophyllum spicatum, Ceratophyllum demersum, Potamogeton
nodosus, Potamogeton pectinatus i Potamogeton crispus i flotantne vrste Lemna minor.
Akumulacija HE Čakovec veće je dubine od akumulacije HE Varaždin, zbog čega je
makrofitska vegetacija u jezeru siromašnija. Iznimka je rep akumulacije gdje je zbog manje
dubine vegetacija obilnije razvijena. Dominantne vrste su Elodea canadensis i Myriophyllum
58
spicatum, a povremeno se pojavljuju i vrste mrijesnjaka Potamogeton nodosus i Potamogeton
perfoliatus.
Akumulacija HE Dubrava je u glavnini svoje površine preduboka za razvoj
zakorijenjene makrofitske vegetacije. Izuzetak je rep akumulacije na kojem se u širem
obalnom pojasu razvijaju podvodne livade vrsta Elodea canadensis i Myriophyllum spicatum.
U manjoj pokrovnosti pojavljuju se i mrijesnjaci Potamogeton pectinatus i Potamogeton
perfoliatus. U obalnoj zoni promjenjive razine vode pojavljuje se helofitska vrsta Berula
erecta i rijetka vrsta Eleocharis acicularis.
g) Ihtioprodukcija
Tijekom vegetativnog razdoblja četri puta godišnje paralelno s fizikalno-kemijskim
ispitivanjem vrši se monitoring ihtiofaune koja uključuje praćenje :
- kvalitativni i kvantitativni sastav riba,
- starosna strukturu riba,
- reprodukcija riba,
- određivanje mjera ribarskog gospodarenja,
- određivanje zaštitnih mjera ribarstva,
- kontrolu ihtiofaune u ribljoj stazi.
Tijekom istraživanog višegodišnjeg razdoblja ulovljeno je 57 vrsta riba u sastavu
zajednice riba koja je za sada prilično formirana. Porodica šaranki (Cyprinidae) daleko je
najbrojnija, a zastupljena je s 25 vrsta. Porodica Percidae zastupljena s pet predstavnika te je
druga porodica po brojnosti u istraživanom razdoblju. Porodica Salmonidae zastupljena je s
tri vrste. Na istraživanom prostoru akumulacija ulovljeni su balonijev balavac, balavac, grgeč,
smuđ i smuđ kamenjar. U ulovu zadnjih godina ne pojavljuje se mali vretenac i prugasti
balavac.
Jedna od važnih zaštitnih mjera je uklanjanje nepovoljnog efekta brane na sezonske i
godišnje migracije nekih vrsta riba izgradnjom ribljih staza. Prilikom izgradnje brana za
akumulacijska jezera HE Varaždin, HE Čakovec i HE Dubrava konstruirane su riblje staze
koje su odgovarale propisima struke u vrijeme građenja brana. Na taj način je omogućeno
seljenje riba, ali samo do brane HE Formin u Sloveniji. Zabranjen je ribolov u sustavu kojim
se osigurava nesmetan prolaz riba i ostale faune. Od tog se vremena sve veća pozornost
pridaje značaju smanjenja utjecaja izgrađenih pregrada na sastav ihtiofaune te se prilikom
izgradnje novih pregrada sve više prostora ostavlja ribama i njihovoj nesmetanoj migraciji
uzvodno i nizvodno od brane. S obzirom na dominantne vrste riba u ovom toku Drave
(ciprinidne vrste) i pad vode, kao najpogodnije prema saznanjima struke u trenutku
projektiranja brana, izgrađene su riblje staze sa stepenastim bazenima, odmorištima i donjim
otvorima. Dimenzije postojećih ribljih staza su različite, a projektirane su prema vrsti riba i
prema tadašnjem iskustvu. HEP je počeo monitoring ribljih staza kako bi došao do
informacija o migraciji riba kroz stazu.
Kako klasifikacijski sustav ekološkog potencijala za ribe još nije razvijen, uzorkovanje
riba kao biološkog elementa kakvoće vode provedeno je prema smjernicama iznesenim u
Metodologiji uzorkovanja, laboratorijskih analiza i određivanja omjera ekološke kakvoće
bioloških elemenata kakvoće (Hrvatske vode, 2016.), no obzirom da još uvijek ne postoji
razrađen sustav ocjene za izmijenjena vodna tijela izračunala se vrijednost indeksa IBI-HR za
akumulacije po principu ocjenjivanja rijeka, Tip HR-R_5B.
Biološka kakvoća temeljem BEK riba na postajama tipa5_B u 2017. godini je:
- akumulacije HE Varaždin i HE Dubrava – umjereno stanje,
- akumulacija HE Čakovec – dobro stanje.
Zaštita prirodnih mrijestilišta riba u sustavu hidroelektrana vrši se pažljivom
regulacijom vodostaja (u proljetno-ljetnom periodu) tj. minimalnom oscilacijom u razdoblju
59
mrijesta, a prema preporukama nadležnih ŠRD u županijama i PMF-a sveučilišta u Zagrebu
uz ograničenje vezano na hidrološke prilike na uzvodnom toku rijeke Drave, tj. dotoku iz
Slovenije. Zaštitne mjere su usko povezane s politikom gospodarenja, a baziraju se na
Gospodarskoj osnovi športsko ribolovnih klubova, praćenju ihtioprodukcije, identifikaciji
nepoželjnih vrsta riba u akumulacijama i introdukciji kvalitetnijim vrstama riba.
Podaci o praćenju fizikalno-kemijskog i mikrobiološkog stanja podzemnih voda

Prema Uredbi o standardu kakvoće voda klasifikacija stanja podzemnih voda ocjenjuje
se temeljem rezultata pokazatelja količinskog stanja i kemijskog stanja tijela podzemne vode.
HEP-Proizvodnja PP HE Sjever ispituje kemijsko stanje podzemnih voda HE Čakovec i HE
Dubrava iz piezometarske mreže koju čine piezometri u lijevom i desnom zaobalju
hidroelektrana, a koji su sastavni dio višegodišnjeg sustavnog monitoringa. Prema Prilogu 6.
Uredbe o standardu kakvoće voda ovim ispitivanjem obuhvaćeni su sljedeći parametri prema
kojima se klasificirano kemijsko stanje tijela podzemne vode: nitrati, amonij, kloridi, sulfati i
električna vodljivost.
Uz kemijske, ispituju se i mikrobiološki parametri kakvoće podzemnih voda: ukupni
koliformi, fekalni koliformi, Escherichia coli, Enterococcus spp. i Sulfitoreducirajuće
klostridije (Clostridium perfrigens).
Za ocjenu kemijskog stanja tijela podzemne vode u obzir se uzimaju prosječne
godišnje koncentracije za pojedini parameter na temelju svih rezultata mjerenja pokazatelja
kemijskog stanja izmjerenih na svim mjernim postajama tijela podzemne vode u različitim
razdobljima tijekom kalendarske godine.
Na području hidroenergetskog sustava HE Čakovec i HE Dubrava izračunata
prosječna godišnja koncentracija amonija u nekoliko uzoraka tijekom godine je veća od
standarda kakvoće propisanog Uredbom o standardu kakvoće voda. Prisutnost povišene
koncentracije amonija na pojedinim lokalitetima nije konstantna pojava tijekom godine već se
pojavljuje sporadično pri pojedinim uzorkovanjima. Uredba dozvoljava da tijelo podzemne
vode ima dobro kemijsko stanje iako je vrijednost standarda kakvoće podzemnih voda
prekoračena na jednoj ili više mjernih postaja ako to prekoračenje ne predstavlja značajnu
opasnost za okoliš te su ispunjeni ostali uvjeti za dobro kemijsko stanje podzemnih voda.
Mangan, natrij i željezo pojavljuju se povremeno na pojedinim mjernim postajama lijevog i
desnog zaobalja u cijelom vegetativnom razdoblju no u vrlo malim koncentracijama. Više od
95% uzoraka podzemnih voda pokazuje prisutnost ispitivanih mikrobioloških parametara.
Otpad na području PP HE Sjever

Proizvodno područje hidroelektrana Sjever (PP HE Sjever) vadi iz korita rijeke Drave
i zbrinjava više od 300-tinjak tona neopasnog otpada kojeg čine plastika, glomazni otpad te
većinom drvene naplavine (ključni broj 200138), a koje je rijeka Drava nanijela na ulazne
građevine HE. Naplavine se zbrinjavaju tek nakon sušenja i razvrstavanja na privremenoj
deponiji naplavina hidroelektrane. Dio naplavina predstavlja i strana invazivna vrsta, vodena
kuga, biljka koja obrašta korito rijeke Drave. Radi održavanja normalnog rada agregata
uklanjanje vodene kuge postala je redovna aktivnost održavanja hidroenergetskih objekata.
Naplavine vodene kuge se svakodnevno čiste s ulaznih građevina HE i prema potrebi s
drenažnih kanala te odlažu na privremenu deponiju naplavina.
Veliki problem predstavlja ilegalno odlaganje otpada uz korita rijeke i kanala
hidroenergetskog sustava koje HEP sanira o vlastitom trošku. Sustavan nadzor nadležnih
službi jedinica lokalne samouprave smanjila bi količine otpada, ali i osvjestila građane da
rijeka i šume nisu prostori za odlaganje otpada.
60
Podaci o bespravnoj izgradnji
Nakon izgradnje akumulacijskog jezera HE Čakovec (Varaždinsko jezero) i HE
Dubrava (jezero Dubrava) započela je bespravna izgradnja vikend objekata od strane građana-
pojedinaca koji su samoinicijativno zauzeli dijelove zemljišta. Ratne okolnosti i nemogućnost
odlaska na godišnji odmor rezultirao je sve većim zamahom u bespravnoj gradnji. Sadašnje
stanje bespravne gradnje na uzvodnom dijelu akumulacije HE Čakovec manjim dijelom bilo
je potaknuto i prostorno planskim rješenjima s kraja 1980-tih godina kojima je predmetno
područje bilo predviđeno kao sportsko–rekreacijska zona s popratnim sadržajima. Na početku
su se gradile montažne drvene kućice što je preraslo u betoniranje obale i otočića, krčenje
šumaraka i vrbika, bageriranje i prokopavanje rukavaca. Posljedica tih zahvata su drastično
promijenjeni uvjeti staništa, uništavanje autohtone flore, ometanje faune, ispuštanje otpadnih
voda itd.
HEP procjenjuje da je trenutno na području obale i otočića akumulacije HE Čakovec
(Varaždinsko jezero) izgrađeno oko 450 različitih objekata od kamp kućica, nadstrešnica i
zidanih objekata, a na HE Dubrava oko 100 objekata. Navedena područja spadaju u rijetka
močvarna staništa i dio su Nacionalne ekološke mreže, a šire područje rijeke Drave zaštićeno
je kao Regionalni park Mura-Drava.
Postojeće bespravno stanje (s naglaskom na područje akumulacije HE Čakovec) HEP
je prijavljivao inspekcijskim službama ministarstava ovlaštenim za nadzor graditeljstva,
zaštite okoliša i gospodarenja vodama kao i policijskim upravama Varaždinske i Međimurske
županije te Državnom odvjetništvu RH sa željom da se pokrene rješavanje neprihvatljivog
zauzimanja prostora. Sa šljunkovitog spruda akumulacije HE Čakovec uklonjen je bespravno
sagrađen objekt prema nalogu inspekcije 2014. godine. Iste godine po dojavi ornitologa iz
akumulacije HE Varaždin uklonjene su bespravno sagrađene čeke.
Suradnja s ribolovnim udrugama
Suradnja sa Savezom športsko-ribolovnih društava iz Varaždinske i Međimurske
županije temelji se na poboljšanju zajedničke komunikacije, edukacije i rješavanja uočene
problematike. Športsko-ribolovna društva Međimurske i Varaždinske županije redovito vrše
poribljavanje voda hidroenergetskog sustava PP HE Sjever sukladno svojim odobrenim
godišnjim Planovima poribljavanja. HEP redovno godišnje održava pažljivu regulaciju razine
voda na mrijesnim područjima za vrijeme mrijesta, inkubacije i ranog razvoja ličinaka te
tijekom poribljavanja, a na zahtjev ŠRK-a. Ribiči pravovremeno obavještavaju HEP o
uočenim promjenama na vodi kao npr. u slučaju pomora riba u starom koritu rijeke Drave
nizvodno od utoka desnog drenažnog kanala HE Čakovec u koji se ulijevaju otpadne vode s
UPOV Varaždin. Ihtiopopulacija prva pokazuje odgovor na nepredviđene stresne situacije u
vodenom ekosustavu te je stoga suradnja s ribolovnim društvima od velike važnosti za
pravovremeno djelovanje na potencijalno onečišćenje.
Suradnja s Hrvatskim vodama
Aktivnosti održavanja objekata obavljala su se u sklopu Godišnjeg programa
aktivnosti na području VGO Varaždin i PP HE Sjever Varaždin za razdoblje 2015.-2017. koji
je izrađen prema ''Sporazumu o suradnji u području zaštite od štetnog djelovanja voda,
korištenja i zaštita voda i prostora od zajedničkog interesa za razdoblje 2015.-2018. godine''
sklopljen između HEP Proizvodnje d.o.o. Zagreb i Hrvatskih voda Zagreb.
Očuvanje biološke raznolikosti
Proizvodno područje hidroelektrana Sjever (PP HE Sjever) koje se sastoji od Centra
proizvodnje Sjever i grupe hidroelektrana na rijeci Dravi: HE Varaždin, HE Čakovec i HE
Dubrava sustavno ulaže napore kako bi štitilo ekosustav u svom okruženju i sudionikom je
brojnih projekata koji ga podupiru. HEP je 2014. godine potpisao sporazum sa slovenskim
61
Društvom za opazovanje in proučevanje ptic Slovenije (DOPPS) o sustavu zahvaćanja vode i
dovod vode iz akumulacije HE Varaždin u Ormoške lagune i time omogućio realizaciju
projekta pod nazivom ''Obnova riječnog ekosustava nizinskog dijela Drave u Sloveniji''
akronimom LIVEDRAVA. Provedene su aktivnosti zaštite ugroženih ptica, poboljšanje
stanišnih uvjeta za ptice koje se gnijezde te obnova nekadašnjih Ormoških laguna u novo
stanište ptica, a Vlada Republike Slovenije donijela je u svibnju 2017. Godine Uredbu o
Naravnom rezervatu Ormoške lagune.
Stari bazeni za otpadne vode šećerane preoblikovani su u model za novo zaštićeno
prirodno stanište ptica u ovom panonskom dijelu Europe te postali Naravni rezervat Ormoške
lagune. Tako je područje prirodnog rezervata postalo primjer dobre prakse u smislu turističke
ponude usklađene s prirodom.
U sklopu redovnog održavanja PP HE Sjever u samoj akumulaciji HE Varaždin
(Ormoško jezero) u ožujku 2015. godine izgrađen je otok za ptice. Otočić je izgrađen prema
preporukama ornitologa udruge BIOM koja vrši stalni monitoring gniježdenja ptica, ali i
monitoring ornitofaune akumulacije. Iako ne postoji cjeloviti pregled ornitološkog stanja
akumulacija i pripadajućih kanala, akumulacije predstavljaju zimovalište za srednjeeuropske i
sjevernoeuropske ptice. Početni dijelovi akumulacija koji zahvaćaju staro korito rijeke Drave
sadrže sprudove mjestimično zarasle u šaš što predstavlja primamljivo i sigurno sklonište i
gnjezdište ptica močvarica.
Sustavno se vrši očuvanje rijetkih i ugroženih vrsta te stanišnih tipova na području
kojem upravlja PP HE Sjever. Na području hidroakumulacijskog sustava HE Varaždin i HE
Čakovec uočena je stalna prisutnost vidre (Lutra lutra) no nešto rjeđe nakon velikih poplava u
studenom 2012. godine. Vidre i dabrovi su najaktivnije noću na strmim kamenitim obalama
neposredno uz objekte brane, a i unutar ograde gdje je zabranjen prilaz nezaposlenim
osobama. Vrši se održavanje cijevnih propusta na drenažnim kanalima HE Čakovec i HE
Dubrava koje dabrovi zatrpavaju drvnom masom. U cilju zaštite ptica koje se gnijezde na
livadama nasipa i drenažnih jaraka odgođena je košnja nasipa na na sve tri hidroelektrane u
vrijeme intenzivnog gnježdenja livadnih i močvarnih ptica.
Indirektna zaštita životinjskog svijeta i i zaštita cjelokupnog ekosustava provodi se
stalnom fizikalno-kemijskom, biološkom i ihtiološkom analizom podzemnih i nadzemnih
voda akumulacija i starog toka rijeke Drave. Razvoj biocenoza u ukupnom ekosistemu
hidroakumulacija i oko njih vezan je direktno za fizikalno-kemijska obilježja vode. Zbog toga
se kontinuirano prate razvoj i promjene primarne i sekundarne produkcije kao osnove u
procjeni kvalitete vode i trofičnosti vodenog ekosistema.
Iako ne postoji cjeloviti pregled stanja flore hidroakumulacijskog sustava sporadično
se nailazi na rijetke i zaštićene biljne vrste. Kebrač (Myricaria germanica) glacijalni relikt
održava se ručnom košnjom što je na nasipima akumulacije HE Dubrava redovna aktivnost
održavanja. Nasipi se održavaju kao livade košanice i stanište su kacigastog kaćuna (Orchis
militaris) te kokice papučice (Ophrys sphegodes) koje spadaju u rizične vrste. Mjere zaštite se
poklapaju s mjerama zaštite ptica tj. kasnija košnja trave (nakon gnježđenja). Saniranje
obaloutvrda i izmještanje nanosa radi se prema pravilima struke uvažavajući lokalne
specifičnosti vodenog tijela kako bi se pridonijelo očuvanju dobrog ekološkog potencijala
zaštićenih staništa.
Zaključak:
HEP Proizvodnja d.o.o. PP HE Sjever sustavno vodi brigu o zaštiti prirode i okoliša
prema zakonskim odredbama u suradnji sa svim tijelima nadležnim za zaštitu i praćenje
okoliša i prirode te nevladinim organizacijama. Suradnja s institucijama bazirana je na nizu
projektnih aktivnosti koje tehnički i stručno obrađuju problematiku proizvodnje električne
energije štiteći okoliš, zaštićene vrste i prirodne vrijednosti. Upravljanje vodenim
ekosustavom PP HE Sjever i program praćenja utjecaja hidroelektrana na okoliš zasniva se na
62
znanstvenim istraživanjima, kontinuiranom praćenju rasporeda stanja i pojava u vezi s
vodama i njihovim korištenjem, uvažavanju specifičnosti vodne i energetske politike,
posebice zaštite stanovništva od štetnog djelovanja voda. Indirektna zaštita pojedinih vrsta i
staništa, ali ujedno i zaštita cjelokupnog ekosustava jest konstantna fizikalno-kemijska,
biološka i ihtiološka analiza vodnih tijela kojima upravlja, ali i starog toka rijeke Drave.
Razvoj biocenoza u ukupnom ekosistemu hidroakumulacija i oko njih vezan je direktno za
fizikalno-kemijska obilježja vode. Zbog toga se kontinuirano prate razvoj i promjene u
ekosustavu kao osnove u procjeni kvalitete vode, trofičnosti vodenog ekosistema te zaštite
vrsta i staništa kojima upravlja HEP-Proizvodnja PP HE Sjever.
4.2. VODNOGOSPODARSKI ZAHVATI NA VODOTOCIMA
Hrvatske vode sukladno Zakonu o vodama obavljaju poslove upravljanja vodama u

koje spada i zaštita od štetnog djelovanja voda odnosno poduzimanje mjera za obranu od
poplava. Svake godine se usvajaju i, nakon dobivanja rješenja od Ministarstva zaštite okoliša i
energetike kojim se propisuju uvjeti zaštite prirode, provode planovi radova tehničkog i
gospodarskog održavanja vodnogospodarskih objekata (korita vodotoka, kanali, krčenja,
košnje i popravci nasipa).
Promjene u vodnom režimu

U proteklom razdoblju (2014.-2017.) pojavilo se na području Varaždinske županije niz
slučajeva intenzivnih oborina koje su izazvale nagle i značajne poraste vodostaja, a time i
ugrožavanje ljudi i dobara:
- 2014. – u veljači, kolovozu i listopadu,
- 2015. – u siječnju, veljači, svibnju i listopadu,
- 2016. – u ožujku i studenome i
- 2017. – u rujnu.
Sve navedene kišne epizode su uzrokovale značajne poraste vodostaja i plavljenja koja
su uzeta u obzir pri rješavanju problematike zaštite od velikih voda pri izradi tehničke
dokumentacije.
Prethodno navedeno svakako ukazuje na odstupanje vremenskih prilika od
dugogodišnjih prosjeka što zahtijeva određenu prilagodbu aktualnoj situaciji. Prilagodba,
mjere te tehničke i druge aktivnosti moraju biti dogovorene uz sudjelovanje svih
zainteresiranih. U sadašnjem stanju erozija brdskih vodotoka je naročito intenzivna pa isti
donose mnogo nanosa kojim u dolinama zatrpavaju svoja korita i obradive površine. Sa
stajališta vodnog gospodarstva ovo ukazuje na potrebu izgradnje brdskih retencija i
akumulacija kako brdske bujične vode u kišnim razdobljima ne bi opterećivale nizinski dio
sliva te potrebu uređenja glavnih tokova brdskih voda radi stabiliziranja korita, smanjivanja
erozije i zaustavljanja nanosa.
Izgradnja obrambenih nasipa
U proteklom razdoblju mnogo je napora uloženo da bi se prišlo rekonstrukciji nasipa
Otok Virje – Brezje. Izvršena su projektiranja i potrebne predradnje za kandidiranje radova za
financiranje iz sredstava EU. Kandidiranje se provodi tijekom 2018. godine.
Izrada dokumentacije
U proteklom razdoblju Hrvatske vode su pokrenule izradu tehničke dokumentacije za
kompleksno uređenje pojedinih slivova. Za područje Varaždinske županije je izrađena
''Studijska dokumentacija za pripremu projekata zaštite od poplava na slivu rijeke Bednje iz
EU fondova'' koja je dovršena 2016. godine. Uslijedila je izrada Studije utjecaja na okoliš za
63
EU projekt zaštite od poplava na slivu Bednje. Također je 2016. godine pokrenuta izrada
tehničke dokumentacije za kompleksno uređenje sliva Plitvice ''Studijska dokumentacija za
pripremu projekata zaštite od poplava na slivu Plitvice'' koja je dovršena 2017. Godine.
Planski dokumenti
U razdoblju do 2017. godine izrađeni su, usvojeni ili novelirani slijedeći programi i
planovi odnosno dokumentacija:
1. Strategija upravljanja vodama (''Narodne novine'' broj 91/08),
2. Plan upravljanja vodnim područjima 2016.-2021. (''Narodne novine'',broj 66/16),
3. Višegodišnji programi gradnje 2013.-2023. koje donosi Vlada RH, a izrađuju ih
Hrvatske vode. Sukladni su Strategiji upravljanja vodama i Planu upravljanja vodnim
područjima. Njima se utvrđuju pojedinačni projekti, način i razdoblje provedbe,
sudionici u provedbi, iznosi ulaganja i izvori sredstava za njih te red prvenstva u
provedbi (gdje je primjenjivo). To su:
- višegodišnji programi gradnje komunalnih vodnih građevina,
- višegodišnji programi gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i
- višegodišnji programi gradnje građevina za melioracije.
4. Financijski planovi koje donosi Vlada RH za kalendarsku godinu,
5. Planovi upravljanja vodama koje donose Hrvatske vode na godišnjoj razini,
6. Posebni detaljni planovi:
- Državni plan obrane od poplava (''Narodne novine'' broj 84/10),
- Državni plan mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda
(''Narodne novine'' broj 5/11),
- Plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora (''Narodne novine''
broj 92/08),
- Plan zaštite i spašavanja na području Republike Hrvatske (''Narodne
novine'' broj 96/10),
- Glavni provedbeni plan obrane od poplava i
- Provedbeni planovi obrane od poplava za branjena područja (usvajanje).
U proteklom razdoblju Hrvatske vode, VGI za mali sliv ''Plitvica-Bednja'' provele su

slijedeće aktivnosti koje se izvode se prema uvjetima zaštite prirode nadležnog ministarstva:
Rijeka Bednja
Radovi gospodarskog održavanja (uređenje kanala, uklanjanje naplavina, izrada nasipa
i dr.) i radovi uređenja korita i tehničkog čišćenja (košnja) provedeni su na slijedećim
lokacijama: Kuljevčica – Lepoglava (4,0 km); Bednja uz autocestu Zagreb – Goričan, dionica
Ivci – Ključ (2,7 km); Leskovec (1,2 km); Gornja Poljana – Jalševec (2,4 km); Sigetec (0,7
km); Oštrice (1,6 km); Ludbreg (2,1 km); Petkovec (0,8 km); Ivanec – Jerovec (3,1 km); Mali
Bukovec (1,1 km); Beletinec (2,4 km); Kapela Podravska (1,5 km); Tuhovec (1,2 km).
Rijeka Plitvica
lokacijama: Veliki Bukovec (0,9 km); Dubovica – Sesvete (2,3 km); Sesvete – Karlovec (2,3
km); Jurketinec – Greda (2,9 km); Kućan Gornji (2,2 km); Šemovec – Novakovec (2,8 km);
Krkanec – Jurketinec (4,5 km); Obrankovec – Luka – Priles (2,5 km); Zbelava – Šemovec
(3,0 km); Varaždin (2,5 km); Vrbanovec – Hrastovljan (2,6 km).
64
Lonja
U proteklom četverogodišnjem razdoblju Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za
gornju Savu, Vodnogospodarska ispostava za mali sliv ''Zelina-Lonja'' Dugo Selo provele su
slijedeće aktivnosti na rijeci Lonji i njezinim pritocima:
- radovi uređenja korita i tehničkog čišćenja (strojna košnja dva puta godišnje): rijeka
Lonja (2,5 km), potok Presečno (1,6 km), potok Jarek Jales (1,5 km), potok Gegavac
(2 km), potok Breznica (3,8 km), potok Kobiljak (1,7 km), potok Cukovec (0,7 km) i
potok Brodi (1,8 km), a vrijednost radova za 15,6 km iznosila je oko 188.000 kn,
- radovi gospodarskog održavanja (uređenje kanala, uklanjanje naplavina, izrada
nasipa): rijeka Lonja (10 km), potok Presečno (1,6 km), potok Gegavac (1 km), potok
Cukovec (0,7 km), potok Kračevec II (0,4 km), potok Ščepanje I (2,1 km), potok
Ščepanje II (2 km), potok Brodi (1,8 km) i potok Brstec (2,4 km), a vrijednost radova
za ukupnih 22 km duljine iznosila je 4,16 mil. kn.
Ostali vodotoci:
lokacijama: Rijeka Voća – pritok Lapornik u Gornjoj Voći (0,7 km); potok Dunaj – Vulišinec
(2,2 km); Kanal Brezje – Varaždin (1,5 km); potok Slivarsko – Slivarsko (Vrapci) (1,0 km);
potok Cvetlin – Cvetlin (0,7 km); potok Beletinec – Beletinec (1,1 km); potok Vukovec –
Kaniža (0,5 km); potok Bužanić – Beletinec (0,9 km); Kruški potok – Leskovec (1,0 km);
potok Črnec 2 – Martijanec (1,3 km); potok Kamenica – Kameničko Podgorje (0,5 km); potok
Špica – Ljubešćica (0,5 km); Hruškovec – Kalnički Ljubelj (0,1 km); potok Šaša – Vrbno (1,3
km); potok Ivanuševec – Ivanec (0,5 km); potok Žarovnica – Žarovnica (1,2 km); potok
Pošalitva – Lovrečan (0,5 km); Varteksov kanal – Varaždin (0,1 km); potok Žabnik –
Šemovec (1,6 km); potok Sveti Rok – Novi Marof (0,5 km); potok Beretinec – Beretinec (1,5
km); potok Črna Mlaka – Budislavec (Domitrovec) (2 km); potok Tužno – Tužno (1,9 km);
potok Ribnjak – Novi Marof (0,9 km); potok Bela – Belski Dol (2,5 km); potok Bistrica –
Ivanec (0,5 km); potok Ljuba voda – Ljubešćica (2,5 km); Odušni kanal – Šemovec (3,5 km);
potok Prekno – Vidovec (Zamlača, Nedeljanec) (1,3 km); potok Vukovoj – Klenovnik (1,5
km); potok Špiritana – Veliki Bukovec (1,5 km); potok Ves – Lepoglava (0,7 km); potok
Brezovec – Poljanec (2,5 km); potok Šajevo – Črnec (1,0 km); potok Koruščak – Remetinec
(2,0 km); potok Mala Bednja – Podevčevo (1,6 km); Hrastovljanski kanal – Hrastovljan (1,2
km); potok Drenovec – Drenovec (0,3 km).
Zahvati uređenja korita vodotoka i inundacijskog pojasa na području Varaždinske

županije provode se u cilju poboljšanja protoka, povećanja prihvatnog kapaciteta za velike
vodne valove odnosno obrane od poplava, a prema planu upravljanja Hrvatskih voda i
uvjetima zaštite prirode nadležnog ministarstva.
Ukupna vrijednost radova za razdoblje od 2014. do 2017. godine iznosi oko 4,43 mil.
kn. Na području općina Breznica, Breznički Hum i Visoko koje ulaze u sliv Lonje nalazi se
5,5 km kanala I reda, 36,4 km kanala II reda, 21,2 km kanala III reda i 4,5 km kanala IV reda.
Planirani zahvati na području sliva dijela Varaždinske županije su nastavak održavanja
vodotoka i kanalske mreže za poboljšanje protoka te za smanjivanje opasnosti od poplava, a
sve prema Planu upravljanja Hrvatskih voda za tekuću godinu te prema uvjetima zaštite
prirode i dinamičkim planovima uređenja voda.
65
4.3. OCJENA POSTOJEĆEG STANJA NA PLITVICI I BEDNJI
Glavne karakteristike vodnog režima rijeke Bednje i Plitvice su kišni (pluvijalni)
režim, a posebno za rijeku Bednju i nepovoljan lepezasti oblik gornjeg dijela slivnog područja
te nepovoljno i obilno pritjecanje vode iz brdskih bujičnih potoka s obronaka Ivančice i Ravne
gore. Naglo formiranje vodnih valova prouzrokuje česte poplave, razaranje korita te prijenos i
taloženje nanosa.
Nakon obilnih kiša u nizinskom dijelu velike količine vode zaostaju na tlu koje ne
drenira vodu što zatim uzrokuje plavljenja. Tla u dolini rijeke Plitvice, a posebno rijeke
Bednje su nepovoljnih fizikalnih, kemijskih i hidropedoloških svojstava. Dreniranost je vrlo
slaba i nepotpuna, a tla su pogodna samo za šume, travnjake i livade. Za obilnih padalina
korito rijeke još i može zaprimiti svu vodu, ali okolno zemljište ostaje i nadalje pod vodom.
Ta voda ne može otjecati u podzemlje niti je njezinu pojavu moguće spriječiti.
Dosadašnji zahvati uređenja korita provodili su se u cilju povećanja prihvatnog
kapaciteta za velike vodne valove odnosno obranu od poplava onih građevina koje se nalaze u
inundacijskom području unutar kojeg je uvijek moguće očekivati razlijevanje rijeke.
Međutim, za velikih vodnih valova i padalina u tim područjima poplavu nije moguće spriječiti
čak ni u slučaju povećanja profila korita i nadvisivanja obale jer je količina vode koja pritječe
u inundacijsko područje rijeke Bednje izuzetno nagla, obilna i razorna.
Upravo iz tog razloga ne bi trebalo više djelovati na saniranju posljedica nego na
sprječavanju uzroka nastanka problema, a to znači da je vodu potrebno privremeno
zadržati u gornjem dijelu sliva rijeke.
Čak i nakon gradnje novih zaštitnih vodnih građevina (nasipa) Hrvatske vode ne mogu
preuzeti odgovornost za moguće štete. Jedinice lokalne samouprave, vlasnici i korisnici
zemljišta uz vodotoke postavljaju uvjete koje nije moguće ispuniti odnosno nije moguće
spriječiti pojavu velikih voda, a samim time u izuzetnim hidrometeorološkim situacijama nije
moguće spriječiti plavljenje unutar poplavnih područja.
Pritisak na poplavne i inundacijske npovršine u smislu nove izgradnje vrši se i nadalje
jer su ta područja nizinska što znači lako pristupačna i pogodna za infrastrukturno opremanje.
Od novih namjena prednjači otvaranje tzv. industrijskih (gospodarskih, poduzetničkih,
poslovnih, investicijskih) zona čije funkcioniranje može već sutra biti ugroženo zbog
opasnosti od 50 ili 100 godišnjih velikih voda.
Činjenica jest da cijeli niz korisnika s novim namjenama trajno zauzima dragocjen
prostor prirodnih retencijskih površina koje bi mogle poslužiti za ublažavanje vodnih valova.
Prostorni planovi JLS-a nisu usklađeni s planskim dokumentima upravljanja vodama kako bi
se spriječila gradnja, proširenje građevinskih područja i planiranje novih namjena.
Može se konstatirati da općenito u provođenju vodnogospodarskih radova do sada nije
stavljan naglasak na preventivne mjere i to:
- restriktivno korištenje zemljišta na područjima rizika od poplavljivanja u smislu zabrane
nove gradnje kako bi se smanjio rizik od mogućih šteta,
- korištenje inundacijskih površina u skladu s postojećim uvjetima (poplavne površine
koristiti kao livade, travnjake i pašnjake),
- korištenje retencijskih površina kao mjeru zaštite od poplava (prirodno zadržavanje
vode na tlu ima prednost u odnosu na brzo otjecanje),
- očuvanje šireg vegetacijskog pojasa rijeke u cilju održavanja ekološke ravnoteže,
krajobrazne i biološke raznolikosti,
- sagledavanje krajnjih učinaka korištenja prostora na način da se svi mjerljivi i
nemjerljivi međuutjecaji i troškovi sagledaju međusobno i na duže vremensko
razdoblje.
66
Dosadašnja provedba lokalnih, točkastih i interventnih mjera zaštite od poplava ima
negativne utjecaje uzvodno i nizvodno jer pri planiranju zaštitnog sustava nije uvažen cjelovit
pristup koji u razmatranje uzima čitav riječni sliv odnosno nedostaje plan održivog
upravljanja rizicima od poplava. Potrebno je kroz planski dokument upravljanja malim slivom
definirati cjelovito, sveobuhvatno i interdisciplinarno rješenje problema plavljenja
rijeka Plitvice i Bednje na cijelom toku od izvora do ušća.
Stoga su prevencija i zaštita od poplava te smanjenje rizika od mogućih šteta počele
biti razmatrane cjelovito za cijeli riječni sliv Plitvice i Bednje uključivo sa svim
pritocima. Plan upravljanja rizicima od poplava za mali sliv Plitvica-Bednja utvrditi će
održive ciljeve i mjere za ostvarenje tih ciljeva na način da se usuglase kriteriji ekonomske
isplativosti i ekološke prihvatljivosti. Upravo je izgradnja planiranih retencija u gornjem
slivu rijeke Bednje na tom tragu.
Revitalizacija i renaturacija vodotoka
Radovi na uređenju i održavanju korita vodotoka dugi niz godina izvodili su se

isključivo na tehnički način:
- u potpunosti se odstranjuje sva prizemna, grmolika i visoka vegetacija uz rijeku i
priobalje zbog čega biljne i životinjske vrste gube svoja staništa i biotope, obale su
podložne eroziji, a nestaje i zaštitni zeleni tampon koji štiti od okolnih štetnih utjecaja
(umjetna gnojiva, pesticidi, druge vrste onečišćenje),
- zbog produbljivanja i izravnavanja dna korita nestaju udubljenja i rupe s većom
količinom vode i mrijestilišta za ribe, a smanjuje se količina vode u meandrima i
rukavcima koja se tu zadržava i za sušna vremena i mijenja se temperatura vode,
- rijeka je pretvorena u kanal i prestala je plaviti vlažne livade što negativno djeluje na
močvarna i vodna staništa koja predstavljaju ciljeve očuvanja ekološke mreže,
- uklanjanjem nanosa i naplavina podiže se sediment i naglo mijenja fizička i kemijska
kvaliteta vode što značajno utječe na ribe i druge vodne organizme (promjena pH,
smanjena koncentracija kisika, zamućenje),
- produbljivanje korita utječe na nivo podzemnih voda okolnog područja i mijenja se
fitocenološki sastav livada, nizinskih šuma i vodnih staništa,
- odstranjuju se velike stablašice koje vrše višestruke korisne i važne funkcije:
sprječavaju eroziju obale, sjenom smanjuju grmoliki podrast koji smanjuje protočnost
korita, stanište su brojnim životinjskim vrstama, posebice ptičjim, prepoznatljiv su
vizualni identitet vodnog krajolika kojeg čini pojas visoke vegetacije.
Na području sliva Bednje trenutno nema mogućnosti za povratak prvobitnih staništa i

linijskih koridora za migraciju vrsta zbog kontinuiranog izvođenja radova odstranjivanja
vegetacije. Postoji opasnost da ugrožene vrste potpuno nestanu ukoliko se rijeka od izvora do
ušća pretvori u jednoobrazni kanal. Promijenjen je prirodni režim poplavljivanja livada i
snižena je razina podzemne vode čime su nestali uvjeti za vrste ovisne o visokoj količini vlage
na staništu. Povratak vrsta ovisi o ekološkoj obnovi rijeke na način da se omogući prirodna
sukcesija priobalne vegetacije.
U cilju zaštite posebnih vrijednosti i obilježja vodnog ekosustava do sada nisu vršeni
zahvati oplemenjivanja, revitalizacije i renaturacije devastiranih vodotoka (sadnja visoke
vegetacije u cilju sprječavanja erozije obala i formiranja staništa životinjskim vrstama,
oblikovanje riječnog dna i obala na način da se omogući boravak i razmnožavanje
životinjskim vrstama) već se obale prepuštaju isključivo procesu prirodne sukcesije.
67
Uvođenje ekoloških mjerila u upravljanje vodama podrazumijeva obnovu vodnog
okoliša i vraćanje voda u do-prirodno stanje za biološku populaciju (biljnu i životinjsku i
njihova staništa). Očuvanjem ekološke cjeline rijeke postižu se slijedeći pozitivni učinci:
- pasivnom zaštitom od poplava u sklopu prirodnih retencija vodotoku se
osigurava dostatan prostor za dinamiku i prihvaćanje vodnog vala,
- prirodne retencije traže niske troškove održavanja dok jednom regulirane rijeke
zahtijevaju održavanje sa znatnim financijskim ulaganjima,
- razlijevanje vode na većem području osigurava čistu vodu i veću filtraciju organskog
onečišćenja,
- zadržavanjem poplavnih područja i šireg vegetacijskog pojasa uz vodotok povećava se
biološka raznolikost i broj biljnih i životinjskih vrsta,
- zadržavanjem više razine podzemnih voda osigurava se opstanak izuzetno vrijednih
fitocenoza i biotopa vlažnih staništa,
- prirodni krajolik rijeke nudi brojne i atraktivne mogućnosti rekreacije na otvorenom
(šetnja, ribolov, veslanje, plivanje, biciklizam, fotosafari i dr.), koja može upotpuniti
turističku ponudu lokalnog područja.
4.4. ODVODNJA OTPADNIH VODA

Prema podacima tvrtke Varkom d.d., u cilju rješavanja odvodnje otpadnih voda kao
strateškog cilja Županije izrađena je Studija zaštite voda Varaždinske županije prema
standardima EU što je jedan od najznačajnijih strateških dokumenata za sustavno provođenje
zaštite voda na području Županije. Studija odvodnje čini koncepcijsku osnovu za sustavno
provođenje zaštite voda na području Županije s prijedlozima izgradnje po sustavima. Ciljevi
Studije zaštite voda su:
- izgraditi i proširiti sustave odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda od stanovništva i iz
gospodarstva kako bi se samo pročišćene otpadne vode ispuštale u prijemnike,
- staviti pod kontrolu sve izvore onečišćenja.
Studijom je u sustavu javne odvodnje obuhvaćeno 94% stanovništva Županije, a
troškovi izgradnje sustava odvodnje i pročišćavanja iznositi će oko 2,2 milijardi kuna pri
čemu bi se u financiranju izgradnje koristili svi raspoloživi izvori i modeli, a prvenstveno
raspoloživi fondovi EU.
Trenutno stanje na području odvodnje otpadnih voda u Varaždinskoj županiji nije
zadovoljavajuće. Samo pojedina veća naselja imaju više ili manje izgrađen sustav javne
odvodnje dok se u većini naselja otpadna voda rješava individualnim putem tj. septičkim
jamama. Oborinska voda se odvodi uglavnom otvorenim kanalima ili cestovnim jarcima u
najbliže vodotoke. Česti su primjeri direktnog ispuštanja otpadne vode u najbliži odvodni
jarak ili direktno u najbliži vodotok kao i postojanje i upotreba procjednih septičkih jama
čime se otpadna voda direktno infiltrira u podzemlje i u vodonosne slojeve.
Sustav javne odvodnje mješovitog tipa u funkciji je u gradu Varaždinu gdje se
prihvatna otpadna voda usmjerava prema glavnom gradskom kolektoru i prema uređaju za
mehaničko-biološko pročišćavanje otpadnih voda.
Prema podacima tvrtke Varkom d.d. Varaždin u razdoblju 2014.-2017. godine
dovršena je izgradnja pojedinih sustava za odvodnju otpadnih voda sukladno ''Studiji zaštite
voda Varaždinske županije''. Dovršena je izgradnja sustava tzv. zone ''Kućan'' (Kućan Marof,
Kućan Gornji, Kućan Donji), Hrašćica te dio sustava južnog područja grada Varaždina.
Dovršeni su radovi na južnom slivu odvodnje naselja Trnovec Bartolovečki, a uključivo
rasteretni kanal do rijeke Plitvice za odvodnju oborinskih voda i precrpnu stanicu (PS)
''Čunica'' s tlačnim sustavom cjevovoda za transport sanitarnih otpadnih voda do sustava
''Kućan'' i nadalje istočnog kolektora grada Varaždina.
68
Izgrađen je i značajan dio sustava odvodnje Sračinec, Petrijanec i Majerje. Pušteno je
u pogon desetak prepumpnih stanica za evakuaciju oborinskih voda i transport sanitarnih
otpadnih voda do sabirnih kolektora i nadalje do uređaja za pročišćavanje. Ukupni kapacitet
prepumpnih stanica je 2.750 l/s (PS Kućan Getro, PS Sračinec, PS Hrašćica, PS Petrijanec, PS
Kneginec, PS Kućan 1, PS Kućan 4 i dr.).
Ukupna investicijska vrijednost za razdoblje 2014.-2017. godine bila je oko 85 mil.
kn, a izvori financiranja bili su bespovratna sredstva nadležnog ministarstva, Hrvatskih voda,
Županije, JLS-a i tvrtke Varkom d.d. Prioritetno su realizirane investicije u sustavima
odvodnje na području zona sanitarne zaštite vodocrpilišta Regionalnog vodovoda Varaždin.
U razdoblju 2014.-2017. godine pripremljen je strateški projekt razvoja sustava
odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda tzv. Aglomeracija Varaždin. Ovaj projekt obuhvaća
područje grada Varaždina, uključivo naselja Jalkovec, Gojanec, Črnec, Poljana Biškupečka te
10 prigradskih općina i to: Trnovec Bartolovečki, Gornji Kneginec, Sveti Ilija, Beretinec,
Maruševec, Vidovec, Vinica, Cestica, Petrijanec i Sračinec. Obuhvaćeno je ukupno
vodozaštitno područje (III zona zaštite) vodocrpilišta Bartolovec, Vinokovščak i Varaždin.
Predviđena je izgradnja razdjelnog sustava odvodnje ukupne dužine 240 km, 110 prepumpnih
stanica te modernizacija i povećanje kapaciteta uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na
lokaciji Motičnjak. Projekt je ukupne vrijednosti 650 mil. kn bez PDV-a, a krajem 2017.
godine zaključeni su ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava i sufinanciranju. Provedene su
javne nabave za izgradnju sustava odvodnje, zaključeni ugovori s izvođačima i početkom
2018. godine započele su operativne aktivnosti na realizaciji projekta. Plansko razdoblje
realizacije projekta je sukladno operativnom programu ''Konkurentnost i kohezija'' do kraja
2022. godine.
Temeljni problem sustava javne odvodnje i pročišćavanja Aglomeracije Varaždin jesu
otpadne vode iz industrije koja većinom nema izgrađene predtretmane industrijskih otpadnih
voda. Veliki, nedopušteni ekstremi hidrauličkog, organskog i kemijskog opterećenja u
industrijskim otpadnim vodama nepremostiva su poteškoća u radu centralnog uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda.
Također su u tijeku završne aktivnosti na izradi Studije izvodljivosti, Idejnog i
Glavnog projekta za Aglomeracije Ludbreg, Novi Marof, Veliki Bukovec i Lepoglavu.
Ukupna predračunska vrijednost ovih Aglomeracija je 50 mil. eura s obvezom realizacije do
kraja 2023. godine.
Poslove pripreme, realizacije, izgradnje i upravljanja izgrađenim sustavima u obvezi je
realizirati Varkom d.d. Varaždin kao javni isporučitelj vodne usluge, a sve sukladno
odredbama Zakona o vodama.
Za Aglomeraciju Varaždinske Toplice također je izrađena cjelokupna priprema
projekta, od izrade i odobrenja Studije izvodljivosti, izrađeni su Glavni projekti, riješeni
imovinski odnosi i od nadležnog Ministarstva odobren je aplikacijski paket. Krajem 2017.
godine zaključeni su ugovori o sufinanciranju i dodjeli bespovratnih sredstava. Projekt je
ukupne vrijednosti 50 mil. kn, a u tijeku su završne aktivnosti na izradi dokumentacije za
nadmetanje s ciljem ugovaranja radova. Krajnji rok dovršetka je 2023. godina.
Prema podacima tvrtke Ivkom-vode d.o.o. procijenjena količina otpadnih voda 1.700
m3/dan za odvodni sustav naselja Ivanec jer na preostalom dijelu isti nije izgrađen. Otpadna
voda od domaćinstava i pravnih osoba te oborinska voda s prometnih površina skuplja se u
kanalizacijski sustav i ispušta u vodotoke i rijeku Bednju. Postoje tri glavna ispusta
kanalizacijskih kolektora. U razdoblju od 2010. do 2013. godine izgrađeno je kanalizacijskih
cjevovoda u vrijednosti 2,6 mil. kn.
69
Otpadna voda iz domaćinstava i od pravnih osoba te oborinska voda s prometnih
površina skuplja se u kanalizacijski sustav i sipušta u rijeku Bednju. Postoje tri glavna ispusta
kanalizacijskih kolektora.
Kontrola otpadnih voda provodi se u rokovima i po parametrima kako je definirano u
vodopravnoj dozvoli za ispuštanje otpadnih voda. Kvaliteta vode koje se ispušta povemeno ne
zadovoljava kriterije maksimalno dozvoljenih koncentracija za neke tvari.
Za izgradnju potrebnih kolektora, kanalizacijske mreže i uređaja za pročišćavanje
otpadnih voda potrebno je osigurati oko 130 mil. kn. U tijeku su završne pripreme za
apliciranje Aglomeracije Ivanec na EU fondove.
Krajem 2017. godine započeta je izgradnja kanalizacijskog sustava u naselju Bedenec
koji nije u obuhvatu Aglomeracije Ivanec. Nakon izgradnje II faze naselje Bedenec biti će
spojeno na sustav odvodnje otpadnih sanitarnih voda koje će se pročišćavati na uređaju za
pročišćavanje otpadnih voda Ivanca.
U tijeku je projektiranje odvodnje otpadnih voda za centar naselja Bednja koje će se
pročišćavati na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda Bednje.
Prema podacima tvrtke Odvodnja d.o.o. Ludbreg na većem dijelu naselja Ludbreg
izveden je sustav mješovite odvodnje betonskim kanalizacijskim cijevima profila DN 200 do
DN 1300. Na glavnim kolektorima položenim uz Bednju izvedeni su direktni ispusti u
vodotok. Otpadne vode mješovitog sustava odvodnje naselja Ludbreg ispuštaju se bez
pročišćavanja u rijeku Bednju.
Na zapadnim dijelovima sustava odvodnje otpadne vode prikupljaju se betonskim
kanalizacijskim cijevima te kanaliziraju do glavnih kolektora te se zatim ispuštaju u rijeku
Bednju.
Veći dio sliva gravitira kolektoru IV koji prolazi ulicama Kačićeva.P.Krešimira-
Nazorova-P.Zrinskog-Trg slobode te se većina otpadnih voda slijeva do glavnog ispusta u
rijeku Bednju koji se nalazi uzvodno od prijelaza željezničke pruge. Manji dio sliva lijeve
obale rijeke bednje gravitira uzvodnim sekundarnim ispustima kanalizacije.
Na istočnim dijelovima naselja Ludbreg uz desnu obalu bednje otpadne vode se
prikupljeju mrežom kanalizacijskih kolektora koja se priključuje na dva glavna kolektora
profila DN 1200. Tok otpadne vode usmjeren je prema zapadu do lokacije rasterećenja i
sifonskih prijelaza Bednje. Sifonskim prijelazima omogućava se povezivanje istočnog i
zapadnog dijela sustava.
Na području naselja Selnik izveden je sustav mješovite odvodnje. Odvodnja je
izvedena betonskim kanalizacijskim cijevima profila DN 300 do DN 1000. Nedavno su
izvedeni objekti završne dispozicije kanaliziranih voda (spojni kolektor i kišni preljev) te
pripadni biljni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda (bio laguna). Recipijent pročišćenih
otpadnih voda kanalizacijskig sustava naselja Selnik je staro korito Plitvice.
Na području ostalih prigradskih naselja odvodnja otpadnih voda rješava se putem
septičkih jama od kojih većina ne osigurava potpunu vodonepropusnost pa dio otpadnih voda
odlazi u podzemlje ili u otvorene kanale za oborinsku odvodnju.
Izrada Studije izvedivosti za sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda
aglomeracije Ludbreg započela je tijekom 2014. godine. U okviru Studije definiran je obuhvat
aglomeracije Ludbreg i aglomeracija je proširena na susjedne općine Martijanec i Sveti Đurđ.
Krajem 2017. godine započete su aktivnosti na izradi projektne dokumentacije za
izgradnju sustava sanitarne odvodnje aglomeracije Ludbreg. Nositelj svih aktivnosti je tvrtke
Varkom d.d te se predviđa da će sukladno Uredbi o uslužnim područjima (''Narodne novine''
broj 67/14) Varkom d.d. u potpunosti preuzeti komunalno društvo Odvodnja d.o.o. Ludbreg.
70
Podaci jedinica lokalne samouprave:
Tablica 59: Podaci JLS-a o odvodnji

Varaždin U sklopu pročistača voda na Motičnjaku sagrađeno je bioplinsko postrojenje, a na planu
kanalizacijske mreže potrebno je izgraditi mrežu u Gojancu i Črncu te dovršiti mrežu u
dijelu Jalkovca i Zbelave što se očekuje izvršiti u sklopu projekta Aglomeracije Varaždin.
Ivanec Tijekom izvještajnog razdoblja tvrtka Ivkom-vode d.o.o. započela je s provedbom projekta
izgradnje sanitarne kanalizacije naselja Bedenec koje prema popisu stanovništva broji
gotovo najveći broj kućanstava. Započete su pripremne aktivnosti na projektu Sustav
odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Ivanec, a obuhvaćaju izvođenje
radova na dogradnji i rekonstrukciji sustava odvodnje, sanaciju postojećeg sustava
odvodnje, izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV) te poboljšanje uvjeta i
opreme za upravljanje sustavom odvodnje na području aglomeracije Ivanec. Do kraja ovog
izvještajnog razdoblja izrađena je sva projektna i studijska dokumentacija, započelo se s
rješavanjem imovinsko-pravnih odnosa te se početak radova planira u 2019. godini.
Ludbreg Ludbreg je dio Projekta Aglomeracije sliva Bednje, a koji se planira provesti u razdoblju od
2018.-2023. godine.
Novi Marof Kanalizacija je tek djelomično izgrađena u naseljima Novi Marof, Remetinec, Krč,
Mađarevo, Grana i Gornje Makojišće dok ostala naselja nemaju izgrađenu kanalizaciju. U
proteklom četverogodišnjem razdoblju izgrađena je kanalizacija u naselju Grana i Gornje
Makojišće. Pitanje odvodnje otpadnih voda za veći dio područja Grada Novog Marofa
planira se riješiti gradnjom kanalizacijske mreže putem Aglomeracije Novi Marof koja
osim Novog Marofa obuhvaća i naselja Mađarevo, Krč, Granu, Gornje Makojišće,
Možđenec, Remetinec, Strmec, Presečno, Ključ, Oštrice i Orehovec. Po izradi potrebne
dokumentacije izgradnja sustava odvodnje Aglomeracije Novi Marof biti će kandidirana za
financiranje putem fondova Europske unije dok bi preostali dio sredstava trebali osigurati
Hrvatske vode Zagreb i Grad Novi Marof. Očekuje se da bi se na taj način riješilo pitanje
odvodnje za naselja obuhvaćena aglomeracijom do 2023. godine.
Lepoglava Šire gradsko područje Lepoglave nema izgrađenu kanalizaciju koja bi činila jedinstven
sustav. Postojeća mreža je mješovitog tipa, građena je sporadično i prema trenutnim
potrebama razvoja društva s ciljem odvođenja otpadnih voda iz neposrednog mjesta
stanovanja i ispuštanja u najbliže vodotoke bez ikakve obrade. Kako je najveći dio
stanovništva u centru i naseljima, shodno tome je i najveći postotak pokrivenosti
postojećom mrežom upravo na tom području. Nepročišćene otpadne vode ispuštaju se u
rijeku Bednju i njene pritoke što predstavlja opasnost za onečišćenje podzemnih voda.
Stoga je nužno izgraditi cjeloviti sustav javne vodoopskrbe i odvodnje za cjelokupno
područje grada Lepoglave. U tijeku je izrada Elaborata zaštite okoliša za potrebe provedbe
postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš za zahvat Aglomeracija
Lepoglava i izrada aplikacije za prijavu projekta poboljšanja vodno-komunalne
infrastrukture Aglomeracije Lepoglava za sufinanciranje sredstvima Kohezijskog fonda te
izrada Studije izvodljivosti s analizom troškova i koristi poboljšanja vodno-komunalne
infrastrukture aglomeracije Lepoglava. U naselju Kamenica izgrađen je uređaj za
pročišćavanje otpadnih voda u vrijednosti od 783.438 kn, a sufinanciran je sredstvima iz
IPARD programa za mjeru 301. Grad Lepoglava je upravljanje predmetnom građevinom
povjerio Varkom-u d.d. kao upravitelju bez naknade. Gradsko vijeće donijelo je Odluku o
odvodnji otpadnih voda na području Grada Lepoglave (Službeni vjesnik Varaždinske
županije broj 60/15 i 10/16) kojom su utvrđeni uvjeti i način odvodnje otpadnih voda na
području Grada Lepoglave kao i uvjeti za korištenje, održavanje i izgradnju sustava za
odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, a u svrhu zaštite čovjekove okoline i očuvanja
vode od prekomjernog zagađivanja s ciljem njenog daljnjeg korištenja.
Varaždinske Ishođena je građevinska dozvola za sustav odvodnje za područja naselja Varaždinske
Toplice Toplice, Lukavčec, Tuhovec, Svibovec i Jalševec. Za područja naselja Varaždinske
71
Toplice izrađen je projekt vanjskog sustava prikupljanja i odvodnje termalnih voda te
odvajanja potoka od postojećeg sustava odvodnje. Ishođena je lokacijska dozvola za
biološki pročistač i donijeta Odluka o određivanju javnog isporučitelja vodne usluge javne
odvodnje te će provoditi daljnje aktivnosti na realizaciji projekta.
Bednja Odvodnja otpadnih voda na području Općine izvedena je sustavom sabirnih septičkih jama
po svakom domaćinstvu zasebno. Zabilježeni su pojedini slučajevi ispuštanja fekalnih voda
direktno u vodotoke čije je rješavanje u nadležnosti komunalnog redarstva Općine Bednja.
Općina je pristupila izradi projektne dokumentacije za izgradnju sustava kanalizacijske
odvodnje za naselje Bednja i užu okolicu.
Beretinec Sustav kanalizacije nije izgrađen, međutim izgradnja sustava kanalizacije započet će u
drugoj polovici 2018. godine na području naselja Beretinec i Črešnjevo u sklopu projekta
Aglomeracija Varaždin sufinanciranog iz sredstava EU fondova. Odvodnja fekalnih
otpadnih voda u naseljima rješava se za sada izvedbom septičkih jama s taložnicama ili
izravnom infiltracijom tekućeg dijela u podzemlje. Recipijenti za otpadne vode su lokalni
potoci i kanali uz prometnice što će se riješiti u narednom razdoblju izgradnjom sustava
kanalizacije.
Breznica Odvodnja otpadnih voda na području Općine ostaje neriješeni problem. Izrađen je idejni
projekt rješenja otpadnih voda.
Breznički Planira se rješenje sustava odvodnje s područja općine kroz dva sustava ispustom u rijeku
Hum Lonju i potok Breznica za što postoje Idejna rješenja.
Cestica Izgrađen je pročistač otpadnih voda u Gospodarskoj zoni Otok Virje. Započeo je projekt
Aglomeracije čiji bi radovi na području općine Cestica trebali započeti u svibnju.
Donja Voća Općina Donja Voća nema izgrađeni sustav odvodnje.
Gornji Kanalizacija je u Općini većim dijelom završena u nizinskom dijelu naselja Turčin, Gornji i
Kneginec Donji Kneginec te jednim dijelom na području Varaždin Brega. Završena je izgradna
prepumpne stanice kojom će se otpadne vode s područja Općine prebacivati na pročistač
grada Varaždina, a nakon završetka radova na aglomeraciji Varaždin u sklopu koje će se na
nekoliko lokacija izvršiti spajanje kanalizacijske mreže u jednu cjelinu.
Jalžabet Za naselje Leštakovec i Kelemen izgrađena je sanitarna kanalizacijska mreža te za dio
Kaštelanca i Jakopovca. U naselju Jalžabet trenutno se izgrađuje sanitarna kanalizacijska
mreža. Za naselje Novakovec ishođuje se građevinska dozvola.
Klenovnik Planira se izgradnja sustava odvodnje (kanalizacija) i pročistača otpadnih voda.
Ljubešćica Općina je posljednjih nekoliko godina radila na izgradnji mješovitog sustava odvodnje
(oborinskih i sanitarno-fekalnih otpadnih voda). Formirana je poduzetnička zona
Ljubešćica u kojoj će se izvesti razdjelni sustav odvodnje otpadnih voda tako da će se
izgraditi posebni cjevovodi za odvodnju sanitarnih otpadnih voda i oborinskih voda. U
planu je i izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda koji je zajedno s cjelokupnim
kanalizacijskim sustavom u visokoj fazi projektiranja.
Mali Bukovec Općina Mali Bukovec zasad nema izgrađen sustav za odvodnju i pročišćavanje otpadnih i
oborinskih voda. Izrađen je Idejni projekt sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih i
oborinskih voda u svim naseljima Općine. U tijeku je izrada Studije izvodljivosti sustava
prikupljanja i odvodnje aglomeracije Veliki Bukovec. Aglomeracija Veliki Bukovec koja
zapravo pokriva područja općina Veliki i Mali Bukovec, predviđa izgradnju jednog
zajedničkog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV). Općinsko vijeće donijelo je
Odluku kojom se krenulo u kupnju nekretnina za potrebe izgradnje UPOV-a za
aglomeraciju na području Općina Veliki i Mali Bukovec.
Martijanec Općina Martijanec nema sustav za odvodnju i pročišćavanje otpadnih komunalnih voda.
Općinsko vijeće donijelo je odluku o povjeravanju svih poslova oko izgradnje i održavanja
sustava poduzeća tvrtki Varkom d.d.
Maruševec Započeta je izgradnja aglomeracije Varaždin za odvodnju otpadnih voda na području dijela
Općine Maruševec.
Petrijanec Na području Općine djelomično je izgrađena kanalizacijska mreža s prepumpnim stanicama
(dio naselja Petrijanec i Majerje). Trenutno je u postupku početak provedbe aglomeracije
odnosno početak radova na izgradnji kanalizacijske mreže s ciljem odvodnje oborinskih
voda i to na području cijele Općine. Problem onečišćenja voda evidentan je kroz fekalnu
72
odvodnju odnosno gradnju sabirnih septičkih jama i to u većem broju domaćinstva, a za što
se mora donijeti plan zbrinjavanja takvih otpadnih voda.
Sračinec Većina Općine Sračinec pokrivena je sustavom odvodnje i kanalizacije, a planira se da bi
do 2020. godine cijelo područje Općine bilo pokriveno sustavom odvodnje i kanalizacije.
Sveti Đurđ Na području Općine nema izgrađene kanalizacije. U tijeku je izrada projektne
dokumentacije za izgradnju sustava odvodnje otpadnih voda Općine Sveti Đurđ.
Sveti Ilija Ishođena je građevinska dozvola za izgradnju sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih
voda aglomeracije Varaždin, planirani početak gradnje je početkom 2018. godine. Bio-
pročistač na području naselja Sveti Ilija u potpunoj je funkcionalnosti.
Trnovec Početkom 2017. godine dovršeni su radovi na izgradnji građevina kojima je omogućeno
Bartolovečki puštanje u pogon funkcionalne cjeline sustava za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda
naselja Trnovec (PS Čunica rasteretni kanal Čunica-Plitvica i dr.). Da bi se omogućilo
priključenje na sustav odvodnje svakom domaćinstvu naselja Trnovec potrebno je još
izgraditi cjevovod u ulicama Nikole Tesle i Vladimira Nazora ukupne dužine 1.629 m.
U razdoblju od 2017. do 2021. godine na području Općine provoditi će se projekt
Aglomeracije Varaždin – Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda (dogradnja
sustava odvodnje), a o istome je sklopljen Ugovor.
Veliki Još uvijek postoji problematika vezana za odvodnju otpadnih voda. Izrada idejnog rješenja
Bukovec je pri kraju, očekuje se izrada glavnog projekta zajedničke aglomeracije Općine Veliki
Bukovec i Mali Bukovec koje je povjereno tvrtki Varkom d.d.
Vidovec Problem odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području općine Vidovec počeo se
rješavati tijekom 2017. godine potpisivanjem ugovora za izgradnju sustava kanalizacije
(aglomeraciju) u gradovima Varaždinu i Varaždinskim Toplicama, te u deset općina:
Sračincu, Petrijancu, Cestici, Vinici, Maruševcu, Beretincu, Vidovcu, Gornjem Knegincu,
Svetom Iliji i Trnovcu Bartlovečkom. Time je započelo najveće ulaganje u lokalnu
infrastrukturu dosad, ukupno vrijedno čak 855,8 milijuna kuna, a koje obuhvaća više od
85.000 stanovnika. Lokalna samouprava pritom sudjeluje samo s 5,72 % sredstava dok
71,38 % čine bespovratna sredstva EU, a 22,9 % sredstva države i Hrvatskih voda. Osim
kanalizacijske mreže navedenim sredstvima izgradit će se i više od 100 objekata te
dograditi i rekonstruirati pročistači otpadnih voda. U Općini Vidovec otvoreno je gradilište
A3, planirano je polaganje cijevi u dužini 64 kilometra, a uredit će se i 42 crpne stanice.
Vrijednost ugovorenih radova je oko 95,5 milijuna kuna. Otpadne vode iz domaćinstava
prikupljaju se putem individualnih septičkih jama, a oborinske vode odvode se otvorenim
jarcima u lokalne vodovode i kanale uz prometnice bez pročišćavanja. Izgradnja modernog
kanalizacijskog sustava zamijenit će postojeće septičke jame u domaćinstvima te će
osigurati bitne preduvjete za nesmetani gospodarski razvoj i značajan utjecaj na ekološke
aspekte na području općine Vidovec.
Vinica Općina Vinica započela je 2017. godine s izgradnjom sustava odvodnje (kanalizacije) u
dijelu naselja Gornje Ladanje, a radovi izgradnje kanalizacije nastavljeni su ove godine u
sklopu projekta Aglomeracije Varaždin.
Visoko Na području Općine Visoko nema izgrađene mreže za odvodnju otpadnih voda
(kanalizacije). Općina ima izrađeno idejno rješenje za sustav odvodnje i pročišćavanje
otpadnih voda za naselje Visoko, no međutim zbog velikih financijskih sredstava koja su
potrebna za realizaciju izgradnje navedenog projekt nije realiziran.
4.5. GOSPODARENJE OTPADOM
Županijska skupština Varaždinske županije donijela je 2008. godine Plan

gospodarenja otpadom u Varaždinskoj Županiji za razdoblje 2008.-2015. godine
(''Službeni vjesnik Varaždinske županije'' broj 9/08). Sukladno tom Planu, Županija se
koncepcijski orijentirala na uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom putem
Županijskog centra za gospodarenje otpadom.
Krajem 2008. godine ponovno je aktualiziran koncept uspostave Regionalnog centra
za gospodarenje otpadom, a 2009. godine Varaždinska županija potpisala je s tri susjedne
županije i Općinom Koprivnički Ivanec Društveni ugovor o osnivanju trgovačkog društva s
73
ograničenom odgovornošću "Piškornica" d.o.o. Regionalni centar za gospodarenje otpadom
sjeverozapadne Hrvatske.
S obzirom da se Varaždinska županija osnivanjem Piškornice d.o.o. opredijelila za
regionalni koncept zbrinjavanja otpada, tijekom izvještajnog razdoblja provođene su
aktivnosti na operativnoj uspostavi Regionalnog centra za gospodarenje otpadom što je
obuhvaćalo sufinanciranje otkupa zemljišta u obuhvatu budućeg Regionalnog centra, izradu
projektne dokumentacije, pripremu projekta za apliciranje sredstava iz EU fondova te
troškova poslovanja Piškornice d.o.o.
Dana 23.07.2013. godine na snagu je stupio Zakon o održivom gospodarenju otpadom
(''Narodne novine'' broj 94/13 i 73/17) koji nije predvidio daljnje donošenje županijskih
planova gospodarenja otpadom već je to ostala obveza za državu i jedinice lokalne
samouprave. Sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom dana 04.01.2017. godine
na snagu je stupio Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. – 2022.
godine (''Narodne novine'' broj 3/17).
Plan gospodarenja otpadom Varaždinske županije je bio na snazi do 31.12.2015.
godine odnosno dvije godine u okviru ovog izvještajnog razdoblja. Slijedom toga, a u cilju
ispunjavanja mjera utvrđenih Planom gospodarenja otpadom Varaždinske županije te u skladu
sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom u prve dvije godine ovog četverogodišnjeg
izvješća (2014. i 2015.) provođene su slijedeće mjere:
Izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada
Mjere izbjegavanja i smanjivanja količina otpada funkcionalno su zastupljene kroz
odvojeno skupljanje ambalaže, papira, kartona, plastike, stakla, metala, tekstila, otpadnih
guma, otpadnih motornih i otpadnih jestivih ulja, otpadnih vozila, elektronskog i električnog
otpada.
Mjere gospodarenja otpadom sukladno optimalnoj tehnologiji obrade otpada
Komunalni i neopasni proizvodni otpad skupljen na području Gradova Ivanec i
Lepoglava te Općina Bednja, Donja Voća, Klenovnik i Maruševec odlaže se na odlagalište
Jerovec u Gradu Ivancu. Otpad prikupljen u ostale 22 jedinice lokalne samouprave odlaže se
na odlagalište ''Johovača'' u Općini Velika Trnovitica (kod Garešnice u Bjelovarsko-
bilogorskoj županiji), odlagalište ''Baćanska'' u Općini Davor (Brodsko-posavska županija) i
odlagalište ''Piškornica'' u Općini Koprivnički Ivanec (Koprivničko-križevačka županija).
Tijekom izvještajnog razdoblja povremeno je u funkciji bila i građevina za mehaničko-
biološku obradu otpada u Varaždinu.
Sukladno članku 84. Zakona o održivom gospodarenju otpadom, pravna i fizička
osoba – obrtnik može, nakon što ishodi odgovarajuću dozvolu, započeti obavljati djelatnost
sakupljanja otpada postupkom sakupljanja otpada i interventnog sakupljanja otpada te
djelatnost oporabe, zbrinjavanja ili druge obrade otpada.
Sukladno članku 85. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike rješava o zahtjevu za
izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom za djelatnost koja uključuje gospodarenje
opasnim otpadom i postupke termičke obrade neopasnog otpada dok nadležno upravno tijelo
Županije rješava o zahtjevu za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom za djelatnosti koje
nisu vezane uz opasni otpad i termičku obradu.
Zakon o održivom gospodarenju otpadom je u prijelaznim odredbama definirao da sve
pravne osobe s ishođenom dozvolom za gospodarenje otpadom prema (starom) Zakonu o
otpadu moraju podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom u skladu s
novim Zakonom o održivom gospodarenju otpadom te je dao mogućnost da se taj postupak
može voditi do roka važenja dozvole izdane po Zakonu o otpadu. Nastavno se daje pregled
dozvola za gospodarenje otpadom izdanih sukladno Zakonu o održivom gospodarenju
otpadom:
74
Tablica 60: Pregled dozvola za gospodarenje otpadom Varaždinske županije
br. tvrtka rok važenja naziv dozvole

Dozvola za gospodarenje otpadom za obavljanje
Babić d.o.o.
djelatnosti sakupljanja, interventnog sakupljanja i
1. Lj. Gaja 44 03.11.2020.
oporabe neopasnog otpada postupcima R12 i R13 na
42208 Cestica
lokaciji u Virje Otoku, Gospodarska zona Cestica
Rješenje o izmjeni i dopuni Dozvola za gospodarenje
Babić d.o.o. otpadom za obavljanje djelatnosti sakupljanja,
2. Lj. Gaja 44 03.11.2020. interventnog sakupljanja i oporabe neopasnog otpada
42208 Cestica postupcima R12 i R13 na lokaciji u Virje Otoku,
Gospodarska zona Cestica
Bio-Goriva d.o.o.
djelatnosti sakupljanja i oporabe neopasnog otpada
3. Dobriše Cesarića 20 07.07.2022.
postupcima R12 i R13 na lokaciji gospodarenja otpadom
42000 Varaždin
Otok Virje, Gospodarska zona bb, Cestica
BT d.o.o., Babinec,
djelatnosti sakupljanja i oporabe građevinskog otpada
4. Varaždinska 35 07.11.2022.
postupcima R5, R12 i PU na lokaciji gospodarenja
42208 Cestica
otpadom u Babincu, Varaždinska b.b., Cestica
CE-ZA-R, Centar za djelatnosti sakupljanja, interventnog sakupljanja,
5. reciklažu d.o.o. 23.12.2019. pripreme za ponovnu uporabu, pripreme prije oporabe i
J. Lončara 15, Zagreb oporabe otpada postupcima R3, R4, R5, R12 i R13 na
lokaciji u Varaždinu, M. P. Miškine 63, Varaždin
C.I.O.S. MBO d.o.o. Dozvola za gospodarenje otpadom za obavljanje
6. Cehovska 44/M 17.04.2020. djelatnosti oporabe otpada na lokaciji u Varaždinu,
42000 Varaždin Cehovska ulica 44/M, Varaždin
Rješenje o izmjeni i dopuni Dozvole za gospodarenje

C.I.O.S. MBO d.o.o. otpadom za obavljanje djelatnosti oporabe otpada na
7. Cehovska 44/M 17.04.2020. lokaciji u Varaždinu, Cehovska ulica 44/M, Varaždin
42000 Varaždin
ČISTOĆA d.o.o. Dozvola za gospodarenje otpadom za obavljanje

8. Ognjena Price 13 14.01.2020. djelatnosti sakupljanja i pripreme prije oporabe na
42000 Varaždin lokaciji u Varaždinu, Trg Pavla Štoosa 41, Varaždin
ČISTOĆA d.o.o.
otpadom za obavljanje djelatnosti sakupljanja i pripreme
9. Ognjena Price 13 14.01.2020.
prije oporabe na lokaciji u Varaždinu, Trg Pavla Štoosa
42000 Varaždin
41, Varaždin
FE METALI d.o.o. Dozvola za gospodarenje otpadom za obavljanje
10. Martijanec 22.05.2019. djelatnosti sakupljanje otpada i pripremu prije oporabe
Varaždinska 18 na lokaciji Martijanec, Varaždinska 18, Martijanec
GUMIIMPEX – GRP
djelatnosti sakupljanja i oporabe otpada na lokaciji u
11. d.d., P. Miškine 64c 02.09.2019.
Trnovcu, Slobodna zona Varaždin, Gospodarska 9,
42000 Varaždin
Trnovec Bartolovečki
HRAST-EKSPORT- Dozvola za gospodarenje otpadom za obavljanje
PUKLAVEC d.o.o. djelatnosti sakupljanja i druge obrade otpada na lokaciji
12. 10.12.2020.
Hrastovljan 1c, 42232 gospodarenja otpadom Hrastovljan 1c, Donji Martijanec
Donji Martijanec
Ivkom d.d. djelatnosti sakupljanja i zbrinjavanja otpada postupkom
13. 31.12.2018.
V. Nazora 96b Ivanec D1 na lokaciji gospodarenja otpadom – Odlagalište
otpada „Jerovec“ Ivanec
Kontrans d.o.o. Dozvola za gospodarenje otpadom za obavljanje
14. Varaždinska 46 12.12.2022. djelatnosti sakupljanja, oporabe i zbrinjavanja otpada na
42208 Cestica lokaciji gospodarenja otpadom u Babincu, Cestica
75
br. tvrtka rok važenja naziv dozvole
Lotus 91 d.o.o. Dozvola za gospodarenje otpadom za djelatnosti
15. Braće Radića 103a, 16.06.2019. sakupljanja i oporabe otpada na lokaciji u Ludbregu,
Jalkovec, Varaždin Frankopanska 68, Ludbreg
Lotus 91 d.o.o. Rješenje o izmjeni i dopuni Dozvole za gospodarenje
16. Braće Radića 103a, 16.06.2019. otpadom za djelatnosti sakupljanja i oporabe otpada na
Jalkovec, Varaždin lokaciji u Ludbregu, Frankopanska 68, Ludbreg
Lotus 91 d.o.o. Dozvola za gospodarenje otpadom za obavljanje
17. Braće Radića 103a 03.11.2020. djelatnosti sakupljanja i oporabe neopasnog otpada na
Jalkovec, Varaždin lokaciji u Jalkovcu, Braće Radić 61a i 61b, Varaždin

Lotus 91 d.o.o.
otpadom za obavljanje djelatnosti sakupljanja i oporabe
18. Braće Radića 103a, 03.11.2020.
neopasnog otpada na lokaciji u Jalkovcu, Braće Radić
Jalkovec, Varaždin
61a i 61b, Varaždin
MA-PLAST zajed. Dozvola za gospodarenje otpadom za obavljanje
obrt za izradu mljevene djelatnosti sakupljanja otpada i pripremu prije oporabe
19. 10.06.2019.
plastike, V. Novaka 16, na lokaciji u Sračincu, V. Novaka 16, Sračinec
42209 Sračinec
Strela d.o.o. Dozvola za gospodarenje otpadom za obavljanje
20. Varaždinska bb, 22.10.2019. djelatnosti sakupljanja, oporabe i druge obrade otpada na
Odvojak I, Jalkovec lokaciji Jalkovec, Varaždinska bb, Odvojak I/6, Varaždin
TIPOS RESURS Dozvola za gospodarenje otpadom za obavljanje
j.d.o.o., Pavlinska 5, djelatnosti privremenog skladištenja (R13) i druge
21. 18.06.2020.
42000 Varaždin obrade otpada postupkom R12 na lokaciji u Varaždinu,
Pavleka Miškine 59a
Tschanhenz Dozvola za gospodarenje otpadom za obavljanje
& Križaj d.o.o. djelatnosti sakupljanja i oporabe neopasnog otpada
22. 18.09.2022.
Selnik bb, Maruševec postupcima R5 i R13 na lokaciji gospodarenja otpadom
Tomaševec Biškupčki, Željeznička bb, Sveti Ilija
Univerzal d.o.o. Dozvola za na obavljanje djelatnosti sakupljanja,
Cehovska ulica 10 interventnog sakupljanja, druge obrade i oporabe otpada
23. 18.10.2022.
Varaždin postupcima R12 i R13 na lokaciji u Varaždinu,
Cehovska 10, Varaždin
Varkom d.d. Dozvola za gospodarenje otpadom za obavljanje
Trg bana Jelačića 15 djelatnosti druge obrade i oporabe otpada postupcima
24. 20.10.2022.
Varaždin R3, R12 i R13 na lokaciji gospodarenja otpadom u
Varaždinu, Motičnjak bb, Varaždin
Mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada - odvojenog skupljanja otpada

Ove mjere čini skup aktivnosti i mehanizama usmjerenih na uporabu otpada
recikliranjem, ponovnu uporabu ili obnovu putem postupaka koji omogućuju izdvajanje
sekundarnih sirovina ili uporabu otpada u energetske svrhe s ciljem izdvajanja korisnih i
štetnih tvari koje su namijenjene ponovnoj uporabi (sekundarnih sirovina) ili sigurnom
zbrinjavanju.
Aktivnosti i mehanizmi koji omogućuju vrednovanje otpada su razvrstavanje i
odvojeno skupljanje otpada na mjestu nastanka (domaćinstva i gospodarski subjekti) te
uspostava reciklažnih dvorišta. Razvrstavanje i odvojeno skupljanje otpada na mjestu
nastanka se provodi u svim jedinicama lokalne samouprave.
Sustav prikupljanja je u stalnom razvoju i vidljivi su pozitivni trendovi, kako po
pitanju uključivanja u sustav svih korisnika koji još to nisu (uglavnom rubna rjeđe naseljena i
prometno teže pristupačna područja), tako i po pitanju efikasnosti u smislu odvajanja i
reciklaže iskoristivog otpada.
76
Tablica 61: Podaci JLS-a o sustavu prikupljanja komunalnog otpada i odvojenom prikupljanju otpada
Varaždin Koncesionar ''Čistoća'' d.o.o. Varaždin, Ognjena Price 13 (Odluka o dodjeli obavljanja javne
usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i javne usluge prikupljanja
biorazgradivog komunalnog otpada na području Grada Varaždina, "Službeni vjesnik grada
Varaždina" broj 1/18).
Raspored prikupljanja MKO davatelja javne usluge (Odluka o načinu pružanja javnih usluga
prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada na
području Grada Varaždina, "Službeni vjesnik Grada Varaždina" broj 1/18):
(1) Najmanja učestalost odvoza utvrđuje se prema vrstama komunalnog otpada i to:
učestalost odvoza - redovno godišnje
vrsta otpada skupina A skupina B skupina C
miješani komunalni otpad 26 52 26
bio otpad - kuhinjski otpad 52 52 52
bio otpad - granje i lišće 1 - -
otpadni papir i karton 26 52 52
otpadna plastika 26 26 26
otpadni metali 4 4 -
otpadno staklo 4 4 -
otpadni tekstil 2 2
glomazni (krupni) otpad 1 1 1 1
problematični otpad RD RD
Svrha sustava sakupljanja komunalnog otpada je osiguranje mogućnosti korištenja javne

usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada te
poticanje proizvođača otpada i posjednika otpada da odvojeno predaju otpad kako bi se
smanjila količina miješanog komunalnog otpada koji nastaje, smanjio udio biorazgradivog
komunalnog otpada u nastalom miješanom komunalnom otpadu, povećale količine i ispunila
obveza RH da osigura odvojeno sakupljanje i recikliranje otpadnog papira, otpadnog metala,
otpadne plastike i otpadnog stakla, uključivo i otpad koji se svrstava u posebne kategorije
otpada čije gospodarenje je uređeno posebnim propisima te time smanjila količina otpada
koji se zbrinjava odlaganjem. U okviru sustava sakupljanja komunalnog otpada davatelj
usluge podjelom odgovarajućih spremnika osigurava korisniku usluge da na obračunskom
mjestu razvrstava, odvojeno odlaže i odvojeno predaje miješani komunalni otpad,
biorazgradivi komunalni otpad, otpadnu plastiku, otpadne metale, otpadno staklo i otpadni
tekstil. Glomazni otpad u okviru javne usluge korisnik usluge može predati na svom
obračunskom mjestu jednom u toku kalendarske godine.
Ivanec Sakupljanje i odvoz komunalnog otpada kao i odlaganje otpada koji nastaje u kućanstvima te
otpada iz poslovnih prostora kao i proizvodnog otpada sa područja Grada Ivanca obavlja
davatelj usluge komunalno poduzeće Ivkom d.d. iz Ivanca, a koje je u većinskom vlasništvu
Grada Ivanca. Skupljeni otpad odlaže se na odlagalištu komunalnog otpada u Jerovcu, a
korisnici usluge skupljanja, odvoza i odlaganja komunalnog otpada odlažu otpad na različite
načine: kućanstva imaju PVC kante za miješani komunalni otpad volumena 120 l, stanari iz
stambenih zgrada odlažu takav otpad u kontejnere volumena 1.100 l (10 stanova na jedan
kontejner), a poslovni prostori imaju ili kante 120 l, kontejnere 1.100 l ili veće kontejnere od
5 ili 7 m3 volumena. Obzirom na odredbe novog Zakona o održivom gospodarenju otpadom
iz srpnja 2013. godine, glomazni otpad više se ne skuplja dvaput godišnje kako je definirano
gradskom Odlukom već tijekom čitave godine. Naime, glomazni otpad preuzima Ivkom d.d.
na licu mjesta po pozivu ili građani mogu sami dovesti takvu vrstu otpada u reciklažno
dvorište u poslovnom krugu Ivkom-a d.d. Skupljanje odvojenog otpada, prije svega
ambalažnog papira, plastike i stakla, provodi se prema posebnom rasporedu jednom
mjesečno. Kućanstva dobivaju mjesečno tri besplatne vreće, žute, zelene i plave boje u koje
odlažu ambalažni papir, staklo ili plastiku (ovisno o boji) dok stanari u više stambenim
zgradama u užem centru Ivanca mogu odvojeno odlagati ove vrste otpada u kontejnere
volumena 1.100 l, a koji su identične boje kao i vreće (tzv. zeleni otoci).
Ludbreg Na području Grada Ludbrega djelatnost organiziranog sakupljanja i odvoza otpada obavlja
komunalna tvrtka Lukom d.o.o. Tvrtka organizirano sakuplja i odvozi miješani komunalni
otpad s područja Grada drugoj pravnoj osobi (Piškornica – sanacijsko odlagalište d.o.o.) koja
isti odlaže na odlagalištu Piškornica u Koprivničkom Ivancu. Miješani komunalni otpad se
odvozi svaka dva tjedna, dok se plastika, papir i ostalo odvozi svaka 4 tjedna, sustavom od
77
''vrata do vrata''. Otpadni papir, plastika i metal prikuplja se svaka 4 tjedna metodom ''od
vrata do vrata'', a krupni glomazni otpad se odvozi u dogovoru sa korisnicima.
Novi Marof Komunalni otpad na području Grada Novog Marofa prikuplja Novokom d.o.o. Novi Marof
čiji je osnivač Grad Novi Marof. Komunalni otpad prikupljao se proteklih godina jednom
tjedno u naselju Novi Marof, a dvaput mjesečno u ostalim naseljima. Komunalni otpad
odvozi se u Piškornicu gdje se i zbrinjava. Papir i plastika prikupljali su se jedanput
mjesečno dok se glomazni otpad odvozio po pozivu. Od 2018. godine nadalje prikupljanje
otpada vršit će se sukladno Uredbi o gospodarenju komunalnim otpadom ("Narodne novine"
broj 50/17) i Odluci o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog
otpada i biorazgradivog komunalnog otpada ("Službeni vjesnik Varaždinske županije" broj
8/18 ). Provodi se odvojeno prikupljanje otpadnog papira, plastične ambalaže, plastike i
drugog miješanog i biorazgradivog otpada jedanput mjesečno putem odvojenih plastičnih
vreća koje kućanstvima dijeli Novokom d.o.o. Novi Marof. Za prikupljanje stakla
postavljeno je na području Grada ukupno 20 spremnika, a staklo odvozi Unija Nova d.o.o. iz
Zagreba. Glomazni otpad odvozi se po pozivu korisnika.
Lepoglava Gradsko vijeće Grada Lepoglave je na sjednici održanoj 15.09.2015. godine donijelo Odluku
o dodjeli obavljanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada na području
Grada Lepoglave ("Službeni vjesnik Varaždinske županije" broj 40/15) kojom se
trgovačkom društvu Ivkom d.d. Ivanec dodjeljuje obavljanje javne usluge prikupljanja
miješanog komunalnog otpada na cjelokupnom području grada Lepoglave. Propisano je da
javna usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada podrazumijeva prikupljanje otpada
putem spremnika ili vreća od pojedinačnih korisnika te prijevoza do osobe ovlaštene za
obradu ili zbrinjavanje otpada, odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla,
plastike i tekstila putem spremnika ili vreća od pojedinih korisnika kao i putem spremnika
postavljenih na javnim površinama, a krupni (glomazni) otpad se odvozi na zahtjev
korisnika. Trenutno su na području Grada Lepoglave na 24 lokacije postavljeni spremnici za
odvojeno prikupljanje otpada i to otpadnog papira, plastike i stakla, uz tendenciju povećanja
broja lokacija. Gradsko vijeće Grada Lepoglave je na sjednici održanoj 11.04.2017. godine
donijelo Odluku o dodjeli obavljanja javne usluge prikupljanja biorazgradivog komunalnog
otpada na području Grada Lepoglave ("Službeni vjesnik Varaždinske županije" broj 21/17)
kojom se trgovačkom društvu Ivkom d.d. Ivanec dodjeljuje obavljanje javne usluge
prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada na cjelokupnom području grada Lepoglave
te je definirano da navedena javna usluga podrazumijeva prikupljanje biorazgradivog
komunalnog otpada na cjelokupnom području grada Lepoglave putem spremnika od
pojedinih korisnika i prijevoz tog otpada do osobe ovlaštene za obradu te vrste otpada.
Otpadni papir, metal, staklo, plastika i tekstil se prikupljaju odvojeno od korisnika putem
vreća i to jednom mjesečno. Otpadni papir, staklo i plastika se prikupljaju odvojeno i putem
spremnika postavljenih na javnim površinama na 24 lokacije na području grada Lepoglave.
Otpadni tekstil se prikuplja i putem spremnika postavljenih na javnoj površini.
Varaždinske Odlukom od 18.06.2018. ("Službeni vjesnik Varaždinske županije" broj 42/18) trgovačko
Toplice društvo Čistoća d.o.o. je postalo javni davatelj usluge sakupljanja komunalnog i
biorazgradivog otpada. Otpad se sakuplja u naselju Varaždinske Toplice jednom tjedno, a u
ostalim naseljima na području grada – jednom u dva tjedna. Sortiranje i sakupljanje otpada
se vrši na kućnom pragu u odvojenim spremnicima ili putem zelenih otoka koji su
postavljeni na odgovarajućim pozicijama u naseljima gdje se odvojeno sakuplja staklo i
papir te tekstil. Glomazni otpad se sakuplja dva puta godišnje.
Bednja Na području Općine vršenje prikupljanja komunalnog otpada obavlja koncesionar Ivkom
d.d. dinamikom od 2 puta mjesečno. Trenutno nema odvojenog sakupljanja otpada u
domaćinstvima, ali je u fazi realizacija istog. Na području Bednja se također putem istog
koncesionara vrši prikupljanje glomaznog otpada te su postavljeni zeleni otoci na nekoliko
lokacija. Odvojeno sakupljanje otpada iz domaćinstava – u fazi realizacije. Nabava kanti za
odvojeno sakupljanje sljedećeg otpada na ''kućnom pragu'': miješani komunalni (1.748
komada - zelene kante od 120 l), biorazgradivi komunalni (smeđe kante zapremnine 10 l –
75 komada, smeđe kante zapremnine 250 l – 5 komada i smeđe kante zapremnine 120 l –
1.000 komada), papir i karton (1.748 komada - plave kante 120 l) te plastika i metal (1.748
komada - žute kante 120 l).
Beretinec Na temelju odluke o povjeravanju komunalne djelatnosti održavanja čistoće odvoz otpada
vrši tvrtka Čistoća d.o.o. Komunalni otpad se odvozi četiri puta mjesečno. Na području
Općine osigurano je odvojeno skupljanje papira, metala, stakla i plastike te krupnog otpada.
Papir, plastika i metal odvoze se 2×mjesečno, a krupni otpad po pozivu građana1× godišnje.
78
Breznica Koncesionar za područje Općine je tvrtka Eko Flor Plus d.o.o. Prikupljanje komunalnog
otpada vrši se svaka dva tjedna. Koncesionar vrši odvoz odvojeno prikupljenog otpadnog
papira i plastike jednom mjesečno, a glomaznog otpada i metala dva puta godišnje. Na
području Općine nalazi se 12 kontejnera za prikupljanje otpadnog stakla koje također prazni
koncesionar.
Breznički Babić d.o.o. Cestica miješani otpad 2 puta mjesečno, papir, plastika odvojeno 1 puta
Hum mjesečno, glomazni otpad 2 puta godišnje. Papir, plastika, staklo tekstil skupljaju se u
posebnim spremnicima od korisnika, glomazni otpad 2 puta godišnje.
Cestica Ugovor o povjeravanju javne usluge s tvrtkom Čistoća d.o.o. Periodika određena Odlukom o
dodjeli obavljanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i javne usluge
prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada na području općine Cestica("Službeni
vjesnik Varaždinske županije" broj 17/18).
Donja Voća Komunalni otpad - Ivkom d.d., Ivanec. Otpadni papir i plastika prikupljaju se jedanput
mjesečno, metal jedanput godišnje, krupni (glomazni) otpad prikuplja se po pozivu.
Gornji Prikupljanje komunalnog otpada na području Općine od 01.01.2014. godine vrši Čistoća
Kneginec d.o.o. Miješani komunalni otpad odvozi se 1 puta tjedno. Odvojeno se prikuplja papir,
plastika, staklo, tekstil, te 2 puta godišnje glomazni otpad. Odvojeno, na kućnom pragu,
prikuplja se miješani komunalni otpad, plastika, papir, tekstil, metal i staklena ambalaža.
Skupljanje glomaznog otpada do sada se vršilo dva puta godišnje, a od početka 2017. vrši se
po pozivu sakupljača. Sav višak kao i sve ostale vrste otpada korisnici usluge mogu predati
na reciklažno dvorište koje zasad radi jedan dan u tjednu.
Jalžabet Prikupljanje komunalnog otpada od strane Čistoće d.o.o. jedanput tjedno. Provodi se
odvojeno sakupljanje otpada.
Klenovnik Sakupljanje komunalnog otpada od strane tvrtke Ivkom d.d. Ivanec. Komunalni otpad
sakuplja se dva puta mjesečno. Odvojeno se sakupljaju papir, plastika i staklo 1 puta
mjesečno. Glomazni otpad po pozivu korisnika. Prikupljanje metala u planu od 01.09.2018.
Ljubešćica Ugovorni sakupljač komunalnog i biorazgradivog otpada je trgovačko društvo Novokom
d.o.o. iz Novog Marofa. Sakupljanje i odvoz miješanog komunalnog otpada provodi se dva
puta mjesečno, a iz gospodarstva tijekom redovnog odvoza ili po pozivu. Odvoz kontejnera
vrši se po pozivu ili 2 puta mjesečno, glomazni otpad odvozi se prema pozivu. Odvojeno
sakupljanje otpada obavlja se u kućanstvima za otpadni papir i plastiku putem plavih, žutih i
narančastih vreća, smeđe vreće za tekstil i sive vreće za metal kapaciteta 120 l dok je na
javnim površinama postavljeni kontejner za sakupljanje otpadnog stakla, tekstila, papira i
metala. Od 1.1.2017. godine glomazni otpad odvozi se na odlagalište Piškornica- sanacijsko
odlagalište d.o.o. Koprivnički Ivanec, a na temelju poziva korisnika (dva puta godišnje
sukladno Ugovoru- besplatno).
Martijanec Koncesionar za zbrinjavanje komunalnog otpada na području Općine Martijanec je poduzeće
BABIĆ iz Cestice. Otpad se odvozi jedanput tjedno (mješoviti komunalni otpad), a glomazni
otpad dva puta godišnje. U naseljima su formirani zeleni otoci gdje su postavljeni kontejneri
za odvojeno skupljanje stakla. Glomazni otpad prikuplja se dva puta godišnje u skladu sa
Zakonom.
Maruševec Komunalni otpad na području Općine prikuplja Ivkom d.d. Ivanec. Miješani komunalni
otpad prikuplja se putem kanti svakih 14 dana, a selektrirani komunalni otpad (papir,
plastika, staklo i tekstil) prikuplja se jednom mjesečno putem posebnih vreća. Krupni
komunalni otpad odvozi se na poziv vlasnika. Otpadni papir, metal, staklo i plastika
prikuplja se jedanput mjesečno putem posebnih vreća od strane Ivkom-a d.d. Ivanec, a
krupni komunalni otpad Ivkom odvozi na poziv vlasnika.
Petrijanec Tvrtka Čistoća d.o.o. provodi organizirano prikupljanje komunalnog otpada – mjesečno 2
puta te ostali komunalni otpad, a papir i plastiku jednom mjesečno.
Staklena ambalaža zbrinjava se na posebnom odlagalištu tzv. staklenom otoku i prazni se
prema potrebama. Organizirano je zbrinjavanje tekstilnog otpada i elektronskog otpada.
Sračinec Skupljanje otpada obavlja tvrtka Čistoća d.o.o. Varaždin. Miješani komunalni otpad skuplja
se jednom tjedno. Tvrtka Čistoća d.o.o. provodi skupljanje plastike, metala i papira dva puta
mjesečno. Jednom mjesečno skuplja se staklo i tekstil, a dva puta godišnje osigurano je
skupljanje glomaznog otpada.
Sveti Đurđ Komunalni otpad na području Općine prikuplja tvrtka Čistoća d.o.o.. Miješani komunalni
otpad prikupljao se 1 puta tjedno. Na kućnom pragu odvojeno se sakuplja: papir 2 puta
mjesečno, plastika i metal 2 puta mjesečno, staklo 4 puta godišnje, tekstil 2 puta godišnje,
krupni (glomazni) otpad 2 puta godišnje.
Sveti Ilija Čistoća d.o.o., odvojeno prikuplja otpadni papir i karton (1×mjesečno), otpadna plastika i
79
metal (1×mjesečno), miješani komunalni otpad (2×mjesečno), otpadno staklo (3×godišnje),
otpadni tekstil (2×godišnje), glomazni otpad (1×godišnje). Odvoz bio-otpada planiran od
2018. godine. Odvojeno se prikupljaju otpadni papir i karton (1×mjesečno), otpadna plastika
i metal (1×mjesečno), otpadno staklo (3×godišnje), otpadni tekstil (2×godišnje), glomazni
otpad (1×godišnje). Odvoz bio-otpada planiran od 2018. godine.
Trnovec Sakupljanje komunalnog otpada obavlja tvrtka Čistoća d.o.o. 1x tjedno ostali miješani
Bartolovečki komunalni otpad (crna kanta). Svaka 2 tjedna papir, karton, metal i plastika (žuta i plava
kanta). Prema rasporedu smeđa vreća (tekstil) i zelena vreća (staklo). Glomazni otpad do
4m3 do puta godišnje po pozivu korisnika
Veliki Bukovec Do kraja 2016. godine sakupljanje komunalnog otpada vrši tvrtka Babić d.o.o. – odvoz
otpada jednom tjedno. Od 2017. godine sakupljanje komunalnog otpada obavlja tvrtka
Čistoća d.o.o.- jednom tjedno. Provode se mjere odvojenog prikupljanja otpada.
Vidovec Temeljem odredbe članka 28. stavka 1. točke 1. i 2. i članka 31. stavka 2. Zakona o
održivom gospodarenju otpadom, Općinsko vijeće Općine Vidovec donijelo je na sjednici
održanoj dana 22.12.2014. godine Odluku o dodjeli obavljanja javne usluge prikupljanja
miješanog komunalnog otpada kojom je obavljanje javne usluge prikupljanja miješanog
komunalnog otpada i odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike,tekstila
te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada povjerilo društvu Čistoća d.o.o. Varaždin, a
koje je u suvlasništvu Općine. Komunalni otpad iz domaćinstava razvrstava se u tipizirane
spremnike i vreće na mjestu nastanka po komponentama: ostatni dio miješanog komunalnog
otpada, otpadni papir, otpadna plastika i metali, otpadno staklo i otpadni tekstil te se i
odvojeno prikupljao i odvozio specijalnim vozilima. Na području Općine Vidovec
komunalni otpad se prikuplja i odvozi jedanput tjedno sukladno rasporedu odvoza, od
ponedjeljka do subote sukladno rasporedu i neovisno da li dan odvoza pada na dan kada se
ne radi zbog blagdana, praznika ili kojeg drugog razloga.
Masa otpada i raspored prikupljanja po vrstama otpada u 2017. godini
učestalost
KBO mjesto prikupljanja prikupljanja tokom vrsta spremnika
godine
20 03 01 na kućnom pragu jednom tjedno posuda s crnim poklopcem
20 01 01 na kućnom pragu svaki drugi tjedan posuda s plavim poklopcem
15 01 06 na kućnom pragu svaki drugi tjedan vreća - žuta
15 01 07 na kućnom pragu svaki drugi mjesec vreća - zelena
20 01 10 na kućnom pragu svaki drugi mjesec vreća - smeđa
20 03 07 na kućnom pragu po pozivu korisnika -
17 01 07 na mjestu nastanka po pozivu -
20 02 01 mjesno groblje prema potrebi posuda 240 l
20 02 03 mjesno groblje prema potrebi posuda 240 l
Komunalni otpad iz domaćinstava razvrstava se u tipizirane spremnike i vreće na mjestu
nastanka po komponentama: ostatni dio miješanog komunalnog otpad, otpadni papir,
otpadna plastika i metali, otpadno staklo i otpadni tekstil te se i odvojeno prikuplja i odvozi
specijalnim vozilima.
Vinica Javna usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog
otpada na području Općine Vinica povjerena je društvu Čistoća d.o.o. iz Varaždina.
Komunalni otpad prikuplja se u sljedećim intervalima : miješani komunalni otpad- jednom u
dva tjedna, bio otpad –(kuhinjski otpad) jednom tjedno, papir – jednom mjesečno, plastična
ambalaža jednom mjesečno, tekstil i staklo 2 puta godišnje, otpadni metal 1 puta godišnje,
bio otpad (granje i lišće) 1 puta godišnje, a krupni otpad po pozivu jednom godišnje. Papir,
metali, staklo i plastika prikupljaju se odvojeno u slijedećim intervalima: papir – 12 puta
godišnje, metali – 1 puta godišnje, staklo – 2 puta godišnje, plastika – 12 puta godišnje, a
krupni otpad iz domaćinstva jednom godišnje po pozivu.
Visoko Koncesionar na području Općine Visoko je tvrtka Babić d.o.o. Miješani komunalni otpad
odvozi se dva puta mjesečno. Korisni otpad dva puta mjesečno. Odvoz papira jednom
mjesečno. Odvoz ambalaže (sva PET ambalaža, tetrapaka i metalna ambalaža, jednom
mjesečno. Glomazni otpad odvozi se dva puta godišnje. Postavljeni su spremnici za staklo i
tekstil koje se prazne prema potrebi.
80
Zbrinjavanje otpada u dokumentima prostornog uređenja JLS-a
Vezano uz gospodarenje otpadom te koncepcijsko i financijsko opredjeljenje za
regionalni koncept, Varaždinska županija na svojem području osigurava prateću logistiku što
je dijelom obuhvaćeno prostorno-planskom dokumentacijom. Županija se treba još
opredijeliti za lokaciju smještaja kazete za zbrinjavanje otpada koji sadrži azbest te
eventualno i drugih potrebnih građevina gospodarenja otpadnom sukladno nadležnim
propisima i strateškim dokumentima.
U tijeku izrade izmjena i dopuna prostornih planova jedinica lokalne samouprave
određivale su se i određuju se uglavnom lokacije za reciklažna dvorišta i reciklažna dvorišta
za građevinski otpad te pretovarne stanice kao i eventualno druge vrste građevina za
postupanje s otpadom sukladno zakonskim obvezama koje su na snazi u vrijeme izrade,
odnosno izmjena i dopuna prostornih planova JLS -a. Sukladno navedenom, u važećim
prostornim planovima JLS-a definirane su slijedeće lokacije, odnosno mogućnosti za
postupanje/gospodarenje otpadom.
Tablica 62: Postupanje s otpadom u dokumentima prostornog uređenja JLS-a

br. JLS naziv lokacije
Motičnjak - predviđen za pretovarnu stanicu, reciklažno dvorište i reciklažno
dvorište za građevinski otpad, građevine za razvrstavanje, mehaničku obradu i
pakiranje komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada, te sanacija lokacija na
kojima je bilo postupanje s otpadom.
Brezje – u skladu s Planom gospodarenja otpadom Grada Varaždina određena je
sanacija divljih odlagališta Motičnjak i lokacije Brezje na kojoj je privremeno
1. Varaždin skladišten balirani komunalni otpad.
Poljana Biškupečka – određena za reciklažno dvorište i reciklažno dvorište za
građevinski otpad, za razvrstavanje, mehaničku obradu i pakiranje komunalnog i
neopasnog proizvodnog otpada sa kratkotrajnim skladištenjem, alternativna lokacija
pretovarne stanice.
-Predviđa se zbrinjavanje biootpada u sklopu biopročistača u susjednoj Općini
Trnovec Bartolovečki.
Jerovec – lokacija postojećeg odlagališta otpada Jerovec planira se za prenamjenu u
2. Ivanec pretovarnu stanicu i reciklažno dvorište za odvojeno prikupljanje otpada u
gospodarenju komunalnim otpadom/reciklažno dvorište za građevni otpad.
Meka – sukladno posebnom propisu planira se sanacija i zatvaranje odlagališta te
prenamjena u pretovarnu stanicu i reciklažno dvorište za odvojeno prikupljanje
3. Ludbreg
otpada u gospodarenju komunalnim otpadom/reciklažno dvorište za građevni otpad te
kompostana.
Čret – planira se pretovarna stanica i reciklažno dvorište za odvojeno prikupljanje
4. Novi Marof otpada u gospodarenju komunalnim otpadom/reciklažno dvorište za građevni otpad.
Paka - varijantna lokacija za pretovarnu stanicu.
Očura – reciklažno dvorište za odvojeno prikupljanje otpada u gospodarenju
komunalnim otpadom i za građevinski otpad na jedinstvenoj lokaciji - u sklopu
5. Lepoglava planirane gospodarske zone na području kamenoloma daje se mogućnost obrade
građevinskog otpada - za privremeno odlaganje otpada s područja Grada koristi se
odlagalište u Jerovcu.
Zasebne zone rezervirane za obradu i skladištenje otpada – reciklažna dvorišta za
Varaždinske
6. komunalni otpad i za građevinski otpad i to: lokacija uz Bednju i/ili unutar
Toplice
gospodarskih zona: Petkovec, Škarnik i Lovrentovec.
7. Bednja Šinkovica Šaška – reciklažno dvorište za komunalni i građevinski otpad.
Lokacija reciklažnog dvorišta za komunalni otpad i za građevinski otpad se planira u
8. Beretinec naselju Beretinec kao izdvojeno građevinsko područje izvan naselja u zoni
rezervirane gospodarske namjene.
9. Breznica Nije definirana lokacija za gospodarenje otpadom.
Breznički Radešić – lokacija za gradnju reciklažnog dvorišta za građevni otpad uz
10.
Hum eksploatacijsko polje kamena; - u okviru gospodarske zone Breznički Hum -
81
lokacija reciklažnog dvorišta za odvojeno prikupljanje otpada u gospodarenju
komunalnim otpadom.
Gornje Vratno - na području istočno od postojećeg odlagališta otpada planira se
11. Cestica
reciklažno dvorište kao jedinstvena lokacija za komunalni i građevni otpad.
12. Donja Voća Nije definirana lokacija za gospodarenje otpadom.
Gornji U sjevero-zapadnom dijelu zatvorenog odlagališta otpada planira se reciklažno
13.
Kneginec dvorište kao jedinstvena lokacija za komunalni i građevni otpad.
Stari Zdenac - lokacija za gradnju građevina namijenjenih skladištenju, oporabi i
14. Jalžabet zbrinjavanju otpada prema prijedlogu PPŽ-a i prema izboru Studije izbora lokacija
odlagališta otpada na području Varaždinske županije (1994. godine).
Planom nije određena lokacija nove deponije na području Općine, otpad će se
15. Klenovnik
odvoziti na zajedničku deponiju u Jerovec.
Gospodarska zona u Kapeli Kalničkoj i dvije gospodarske zone u Ljubeščici –
16. Ljubeščica varijantne lokacije za reciklažna dvorišta kao jedinstvene lokacije za komunalni i
građevinski otpad.
17. Mali Bukovec Nije definirana lokacija za gospodarenje otpadom.
Gospodarska zona u naselju Martijanec - dvije varijantne lokacije unutar zone za
18. Martijanec
reciklažno dvorište kao jedinstvenu lokaciju za komunalni i građevni otpad.
Donje Ladanje - Jablanac i Čalinec - Prodnica – dvije lokacije za reciklažno
19. Maruševec dvorište kao jedinstvenu lokaciju za prikupljanje otpada u gospodarenju komunalnim
otpadom i za prikupljanje građevinskog otpada.
Odredbama se predviđa smještaj reciklažnog dvorišta u jednom od većih općinskih
20. Petrijanec
naselja.
Turnišće – reciklažno dvorište kao jedinstvena lokacija za komunalni i građevni
21. Sračinec
otpad.
Sveti Đurđ i Hrženica – lokacije reciklažnih dvorišta kao jedinstvenih lokacija za
22. Sveti Đurđ odvojeno prikupljanje otpada u gospodarenju komunalnim otpadom i za građevinski
otpad.
U okviru gospodarske zone Tomaševec-Križanec - uvjetna lokacija za preuzimanje
23. Sveti Ilija građevinskog otpada/reciklažno dvorište za građevinski otpad i to varijantna lokacija
u rubnom sjevernom i zapadnom području zone.
Sjeverni dio naselja Trnovec - unutar gospodarske zone - lokacija reciklažnog
Trnovec dvorišta kao jedinstvene lokacije za odvojeno prikupljanje otpada u gospodarenju
24.
Bartolovec komunalnim otpadom i za građevni otpad.
- Južni dio naselja Zamlaka – kompostana .
Veliki
25. Nije definirana lokacija za gospodarenje otpadom.
Bukovec
26. Vidovec Smještaj reciklažnih dvorišta planira se u naselju Cargovec.
Vinica – lokacija reciklažnog dvorišta kao jedinstvene lokacije za odvojeno
27. Vinica
prikupljanje otpada u gospodarenju komunalnim otpadom i za građevni otpad.
U okviru gospodarskih zona u naseljima Visoko i Vinično – varijantne lokacije
28. Visoko reciklažnog dvorišta za odvojeno prikupljanje otpada u gospodarenju komunalnim
otpadom i za građevni otpad.
Mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta

Iako je na području Županije u svim JLS-ima organizirano skupljanje i odvoz otpada
još uvijek postoje ili se povremeno nađu lokacije onečišćene otpadom. Temeljem zakonskih
propisa svaka JLS je izvorno nadležna za zbrinjavanje nepropisno odloženog otpada.
Tijekom 2017. godine završena je sanacija bivšeg odlagališta Meka u Ludbregu a
započelo se s izradom projektne dokumentacije za sanaciju bivšeg odlagališta Čret u Novom
Marofu.
Mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom
Provedba mjera nadzora i praćenja zakonska su obveza gradova i općina te
komunalnih poduzeća kojima je povjereno obavljanje djelatnosti skupljanja i zbrinjavanja
82
otpada s naglaskom da se putem edukacije svih kategorija stanovništva potiče provedba mjera
odvojenog skupljanja i razvrstavanja otpada.
Kroz redovan rad županijskog upravnog tijela nadležnog za poslove zaštite okoliša
kontinuirano se pružaju stručne konzultacije gradovima i općinama u gospodarenju otpadom.
Nadzor u gospodarenju otpadom većim se dijelom odnosi na upravljanje i nadzor nad
radom odlagališta otpada što je u nadležnosti komunalnih tvrtki koje upravljaju odlagalištima
– u izvještajnom periodu u funkciji je samo odlagalište Jerovec u Gradu Ivancu kojim
upravlja komunalna tvrtka Ivkom d.o.o. Ivanec.
Mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom definirane su planovima gospodarenja
otpadom. Zakon o održivom gospodarenju otpadom propisao je da županije više nisu
obveznici izrade plana gospodarenja otpadom dok su sukladno članku 21. Zakona, JLS-i
dužni donijeti plan gospodarenja otpadom za razdoblje od šest godina, s time da prema članku
174. istog Zakona važeći planovi gospodarenja otpadom (doneseni temeljem Zakona o
otpadu) ostaju na snazi do isteka roka na koji su doneseni u dijelu u kojem nisu u suprotnosti
sa Zakonom.
Plan gospodarenja otpadom JLS-a donosi gradsko odnosno općinsko vijeće uz
prethodnu suglasnost županijskog upravnog tijela nadležnog za poslove zaštite okoliša. Do
trenutka pisanja ovog Izvješća 19 JLS-a donijelo je uz prethodnu suglasnost Županije svoje
planove gospodarenja otpadom.
JLS-i su u obvezi Županiji dostaviti godišnje izvješće o provedbi Plana i objaviti ga u
službenom glasilu, a Županija dostavlja godišnje izvješće o provedbi Plana i objedinjena
izvješća JLS-a Ministarstvu zaštite okoliša i energetike i Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu
do 31. svibnja tekuće godine za i objavljuje ga u svom službenom glasilu i na svojim mrežnim
stranicama.
U izvještajnom razdoblju provedba navedenih zakonskih obveze JLS-a je različita:
Tablica 63: Podaci o dostavljenim izvješćima JLS-a o provedbi PGO-a u 2017.
br. JLS Izvješće Odluka / Zaključak o prihvaćanju izvješća
Zaključak o prihvaćanju Izvješća o provedbi Plana gospodarenja
1. Grad Lepoglava DA otpadom Grada Lepoglave za 2017. godinu, KLASA:351-02/18-
01/3, URBROJ: 2186/016-03-18-10 od 28.03.2018.
Zaključak o prihvaćanju godišnjeg izvješća o provedbi plana
gospodarenja otpadom Grada Varaždina za razdoblje od 01.
2. Grad Varaždin DA
siječnja do 31. prosinca 2017. godine, KLASA:363-02/18-01/5,
URBROJ:2186/01-02-18-8 od 28.03.2018.
Zaključak o prihvaćanju Izvješća o provedbi Plana gospodarenja
3. Općina Martijanec DA otpadom Općine Martijanec za 2017. godinu, KLASA:363-
02/18-01/1, URBROJ: 2186/19-01/18-8 od 26.02.2018.
Izvješće o izvršenju Plana gospodarenja otpadom Općine
Općina Trnovec
4. DA Trnovec Bartolovečki u 2017. godini, KLASA:363-01/18-01/16,
Bartolovečki
URBROJ: 2186-09-03-18-01 od 20.03.2018.
Zaključak o prihvaćanju Izvješća o izvršenju Plana gospodarenja
5. Općina Maruševec DA otpadom Općine Maruševec za 2017. godinu, KLASA:350-
01/18-01/03, URBROJ: 2186-017/18-02 od 5.04.2018.
Zaključak o prihvaćanju Izvješća o izvršenju Plana gospodarenja
6. Općina Vidovec DA otpadom Općine Vidovec za 2017. godinu, KLASA:351-02/16-
01/03, URBROJ: 2186/10-01/1-18-46 od 29.03.2018.
JLS-i koji nisu dostavili Izvješće o provedbi PGO-a za 2017. godinu
dostavljeno očitovanje da u 2017. nisu imali važeći Plan
7. Ivanec NE
gospodarenja otpadom
8. Novi Marof NE NE
9. Ludbreg NE NE
10. V. Toplice NE NE
11. Bednja NE NE
83
12. Beretinec NE NE
13. Breznica NE NE
14. Breznički Hum NE NE
15. Cestica NE NE
16. Donja Voća NE NE
17. G. Kneginec NE NE
18. Jalžabet NE NE
19. Klenovnik NE NE
20. Ljubešćica NE NE
21. M.Bukovec NE NE
22. Petrijanec NE NE
23. Sračinec NE NE
24. Sveti Đurđ NE NE
25. Sveti Ilija NE NE
26. V. Bukovec NE NE
27. Vinica NE NE
28. Visoko NE NE
Zaključna razmatranja iz županijskog godišnjeg Izvješća o provedbi planova

gospodarenja otpadom JLS-a u 2017. godini
Gospodarenje otpadom na području gradova i općina provodi se u skladu s osnovnim
odredbama njihovih planova, donesenih odluka te Zakonu i podzakonskim propisima.
Definirani ciljevi u području gospodarenja otpadom ostvaruju se postupno što
najčešće ovisi o financijskim mogućnostima jedinica lokalne samouprave. Iako se ciljevi
ostvaraju različito po jedinicama lokalne samouprave uočena je tendencija poboljšanja stanja
u odnosu na proteklu izvještajnu godinu.
Iz obrađenih podataka o prikupljanju otpada vidljivo je da treba poduzeti mjere za
povećano izdvajanje korisnog, reciklabilnog otpada. Pojačanim izdvajanjem papira, kartona,
plastike, stakla i ostalih vrijednih sirovina smanjuje se količina miješanog komunalnog otpada
koji se odlaže na odlagalište.
Stoga je potrebno intenzivirati edukaciju stanovništva posebno u odgojnim i
obrazovnim institucijama te organizacijama civilnog društva koje bi uvelike pridonijele
poboljšanju sustava odvajanja i primarne reciklaže jer se očekuje da će upravo one utjecati na
jačanje svijesti građana o potrebi snažnijeg osobnog doprinosa u svakodnevnoj primjeni
koraka predviđenih hijerarhijom gospodarenja otpadom.
Iz dostavljenih izvješća JLS-a također je uočena različitost u osiguravanju
funkcioniranja reciklažnog dvorišta pogotovo u gospodarenju građevinskim otpadom što se
posljedično reflektira nedopuštenim odlaganjem otpada izvan propisanih građevina za
gospodarenje tom vrstom otpada.
Slijedom svega navedenog daju se slijedeće preporuke:
- intenzivirati aktivnosti na usklađivanju postojećeg sustava sakupljanja i zbrinjavanja
otpada u skladu s odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom i svim
provedbenim propisima kao i izvršavanju svih obaveza koje proizlaze iz navedenih
propisa,
- osigurati dostatna financijska sredstva za provedbu propisanih mjera gospodarenja
otpadom te da se usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog
komunalnog otpada osigura na kvalitetan i ekonomski učinkovit način u skladu s
načelima održivog razvoja,
- osigurati javnost rada u provedbi mjera gospodarenja otpadom s naglaskom na
edukaciju djece školske i predškolske dobi u cilju izgradnje pozitivnih navika u
ponašanju građana u odnosu na gospodarenje otpadom,
84
- uložiti dodatne napore u provođenju zadanih ciljeva svih dionika u gospodarenju
otpadom kako bi se u budućem razdoblju u potpunosti implementirao program
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom i ispunile zakonske odredbe.
Tvrtka Lukom d.o.o. Tvrtka Lukom d.o.o. obavlja djelatnost organiziranog

sakupljanja i odvoza komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada na području Grada
Ludbrega. Otpad se organizirano sakuplja sustavom „od vrata do vrata“ od 2014. godine.
Korisnicima su uz kante za prikupljanje miješanog komunalnog otpada podijeljene i vreće za
odvojeno prikupljanje papira i kartona, plastike, metala i tekstila. Tijekom 2016. i 2017.
godine putem pilot projekta uvedeno je odvojeno prikupljanje biootpada na uzorku od 700
domaćinstava. U 2018. godini uvedeno je odvojeno prikupljanje biootpada na čitavom
teritoriju Grada Ludbrega, uz mogućnost samostalnog kućnog kompostiranja. Za prikupljanje
stakla postavljeni su kontejneri za staklo na „zelenim otocima“ na 35 lokacija u Ludbregu i 12
okolnih naselja. U tijeku je i nabava kanti i kontejnera koji će zamijeniti vreće za papir i
karton, plastiku te tekstil kao i nabava kanti za biootpad manjeg volumena kako bi se
sukladno Planu gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2017.-2020. godine postigao cilj i do
2022. godine odvojeno prikupilo 60% mase proizvedenih reciklata te 40% mase proizvedenog
biootpada.
Uz pravodobnu implementaciju sustava odvojenog prikupljanja otpada, informativne
materijale i stalni kontakt s korisnicima tvrtka Lukom postiže dobre rezultate te je vidljiv
pozitivan trend smanjenja količina miješanog komunalnog otpada i povećanje količina
odvojeno prikupljenog otpada u razdoblju od 2014. do 2017. godine.
Na području Grada više ne postoji aktivno odlagalište. Odlagalište Meka površine
34.278 m2 zatvoreno je početkom 2015. godine te se miješani komunalni otpad s područja
Grada prevozi i odlaže na Piškornicu-sanacijsko odlagalište d.o.o.. Projekt sanacije
odlagališta od gotovo 37 milijuna kuna sufinanciran je iz kohezijskog fonda EU.
U naselju Ludbreg planirane su nove građevine kako bi se smanjile količine otpada
koje je potrebno odložiti, a samim time i emisije onečišćujućih tvari u okoliš. Izgradnja
reciklažnog dvorišta je u tijeku i od iznimne je važnosti jer će građani biti u mogućnosti
predavati i opasni otpad te građevinski otpad u samom gradu Ludbregu. Za izgradnju
sortirnice i kompostane potrebno je izraditi cjelokupnu tehničku dokumentaciju. Za izgradnju
infrastrukture predviđeno je 9 milijuna kuna iz Fondova EU, Fonda za zaštitu okoliša i
energetsku učinkovitost i Grada Ludbrega, a manji dio će financirati i samo poduzeće Lukom
d.o.o.
4.6. POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA

Obradive površine u Varaždinskoj županiji stalno se smanjuju unatoč povoljnim
uvjetima za poljoprivrednu proizvodnju. U strukturi gubitka poljoprivrednog zemljišta
posebno zabrinjava gubitak u kategoriji livada i pašnjaka, prirodnih resursa za razvoj
stočarstva i jeftinu proizvodnju mlijeka i mesa na tradicionalan način. Također se bilježi
širenje građevinskih područja na štetu poljoprivrednih površina; više od 15% površine
Županije nalazi se unutar građevinskog područja.
gospodarstava i određivanje dugoročnije projekcije razvoja poljoprivrede varaždinskog kraja.
procesom okrupnjavanja primarno privatnog poljoprivrednog zemljišta. Preduvjet za to je
dugoročna državna poljoprivredna strategija koja će se provoditi bez obzira na političke i
gospodarske promjene u društvu. Taj proces dugo traje, ali je jedini preduvjet da
poljoprivredno zemljište postane isplativ resurs.
85
Orijentacija na intenzivnu proizvodnju stvara velike troškove koji nisu opravdani
većom produktivnošću jer uvoz hrane raste. Ne proizvodi se dovoljno jeftine i kvalitetne
hrane iz domaćih izvora, lokalnog porijekla i prerade, a nepostojanje samodostatnosti u
proizvodnji hrane znači manje financijske, ekonomske i energetske sigurnosti i neovisnosti te
manje zaposlenog lokalnog stanovništva. Gubitak poljoprivrednog zemljišta uz istovremenu
veliku usitnjenost ostavio je trag u padu konkurentnosti i visini poljoprivredne proizvodnje.
Unatoč izuzetno dobrim uvjetima i vrlo niskoj potrošnji ne proizvodimo dovoljno hrane za
vlastite potrebe jer agrarna politika nije usmjerena na regeneraciju obiteljskih gospodarstava
na selu. Ruralni prostor nije zadovoljavajuće infrastrukturno i komunalno uređen i nije
samoodrživ, a nastavlja se trend depopulacije stanovništva i nedostatnog ulaganja u društveni
razvoj i ljudske resurse.
Neodržavanje poljoprivredne proizvodnje dovodi do porasta alergoloških oboljenja
(ambrozija), stvara se monokultura korova te se istovremeno smanjuje biološka, krajobrazna i
genska raznolikost.
prakse: režim u upravljanju gnojivima, ograničenja korištenja gnojiva prema vremenskim
uvjetima i dobu godine, stanju tla, potrebama biljaka, tipu gnojiva, načinu i uvjetima
skladištenja stajskog gnojiva, primjeni gnojiva u blizini vodotoka.
Slika 11: Područja ranjiva na nitrate
Upotreba gnojiva i zaštitnih sredstava

Obzirom na dugogodišnju upotrebu tla u poljoprivredne svrhe te postupno smanjivanje
plodnosti tala zbog njihove iscrpljenosti, upotrebljava se sve veća količina umjetnih gnojiva i
zaštitnih sredstava kako bi se dobile veće količine prinosa.
Prema Programu zaštite okoliša Varaždinske županije planirano je prikupljanje i
praćenje podataka o plasmanu mineralnih gnojiva i zaštitnih sredstava u poljoprivredi s ciljem
86
da se na temelju dobivenih podataka dobije uvid o potrošnji i mogućoj koncentraciji
navedenih tvari na poljoprivrednim površinama Županije.
Međutim, kako ne postoji zakonska osnova za obaveznim prosljeđivanjem podataka o
prodanim ili isporučenim mineralnim gnojivima i zaštitnim sredstvima od strane tvrtki koje se
bave tim poslovima, nije moguće doći do podataka o plasmanu pesticida i mineralnih gnojiva
na području naše Županije.
Savjetodavna služba nastoji kroz razna predavanja o pravilnom korištenju mineralnih
gnojiva i agrotehničkim mjerama (50-60 predavanja godišnje) te kroz provođenje pokusa,
organiziranje manifestacija ili demonstracija te direktnim kontaktima i obilascima OPG-a,
savjetovati proizvođače o provođenju i poštivanju neophodnih mjera.
Ekološka proizvodnja
Osnovna svrha ekološke proizvodnje je zaštita zdravlja i života ljudi, zaštita prirode i
okoliša te zaštita potrošača. Kao takva definirana je hrvatskim i međunarodnim propisima te
prolazi kroz proceduru i ispitivanja prije nego dobije takvu oznaku. Ekološka proizvodnja:
- omogućava održivo gospodarenje prirodnim resursima (čuva plodnost tla, floru i
faunu, vode i atmosferu),
- zabranjuje primjenu kemijskih agrocida, umjetnih mineralnih gnojiva i drugih
agrokemikalija,
- omogućava vraćanje ravnoteže u prirodu te time čuva biološku raznolikost,
- potiče razvoj ruralnih područja i omogućava razvoj malih obiteljskih gospodarstava,
- doprinosi razvoju eko turizma i eko sela te time povezuje poljoprivredne, turističke i
zanatske aktivnosti.
Ekološka proizvodnja na području Varaždinske županije bilježi stalni rast te je
trenutno 36 poljoprivrednih gospodarstava upisanih u Upisnik proizvođača u ekološkoj
proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda s pravom proizvodnje, prerade i
trgovine ekoloških proizvoda, a čija proizvodnja se odvija na ukupno 181,83 ha.
Podaci Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe
U poljoprivrednoj proizvodnji najvažniju ulogu ima tlo i njegova svojstva kao bitan
čimbenik u ishrani bilja i očuvanju okoliša. U protekle 4 godine 2014-2017. se u malom
postotku povećao razvoj poljoprivredne proizvodnje s tendencijom povećanja obradivog
poljoprivrednog zemljišta. Veći dio neobrađenih poljoprivrednih površina se protekle 4
godine kultivirao i priveo poljoprivrednoj svrsi.
Ono na čemu HPŠSS kao savjetodavna služba dugi niz godina radi sa ciljem
popravljanja svojstava tla je pravilan plodored, korištenje biljnih ostataka, organskim
gnojivima i zelenoj gnojidbi, uzgoju leguminoza te biološkim metodama zaštite od štetnika s
ciljem održavanja i povećanja efektivne plodnosti tla. Kroz mjere kemijskih analiza tala koje
je sufinancirala Varaždinska županija i na osnovu dobivenih rezultata napravljena je analiza
kao orijentacioni pokazatelj trenutnog stanja tala Varaždinske županije prema mjestu
uzimanja uzoraka.
HPŠSS nastoji kroz razna predavanja, provođenje pokusa, organiziranje manifestacija
ili demonstracija, medije kao i direktnim kontaktima i obilascima OPG-a savjetovati
proizvođačima provođenje potrebnih agrotehničkih mjera i pridržavanje ograničenja vezanih
za zaštitu okoliša. Sve veći broj proizvođača provodi potrebne mjere za očuvanje kvalitete tla
kalcizacijom i drugim agrotehničkim mjerama u sklopu dobre poljoprivredne prakse.
Provedene analize u našoj županiji su pokazale da je preko 60% naših tala kiselo (pH
od 3,7 do 5,9). Kisela tla se uglavnom nalaze na području gdje je zastupljena intenzivna
poljoprivredna proizvodnja (većinom povrćarstvo) dok se neutralna tla nalaze uglavnom na
rubnim dijelovima Županije gdje je više zastupljena ekstenzivna poljoprivreda ili je tlo duže
vremena bilo neobrađeno.
87
Reakcija tla izražena kao pH vrijednost pokazatelj je niza agrokemijskih svojstava tla
važnih za ishranu bilja. Reakcija pH tla i njegov redoks potencijal je određen mineralnim i
organskim dijelom tla. Na većini tala za intenzivnu proizvodnju sa kojih su uzimani uzorci
prevladava kiseli medij. To su uglavnom tla koja su uključena u intenzivnu proizvodnju, slabo
opskrbljena humusom, jako kisela zbog neadekvatne gnojidbe mineralnim gnojivima i sve
veće primjene sredstava za zaštitu bilja dok je primjena organskih gnojiva svedena na
minimum. Procesom zakiseljavanja nastaje niz problema u ishrani bilja jer je u kiselim tlima
mineralno-koloidna frakcija podvrgnuta dugotrajnom ispiranju vodenom otopinom kiselina i
postupno prelazi u glinene kiseline koje se lako premještaju u dublje slojeve tla. Nakupljanje
gline na određenoj dubini dovodi do stvaranja vodonepropusne zone uz sve izraženije uvjete
za dalju redukciju.
Količina organske tvari (humusa) u tlima na području Varaždinske županije je mala,
uglavnom ispod 2,5%. Prisutnost organske tvari bitno utječe na čitav niz vrlo značajnih
fizičkih i kemijskih svojstava tla, kao što su struktura, kapacitet za vodu, sorpcija iona i
sadržaj neophodnih elemenata. Organska tvar je osnovni izvor energije za životnu aktivnost
mikroorganizama koji u procesu humifikacije prelazi u humus, a daljnom mineralizacijom u
izvor pristupačnog dušika. Nastajanje humusa ovisi o uvjetima u kojima djeluju
mikroorganizmi; vodozračnog režima tla, pH reakcije, temperature, količine i sastava svježe
unesene organske tvari u tlu.
U tlima pod prirodnim biocenozama u Varaždinskoj županiji (npr. prirodne livade)
intenzitet nastanka i razgradnje organske tvari je uravnotežen što rezultira stabilnim sadržajem
humusa što je bilo vidljivo iz provedenih kemijskih analiza tla. Uključivanjem tla u
poljoprivrednu proizvodnju neizbježno se intenziviraju procesi razgradnje te otuda negativna
sklonost poljoprivrednih tala smanjivanju sadržaja organske tvari. Također je značajna uloga
organske tvari u sprečavanju kemijskog vezivanja fosforne kiseline nakon gnojidbe fosfornim
gnojivima naročito u kiseloj sredini gdje lako nastaju netopljivi i nepristupačni Fe i Al fosfati.
Stoga je humus naročito važan u boljoj opskrbi biljaka fosforom, kalcijem i željezom i kao
izvor drugih biogenih elemenata. Brzi tehnološki napredak i potreba za sve većim količinama
hrane uz intenzivnu kemizaciju poljoprivrede uzrok su sve onečišćenijoj životnoj sredini i
smanjenju njenih prirodnih mogućnosti regeneracije. Intenzivna poljoprivredna proizvodnja
podrazumijeva danas visok stupanj kemizacije te nažalost čestu upotrebu kemijskih sredstava
u većim količinama od potrebnih.
Korištenje mineralnih gnojiva i pesticida postupno mijenja prirodna svojstva tla, a
preko podzemnih voda djeluje negativno i na širu životnu okolinu. Mineralna i organska
gnojiva (naročito kiseli peradarski gnoj) primijenjena u većim količinama od potrebnih za
ishranu bilja, mogu dovesti do narušavanja kemijskih i fizičkih svojstava tla, onečišćenja
podzemnih voda i lošije kvalitete poljoprivrednih proizvoda zbog akumulacije nitrata u
biljnim dijelovima.
Iz navedenog je razvidno da se intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom, gdje je
zanemarena pravilna agrotehnika, u velikoj mjeri može izazvati degradacija tala. Svjesni
navedenih posljedica poljoprivrednici su uz savjete Savjetodavne službe počeli sve češće
provoditi kalcizaciju kao i druge mjere sprečavanja degradacije tala, zaoravanje biljnih
ostataka, unošenje organske tvari ( humus i razgrađena organska gnojiva), sjetva siderata,
obavezna primjena plodoreda, izmjenjivanje kultura koje zahtijevaju navodnjavanje sa onima
koje su skromnijih zahtjeva za vodom i dr.
Kako u najrazvijenijim zemljama svijeta tako bi i kod nas tlu kao izuzetno važnom
resursu trebalo dati puno veći značaj ne samo u poljoprivrednoj proizvodnji nego i u
cjelokupnoj percepciji i važnosti obrade i očuvanja poljoprivrednog zemljišta. Zbog toga se
kroz razne projekte, zakone i pravilnike o dobroj poljoprivrednoj praksi, pokušavaju utvrditi i
kvantificirati svi faktori koji utječu na svojstva tla i njegovo korištenje, kako bi se tlo očuvalo,
88
zaštitilo od degradacije ili onečišćenja, povećala njegova produktivnost i omogućilo
planiranje proizvodnje dovoljne količine, ali i kvalitetne i zdravstveno ispravne hrane naročito
u ekološkoj proizvodnji.
U Varaždinskoj županiji je registrirano oko 50 ekoloških proizvođača s tendencijom
povećanja broja ekoloških proizvođača. Ekološki proizvođači pohađaju brojne edukacije s
ciljem što uspješnije ekološke proizvodnje koja je puno zahtjevnija u odnosu na
konvencionalnu proizvodnju naročito u području zaštite bilja. Poljoprivredne kulture napadaju
i oštećuju brojni štetni organizmi - štetnici, uzročnici bolesti i korovi. Štetni organizmi čine
štete na poljoprivrednim kulturama od njihove sjetve ili sadnje do berbe. Neki štetnici i
uzročnici bolesti pojavljuju se i tijekom uskladištenja poljoprivrednih proizvoda te smanjuju
njihovu kakvoću. U štetnike ubrajamo kukce (insekte), grinje, nematode, puževe, glodavce,
divljač i ptice. Brojnost i štetnost kukaca ovisi o toplini, vlazi, raspoloživoj hrani i nazočnosti
prirodnih neprijatelja. Toplina tijela kukaca ovisi o toplini okoline pa se oni za topla vremena
intenzivnije hrane i kreću, a time uzrokuju i veće štete. Na površinama s istim kulturama gdje
ima mnogo hrane, štetnici te vrste biljaka brzo se razmnožavaju dok je na livadama ili u
mješovitom usjevu ili nasadu njihovo razmnožavanje znatno sporije. Prirodni neprijatelji
kukaca su grabežljivci (predatori) koji se njima hrane ili parazitoidi koji žive u žrtvi ili na
žrtvi i njome se hrane. Grabežljivi i korisni kukci koji su jako važni u ekološkoj proizvodnji
su božje ovčice, trčci, zlatooke, neke vrste stjenica, grabežljive grinje i dr. Parazitoidi su muhe
gusjeničarke i parazitske osice. Štetni kukci koji uzrokuju velike gospodarske štete na
poljoprivrednim kulturama su kornjaši, gusjenice leptira, resičari ili tripsi, lisne uši, štitaste
uši, štitasti moljci, lisne buhe, dvokrilci, opnokrilci i stjenice. Najčešće su ličinke štetnije od
odraslih oblika.
Na našem području sve veće štete čine kukuruzna zlatica, kukuruzni moljac,
kruškina buha, jabučni savijač. Posljednje dvije godine je prisutan novi štetnik –
Šimširov moljac, koji radi ogromne štete na ukrasnom bilju. Posljednjih godina u
poljoprivrednim usjevima su se pojavile i nematode. Nematode su sitni životinjski organizmi,
u prirodi rašireni u tlu, slanim ili slatkim vodama. Među brojnim do danas opisanim vrstama
nematoda, nekoliko stotina vrsta napada i hrani se na živim biljkama. Takve vrste nazivaju se
fitofagnim ili biljno parazitskim nematodama te se ubrajaju u štetnike poljoprivrednih kultura
i ostalog bilja. Štete uzrokovane biljno parazitskim nematodama uglavnom se ne uočavaju na
prvi pogled, no nerijetko mogu biti drastične. Kako većina biljno parazitskih nematoda živi u
tlu, do uočavanja simptoma uglavnom dolazi već u poodmakloj fazi napada ili zaraze. Zbog
posebnosti u životnom ciklusu ovih parazita, suzbijanje nematoda je vrlo kompleksno i
uključuje primjenu svih raspoloživih mjera zaštite, uključujući i one kemijske.
Mnoge vrste biljno parazitskih nematoda imaju vrlo širok krug biljaka domaćina. Od
većeg broja vrsta, kao vrlo štetne moguće je spomenuti nematode korijenovih kvržica
(Meloidogyne vrste) na povrću, voću i ukrasnom bilju, cistolike nematode na krumpiru
(Globodera vrste), šećernoj repi ili soji (Heterodera vrste), nematode vektore virusa
(Xiphinema vrste), stabljikine (Ditylenchus vrste) ili lisne nematode (Aphelenchoides vrste).
Neke od navedenih nematoda mogu uzrokovati značajne ekonomske štete zbog nepoštivanja
plodoreda.
U pojedinim godinama je bilo problema i s glodavcima u poljoprivrednoj proizvodnji.
U štetne glodavce ubrajamo manje sisavce čije je zubalo prilagođeno glodanju. Karakterizira
ih brzo razmnožavanje te često dolazi do njihova prenamnožavanja kada mogu uzrokovati
velike gospodarske štete. Dijelimo ih na glodavce u polju i zatvorenim prostorima.
U polju su najčešći poljski miš (Mus musculus), poljska voluharica (Microtus arvalis),
vodena voluharica (Arvicola terrestris), prugasti poljski miš (Apodemus agrarius) i žutogrli
miš (Apodemus flavicollis). Izraziti su periodički štetnici. U pojedinim godinama, s relativno
toplim zimskim razdobljima, može doći do njihova prenamnažanja što često ima za posljedicu
89
značajne štete na poljoprivrednim kulturama. Poljski glodavci čine štete na ratarskim
usjevima te mladim voćnjacima i vinogradima, a te štete mogu rezultirati gubitkom
uroda i do 50%. Voluharice se rado hrane korijenjem mladih voćaka. Velike štete u mladim
voćnjacima mogu nastati zimi, a jedna voluharica može tijekom zime oglodati stotinjak
mladih stabala. U voćnjacima treba neprekidno pratiti populaciju glodavaca, naročito uz
putove i kanale koji su zarasli vegetacijom te na zapuštenim i neobrađenim površinama uz
voćnjak ili unutar njega. Odluka o suzbijanju poljskih glodavaca donosi se čim se utvrdi
njihova nazočnost, temeljem određivanja aktivnih otvora. Važno ih je suzbijati redovito, a ako
se suzbijanje počinje obavljati kada je brojnost populacije velika, uspjeh će biti nedovoljan, a
trošak velik.
Osim glodavaca u polju zabilježene su i štete od dabrova na poljoprivrednim usjevima.
Različite vrste divljači su također uzrokovale štete na poljoprivrednim kulturama. U štetnu
divljač ubrajaju se zečevi, divlje svinje i srneća divljač. Najčešće ugrožavaju kulture u blizini
šuma, a oglodavanjem kore voćaka, ponekad i vinove loze, uzrokuju znatne štete, naročito
zimi kada je visok snijeg. Štete od divljači veće su za vrijeme sušnijih razdoblja.
Osim navedenih pojava bolesti biljaka mogu uzrokovati razni čimbenici, koji mogu
biti neparazitski i parazitski. Neparazitske bolesti ili poremećaji nastaju uslijed niskih ili
visokih temperatura zraka, niske ili visoke relativne vlažnosti zraka, manjka ili viška svjetla,
nedostatka ili viška hranjiva, toksičnosti nekih elemenata u tlu, neodgovarajuće pH vrijednosti
tla, fitotoksičnosti sredstava za zaštitu bilja kao i usljed elementarnih nepogoda tuča, suša
ili poplava koje su prisutne posljedne četiri godine i izazvale su velike štete na
poljoprivrednim usjevima.
Neparazitske bolesti većinom su uzrokovane nepovoljnim uvjetima okoliša što
doprinosi osjetljivosti biljaka prema parazitskim uzročnicima bolesti, najčešće u stresnim
situacijama. Neparazitske bolesti se ne prenose s biljke na biljku, tj. nisu infektivne.
Parazitske bolesti na poljoprivrednim kulturama uzrokuju gljive i pseudogljive,
bakterije, fitoplazme, virusi i njima slični organizmi. Parazitski uzročnici su organizmi koji
parazitiraju u ili na biljnim organima te na taj način osiguravaju hranu za svoje životne
potrebe. Parazitske bolesti su zarazne i mogu se prenositi sa zaražene na zdravu biljku.
Uzročnici većine bolesti na kultiviranim biljkama su fitopatogene gljive i
pseudogljive. Stupanj štete uzrokovan gljivičnom infekcijom ovisi o vrsti gljive ili
pseudogljive, vremenskim uvjetima (temperatura i relativna vlaga zraka), osjetljivosti i
kondiciji zaražene biljke. Bolesti uzrokovane gljivama nazivaju se mikoze. Neke poznate
biljne bolesti uzrokovane gljivičnim infekcijama koje se javljaju u našoj županiji su:
plamenjača krumpira (Phytophtora infestans), plamenjača vinove loze (Plasmopara viticola),
crna pjegavost vinove loze (Phomopsis viticola), krastavost plodova jabuke i kruške (Venturia
inegualis), kovrčavost lista breskve (Taphrina deformans), šupljikavost lišća koštićavog voća
(Stigmina carpophilla), pepelnica vinove loze (Uncinula necator), pepelnica strnih žitarica
(Erysiphe graminis), smeđa (lisna) hrđa pšenice (Puccinia recondita), pjegavost lišća pšenice
(Septoria tritici), smrdljiva snijet pšenice (Tilletia tritici) i pjegavost lišća šećerne repe
(Cercospora beticola), kao i gljivično oboljenje „Bijela noga“ zbog kojeg se zabranjuje uzgoj
krumpira na zaraženim parcelama sedam godina.
Fitopatogene bakterije su jednostanični organizmi koji uzrokuju bolesti na biljkama.
Većinom su fakultativni paraziti te ostaju u biljnim ostacima ili tlu te kao takvi predstavljaju
izvor zaraze. Mogu se prenositi i sjemenom. Najčešći prenositelji fitopatogenih bakterija su:
čovjek, insekti i drugi životinjski organizmi, voda i zračne struje. Na zaraženim biljkama
pojavljuju se simptomi u obliku nekroza, venuća pojedinih organa ili čitave biljke, nazočnosti
izlučevina – eksudata. Najpoznatije bakterijske bolesti su bakterijska palež jabuka i
krušaka koja se pojavila posljednih godina u našoj županiji, bakterijski tumori vinove
90
loze, obična krastavost krumpira, smeđa trulež krumpira i u posljednje vrijeme sve
češće prisutna bakterija Xantomonas koja se pojavljuje na nekoliko biljaka domaćina.
Fitoplazme su bakterijski biljni patogeni koji uzrokuju više stotina biljnih bolesti.
Budući da nemaju staničnu stjenku, mogu mijenjati svoj oblik, te su uglavnom okruglastog
oblika. Bolesti uzrokovane fitoplazmama nazivaju se fitoplazmoze. Prenose se kukcima
(vektori fitoplazmi), cijepljenjem, reznicama, ali ne i sjemenom. Osnova zaštite temelji se na
proizvodnji zdravog sadnog materijala, suzbijanju vektora i uništavanju zaraženih biljaka. U
Hrvatskoj su poznate fitoplazme uzročnici proliferacije jabuke (Apple proliferation
phytoplasma) i propadanja kruške (Pear decline phytoplasma) nazočne na jezgričavom voću
te europska žutica koštičavog voća (European stone fruit yellows). U našim vinogradima
pojavila se zaraza fitoplazmama koje uzrokuju žuticu vinove loze (Bois noir, Flavescence
doré) koju prenose cikade.
Virusi su uzročnici bolesti biljaka koje nazivamo virozama. Po veličini su manji od
bakterija i fitoplazmi. Prenose se dodirom ili raznim vektorima kao što su insekti, grinje,
nematode, vilina kosica ili neke niže gljive, zatim sjemenom, plemkama, podlogama te
antropogeno. Pojavom simptoma na biljkama, zaraza se ne može suzbiti pa je temelj zaštite
od virusa, sjetva zdravog sjemena, sadnja zdravog sadnog materijala, suzbijanje vektora kao i
uništavanje zaraženih biljaka.
Neki virusi uzročnici bolesti na poljoprivrednim kulturama su virus žute patuljavosti
ječma, virus mozaika krastavca, virus mozaika rajčice, virus šarke šljive i dr.
Viroidi su, za razliku od virusa, najmanja skupina patogena. Viroid je jednolančana kružna
RNK (ribonukleinska kiselina) koja je infektivna i uzrokuje bolesti biljaka. Neki viroidi
uzročnici bolesti na poljoprivrednim kulturama su bolest vretenastog gomolja krumpira -
Potato spindle tuber viroid (PSTVd).
Za uspješno sprječavanje ili smanjenje šteta od štetnih organizama potrebno je
prepoznati i odrediti vrstu štetnog organizma, a zatim na osnovi poznavanja njenih bioloških,
ekoloških i drugih svojstava izabrati najprikladnije preventivne i kurativne mjere zaštite bilja
kako bi se izbjegle veće ekonomske štete.
Korovi nepoljoprivrednog zemljišta ili korovi u širem smislu predstavljaju opasnost
od širenja na neobrađenom zemljištu. Na nepoljoprivrednim zemljištima veće značenje imaju
višegodišnji, često drvenasti korovi. Najopasnije su strane (alohtone) vrste koje su nakon
unosa (introdukcije) postale invazivne, i na novom staništu se brzo i agresivno šire na račun
vrsta čija nazočnost je rezultat isključivo prirodnih procesa, bez ikakve čovjekove intervencije
(autohtone ili nativne vrste). Zbog izražene agresivnosti, invazivne strane korovne vrste
uzrokuju brojne štete. One mijenjaju okoliš, narušavaju stabilnost ekosustava, štete
poljoprivrednim, šumskim i vodenim biljnim sastojinama, ireverzibilno utječu na sastav
prirodnih staništa te uzrokuju socio-ekonomske štete u poljoprivredi, šumarstvu, turizmu,
stočarstvu, zdravstvu i dr. Invazivne strane korovne vrste su, na globalnoj razini, označene
kao druga najveća prijetnja bioraznolikosti te su predmetom intenzivnog proučavanja
diljem svijeta.
Široj javnosti najpoznatija invazivna strana korovna vrsta je pelinolisni limundžik ili
ambrozija (Ambrosia artemisiifolia) i mračnjak (Abutilon theophrasti). Širi se
poljoprivrednim (najčešće kao korov okopavina ili na strništima) ali i nepoljoprivrednim
zemljištima. U Hrvatskoj svaki četvrti stanovnik kontinentalnog dijela zemlje pati od alergije
na polen ambrozije čija cvatnja počinje krajem srpnja, a maksimum doseže u rujnu.
Najraširenije invazivne strane vrste na nepoljoprivrednim površinama Hrvatske su pajasen
(Ailanthus altissima), amorfa ili čivitnjača (Amorpha fruticosa), velika i gustocvjetna zlatnica
(Solidago gigantea i Solidago canadensis), japanski dvornik (Reynoutria japonica), mirisavi
bagrem (Robinia pseudoacacia), jednogodišnja krasolika (Erigeron annuus) i još neke. U
91
posljednje vrijeme prijeti opasnost od širenja divovskog svinjskog korova (Heracleum
mantegazzianum) .
Kako bi se smanjila ugroženost bolestima i štetnicima u poljoprivrednoj proizvodnji
moraju se odrediti mjere zaštite bilja, dok se pojava štetnih organizama mora pratiti
odgovarajućim metodama. Za prognozu suzbijanja i ranog otkrivanja mogućih šteta poželjno
je koristiti pouzdane metode i sustave kao što je kompjutorsko dijagnostički sustav u
poljoprivredi kojim se pouzdano određuju rokovi suzbijanja štetnih organizama. Također,
treba koristiti službene prognoze rizika od štetnika i/ili uzročnika bolesti. Optimalni rokovi
suzbijanja na osnovi prognoznih uređaja određuju se na osnovi vremenskih prilika tijekom
vegetacije (vlaga i temperatura zraka, kiša, rosa, itd.) koji najviše utječu na razvoj bolesti i
štetnika i fenofaze kulturnih biljaka. Izravne mjere zaštite bilja primjenjuju se kada prognoza i
granične vrijednosti ukažu na potrebu suzbijanja, a dijele se na mehaničke, fizikalne,
biološke, biotehničke i kemijske mjere. Mehaničke, fizikalne, biološke i biotehničke mjere
uvijek imaju prednost pred kemijskim mjerama, a kada te mjere više nisu dovoljno
učinkovite, tada se poduzimaju kemijske mjere zaštite od kojih prednost imaju lokalna
primjena i kombinacija sredstva za zaštitu bilja s atraktantima. Mehaničke mjere sprječavaju
širenje štetnih organizama mehanički, a to se postiže dubokim zaoravanjem biljnih ostataka,
orezivanjem grana s prezimljujućim oblicima štetnika ili uzročnika bolesti, uništavanjem
trulih plodova, odstranjivanjem zaraženih listova, uništavanjem zaraženih biljaka ili mogućih
domaćina, kopanjem lovnih kanala, postavljanjem ljepljivih pojaseva na deblima, čišćenjem
sjemena, postavljanjem zamki za voluharice i mreža za zaštitu od ptica i kukaca i dr.
Fizikalne mjere uključuju primjenu niske i visoke temperature, zračenja,
visokofrekventnih zvukova, obojenih ljepljivih ploča i dr. Najčešće se primjenjuju:
- visoka temperatura za termičku dezinfekciju tla. Uništavanje spora i micelija gljiva,
štetnika i sjemenki korova postiže se zagrijavanjem tla na 95 °C do 30 cm dubine u
trajanju od 5 minuta,
- solarizacija ili korištenje sunčeve energije, vrlo je učinkovita mjera za dezinfekciju tla,
a provodi se prekrivanjem tla tijekom ljeta tankom, prozirnom, polietilenskom folijom
u trajanju 1 - 2 mjeseca,
- različito obojene ljepljive ploče svojom bojom privlače štetnike koji se zalijepe na
ploču. Na taj način se može smanjiti napad i odrediti brojnost populacije štetnika kao i
početak suzbijanja. U zaštićenom prostoru najčešće se koriste žute ljepljive ploče za
privlačenje lisnih ušiju, štitastih moljaca i plave ljepljive ploče za privlačenje
kalifornijskog tripsa. U voćarstvu žute ploče se koriste za privlačenje trešnjine i
maslinove muhe, dok bijele ploče privlače osice, plave tripse, a crvene potkornjake.
Biološkim mjerama štetni organizmi se suzbijaju primjenom njihovih prirodnih

neprijatelja predatora. Biotehničke mjere obuhvaćaju primjenu atraktanata, sredstva za
privlačenje kukaca i regulatora razvoja kukaca. Atraktanti služe za praćenje pojave štetnika
radi određivanja optimalnog roka suzbijanja, a najviše se rabe hranidbeni i seksualni
atraktanti. Hranidbeni atraktanti privlače oba spola, a koriste se za praćenje i procjenu
populacije štetnika. U voćarstvu se najviše koristi jabučni sok za hvatanje staklokrilke
(Synanthedon myopaeformis), a u ratarstvu zašećerena voda za hvatanje leptira sovica
(Noctuidae). Osim za praćenje pojave štetnika i smanjenje broja mužjaka u populaciji, mogu
se koristiti i za suzbijanje metodom konfuzije, tj. mužjacima se onemogućuje nalaženje ženki.
Regulatori razvoja kukaca ometaju normalan rast i razvoj ličinke ili gusjenice kukaca, one ne
prave štete i ubrzo ugibaju. Regulatori rasta mogu imati larvicidno djelovanje tj. djeluju na
ličinke i gusjenice ili ovicidno djelovanje, tj. djeluju na jaja, pa ne štete prirodnim
neprijateljima i vrlo su selektivni. Kemijske mjere su još uvijek važne za suzbijanje štetnih
organizama. U integriranoj zaštiti bilja podrazumijeva se da se sredstva za zaštitu bilja
92
primjenjuju kad nije postignuta zadovoljavajuća učinkovitost ni jednom od prije navedenih
mjera, tj. nije u potpunosti smanjena opasnost od gospodarske štete koju mogu uzrokovati
štetni organizmi.
Navodnjavanje u Varaždinskoj županiji najviše je zastupljeno kod proizvođača koji se
bave voćarskom, povrtlarskom i cvjećarskom proizvodnjom kao i u zaštićenim prostorima
(plastenicima i staklenicima). Zbog visokog nivoa podzemnih voda navodnjavanje je znatno
olakšano potencijalnim proizvođačima spomenutih proizvodnji. Površine pogodne za
navodnjavanje nalaze se u nizinskom dijelu u porječju rijeke Drave kao i njezinim pritocima
Plitvicom i Bednjom. Metode navodnjavanja koje se najviše koriste su: kap po kap i
navodnjavanje kišenjem koje uz ograničenu potrošnju ne bi trebale imati štetan utjecaj na
okoliš. U postupku je izrada Plana navodnjavanja Varaždinske županije. Varaždinska
županija zbog dovoljne količine površinske i podzemne vode ima dobre predispozicije za
navodnjavanje i intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju.
Podaci Županijskog saveza poljoprivrednih udruga

Poljoprivredna proizvodnja u protekle četiri godine pokazala je tendenciju
preorijentacije proizvodnje s manje profitabilnih kultura na isplativije kulture kao povrće,
cvijeće i sl. Kod stočarske proizvodnje zamijećen je znatan pad manjih proizvođača te
povećanje odnosno koncentracija stočarske proizvodnje kod manjeg broja većih proizvođača.
Zahvaljujući potporama radilo se na okrupnjavanju poljoprivrednog zemljišta. I
nadalje postoji rascjepkanost parcela što posljedično dovodi do povećanja troškova
poljoprivredne proizvodnje. Značajnijeg povećanja odnosno smanjenja poljoprivrednog
zemljišta nije bilo.
Neobrađene i zapuštene poljoprivredne površine JLS-i nastoje raznim mjerama
privesti namjeni, ali sa sporadičnim uspjehom.
U Županiji ima proizvođača ekoloških poljoprivrednih proizvoda, ali ne u tolikoj mjeri
da bi se moglo utvrditi da ekološka poljoprivreda odskače od državnog prosjeka. Postoje mali
pomaci, a unutar Županijskog saveza poljoiprivrednih udruga Varaždinske županije djeluju
dvije udruge koje zagovaraju ekološku poljoprivredu: Udruga za promicanje ekološke
poljoprivrede 'Arka' Varaždin i Društvo za biološko dinamičko gospodarenje 'Život' Ludbreg.
Edukaciju o korištenju mineralnih gnojiva i agrotehničkih sredstava provodili su:
Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba (prije Savjetodavna služba), Pučko
otvoreno učilište Varaždin i Privatna srednja škola Varaždin s pravom javnosti.
Potrebno je provoditi stalnu brigu oko učinkovitog gospodarenja gnojivom (organskim
i anorganskim) jer se na taj način ograničava emisija amonijaka i drugih štetnih tvari za vode i
zrak. Smanjenje stočnog fonda je jdan od faktora koji doprinosi smanjenju korištenja stajskog
gnojiva u poljoprivrednoj proizvodnji, a uzrok smanjenja korištenja mineralnih gnojiva
vjerojatno je financijske naravi.
Tablica 64: Osvrt jedinica lokalne samouprave na poljoprivredu

Varaždin S obzirom na obim, poljoprivredna proizvodnja na području Grada Varaždina nema
vjerojatno značajan utjecaj na stanje okoliša.
Ivanec Poljoprivredna proizvodnja u fazi je opadanja kako na nacionalnoj razini tako i lokalnoj, a
dokaz tome je sve veći broj izdanih Rješenja kojim se vlasnicima nalaže uklanjanje visoke
trave i raslinja na površinama koje bi se mogle privesti poljoprivrednoj proizvodnji.
Prevladava usitnjenost čestica, smanjenje broja gospodarstva koja žive isključivo od
poljoprivredne proizvodnje, nespecijalizirana proizvodnja, stočarske proizvodnje gotovo da
i nema, višegodišnje nepovoljne prilike dodatno smanjuju prinose te se dovodi u pitanje
rentabilnost poljoprivredne proizvodnje. Većina livadskih površina koja se prostire na
području uz rijeku Bednju ekstenzivno se održava, što uzrokuje degradaciju biljnog sastava
te niske i nekvalitetne prinose stočne hrane, a u pojedinim mjesecima u godini izložene su
plavljenju.
93
Ludbreg Prema podacima iz Upisnika poljoprivrednih proizvođača na području Grada Ludbrega
nalazi se ukupno 1.216 poljoprivrednih gospodarstava, od čega su 1.164 obiteljska
poljoprivredna gospodarstva koja su ujedno i nositelji poljoprivredne proizvodnje.
Poljoprivredna proizvodnja odvija se na površini od 2.311,90 ha i prvenstveno se bazira na
oraničnim kulturama s udjelom većim od 80%. Poljoprivredna proizvodnja je ekstenzivna
jer su obradive površine rascjepkane. Neki oblici poljoprivredne proizvodnje se smanjuju
pa i izumiru (stočarstvo) dok u drugima poljoprivredna gospodarstva proizvode pretežito za
svoje potrebe (ratarstvo). Vinogradari, pčelari i cvjećari su vrlo dobro organizirani te su
udruženi u udruge, dok je za povrćare i voćare Grad Ludbreg početkom 2016. godine
pokrenuo inicijativu za osnivanjem poljoprivredne zadruge koja je sredinom iste godine i
osnovana od strane poljoprivrednih proizvođača voća i povrća sa Ludbreškog kraja pod
nazivom Poljoprivredna zadruga Ludbreški kraj. U cilju poticanja razvoja poljoprivrede na
području Grada svake godine su u Proračunu Grada Ludbrega osigurana sredstva za
poljoprivrednike kako bi im se olakšala poljoprivredna proizvodnja
Novi Marof Poljoprivredna proizvodnja konstantno pada, isto tako i stočarstvo, a sve je više
neobrađenog poljoprivrednog zemljišta.
Lepoglava Poljoprivredna proizvodnja drastično opada, problem je i vlasnička struktura
poljoprivrednih zemljišta, zemljišne knjige koje nisu sređene, rascjepkanost i neodržavanje
poljoprivrednog zemljišta, predlaže se osigurati mogućnost JLS-ima da urede dugogodišnje
neuređivanje poljoprivrednih nekretnina, kao i dodjela dodatnih potpora za uvođenje
organske poljoprivrede, ekološke poljoprivrede s proizvodnjom organske hrane te
dodavanjem novih kultura u skladu s nastalim vremenskim uvjetima.
V. Toplice Velike površine obradivog zemljišta su zapuštene zbog nerentabilne poljoprivredne
proizvodnje i posljedično smanjenog interesa za tu djelatnost.
Bednja Proizvodnja na području Općine je ekstenzivna, nespecijalizirana i nekonkurentna i nije čak
ni dopunska već više rekreativno - dopunska djelatnost. U suradnji s Agronomskim
fakultetom sveučilišta u Zagrebu izrađena je Agroekološka regionalizacija područja općine
Bednja. Na području Općine Bednja zapaženija je proizvodnja jabuka, lavande, vinove
loze. Osnovno obilježje poljoprivredne djelatnosti je ekstenzivna poljoprivreda te velika
usitnjenost poljoprivrednih parcela.
Beretinec Na području Općine Beretinec prisutna je poljoprivredna proizvodnja uobičajenih ratarskih
kultura za ovo područje – kukuruz, žito, krumpir i razno povrće. Na području Općine
zastupljeno je vinogradarstvo i voćarstvo, ali uglavnom ekstenzivnog karaktera.
Poljoprivrednu proizvodnju na području Općine Beretinec karakterizira: velika raznolikost i
srednja kvaliteta poljoprivrednih zemljišta; usitnjenost poljoprivrednog zemljišta; značajni
socijalni pritisak na poljoprivredu - 87,98% domaćinstava ima neki poljoprivredni posjed;
visok postotak mješovitih poljoprivrednih domaćinstava, a relativno mali postotak
obiteljskih gospodarstava koja žive isključivo od poljoprivrede; manji postotak obiteljskih
gospodarstava koja su specijalizirala jednu ili dvije proizvodnje; nepostojanje zaokruženog
ciklusa proizvodnje.
Breznica Poljoprivrednu proizvodnju na području Općine karakterizira velika usitnjenost
poljoprivrednih površina, pad broja stanovnika koji se bave poljoprivredom i sve više
zapuštenog poljoprivrednog zemljišta.
B. Hum Poticanje na razvoj poljoprivredne proizvodnje kroz OPG-ove.
Cestica Na području općine Cestica postoji plodno tlo, obrađenost parcela je do 95%. Iznimno, na
području Lovrečan Otoka, obradivost parcela je do 50% (inundacijsko područje –
neobranjeno područje od poplava). Također, obradivost parcela do 50% je i na brdovitim
predjelima – dok EU sredstva nisu planirana za takvu vrstu poljoprivrede.
Donja Voća Nema podataka.
G. Kneginec Preostale poljoprivredne površine su usitnjene i postoji tek nekoliko poljoprivrednika koji
se bave poljoprivrednom proizvodnjom.
Jalžabet Nema podataka.
Klenovnik Nema većih poljoprivrednih proizvođača, uglavnom mala gospodarstva s proizvodnjom za
vlastite potrebe.
Ljubešćica Prema dostupnim katastarskim podacima, u zapadnom dijelu Općine (tj. u svim naseljima u
Općini osim u Ljublju Kalničkom) poljoprivredne površine obuhvaćaju 51,7 % teritorija
(1.027 ha), što je nešto manje od prosjeka u čitavoj Županiji (56,7 %). Od toga na oranice i
vrtove otpada cca 44,6 %, na voćnjake cca 1,7 %, na vinograde 7 %, na livade 29,1 %, a na
pašnjake 17,6 %.Većina ovog poljoprivrednog zemljišta je u privatnom vlasništvu (cca 96,4
%). Osnovno obilježje tog zemljišta je rascjepkanost, tj. usitnjenost
94
posjeda.Mikroklimatske prilike u nizinskom dijelu Općine pogoduju uzgoju žitarica i
kvalitetnog povrća, dok je u manjoj mjeri zastupljeno industrijsko i stočno krmno bilje.
Brežni dio Općine tradicionalno je voćarski i vinogradarski kraj. U naselju Ljubelj Kalnički
(koji zauzima gotovo pola teritorija Općine) je udio poljoprivrednog zemljišta u ukupnoj
površini znatno niži jer je više od 3/4 ovog naselja pod šumom. U posljednjih desetak
godina je znatno pao broj aktivnog poljoprivrednog stanovništva u Općini. Udio
poljoprivrednog stanovništva u ukupnom stanovništvu Općine je svega 4,6 %.
Mali Bukovec Osnovna gospodarska djelatnost stanovništva općine vezana je uz cvjećarstvo i
poljoprivredu. Ističe se osobito proizvodnja i uzgoj cvjetnih sadnica u staklenicima i
plastenicima u sklopu seoskih domaćinstava, osobito u naseljima Mali Bukovec, Županec i
Novo Selo Podravsko. Stočarstvo na području Općine za sada nema osobit značaj. Na
području Općine, u njenom južnom dijelu uz lokalnu cestu LC 25155, postoji farma junadi
a u svakom naselju još uvijek postoji manji broj domaćinstava koja drže junad dok je veći
broj domaćinstava koja drže svinje i perad najčešće za vlastite potrebe.
Najveći problem vezan uz poljoprivrednu proizvodnju je neuređeno stanje katastarskih i
zemljišno-knjižnih evidencija te vrlo veliki broj malih katastarskih čestica što
poljoprivrednicima često predstavlja problem prilikom obrade.
Martijanec Na području Općine Martijanec nema onečiščivaća koji bi štetili poljoprivrednoj
proizvodnji, međutim postoji problem pada podzemnih voda sjevernije od državne ceste
DC2 koji zajedno sa učestalom pojavom suše stvaraju polu pustinjske uvjete nastale
izgradnjom vodotehničkih objekata na rijeci Dravi.
Maruševec Nisu uočene značajne promjene.
Petrijanec Unutar razvoja poljoprivredne djelatnosti kako konvencionalne tako i ekološke, postoji niz
programa u sklopu kojih općina subvencionira određene programe. Zabilježena je velika
rascijepanost poljoprivrednog zemljišta, nema uzgoja divljači, još uvijek se radi klasična
obrada zemljišta sa mineralnim gnojivima i pesticidima. Postupno se povećava broj
obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te se polako uvode nove kulture u poljoprivrednu
proizvodnju.
Sračinec Nema podataka.
Sveti Đurđ Osnovna gospodarska aktivnost stanovništva Općine vezana je uz poljodjelstvo i
stočarstvo. Poljoprivredna proizvodnja je otežana radi usitnjenosti površina te disperzije
proizvodnih parcela. Velika je zastupljenost samo nekoliko poljoprivrednih kultura –
kukuruz, pšenica i ječam. Posljednjih godina vidljiv je trend proizvodnje i plasmana
ekoloških voćarskih kultura – lješnjaci i orasi. U posljednjih desetak godina znatno je
porastao uzgoj peradi, prema podacima kojima raspolaže Općina uzgoj pilića svih farmi u
jednom turnusu iznosi oko 250.000, a porastao je i broj kokoši nesilica za proizvodnju jaja
koji iznosi oko 144.000 dok je s druge strane vidljiv pad govedarstva.
Sveti Ilija Problem neiskorištenosti i neobradivosti poljoprivrednih površina, nije se provodio projekt
okrupnjivanja zemljišta pa samim time ne postoje zadovoljavajući uvjeti za veći obujam
poljoprivredne proizvodnje.
Trnovec Osnovno obilježje poljoprivrednog zemljišta na području Općine je rascjepkanost, tj.,
Bartolovečki usitnjenost posjeda.
Veliki Velika usitnjenost poljoprivrednog zemljišta, mali postotak obiteljskih gospodarstva koji
Bukovec žive isključivo od poljoprivrede.
Vidovec Za razvoj Općine, poljoprivreda predstavlja najznačajniju gospodarsku djelatnost. U
sadašnjem trenutku, u kojem još uvijek dio poljoprivredne proizvodnje karakterizira
usitnjena i nespecijalizirana proizvodnja i nerazvijeno tržište, nužno je koncipirati strateške
proizvodne programe koji će omogućiti razvoj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva i
poduzetništva razvijajući suvremenu, djelotvornu, konkurentu i ekološki čistu
poljoprivrednu proizvodnju uz organiziranu suradnju s gospodarskim subjektima
prehrambene industrije. Dislociranost većeg dijela Općine od jačih cestovnih pravaca i
željeznice predstavlja povoljnost za poljoprivrednu proizvodnju u smislu zaštite od
onečišćenja, ali će s izgradnjom novih brzih cesta kroz područje Općine ta situacija biti
nepovoljnija.
Vinica Stanje je zadovoljavajuće, uz napomenu da je svakim danom sve više zapuštenih parcela (u
brežnom djelu, gdje se masovno zapuštaju vinogradi).
Visoko Poljoprivredna proizvodnja, život i rad te društvene i socijalne aktivnosti poljoprivrednog
stanovništva na ovom području odvijaju se u relativno povoljnim agroekološkim uvjetima.
Poljoprivredno zemljište uglavnom je u privatnom vlasništvu te ga karakterizira
rascjepkanost i usitnjenost posjeda. Brežuljkasta i više uzdignuta područja uglavnom su
95
sastavljena od mineralno karbonatnih tla čiji geološki sastav čine segmenti šljunka, pijeska,
gline i lapora te su tu prisutna polja, voćnjaci i vinogradi koji se isprepliću s livadama i
šumarcima. Na području Općine zastupljeno je stočarstvo. Na području Općine postoji
nekoliko farmi, od kojih valja spomenuti farme peradi i klaonicu u Vrhu Visočkom i
Presečnu Visočkom, farmu krava u Viničnu te vezano uz to i proizvodnja mlijeka.
Karakteristika poljoprivredne proizvodnje je ipak orijentacija na stočarsku proizvodnju pa
je struktura oranične proizvodnje uvelike podređena potrebi osiguranja krmne baze za stoku
a veliko značenje ima i vinogradarska proizvodnja isključivo ekstenzivnog karaktera.
Aktualno stanje poljoprivrede na području općine Visoko nije u zavidnom stanju, sve
manje ljudi spremno je baviti se poljoprivredom.
4.7. ŠUMARSTVO I LOVSTVO
Stanje šuma i šumskih ekosustava nije se znatnije promijenjeno u odnosu na prethodno

četverogodišnje razdoblje. Prema međunarodnom programu za procjenu i motrenje utjecaja
zračnog onečišćenja na šume (ICP Forests) svake godine provodi se procjena osutosti
krošanja na Razini I (mreža točaka razmaka 16×16 km) kojom su obuhvaćene dvije plohe s
ukupno 48 stabala (na području šumarija Ivanec i Ludbreg), a čija je procijenjena osutost
krošanja manja od prosjeka osutosti za područje Hrvatske. Procjena je propisana zakonskom
regulativom, a podaci su upisani u bazi podataka Hrvatskog šumarskog instituta u
Jastrebarskom.
Bilježi se povećanje trenda šteta na pojedinim vrstama šumskog drveća kao posljedica
djelovanja klimatskih promjena koji djeluju na promjene stanišnih uvjeta (vodni režim,
ekstremne temperature, mraz, suše). Promjene stanišnih uvjeta utječu na fiziološko slabljenje
drveća što pogoduje razvoju štetnih patogena i insekata kao i pojave novih štetnih
organizama. To su prvenstveno alohtone vrste četinjača, obična smreka čije krajnje sušenje
uzrokuju potkornjaci smrekovog pisara (Ips typographus) i šesterozubog smrekovog
potkornjaka (Pytyogenes chalcographus), te europskog ariša čije krajnje sušenje uzrokuje
veliki arišev potkornjak (Ips cembrae) koji je za područje Hrvatske prvi puta znanstveno
valoriziran 2008. godine, a na ovom području širi se od 2012. godine.
Monitoring, a time i djelomično suzbijanje potkornjaka provodi se na području
šumarije Varaždin u GJ „Varaždinbreg“ i GJ „Zelendvor“ pomoću naletno- barijernih klopki
tipa Theysohn u kojima su umetnute feromonske ampule Pheroprax. Bilježe se pojedinačna i
u manjim grupama sušenja američkog borovca uslijed napada patogena Cronartium ribicola.
Sastojine autohtonih četinjača koje su se posušile ili su u fazi sušenja saniraju se i pretvaraju u
stabilnije sastojine autohtonih listača. Tijekom 2018. godine zabilježen je i novi štetnik na
hrastu lužnjaku koji je potencijalno opasan za sve vrste hrastova, hrastova mrežasta stjenica
(Corythuca arcuata), te sušenja stabala poljskog jasena od patogena Chalara fraxinea. Na
pitomom kestenu i dalje je prisutna kestenova osa šiškarica (Dryocosmus kuriphilus) čija se je
brojnost populacije na području UŠP Koprivnica smanjila zbog unašanja tijekom 2015. i
2016. godine prirodnog autohtonog parazitoida Torymus sinensis koji je specifični monofag.
Prema godišnjim planovima biološke reprodukcije, vršeno je tretiranje ponika i
pomlatka biljaka hrasta kitnjaka i lužnjaka protiv pepelnice. Problem propadanja šuma bilježi
se i uz rijeku Dravu i to na mekim listačama zbog pad razine podzemnih voda uslijed
izgradnje hidrocentrala i akumulacijskih jezera. Povoljni uvjeti za uzgoj šuma ostali su u zoni
jezera, dok su površine u zoni kanala potpuno devastirane zbog pada podzemnih voda što u
potpunosti onemogućje uzgajanje šumskih vrsta listača, pa su propisane smjernice
gospodarenja - prepustiti i pomagati prirodnom razvoju uz sukcesiju autohtonih i otpornih
vrsta drveća. Sve te pojave iziskuju veliki napor i financijska sredstva za sanaciju propalih
sastojina i očuvanje staništa.
96
Unatoč navedenim problemima površine šuma se povećavaju zbog pošumljavanja
neobraslih šumskih površina. Svi radovi na biološkoj obnovi šuma, zaštiti šuma, uređivanju
šuma, iskorištavanju šuma kao i izgradnji i održavanju šumske infrastrukture predviđeni
Osnovama gospodarenja u državnim šumama za proteklo razdoblje su realizirani. U zaštiti i
očuvanju prirodne baštine ponavljamo prijedlog za zaštitu staništa vučjeg trna (Hippophae
rhamnoides) na području Velikog i Malog Bukovca, kao jedinstvenog prirodnog sačuvanog
staništa te vrste u ovom dijelu Europe.
Stanje u privatnim šumama je unaprijeđeno radom Šumarske savjetodavne službe, a
kasnije i Hrvatskih šuma. Izgrađene su mnoge šumske prometnice koje služe i u protupožarne
svrhe. Za veliki dio privatnih šuma izrađeni su Programi gospodarenja kao osnova za daljnje
Podaci Lovačkog saveza Varaždinske županije
Lovački savez Varaždinske županije objedinjuje i koordinira rad 39 lovačkih društava
i tvrtke Zelendvor. U lovačka društva učlanjeno je oko 1.450 članova – aktivnih lovaca.
Godine 2016. Županija je potpisala nove ugovore o produljenju lovozakupa 30 zajedničkih
lovišta sa istim lovozakupnicima koji su gospodarili lovištima i u prethodnom razdoblju. Novi
lovozakup traje deset godina, odnosno do 2026. godine. Lovozakupnici - lovačka društva te
poduzeća Zelendvor Petrijanec i Zelengaj Donji Martijanec dužni su temeljem ugovora i
zakonskih propisa brinuti se o lovištima odnosno o divljači koja može i trebala bi obitavati u
prirodnom okolišu Varaždinske županije.
Lovozakupnici su sklapanjem ugovora o gospodarenju lovištima preuzeli obvezu da će
brinuti o matičnim fondovima sljedećih vrsta divljači: jelen obični – 24 grla, divlja svinja –
89 grla, srna – 2.105 grla, zec – 3.075 repova, fazan – 4.576 kljuna i trčka – 540 kljunova.
Naravno, u obvezi uzgoja i zaštite lovaca su i druge vrste divljači (divlje patke, divlje guske,
zatim dabar, lisica, čagalj, lasica mala, vrane, svrake i druge).
Da bi se postojeće stanje u matičnim fondovima održalo, lovozakupnici redovno svake
godine unose u lovišta određeni broj žive divljači. U nastavku je pregled unosa u zadnje četiri
godine (bez unosa u lovišta kojima gospodare Zelendvor i Zelengaj i gdje se prakticira
intenzivni unos određenih vrsta divljači i obavlja komercijalni lov):
Tablica 65: Unos divljači u lovišta

unos divljači
godina fazan trčka zec
2014/2015. 4.494 20 20
2015/2016. 2.515 - -
2016/2017. 2.880 - -
2017/2018. 3.106 - 20
Uz drugu zaštitu, te uz dodatnu prihranu određenih vrsta divljači, lovci su obvezni iz

lovišta uklanjati prekobrojne predatore, poglavito lisice, čagljeve (koji je naročito opasan
predator a doselio se na područje Varaždinske županije pred pet-šest godina), zatim kune
bjelice, tvorove, vrane, šojke i svrake. Prema evidenciji koja se vodi u Lovačkom savezu
Varaždinske županije u posljednje četiri godine iz lovišta je izlučeno:
Tablica 66: Izlučivanje predatora (lisica i kuna)
godina izlučeno predatora (dlakavi i pernati)
2014. 2.800
2015. 2.400
2016. 1.900
2017. 2.100
97
Određeni broj lešina lisica, kuna i nekih drugih životinja veterinarska je služba slala na
dodatne pretrage na bjesnoću. Na sreću u zadnje četiri godine nije zabilježen ni jedan
pozitivni nalaz, što znači da je područje Županije zasad bez opasnosti od zaraze ovom teškom
ali prenosivom bolešću.
U svojoj aktivnosti lovci se dnevno susreću sa nizom primjera nepoštivanja zakonskih
propisa odnosno drastičnih kršenja i zakona i običaja kad je riječ o zadiranju u čovjekov
okoliš. Iako se svake godine obavlja određeno čišćenje lovišta, dojam je da je u šumarcima,
uz živice i vodotoke sve više smeča svih vrsta. Nadalje, otpadne vode od privatnih farmi (ili
većih seoskih gospodarstava) ispuštaju se direktno u kanale kojima dolaze i do vodotoka
(Plitvica, Bednja, Drava i drugi veći vodotoci), zatim sve je više ograđivanja parcela po
poljima i drugim područjima, kuće i drugi objekti grade se uz ceste i tako prekida inače
uhodane premete divljači i drugih životinja koje posljedično sve više stradavaju na
prometnicama.
Uz gradove i veća naselja sve je više zapuštenih neobradivih površina koje su
pojedinci kupili iz špekulativnih razloga zahvaljujući činjenici da su raspolagali povlaštenim
informacijama gdje će danas-sutra biti građevinska zona ili će se uređivati prometnice.
Upravo su te površine pune raznih predatora i drugih štetočina (lisice, štakori, poljski miševi
itd), a budući da se radi o pojasevima često unutar 300 metara oko naselja, lovci su nemoćni
jer je strogo zabranjena upotreba oružja u blizinama naseljenih mjesta. Kao posljedica – sve
se češće i u sve više mjesta, pa i većih gradova, lisice šeću ulicama i usred bijelog dana.
4.8. EKSPLOATACIJA MINERALNIH SIROVINA
Temeljem novog Zakona o rudarstvu (''Narodne novine'' broj 56/13) prema kojem je
Županija izradila novu Rudarsko-geološku studiju Varaždinske županije (''Službeni vjesnik
Varaždinske županije'' broj 29/16). Ta Studija predstavlja polazište za aktivnosti na planiranju
i odobravanju istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina u Varaždinskoj županiji te
sanaciji napuštenih i zatvorenih kopova i eksploatacijskih polja.
Studijom su za područje cijele Županije analizirane potrebe i potencijali mineralnih
resursa i određen način racionalnog i održivog gospodarenja mineralnim resursima kako u
gospodarskom tako i prostorno-planskom pogledu.
Studija predstavlja polazište za planiranje i odobravanje istraživanja i eksploatacije
mineralnih sirovina te na sanaciji napuštenih i zatvorenih kopova i eksploatacijskih polja.
Rudarsko-geološka studija koristi u postupcima izrade prostornih planova JLS-a i to na način
da se zahtjevi za istraživanjem i eksploatacijom mineralnih sirovina usklađuju sa zahtjevima
zaštite prirode, okoliša i kulturno-povijesne baštine pri čemu je od najvećeg prioriteta zaštita
ležišta pitke vode utvrđenih posebnim odlukama i mjerama zaštite. Određivanje lokacija za
buduće istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina nije moguće osigurati svagdje u
prostoru jer postoje zabrane, ograničenja i posebni uvjeti koji utječu na izbor potencijalnih
lokacija i njihovu veličinu.
U postupku određivanja lokacija potrebno uvažavati podatke iz Studije koji govore o
geološkoj potencijalnosti mineralnih sirovina, a naročito uvažavati podatke koji ukazuju na
geološku potencijalnost u zonama pogodnosti koje su određene udaljenostima od
građevinskih područja, infrastrukturnih objekata i drugih datosti u prostoru. Prioritet u
odabiru daje se područjima s višom geološkom potencijalnošću. Pri planiranju korištenja i
namjene prostora potrebno je uvažavati postojeća odobrena eksploatacijska polja te osigurati
potrebne udaljenosti i odgovarajuće uvjete za nesmetano bavljenje odobrenom
eksploatacijom, a njihovo proširenje moguće je planirati samo u zonama pogodnosti pod
uvjetom da se usuglase s interesima lokalne zajednice kao i da nisu u neskladu s posebnim
uvjetima koji bi proizašli iz promjene propisa. Izmjenama i dopunama PPŽ-a potrebno je na
98
odgovarajući način obuhvatiti sve zone pogodnosti dajući prednost područjima više geološke
potencijalnosti što će predstavljati polazište za detaljnu razradu u prostornim planovima JLS-
a.
Korištenje mineralnih sirovina ovisno je o potrebama tržišta, a proizvodnja ovisi o
prirodnom potencijalu. Na području Varaždinske županije eksploatiraju se mineralne sirovine
s isključivom primjenom u graditeljstvu: eksploatacija i prerada tehničkog građevnog kamena,
građevnog pijeska i šljunka te ciglarske gline, a prema slijedećim podacima iz Registra
odobrenih istražnih prostora i Registra utvrđenih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina.
Krajem 2017. godine temeljem Zakona o rudarstvu (''Narodne novine'' broj 56/13 i
14/14) i Pravilnika o jedinstvenom informacijskom sustavu mineralnih sirovina i registrima,
Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta je preuzelo od ureda državne uprave sve
nadležnosti vezane uz gospodarenje mineralnim sirovinama na postojećim istražnim
prostorima i eksploatacijskim poljima.
Građevni pijesak i šljunak:
Tablica 67: Eksploatacijska polja i istražni prostori građevnog pijeska i šljunka

br eksploatacij pov. JLS godina ovlaštenik status knjiga/
sko u ha rješenja list*
polje
1. Trstika 32,9 Veliki Bukovec 2000. obrt koncesija XI/27
Smontara,Veliki
Bukovec
2. Jamičak 42,9 Sveti Đurđ 2001. Bagerkop Roberto koncesija XI/24
d.o.o., N. Marof
3. Lešće 19,8 Sveti Đurđ 2003. Cesta Mineral d.o.o brisano XI/30
4. Molve 24,0 Petrijanec 2005. Obrt Niskogradnja koncesija XI/25
Huđek Petrij.
5. Turnišće 8,61 Sračinec 2006. Galdi minerali koncesija XI/28
d.o.o. V.Toplice
6. Škareški lug 16,0 Veliki Bukovec 2007. LTK d.o.o. Mali koncesija XI/26
Bukovec
7. Brezina 4,5 Cestica 2007. Cesta Mineral d.o.o brisano XI/33
8. Krtinje 9,5 Mali Bukovec 2008. Kamenolom Dodatne XI/29
Žakanje d.o.o. istrage na ex.
Ribnik polju
9. Prudnica 2 8,4 Mali Bukovec 2010. Prudnica d.o.o., M. Dodatne XI/31
Bukovec istrage na ex.
polju
10. Hrastovljan 46,4 D. Martijanec 2011. Colas Mineral koncesija XI/23
d.o.o., Varaždin
11. Dolenšćak 50,4 Sveti Đurđ 2012. Smontara d.o.o. U roku za XI/32
V.Bukovec ishođenje
koncesije
Motičnjak* 55,5 T. Bartolovečki 1978. Cesta - Mineral -
d.o.o., Varaždin
br istražni pov. JLS datum ovlaštenik
prostori u ha rješenja
1. Hrastovljan I D. Martijanec Colas Mineral aktivno IX/19
d.o.o., Varaždin
* Knjiga/list u Registru istražnih prostora i eksploatacijskih polja kojeg vodi nadležno Ministarstvo
99
Tehničko-građevni kamen:
Tablica 68: Eksploatacijska polja tehničkog građevnog kamena
br eksploatacijsko pov JLS godina ovlaštenik status knjiga/
polje ha rješenja list
1. Očura 20,3 Lepoglava Holcim Mineralni brisano VII/21
4 Agregati d.o.o. Očura
2. Vinicaarh.-građ. kamen 22,6 Vinica RH neaktivno III/85
1
3. Belski dol (vapnenac) 3,9 N. Marof 1987. Vodogradnja Varaždin brisano VII/18
4. Hruškovec IV-Jazvina 15,7 Ljubešćica 1989. Kaming d.d. brisano VII/20
Ljubešćica
5. Hruškovec 54,2 Ljubešćica Kaming d.d. koncesija VII/13
Ljubešćica
6. Špica (vapnenac) 46,8 Ljubešćica 1993. Kaming d.d. koncesija VII/16
Ljubešćica
7. Marčan (tor.vapnenac) 2,23 Vinica 1995. Zagorje – Kamen Rješenje III/76
d.o.o. Marčan za radove
8. Podevčevo (dolomit) 6,3 N. Marof 1995. Obrt Graditelj, koncesija VII/15
Puškadija, N.Marof
9. Čanjevo (vap. breča) 7,0 Visoko 1998. brisano VII/19
10. Črlena zemlja (dijabaz) 1,3 B. Hum 2004. Mežnar d.o.o. koncesija VII/12
Karlovac
11. Očura II (dolomit) 17,2 Lepoglava 2010. Holcim d.o.o. ishođenje VII/14
Koromačno koncesije
12. Lojnica (Lonjica) - tuf 2,93 Breznički RH neaktivno II/13
Hum
13. Jerovec – kvarcni 21,1 Ivanec 1975. IGM Pješčara Jerovec
pijesak
14. Tiglin-Horvacka 420 Ivanec RH neaktivno III/77
kremeni pijesak
Ciglarska glina:
Tablica 69: Eksploatacijska polja ciglarske gline

br eksploatacijsko pov. JLS godina ovlaštenik status knjiga/
polje u ha rješenja list
1. Cerje Tužno 54,4 Maruševec 2011. Ciglana C. koncesija IX/19
Tužno d.o.o.
2. Cukavec 13,2 G. Kneginec RH neaktivno IX/21
3. Lukavec 32,8 Ivanec brisano IX/23
4. Cukavec II 7,4 G. Kneginec 2013. Leier-Leitl koncesija IX/20
d.o.o.Turčin
5. Ludbr. vinogradi 8,84 Ludbreg 2001. Ciglana brisano IX/24
sjever-jug Kovačić d.o.o.
Čret 27,1 Lepoglava brisano
Podrute 10 Novi Marof Ciglana brisano
Podrute
Geotermalna voda:
Tablica 70: Geotermalna voda
br eksploatacijsko polje JLS ovlaštenik
1. Varaždinske Toplice – geotermalna voda V. Toplice Specijalna bolnica V. Toplice
2. Lunjkovec – geotermalna voda Mali Bukovec INA d.d. Zagreb
3. Topličica– geotermalna voda Novi Marof
100
U prostorne planove JLS-a ugrađena su eksploatacijska polja i istražni prostori kao
postojeća gospodarska namjena – površine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina.
Za eksploatacijska polja je prostornim planovima uglavnom definirana i konačna namjena
(sportsko-rekreacijska, gospodarska – proizvodna, turistička, biološka sanacija i dr.) te od
velikog značaja da se nakon završene eksploatacije ili pojedine faze eksploatacije zaista izvrši
sanacija područja te realizira planirana konačna namjena prostora.
Vezano uz istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina prisutna je određena
problematika s obzirom da eksploatacija mineralnih sirovina neminovno znači veliku
promjenu u prostoru u odnosu na prvobitno stanje te se slika prostora trajno mijenja, a
mogućnosti korištenja i namjene prostora nakon eksploatacije često su ograničene posebice
nakon eksploatacije šljunka i pijeska (zbog prisutnosti podzemne vode) i kamena.
U prostoru su prisutni i tragovi nelegalnih eksploatacija u prošlosti nakon kojih su
eksploatacijske površine napuštene, a da nisu sanirane. Na području Županije postoje lokacije
napuštenih kopova/ostataka prethodnih rudarskih radova koje su izraz negativnog odnosa
prema okolišu i prirodnim vrijednostima. Lokacije se nalaze na područjima gradova Ivanca,
Ludbrega i Lepoglave te općina Breznički Hum, Gornji Kneginec, Martijanec, Maruševec,
Sračinec, Sveti Đurđ, Trnovec Bartolovečki, Veliki Bukovec, Vinica i Visoko. Prostornim
planovima JLS-a na takvim se lokacijama planirala odgovarajuća namjena u cilju sanacije, a
na nekim lokacijama je započela prirodna sanacija prostora.
Unatrag nekoliko godina postoji i problematika odlaganja viška iskopa (materijal iz
iskopa nastao prilikom građenja građevina sukladno propisima o gradnji koji se ne ugrađuje u
obuhvat te građevine, a sadrži mineralnu sirovinu) koji se stavlja na raspolaganje RH kao
vlasniku. Nadležnim propisima definirano je da županije određuju lokacije za odlaganje viška
iskopa, a ukoliko ih one ne odrede dužne su ih odrediti JLS-i. Temeljem ankete provedene
2015. godine od strane županijskog upravnog odjela nadležnog za gospodarstvo, na području
Županije je 10 JLS-a imalo određene lokacije za višak iskopa, a temeljem upita Zavoda za
prostorno uređenje 2018. samo 5 JLS-a je imalo određene lokacije (s time da sve JLS-e nisu
odgovorile na anketu).
4.9. KORIŠTENJE PROSTORA
Prema podacima Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Varaždin

trenutno na području Varaždinske županije ima oko 609.000 katastarskih čestica u 118
katastarskih općina, ukupne površine 125.705 ha, upisanih u oko 174.000 posjedovnih
listova na 246.000 nositelja prava, o kojima se podaci vode u Državnoj geodetskoj upravi -
Područnom uredu za katastar Varaždin (s odjelima izvan sjedišta Područnog ureda u Ivancu,
Novom Marofu i Ludbregu) dok se podaci o vlasništvu i stvarnim pravima na tim
katastarskim česticama i s njima povezanim zgradama vode u zemljišno-knjižnim odjelima (u
Varaždinu, Ivancu, Novom Marofu i Ludbregu) Općinskog suda u Varaždinu.
Na temelju svakodnevnog rada s parcelacijskim elaboratima može se reći da nema
izrazitog trenda daljnjeg usitnjavanja zemljišta, ali niti okrupnjavanja. Parcelacije se provode
prvenstveno u svrhu uređivanja odnosno pripreme zemljišta za izgradnju. Novom
katastarskom izmjerom se u načelu smanjuje broj katastarskih čestica u katastarskoj općini u
kojoj se izmjera provodi, stoga je smanjen aktualni broj katastarskih čestica u odnosu na broj
od 611.000 u Izvješću za razdoblje 2010.-2013. godine.
Nažalost, iako su sve potrebne radnje od strane nadležnih područnih ureda za katastar
napravljene, Zemljišno-knjižni odjel Novi Marof još nije proveo odgovarajuće preuzimanje
zemljišnoknjižnih podataka za naselja Sudovec i Ljubelj Kalnički što otežava ostvarivanje
prava stanovnicima tih naselja.
101
U izvještajnom razdoblju završeno je izlaganje podataka prikupljenih katastarskom
izmjerom na javni uvid (s osnivanjem nove zemljišne knjige) za k.o. Varaždinske Tolice. U
tijeku je izlaganje na javni uvid podataka nove izmjere za dio k.o. Varaždin (upravno
područje Grada Varaždina) čiji se završetak očekuje do kraja 2018. ili možda nešto kasnije. U
ožujku 2016. godine završena je nova katastarska izmjera na području cijele Općine Sveti Ilija
te je u tijeku izlaganje podataka prikupljenih katastarskom izmjerom na javni uvid (s
osnivanjem nove zemljišne knjige) za k.o. Sveti Ilija.
Za cijelo područje Varaždinske županije knjižni i grafički dio katastarskog operata u
potpunosti je digitaliziran. Svi ti podaci dostupni su za informativni uvid građana putem
internetskih stranica www.geoportal.dgu.hr i www.uredjenazemlja.hr.
Sukladno zaključku Vlade RH iz travnja 2013. godine, do kraja studenog 2016. godine
završena je provedba integracije katastarskih i zemljišnoknjižnih podataka u novi tzv.
Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra (ZIS) te je ZIS u punom
produkcijskom radu u svih 108 zemljišnoknjižnih odjela i 112 katastarskih ureda u Republici
Hrvatskoj pa tako i u Područnom uredu za katastar Varaždin s odjelima i Općinskom sudu u
Varaždinu sa zemljišno-knjižnim odjelima (završeno do srpnja 2015. godine).
2014. godine pušten je u produkciju 'One Stop Shop' podsustav za ZIS. Korisnici su
dobili jedinstveno poslužno mjesto za pristup podacima zemljišnih knjiga i katastra te
pregleda statusa predmeta. OSS (One-Stop-Shop) je javna web aplikacija koja predstavlja
vezu prema postojećem privatnom zemljišnoknjižnom i katastarskom sustavu odnosno
Zajedničkom informacijskom sustavu zemljišne knjige i katastra (ZIS), a u cilju poboljšanja
razine kvalitete i brzine pružanja usluga ključnim korisnicima i građanima u poslovima
registriranja promjena stvarnih prava nad nekretninama.
Potpuna funkcionalnost ZIS-a, uspostava Baze zemljišnih podataka (BZP),
uspostavljena je za 9 katastarskih općina na području Varaždinske županije (Črnec
Biškupečki, Gojanec, Donji Kućan, Gornji Kućan, Kućan Marof, Poljana Biškupečka i
Zbelava u nadležnosti Odjela za katastar nekretnina Varaždin te Novi Marof i Varaždinske
Toplice u nadležnosti Odjela za katastar nekretnina Novi Marof). Za navedene katastarske
općine su katastarski i zemljišno knjižni podaci potpuno usklađeni te obje institucije (katastar
i zemljišna knjiga) izdaju identičnu javnu ispravu: "izvadak iz BZP-a", što znači da stranke ne
moraju ishoditi različite dokumente za istu česticu.
Od veljače 2017. godine do travnja 2018. godine u sklopu projekta homogenizacije
katastarskih planova završena je homogenizacija za 20 katastarskih općina na području
Varaždinske županije (Biškupec II, Jakopovec, Jalžabet, Kaštelanec, Kelemen, Kneginec,
Novakovec, Trnovec i Žabnik u nadležnosti Odjela za katastar nekretnina Varaždin; Kaniža,
Lepoglava, Očura i Rinkovec u nadležnosti Odjela za katastar nekretnina Ivanec; Bela,
Podevčevo i Remetinec u nadležnosti Odjela za katastar nekretnina Novi Marof te Gornji
Martijanec, Hrastovljan i Ludbreg u nadležnosti Odjela za katastar nekretnina Ludbreg).
Homogenizacija je tehnički postupak položajnog poboljšanja katastarskih planova nastalih
(austro-ugarskom) grafičkom izmjerom, kojim se grube položajne netočnosti toga plana
uklanjaju ili svode na mjeru koja omogućuje njegovo održavanje unošenjem stvarnih
koordinata međnih i drugih lomnih točaka određenih geodetskim elaboratima. Promjene na
katastarskim planovima uzrokovane homogenizacijom su tehničke naravi i nemaju nikakvog
učinka na stvarna prava na nekretninama.
4.9.1. Postojeći, važeći prostorni planovi i drugi dokumenti prostornog uređenja
Za područje Varaždinske županije, u razdoblju od 2014. do 2017. godine,

primjenjivali su se i danas se primjenjuju slijedeći dokumenti prostornog uređenja:
102
Državna razina
Prva Strategija prostornog uređenja RH donesena je 1997. godine, a njena Izmjena
i dopuna 2013. godine. Strategija se primjenjivala sve do donošenja nove Strategije
prostornog razvoja RH.
Nova Strategija prostornog razvoja RH usvojena je 2017. godine ("Narodne
novine" broj 106/17.). Novom Strategijom su utvrđeni elementi bitni za planiranje na
državnoj i regionalnoj razini. Temeljem tog dokumenta izraditi će se i Državni plan
prostornog razvoja (u pripremi je pokretanje izrade, a trebao bi se izraditi u roku od 2 godine
od donošenja važećeg Zakona o prostornom uređenju). Za izradu Državnog plana donesen je
novi propis (Pravilnik) o načinu izrade tog plana.
Program prostornog uređenja RH donesen je 1999. godine ("Narodne novine"
broj 50/99), a Izmjene i dopune 2013.godine (''Narodne novine'' broj 84/13). Ovaj dokument
primjenjivat će se do donošenja Državnog plana prostornog razvoja.
Prva Strategija i Program prostornog uređenja RH izrađeni su i doneseni temeljem
ranijeg Zakona o prostornom uređenju iz 1994. godine, izmijenjeni i dopunjeni 2013. godine,
temeljem Zakona o prostornim uređenju i gradnji iz 2007. godine, a nova Strategija
prostornog razvoja na temelju Zakona o prostornom uređenju iz 2013. godine.
Područna (regionalna) razina

Prostorni plan Varaždinske županije ("Službeni vjesnik Varaždinske županije" broj
8/00, 29/06 i 16/09.) - osnovni prostorni plan ove razine.
Izmjenama i dopunama PPŽ-a iz 2006. godine izvršeno je ciljano usklađenje odredbi
za provođenje u dijelu koji se odnosio na gospodarenje otpadom, a 2. Izmjene i dopune PPŽ-a
iz 2009. godine su se odnosile na tematsko područje izgradnje građevina u funkciji
poljoprivrede i na osiguranje prostorno-planskih preduvjeta za gradnju mreže građevina
elektroničke komunikacijske infrastrukture pokretnih komunikacija.
Lokalna razina
Prostorni planovi uređenja gradova:
1. Prostorni plan uređenja Grada Ivanca ("Službeni vjesnik Varaždinske županije"
broj 06/01, 02/08, 24/12, 32/14, 43/14- pročišćeni tekst, 27/16.; 32/16 pročišćeni tekst,
40/16 – Zaključak o ispravci pogreške),
2. Prostorni plan uređenja Grada Lepoglave ("Službeni vjesnik Varaždinske
županije" broj 16/03, 27/07, 16a/14, 21/17, 25/17 – pročišćeni tekst),
3. Prostorni plan uređenja Grada Ludbrega ("Službeni vjesnik Varaždinske županije"
broj 6/03, 22/08 i 07/10, 6/15, 25/15 pročišćeni tekst),
4. Prostorni plan uređenja Grada Novog Marofa ("Službeni vjesnik Varaždinske
županije" broj 16/02 i 55/09),
5. Prostorni plan uređenja Grada Varaždina ("Službeni vjesnik Grada Varaždina"
broj 2/05 i 13/14),
6. Prostorni plan uređenja Grada Varaždinskih Toplica ("Službeni vjesnik
Varaždinske županije" broj 9/05, 5/09, 5/10 i 12/15.).
Prostorni planovi uređenja općina:

1. Prostorni plan uređenja Općine Bednja ("Službeni vjesnik Varaždinske županije"
broj 08/05, 46/11 i 22/17),
2. Prostorni plan uređenja Općine Beretinec ("Službeni vjesnik Varaždinske
županije" broj 15/06, 60/14),
3. Prostorni plan uređenja Općine Breznica ("Službeni vjesnik Varaždinske županije"
broj 06/04, 34/03, 24/06 i 30/11),
103
4. Prostorni plan uređenja Općine Breznički Hum ("Službeni vjesnik Varaždinske
županije" broj 5/02, 55/12 i 46/14),
5. Prostorni plan uređenja Općine Cestica ("Službeni vjesnik Varaždinske županije"
broj 10/04, 29/05, 23/06, 31/06, 05/07, 29/07 i 01/13),
6. Prostorni plan uređenja Općine Donja Voća ("Službeni vjesnik Varaždinske
županije", broj 34/03.)
7. Prostorni plan uređenja Općine Gornji Kneginec ("Službeni vjesnik Varaždinske
županije" broj 12/01, 18/03, 02/04, 30/03, 24/06, i ''Službeni vjesnik Općine Gornji
Kneginec'' broj 07/13),
8. Prostorni plan uređenja Općine Jalžabet ("Službeni vjesnik Varaždinske županije"
broj 41/04, 9/06, 34/12 i 45/16),
9. Prostorni plan uređenja Općine Klenovnik ("Službeni vjesnik Varaždinske
županije" broj 15/07 i 14/06),
10. Prostorni plan uređenja Općine Ljubešćica ("Službeni vjesnik Varaždinske
županije" broj 3/04, 39/10 i 25/12),
11. Prostorni plan uređenja Općine Mali Bukovec ("Službeni vjesnik Varaždinske
županije" broj 8/05),
12. Prostorni plan uređenja Općine Martijanec ("Službeni vjesnik Varaždinske
županije" broj 19/03, 02/13.) Napomena: Stupanjem na snagu Odluke o donošenju 2.
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Ludbrega ("Službeni vjesnik
Varaždinske županije" broj 06/15) za naselje Poljanec se primjenjuje taj plan, a
prestaje se primjenjivati ID PPUO Martijanec (od 12.03.2015.),
13. Prostorni plan uređenja Općine Maruševec ("Službeni vjesnik Varaždinske
županije" broj 23/02, 27/06 i 22/13),
14. Prostorni plan uređenja Općine Petrijanec ("Službeni vjesnik Varaždinske
županije", broj 18/07, 41/12.),
15. Prostorni plan uređenja Općine Sračinec ("Službeni vjesnik Varaždinske županije"
broj 29/02, 29/05 i 07/12),
16. Prostorni plan uređenja Općine Sveti Đurđ ("Službeni vjesnik Varaždinske
županije" broj 16/04, 25/04, 27/07, 41/07, 20/11 i 81/13),
17. Prostorni plan uređenja Općine Sveti Ilija ("Službeni vjesnik Varaždinske
županije" broj 12/06, 25/04 i 8/09),
18. Prostorni plan uređenja Općine Trnovec Bartolovečki ("Službeni vjesnik
Varaždinske županije" broj 22/00, 03/02, 06/05 i 28/12),
19. Prostorni plan uređenja Općine Veliki Bukovec ("Službeni vjesnik Varaždinske
županije" broj 13/02, 16/05, 42/06 i 40/06),
20. Prostorni plan uređenja Općine Vidovec ("Službeni vjesnik Varaždinske županije"
broj 40/05 i 14/16),
21. Prostorni plan uređenja Općine Vinica ("Službeni vjesnik Varaždinske županije"
broj 18/06 i 16/11),
22. Prostorni plan uređenja Općine Visoko ("Službeni vjesnik Varaždinske županije"
broj 10/03, 15/07 i 42/10).
Ostali prostorni planovi

U primjeni je i niz detaljnijih prostornih planova kao što su: Generalni urbanistički
planovi (samo za gradove Varaždin i Varaždinske Toplice), Urbanistički planovi uređenja,
Detaljni planovi uređenja i Provedbeni urbanistički planovi, kojima se planira uređenje
prostora užih područja – naselja ili dijelova naselja.
Donošenjem svih prostornih planova JLS-a još u razdoblju do 2007. godine stvorene
su temeljne pretpostavke na lokalnoj razini za učinkovitije gospodarenje prostorom i njegovu
104
zaštitu na principima racionalnog i održivog razvitka, a njihovim izmjenama i dopunama
osigurano je unaprjeđenje sustava gospodarenja prostorom.
4.9.2. Prostorni planovi i dokumenti prostornog uređenja čija je izrada, odnosno

izmjene i dopune, te donošenje provedena u izvještajnom razdoblju ili je u tijeku
Područna (regionalna) razina

Prostorni plan Varaždinske županije ("Službeni vjesnik Varaždinske županije" broj
8/00) nije mijenjan i dopunjavan tijekom ovog izvještajnog razdoblja 2014.-2017. Kako su
izmjene i dopune PPŽ-a iz 2006. i 2009. godine bile ciljane ("Službeni vjesnik Varaždinske
županije" broj 29/06 i 16/09) strateški ciljevi i planske odrednice iz osnovnog PPŽ-a praktički
su u primjeni već 18 godina.
S obzirom da se u tom vremenskom razdoblju promijenilo niz okolnosti, ciljeva,
zahtjeva, zakona, strategija, planova i drugih dokumenata od utjecaja za prostor i prostorno
uređenje, Izvješćem o stanju u prostoru Varaždinske županije za razdoblje 2010.-2015. godine
("Službeni vjesnik Varaždinske županije" broj 9/16) je procijenjena potreba izrade Izmjena i
dopuna PPŽ-a. Ocijenjeno je da je racionalnije izradu novog PPŽ-a temeljiti na novom
sustavu prostornog planiranja definiranom Zakonom o prostornom uređenju i novim
strateškim dokumentima prostornog uređenja na razini Države.
U Županiji postoje potrebe za realizacijom određenih zahtjeva, programa i projekata,
kako državnog tako i županijskog značaja za koje je potrebno osigurati prostorno-planske
preduvjete, kao i potrebe usklađenja PPŽ-a s novim propisima i stanjem u prostoru, u
posljednjem tromjesečju 2017. godine procijenjeno je da je svrhovito pokrenuti postupak
Izmjena i dopuna PPŽ-a, na temelju važećih propisa te raspoloživih dokumenata i podataka. U
tom smislu Zavod za prostorno uređenje Varaždinske županije izvršio je i odgovarajuće
pripreme u cilju pokretanja sveobuhvatnih Izmjena i dopuna tog Plana te je izrađen inicijalni
materijal s popisom tema/elemenata koje je potrebno izmijeniti i dopuniti i problematikom
vezanom uz neke od tema kao i Nacrt Odluke o izradi 3. Izmjena i dopuna PPŽ-a.
Najznačajniji razlozi i ciljevi Izmjena i dopuna PPŽ-a odnose se na:
- promet i komunikacijske sustave (cestovni, željeznički, zračni, elektroničke
komunikacije i dr.),
- energetiku (elektroenergetski sustav, cijevni transport plina, energija iz obnovljivih
izvora i dr.),
- vodno gospodarstvo (vodoopskrba, odvodnja, navodnjavanje i melioracija, vodotoci,
uređenje vodotoka i voda, zaštita od štetnog djelovanja voda i dr.)
- posebnu namjenu (vojne lokacije i građevine, građevine MUP-a, granične prijelaze,
građevine zaštite i spašavanja, građevine za skladištenje eksploziva i minsko-
eksplozivnih sredstava za gospodarsku uporabu, građevine gospodarenja otpadom,
sabirališta nus proizvoda životinjskog podrijetla i dr.),
- gospodarenje mineralnim sirovinama (istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina,
građevine na eksploatacijskom polju, deponije mineralnih sirovina ),
- informativni prikaz građevinskih područja,
- izgradnju izvan građevinskih područja,
- tretman bespravne izgradnje i mjere sanacije,
- zaštitu okoliša (zone sanitarne zaštite izvorišta, ranjiva područja i dr.),
- zaštitu prirode (ekološka mreža, zaštićene prirodne vrijednosti i dr.),
- zaštitu kulturne baštine (revidirani podaci),
- zaštitu i spašavanje,
- podatke o stanovništvu,
- sustav i područja naselja,
105
- obveze izrade prostornih planova,
- poljoprivredne, šumske i vodne površine,
- druge sastavnice u ovisnosti o nastalim promjenama, kao i u ovisnosti o zahtjevima
javnopravnih tijela koja sudjeluju u postupku prema posebnim propisima, te
zahtjevima koji će proizaći iz postupka Strateške procjene utjecaja na okoliš,
- revidiranje/noveliranje Odredbi za provođenje, te pojedinih grafičkih prikaza.
Daljnji postupci na pripremi izrade Izmjena i dopuna PPŽ-a nastavljeni su u 2018.
godini. Prije usvajanja Odluke o izradi 3. Izmjena i dopuna PPŽ-a Županijskoj skupštini na
usvajanje pribavljeno je mišljenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike sukladno posebnim
zakonima koji uređuju zaštitu okoliša i prirode.
Izmjenama i dopunama PPŽ-a provest će se propisani postupci sukladno propisima o
zaštiti okoliša i prirode tj. strateška procjena utjecaja na okoliš kojom će se procijeniti
vjerojatno značajni utjecaji na okoliš koji mogu nastati provedbom Izmjena i dopuna PPŽ-a,
ali i svih planiranih, a još nerealiziranih elemenata važećeg PPŽ-a i pripadajućih izmjena i
dopuna. Također će se provesti odgovarajuća ocjena utjecaja Izmjena i dopuna PPŽ-a na
ekološku mrežu.
U izvještajnom razdoblju (od 2014. do 2017. godine) provedene su aktivnosti na
izradi i donošenju brojnih dokumenata prostornog uređenja, odnosno njihovih izmjena i
dopuna, a posebice prostornih planova uređenja JLS-a.
Lokalna razina
U navedenom razdoblju od 2014. godine do kraja 2017. godine donesene su izmjene i
dopune slijedećih prostornih planova:
1. Grad Ivanec - IV. Izmjene i dopune (ID) i 1. pročišćeni tekst (''Službeni vjesnik
Varaždinske županije'' broj 32/14, 43/14- pročišćeni tekst, 27/16 i 32/16 pročišćeni
tekst 40/16 – Zaključak o ispravci pogreške),
2. Grad Lepoglava – II. i III. Izmjene i dopune (ID) i 1. pročišćeni tekst ("Službeni
vjesnik Varaždinske županije" broj 16a/14, 21/17 i 25/17 – pročišćeni tekst),
3. Grad Ludbreg - II. Izmjene i dopune (ID) i 1. pročišćeni tekst ("Službeni vjesnik
Varaždinske županije" broj 16/5 i 25/15 pročišćeni tekst),
4. Grad Varaždin – I. Izmjene i dopune (ID) ("Službeni vjesnik Varaždinske
5. Grad Varaždinske Toplice - III Izmjene i dopune (ID) ("Službeni vjesnik
Varaždinske županije", broj 12/15. s pročišćenim tekstom).
6. Općina Beretinec – I. Izmjene i dopune (ID) ("Službeni vjesnik Varaždinske
7. Općina Breznički Hum – II. Izmjene i dopune (ID) ("Službeni vjesnik Varaždinske
8. Općina Jalžabet – III. Izmjene i dopune (ID) ("Službeni vjesnik Varaždinske
županije" broj 45/16 s pročišćenim tekstom),
9. Općina Vidovec – I. Izmjene i dopune (ID) ("Službeni vjesnik Varaždinske
županije" broj 14/16).
Od navedenih izmjena i dopuna prostornih planova, putem Zavoda za prostorno

uređenje Varaždinske županije izrađeni su planovi za Grad Lepoglavu, Grad Varaždinske
Toplice i Općine Beretinec, Breznički Hum, Jalžabet i Vidovec.
Pojedine JLS su u navedenom razdoblju pokrenule izmjene i dopune svojih
prostornih planova čija izrada je u tijeku, a stanje izrade na dan 26.04.2018. godine daje se u
slijedećem tabličnom prikazu.
106
Tablica 71: Prostorni planovi uređenja općina/gradova u izradi, a čija izrada je započela u
izvještajnom razdoblju (stanje travanj 2018.)
JLS vrsta plana faza izrade
Grad Novi Marof II. Izmjene i dopune PPUG-a dovršen je Nacrt prijedloga
Općina Breznica I. ID PPUO donesena je Odluka o izradi, ali
izrada nije započeta
Općina Donja Voća I. ID PPUO plan je donesen i objavljen, čeka se
isporuka
Općina Gornji Kneginec V. ID PPUO dano mišljenje Zavoda na Konačni
prijedlog
Općina Ljubeščica III. ID PPUO dano mišljenje Zavoda na Konačni
prijedlog
Općina Martijanec II. ID PPUO faza Konačnog prijedloga
Općina Maruševec III. ID PPUO početna faza
Općina Vinica II. ID PPUO izrada Nacrta prijedloga
Općina Sveti Ilija II. ID PPUO dovršenje Nacrta prijedloga
Općina Sveti Đurđ IV. ID PPUO donesena je Odluka o izradi, ali
izrada nije započeta
Od navedenih izmjena i dopuna prostornih planova, putem Zavoda za prostorno

uređenje Varaždinske županije izrađuju se planovi za Grad Novi Marof i Općine: Sveti Ilija,
Vinica, Martijanec i Breznica.
U izvještajnom razdoblju bile pokrenute Izmjene i dopune nekoliko prostornih
planova, čija je izrada obustavljena temeljem odredbi Zakona o prostornom uređenju, a kako
je prikazano u slijedećoj tablici:
Tablica 72: Prostorni planovi uređenja JLS-a čija izrada je obustavljena
JLS vrsta plana stanje izrade
2. Izmjene i dopune (ID) Odluka o izradi prestala važiti 25.03.2017.
Općina Sračinec
PPUO temeljem čl. 87. Zakona o prost. uređenju
Odluka o izradi prestala važiti 30.06.2017.
Općina Petrijanec 2. ID PPUO
temeljem čl. 87. Zakona o prost. uređenju
Općina Veliki Bukovec 3. ID PPUO
Općina Mali Bukovec 1. ID PPUO
4.9.3. Način korištenja prostora prema dokumentima prostornog uređenja
Osnovni način korištenja prostora Varaždinske županije definiran je prostorno-

planskom dokumentacijom - županijskim prostornim planom i prostornim planovima
uređenja JLS-a.
Prostornim planom Varaždinske županije struktura korištenja i namjena površina je
definirana načelno i usmjeravajućeg je karaktera (s obzirom na mjerilo grafičkih prikaza tog
plana - 1:100.000), a PPUO/G-ovima je ta struktura detaljnije razrađena i definirana (u
mjerilu prikaza 1:25.000, 1:5.000 za građevinska područja).
U korištenju prostora i namjeni površina prostor je podijeljen na:
- prostore/površine namijenjene za razvoj i uređenje naselja - obuhvaćaju građevinska
područja naselja) i
107
- prostore/površine namijenjene za razvoj i uređenje izvan naselja - obuhvaćaju
izdvojena građevinska područja izvan naselja i druge strukture koje se mogu planirati i
graditi izvan naselja, te neizgrađene strukture izvan naselja (poljoprivredne i šumske
površine, mješavina tih površina, te vodne i ostale površine).
Struktura korištenja površina prema prostornim planovima je slijedeća:

- šumske površine (33,7%),
- poljoprivredne površine (cca 26,7%),
- ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumske površine (cca 17%),
- građevinska područja (cca 17,6%, od čega građevinska područja naselja cca 15,6%, a
izdvojena građevinska područja izvan naselja cca 2%),
- vodne površine (cca 2%),
- ostale površine koje obuhvaćaju uglavnom infrastrukturne koridore i druge izgrađene
strukture izvan naselja kao primjerice: površine i građevine u funkciji obavljanja
poljoprivrednih djelatnosti, te šumarstva i lovstva, površine i građevine za
iskorištavanje mineralnih sirovina, sportsko rekreacijska namjena i javne zelene
površine, reciklažna dvorišta, zatečena izgradnja izvan građevinskog područja i sl.
(cca 3%).
U strukturi korištenja osnovnih namjena unutar građevinskog područja naselja

temeljem PPUO/G-ova, u Županiji je najzastupljenija mješovita, pretežito stambena namjena i
stambena namjena sa 74,11%, dok je udio ostalih namjena bitno manji – primjerice: udio
gospodarske – proizvodne i poslovne namjene iznosi 8,94%, mješovite namjene za
povremeno stanovanje 8,43%, sportsko-rekreacijske namjene 2,16%, javne i društvene
namjene 1,95%, gospodarske – ugostiteljsko-turističke namjene 0,33%, groblja 0,46%,
mješovite namjene – pretežito poljoprivredna gospodarstva 0,03% i ostale namjene
(infrastruktura, javne zelene površine, druge mješovite i kombinirane namjene) 3,6%.
Struktura namjena u građevinskim područjima naselja uglavnom nije bitno izmijenjena u
odnosu na ranija razdoblja.
U strukturi izdvojenih građevinskih područja izvan naselja prevladavaju sportsko-
rekreacijska namjena sa 50,10% i gospodarska namjena (proizvodna, poslovna,
infrastrukturna, energetska i sl.) sa 41,00% od ukupne površine izdvojenog građevinskog
područja izvan naselja, zatim ugostiteljsko-turistička namjena sa 4,95%, dok je udio ostalih
namjena minimalan (groblja – 1,78%, posebna namjena – 0,65%, i ostale namjene – 1,52%).
U strukturi poljoprivrednog zemljišta prevladavaju „ostala obradiva tla“ (planske
oznake P3) sa udjelom od 60,69% od ukupnog poljoprivrednog zemljišta, zatim „vrijedna
obradiva tla“ (planske oznake P2) sa udjelom od 35,99%, dok je udio „osobito vrijednog
poljoprivrednog zemljišta“ (planske oznake P1) vrlo mali i iznosi svega 3,32% od ukupne
površine poljoprivrednog zemljišta u Županiji.
U strukturi šumskih površina, kao planski određene namjene znatno prevladavaju
''gospodarske šume'' sa 83,12%, zatim ''šume posebne namjene'' sa 15,25%, a minimalni udio
u površini šuma od 1,63% otpada na ''zaštitne šume''.
Napominje se da su ovi podaci planski podaci, nastali temeljem dostupnih podataka u
vrijeme izrade pojedinog prostornog plana, ili njegovih izmjena i dopuna.
Donošenjem novog Zakona o prostornom uređenju, koji je na snazi od 2014. godine,
došlo je do niza promjena u djelokrugu i sustavu prostornog planiranja, a i promjene drugih
propisa također su uvele nove obveze prema JLS-ima, pa slijedom toga, ali i novoiskazanih
potreba glede građevinskog područja, općine i gradovi kontinuirano mijenjaju svoje prostorne
planove.
108
Promjene koje se odnose na korištenje prostora su se počele primjenjivati u izmjenama
i dopunama prostornih planova koje su izrađivane i izrađuju se od 2014. godine nadalje, a
očituju se uglavnom o mogućoj izgradnji izvan građevinskog područja (primjerice sportsko-
rekreacijska namjena kao što su igrališta s pratećim zgradama, stambene i pomoćne građevine
za vlastite potrebe na posjedima većih površina, reciklažna dvorišta za građevinski otpad,
asfaltne baze, betonare i sl.), a koji sadržaji se sada mogu graditi izvan građevinskog područja
naselja.
Temeljem analiza i ocjena provedenih u okviru izrade Izvješća o stanju u prostoru,

predložene su odgovarajuće preporuke mjera i aktivnosti za unaprjeđenje prostornog razvoja
Varaždinske županije, koje je potrebno uvažavati prilikom izrade prostornih planova i
njihovih izmjena i dopuna. Preporuke se odnose na racionalno korištenje prostora i razvoja u
prostoru, što posljedično utječe i na zaštitu i očuvanje okoliša i prirode:
- preispitivanje potrebe za planiranjem građevinskih područja kako za razvoj naselja
tako i za sadržaje koji se planiraju kao izdvojena građevinska područja izvan
naselja, te pri tome zastupanje racionalnog pristupa temeljenog na realnim
potrebama, demografskim kretanjima, konkretnim programima, racionalnim
mogućnostima opremanja komunalnom i drugom potrebnom infrastrukturom i sl.;
usvajanje odgovarajućih kriterija i mehanizama na državnoj razini koji bi
doprinijeli racionalnijem pristupu u dimenzioniranju građevinskih područja,
uključivo i potrebne fiskalne mjere, te osiguranje učinkovitog nadzora,
- preispitivanje potrebe i racionalnost postojanja velikog broja gospodarskih
(proizvodnih i poslovnih) zona u pojedinim JLS-ima, te usklađenje planiranja i
razvoja tih namjena sa strateškim i programskim dokumentima državne,
županijske i lokalne razine,
- osmišljavanje održivog koncepta razvoja ruralnog i pograničnog područja koji bi
se po potrebi dodatno razradio i kroz prostorno-plansku komponentu,
- ispitivanje mogućnosti i planiranje odgovarajućih mjera za prostore, odnosno
zahvate i građevine ozakonjene kroz propisani postupak, a koji nisu sukladni
prostornim planovima i uslijed toga nisu kompatibilni s namjenama i korištenjem
prostora u okruženju, (posebice na vrijednim i značajnim područjima - zaštićenim
prirodnim i kulturnim dobrima, vodonosnim, krajobraznim i drugim vrijednim
područjima),
- određivanje vodozaštitnih područja preostalih izvorišta i definiranje njihove zaštite
sukladno novim propisima, te ugradnja u prostorne planove s obzirom da je jedan
od naglašenih strateških ciljeva Države na županijskom području zaštita ležišta
pitke vode,
- istraživanje realne/svrhovite mogućnosti korištenja alternativnih izvora energije na
području Varaždinske županije, te opredjeljenje o njihovu korištenju i po potrebi
ugraditi u prostorne planove,
- usvajanje konačnog opredjeljenja o obuhvatu i razini planirane zaštite područja u
zapadnom dijelu Županije (šire područje Ravne gore i Ivančice), za koje su
razmatrane varijantne mogućnosti zaštite i to u kategoriji parka prirode, odnosno
regionalnog parka,
- određivanje lokacije kazete za zbrinjavanje otpada koji sadrži azbest.
109
5. PROVEDENE AKTIVNOSTI ZAŠTITE OKOLIŠA
5.1. PROCJENA UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ
Jedna od važnijih mjera za unapređenje stanja okoliša je provedba postupka procjene

utjecaja na okoliš (nastavno: PUO) propisane posebnim podzakonskim propisom (Uredba o
PUO). Procjenom utjecaja na okoliš sagledava se mogući nepovoljni utjecaj namjeravanog
zahvata na sve sastavnice okoliša uzimajući u obzir i druge planirane zahvate i mogući
međuutjecaj s postojećim ili planiranim zahvatima. Postupak se provodi u okviru pripreme
planiranog zahvata odnosno prije izdavanja lokacijske dozvole.
U razdoblju od 2014. do 2017. godine za područje Županije provedeni su postupci
procjene utjecaja na okoliš i postupci javnih rasprava za slijedeće zahvate:
Tablica 73: Postupci procjene utjecaja zahvata na okoliš i provedba javnih uvida
br. naziv zahvata za PUO investitor JLS
2014. godina
1. ''Eksploatacija tehničko-građevnog kamena na Holcim mineralni Grad Lepoglava
budućem proširenom eksploatacijskom polju agregati d.o.o.
Očura II,
2. ''Magistralni plinovod Kneginec-Varaždin II Plinacro d.o.o., Zagreb Grad Varaždin i Općina
DN 300/50 bar'' Gornji Kneginec
3. ''Izgradnja istočne obilaznice Novog Marofa'' Hrvatske ceste d.o.o Grad Novi Marof
2015. godina
1. ''Brza cesta Varaždin-Ivanec-Krapina'' Hrvatske ceste d.o.o Ivanec, Varaždin,
Lepoglava, Beretinec,
Vidovec, Maruševec i
Bednja
2. ''Rekonstrukcija postrojenja za mehaničko- C.I.O.S. MBO d.o.o Grad Varaždin
biološku obradu otpada Varaždin''
3. ''Eksploatacija građevnog pijeska i šljunka na SMONTARA Sveti Đurđ
budućem eksploatacijskom polju Dolenšćak na
području Općine Sveti Đurđ'' nositelja zahvata
tvrtke
4. ''Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Varkom d.d. Varaždin Grad Varaždin
Aglomeracije Varaždin''
5. ''Građevina za intenzivan uzgoj peradi Koka d.d. Općina Petrijanec
kapaciteta 48.780 purana u jednom
proizvodnom ciklusu na Farmi 14 na području
Općine Petrijanec''
2016. godina
1. ''Most Tuhovec – novi most na državnoj cesti Hrvatske ceste d.o.o. Grad varaždinske Toplice
D24''
2. ''Mala hidroelektrana Zelena na rijeci Bednji'' MHE ZELENA j.d.o.o., Grad Ludbreg
Varaždin
2017. godina
Nije bilo provedenih postupaka
5.2. OCJENA O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ
Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš definira zahvate za koje se obzirom na

kapacitet, proizvodnju, površinu i dr. prethodno procjenjuje da li je postupak PUO potrebno
provoditi ili ne. Postupak se zove ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš i
110
provodi ga županijsko upravo tijelo nadležno za zaštitu okoliša. U proteklom razdoblju
provedeni su slijedeći postupci:
Tablica 74: Postupci ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
2014. godina
br. naziv zahvata nositelj zahvata
1. Izgradnja dva peradarnika za uzgoj pilića ukupnog kapaciteta N.T.S. d.o.o.
39.000 komada, uprave, skladišta stelje, spremnika za kruti
stajski gnoj, kotlovnice i skladišta biomase, silosa za hranu i
mosne vage
2. Eksploatacija građevnog pijeska i šljunka na eksploatacijskom Šljunčara i prijevoznički obrt Jole, vl.
polju 'Prudnica' i u istražnom prostoru 'Prudnica 2' u Općini Josip Šerbetar,
Mali Bukovec Mali Bukovec
3. Rekonstrukcija HE Varaždin HEP Proizvodnja d.o.o.
PP HE Sjever, Varaždin
4. Rekonstrukcija državne ceste DC74 Šaša-Bednja, dionica 001, Hrvatske ceste d.o.o.
duljine 3,58 km u Općini Bednja
5. Rekonstrukcija male hidroelektrane agregata biološkog HEP Proizvodnja d.o.o.
minimuma HE Varaždin PP HE Sjever, Varaždin
6. Izgradnja dva peradarnika za uzgoj pilića, uprave i skladišta Poljoprivredno gospodarstvo Mario
stelje i sječke te silosa u Općini Jalžabet Sajko, Jalžabet
7. Rekonstrukcija proizvodno-skladišne građevine: dogradnja Knauf Insulation d.o.o.
skladišta i kompresorske stanice te prenamjena postojećeg Novi Marof
skladišta u proizvodni pogon za proizvodnju cjevaka – II faza
8. Eksploatacija građevnog pijeska i šljunka na eksploatacijskom Obrt Šljunčara-transporti Smontara,
polju Trstika, Veliki Bukovec Veliki Bukovec
2015. godina
1. Proširenje postojeće farme pilića – izgradnja peradnjaka, BINI d.o.o., Varaždin
upravne zgrade i spremišta stelje u Beretincu
2. Uspostava nužne zaštite od štetnog djelovanja erozije izvedbom Hrvatske vode, VGO za Muru i
obaloutvrde na lijevoj obali starog korita rijeke Drave na rkm Gornju Dravu, Varaždin
251 za zaštitu dalekovodnog stupa
3. Izgradnja peradarnika za uzgoj pilića, spremišta poljoprivredne OPG Igor Špoljarić, Trnovec
mehanizacije, silosa za hranu i spremnika UNP u Šemovcu
4. Rekonstrukcija farme za tov junadi i izgradnja gospodarskih Martinjak d.o.o., Sveti Ivan Zelina
objekata za zbrinjavanje gnojovke'' u Svetom Petru Ludbreškom
5. Sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda aglomeracije Varkom d.d., Varaždin.
Varaždinske Toplice
6. Povećanje proizvodnih kapaciteta u proizvodnji čvaraka i Silma d.o.o., Petkovec Toplički
svinjske masti
7. Sustav vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda IVKOM-VODE d.o.o. Ivanec
aglomeracije Ivanec
8. Izgradnja poslovno-proizvodne građevine za kokilni i pješčani METAL PRODUCT d.o.o.
ljev
9. Izgradnja dječjeg vrtića u Gornjem Knegincu Općina Gornji Kneginec
10. Izgradnja građevine društvene namjene, dječji vrtić u Općini Općina Vidovec
Vidovec
11. Izgradnja građevine infrastrukturne i komunalne namjene, IVKOM-VODE d.o.o. Ivanec
sanitarna kanalizacija naselja Bedenec u pojasu ŽC2101
12. Izgradnja građevine infrastrukturne namjene, vodoopskrba IVKOM-VODE d.o.o. Ivanec
dijela naselja Klenovnik i naselja Goranec
13. Izgradnja vatrogasnog centra u Općini Gornji Kneginec Općina Gornji Kneginec
14. Izgradnja Studentskog doma u Gradu Varaždinu Grad Varaždin
15. Izgradnja Sportsko rekreacijskog centra Donje Ladanje u Općini Općina Maruševec
Maruševec
16. Izgradnja dječjeg vrtića u naselju Beletinec u Općini Sveti Ilija Općina Sveti Ilija
17. Sanacija odlagališta neopasnog otpada na lokaciji Brezje u Grad Varaždin
Varaždinu
111
18. Mala hidroelektrana Tuhovec na Bednji Tuhovec j.d.o.o. Varaždin
19. Rekonstrukcija državne ceste D24, dionica Pece - Donje Hrvatske ceste d.o.o.
Makojišće – Mađarevo
20. Poslovna građevina Tehnološki park Varaždin – Centar Tehnološki park Varaždin d.o.o.
kompetencije za obnovljive izvore energije
2016. godina
1. Ublažavanje pokosa odvodnog kanala HE Varaždin od HEP-Proizvodnja d.o.o.
stacionaže 7+781 do 14+715 PP HE Sjever Varaždin
2. Retencija Čret na području Općine Bednja Hrvatske vode, VGO za Muru i
gornju Dravu
3. Retencija Kamenica 1 na području Grada Lepoglave Hrvatske vode, VGO za Muru i
gornju Dravu
4. Retencija Korušćak na području Grada Novog Marofa Hrvatske vode, VGO za Muru i
gornju Dravu
5. Izgradnja farme peradi i spremišta za poljoprivredne strojeve u OPG Valentina Žnidarić, Trnovec
Zamlaki
6. Dogradnja farme peradi i izgradnja spremišta za poljoprivredne Poljoprivredno gospodarstvo
strojeve na čkbr. 1673 u k.o. Šemovec i Nadogradnja- Peradarstvo Magdalenić Mario,
natkrivanje odlagališta krutog peradarskog gnoja na čkbr. Trnovec
1828/2 u k.o. Šemovec
7. Dogradnja sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda IVKOM-VODE d.o.o. Ivanec
Općine Bednja
8. Izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Jalžabet Općina Jalžabet
9. Mini hidroelektrane Kućan Ludbreški, Ludbreg i Veliki ENERGIJA AGRO d.o.o.,
Bukovec na rijeci Bednji Maruševec
10. Izgradnja male hidroelektrane Zelena na rijeci Bednji MHE ZELENA j.d.o.o., Varaždin
11. Vodoopskrba na području visoke zone Općine Martijanec – VARKOM d.d. Varaždin
Rivalno s vodotornjem Rukljevina
12. Sanacija pokosa odvodnog kanala hidroelektrane Čakovec HEP Proizvodnja d.o.o., PP HE
Sjever – Varaždin
13. Spremnici novih veziva u tvornici Knauf Insulation d.o.o. u Knauf Insulation d.o.o.
Novom Marofu Novi Marof
2017. godina
1. Izgradnja dva peradarnika za uzgoj pilića, uprave i skladišta Poljoprivredno gospodarstvo Mario
stelje i sječke te silosa u k.o. Jalžabet Sajko, Jalžabet
2. Sustav odvodnje naselja Sveti Ilija Varkom d.d. Varaždin
3. Prenamjena, sanacija i rekonstrukcija poslovno-skladišne Velmart d.o.o. Varaždin
građevine tvrtke za obradu sirove kože
4. DRAVA LIFE – revitalizacija rukavaca na 7 lokacija rijeke Hrvatske vode, Zagreb
Drave
5. Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture aglomeracije VARKOM d.d. Varaždin
Ludbreg
6. Pretovarna stanica Varaždin kao dio sustava Regionalni centar Piškornica d.o.o.
za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske Piškornica Koprivnički Ivanec
7. Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture aglomeracije Novi VARKOM d.d. Varaždin
Marof
8. Proizvodna građevina – Mesnica s preradom mesa u Općini MESNICA ROGINA 1
Beretinec Obrt Varaždin
9. Sustav odvodnje otpadnih voda naselja Novakovec Općina Jalžabet
10. Modernizacija postojeće sunčane elektrane JAVA Selnik JAVA d.o.o., Ivanec.
izlazne snage 200 kW u Općini Maruševec
11. Dogradnja postojećih sunčanih elektrana Klasa II, Klasa III i KLASA d.o.o., Varaždin
Klasa IV u Općini Maruševec
12. Modernizacija postojeće sunčane elektrane Selnik SONET SONET d.o.o., Ivanec
izlazne snage 200kW u Općini Maruševec
112
5.3. OKOLIŠNA DOZVOLA (utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša)
Jedan od instrumenata zaštite okoliša je također i okolišna dozvola odnosno prema

starom Zakonu o zaštiti okoliša su to objedinjeni uvjeti zaštite okoliša. Okolišna dozvola
izdaje se za postrojenja i djelatnosti propisane posebnim podzakonskim propisom (Uredba o
okolišnoj dozvoli). Postupak izdavanja okolišne dozvole provodi Ministarstvo zaštite okoliša i
prirode, a na županijskoj razini provodi se samo postupak javne rasprave u trajanju od 30
dana.
Putem okolišne dozvole osigurava se visoka razina zaštite okoliša i uvjeti za
sprječavanje onečišćenja okoliša zbog industrijskih aktivnosti, a sve putem primjene najboljih
raspoloživih tehnika (NRT) za konkretnu djelatnost odnosno postrojenje. Praćenje i daljnja
primjena NRT-a uređena je kao obveza prema Zakonu o zaštiti okoliša, a provodi se putem
smjernica koje donosi Europska komisija. Okolišna dozvola se po službenoj dužnosti revidira
svakih pet godina.
Na području Varaždinske županije okolišu dozvolu su zatražile odnosno postupak
pokrenule tvrtke – operateri za slijedeća postrojenja:
Tablica 75: Postupci za okolišnu dozvolu
br. javna rasprava provedena od strane županijskog upravnog odjela nadležnog za javna
zaštitu okoliša za postupak: rasprava od -
do
2014. godina
1. Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša s Tehničko-tehnološkim rješenjem za postojeće 23.01.-
postrojenje za intenzivan uzgoj peradi operatera Obrt Petrinjak 24.02.2014.
postrojenje za izradu opeke operatera tvrtke Leier-Leitl d.o.o 06.03.2014.
3. Okolišna dozvola za odlagalište otpada Jerovec u Gradu Ivancu 8.3.-8.4.2014
postrojenje tvrtke Koka d.d. Industrija mesa lokacija Varaždin operatera Koka d.d. 14.05.2014
postrojenje Prehrambena industrija Vindija d.d. operatera Vindija d.d. Varaždin 26.06.2014.
6. Okolišna dozvola za postojeće postrojenje Građevina za mehaničko-biološku obradu 4.9.-6.10.2014.

otpada (MBO) Varaždin
7. Okolišna dozvola za postojeće postrojenje Univerzal d.o.o. – Građevina za gospodarenje 21.8.-
otpadom, Varaždin 22.9.2014.
2015. godina
Nije bilo provedenih postupaka.
2016. godina
1. Dopuna Rješenja o okolišnoj dozvoli za postojeće postrojenje Ciglana Cerje Tužno 10.10.-
d.o.o. 08.11.2016.
2. Usklađenost uvjeta iz rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša s uvjetima iz 15.12.2016.-
NRT-a za postojeće postrojenje operatera Knauf Insulation 15.1.2017.
2017. godina
1. Okolišna dozvola za postrojenje Tvornica stočne hrane Koka d.d. 20.3.-
20.4.2017.
2. Okolišna dozvola za postojeće postrojenje za gospodarenje otpadom operatera 29.05.-
Univerzal d.o.o. 13.06.2017.
5.4. OCJENA PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA EKOLOŠKU MREŽU

Jedan od instrumenata zaštite okoliša odnosno zaštite prirode jest provođenje postupka
ocjene prihvatljivosti plana, programa ili zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja
ekološke mreže. Ocjena prihvatljivosti zahvata provodi se sukladno Zakonu o zaštiti prirode,
113
a u okviru pripreme namjeravanog zahvata i prije izdavanja lokacijske dozvole. Ocjena se
provodi u cilju sprečavanja utjecaja na vrste i staništa koji su ciljevi očuvanja za pojedina
područja. Županijsko upravno tijelo nadležno za zaštitu prirode provodi prethodnu i glavnu
ocjenu prihvatljivosti zahvata za slučajeve kada se zahvat nalazi u zaštićenom području
određene kategorije, za zahvate kada provodi postupak PUO ili ocjene o potrebi PUO, za
zahvate koji se nalaze u proglašenoj ekološkoj mreži te i za sve zahvate koji posredno mogu
imati značajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže.
U proteklom razdoblju, županijsko upravno tijelo nadležno za zaštitu prirode provelo je
slijedeće postupke prethodne ocjene:
Tablica 76: Postupci za prethodnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu
2014. godina
1. Izgradnja komunalne i prometne infrastrukture u Industrijskoj Poslovna zona Ivanec d.o.o.
zoni Ivanec u Ivancu
2 Izmještanje nanosa unutar akumulacije HE Varaždin HEP Proizvodnja d.o.o.
PP HE Sjever Varaždin
3. Izgradnja elektroenergetskog objekta rasklopnica 20kV HEP d.o.o. Elektra Varaždin
Trakošćan s priključnim 10(20)kV kabelskim vodovima
2015. godina
1. Uspostava nužne zaštite od štetnog djelovanja erozije izvedbom Hrvatske vode, VGO za Muru i
obaloutvrde na lijevoj obali starog korita rijeke Drave na rkm Gornju Dravu
251 za zaštitu dalekovodnog stupa
2. Izgradnja reciklažnog dvorišta – Motičnjak Grad Varaždin
3. Izgradnja recepcije Dvora Trakošćan Dvor Trakošćan
4. Rekonstrukcija nerazvrstane ceste u Prigorcu Grad Ivanec
2016. godina
1. Obnova rukavaca i proširenja korita na lokaciji Otok Virje i Hrvatske vode
Stara Drava Varaždin u sklopu projekta DRAVA LIFE –
Integralno upravljanje rijekom
2. Izgradnja trim staze u šumi Jelačićka Grad Varaždin
2017.
1. Uvođenje u prirodu 150 jedinki strane vrste Paulownia elongata Josip Kežman, Ludbreg
u k.o. Slanje
2. Sadnja nasada oraha u k.o. Slanje Katica Vadjon, Ludbreg
3. Sadnja aronije u sklopu ekološke poljoprivredne proizvodnje u OPG Snježana Bahunek,
k.o. Ključ Novi Marof
4. Uređenje plaže na jezeru Motičnjak u k.o.Varaždin Grad Varaždin
5.5. REGISTAR ONEČIŠĆAVANJA OKOLIŠA
Obveza vođenja Registra onečišćavanja okoliša proizlazi iz Zakona o zaštiti okoliša.

Registar onečišćavanja okoliša je skup podataka o izvorima, vrsti, količini, načinu i mjestu
ispuštanja, prijenosa i odlaganja onečišćujućih tvari i otpada u okoliš.
Pravilnik o Registru onečišćavanja okoliša propisuje operaterima odnosno vlasnicima

postrojenja godišnju obvezu dostave podataka o ispuštanjima onečišćujućih tvari u tlo, vode i
zrak te podataka o proizvodnji i prijenosu s mjesta nastanka otpada, a sve na propisanim
obrascima. Registar vodi Agencija za zaštitu okoliša, a obveza Županije je da vrši provjeru
potpunosti, dosljednosti i vjerodostojnosti podataka dostavljenih od strane obveznika.
114
Tablica 77: Pregled podataka o izvršenju obveza Županije po Registru onečišćavanja okoliša
podaci iz ROO-a ukupan broj
za godinu korisničkih računa
2013. 391
2014. 395
2015. 243
2016. 242
Obveznici dostavljaju podatke za prethodnu godinu do 31. ožujka tekuće godine, a

nakon toga Županija je do 15. lipnja u obvezi verificirati podatke. Temeljem dostavljenih
podataka o ispuštanjima obveznici su dužni platiti naknadu za emisije u okoliš za ugljikove,
dušikove i sumporove okside. Rješenja o naknadama izdaje Fond za zaštitu okoliša i
energetsku učinkovitost.
5.6. EKOLOŠKE UDRUGE
Upravni odjel nadležan za zaštitu okoliša do sada je kontaktirao i provodio programe

sa slijedećim ekološkim udrugama koje djeluju na području Županije:
Tablica 78: Ekološke udruge na području Varaždinske županije
br. naziv udruge br. naziv udruge
1. Ekološka udruga Franjo Koščec 22. Speleološka udruga Kraševski zviri Ivanec
2. Pokret prijatelja prirode Lijepa naša 23. Hrvatsko planinarsko društvo Ivančica
3. Udruga za zaštitu životinja Spas 24. Planinarski klub Ivanec
4. Ekološka udruga Vidra Ludbreg 25. Udruga Biserna dolina Varaždinske Toplice
5. Udruga Ljuba voda Ljubešćica 26. Ekološka udruga Lužec Novi Marof
6. Ekološka udruga Vulinec Sveti Đurđ 27. Ekološka udruga Moja Zbelava
7. Udruga Eko Drava Varaždin 28. Udruga Okoliš Cerje Tužno
8. Odred izviđača Sirius 29. Rafting klub Matis Divlja Voda
9. Globe – Medicinska škola 30. Udruga za zaštitu malih životinja Varaždin
10. Planinarsko društvo Ravna gora 31. Športsko-ribolovni klub Keder Beletinec
11. Planinarsko društvo Dugi vrh 32. Odred izviđača Lepoglava
12. Udruga za očuvanje okoliša Poljana B. 33. Planinarsko društvo Ludbreg
13. Klub prijatelja minerala Mirko Malez 34. Zelena mreža Varaždinske županije (savez)
14. Udruga Lepoglavski ahat 35. Športsko ribolovni klub Općine Cestica
15. Nezavisna udruga mladih Lepoglava 36. Eko udruga Općine Petrijanec
16. Ekološko-športska udruga Štefanec 37. Udruga kanarinac Ludbreg
17. Udruga Zraka sunca Donja Voća 38. Udruga Graber Novi Marof
18. Ekološka udruga Arka'Varaždin 39. Brdsko-biciklistički klub ASI Varaždin
19. Udruga Zeleno srce Šemovec 40. Udruga Hrabra šapa Varaždinske Toplice
20. Udruga za zaštitu Drave Dabar Bartolovec 41. Udruga za zaštitu malih životinja Vž 2011
21. Udruga Margareta Margečan
Sukladno Odluci o uvjetima i postupku financiranja aktivnosti od interesa za opće

dobro koje provode udruge (''Službeni vjesnik Varaždinske županije'' broj 53/15), a na temelju
provedenih javnih natječaja Županija redovito svaku godinu sufinancira konkretne prijavljene
programe udruga iz područja očuvanja prirode i zaštite okoliša čija je djelatnost od interesa za
Varaždinsku županiju.
115
5.7. MEĐUNARODNI, EU I DRUGI PROJEKTI
U razdoblju od 2014. do 2017. godine Agencija za razvoj Varaždinske županije

(AZRA) je kao projektni partner, zajedno s partnerima iz Hrvatske i Slovenije, bila uključena
u provedbu projekta BIOREGIO - Zelena prekogranična regija koji je usmjeren na povećanje
konkurentnosti i održivi gospodarski razvoj cijelog pograničnog područja koje pokriva
projekt.
Osim AZRA-e u projektu je sudjelovao Ekonomski institut Maribor d.o.o. kao
prijavitelj projekta te Međimurska energetska agencija d.o.o. - MENEA, Tehnološki center
Posavja, raziskovanje in informiranje d.o.o. i ENERGETSKA AGENCIJA ZA PODRAVJE -
Zavod za trajnostno rabo energije kao partneri.
Sektor obnovljivih izvora energije (OIE) i učinkovito korištenje energije (UKE) u
razvijenim zemljama ubrzano raste, stvarajući tisuće radnih mjesta, dok Slovenija i Hrvatska
u ovom području zaostaju. Zbog obveza koje ove države imaju kao članice Europske unije
(EU) u vezi s povećanjem potrošnje energije iz obnovljivih izvora, ovaj sektor je posebno
važan. Razvoj modela podrške, osiguravajući uravnoteženu, standardiziranu i kvalitetnu
uslugu, omogućuje razvoj na obje strane granice i zapravo integrira cijelo područje s obje
strane granice u zajednički prostor za promicanje suradnje između malih i srednjih poduzeća,
a to je moguće samo uz doprinos javnih sredstava.
Specifični prekogranični cilj projekta bio je unaprijediti poslovnu suradnju između
poduzeća, posebno malih i srednjih, koji rade na razvoju tehnologije i proizvoda/usluga koji
se odnose na OIE i UKE, poboljšati suradnju između poduzeća i ustanova za razvoj
tehnoloških rješenja za obnovljive izvore energije, te posebno razvoj i unapređenje usluga
poslovne podrške i poticanja suradnje između institucija na području projekta. Ciljevi
obuhvaćaju i promicanje održive proizvodnje i korištenja energije, proizvedene iz OIE;
stvaranje mogućnosti za regionalni razvoj područja (urbanih i ruralnih), otvaranjem radnih
mjesta vezanih za korištenje i upravljanje OIE, razvoj trgovine i umrežavanje između MSP-a
s obje strane granice; ublažavanje klimatskih promjena s doprinosima iz lokalne i regionalne
razine; povećanje vidljivosti OIE i EE u široj grupi potrošača i interesa potrošača za OIE;
prevladavanje društvenih i psiholoških prepreka usvajanju tehnoloških inovacija u širem
krugu stanovnika; smanjenje rizika vezanog za lansiranje i korištenje novih tehnologija OIE;
promicanje korištenja najučinkovitijih tehnologija – doprinos jačanju tehničkih standarda, i
zaštitnih znakova za osiguravanje kvalitete; stvaranje poticajnog okruženja za razvoj stabilnih
prekograničnih nabavnih lanaca i potpore za proizvode i usluge koje poboljšavaju stvaranje
prihoda i radnih mjesta.
Ukupna vrijednost projekta je 224.896,77 € od čega 82,74% sufinancira Europska
unija.
Najvažnije aktivnosti na području projekta bile su rad na razvoju mreže potpornih
institucija, osnivanje i pilotni rad mreže sa platformom i virtualnim uredom te promotivne
aktivnosti projekta. Osnovna je djelatnost projekta web portal gdje su na jednom mjestu sve
informacije iz područja energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije koje bi mogle
interesirati poduzeća, poduzetničke potporne institucije, lokalne zajednice te druge posjetitelje
s obje strane granice.
Rezultati projekta pokazuju da je 15 stručnjaka iz potpornih institucija završilo
programe osposobljavanja te je uspostavljena prekogranična mreža potpornih institucija za
male i srednje poduzetnike i druge ciljane skupine s područja OIE i EE (ukupno 8 institucija
je uključeno). Također je 100 MSP-a i drugih ciljanih skupina s područja OIE i EE uključeno
u aktivnosti projekta i pilotni rad potporne mreže, a uz to je obaviještena stručna i šira javnost.
116
Varaždinska županija je iz područja zaštite okoliša i prirode aktivno uključena u provedbu
slijedećih projekata čija je ukupna vrijednost 2.523.900,85 eura od čega 63,8% sufinancira
Europska unija.
- Ulaganja u izgradnju komunalne infrastrukture u gospodarskoj zoni "Otok Virje"“
koji je financiran od IPARD-mjera 301, čiji je nositelj Općina Cestica
- Izgradnja pročistača otpadnih voda - Kamenica koji je financiran od IPARD-mjera
301, čiji je nositelj Grad Lepoglava
- Energetska obnova zgrade Osnovne škole Novi Marof koju financira Europski
fond za regionalni razvoj - Operativni program „Konkurentnost i kohezija“ 2014. –
2020., nositelj OŠ Novi Marof
- Energetska obnova zgrade Osnovne škole Veliki Bukovec koju financira Europski
fond za regionalni razvoj - Operativni program „Konkurentnost i kohezija“ 2014. –
2020., nositelj OŠ Veliki Bukovec
- Energetska obnova zgrade Osnovne škole Franje Serta, Bednja koju financira
Europski fond za regionalni razvoj - Operativni program „Konkurentnost i
kohezija“ 2014. – 2020., nositelj OŠ Franje Serta Bednja.
6. PODACI O KORIŠTENJU FINACIJSKIH SREDSTAVA

ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I PRIRODE
Zakon o zaštiti okoliša nalaže da se sredstva za financiranje zaštite okoliša osiguravaju

u državnom proračunu, proračunima jedinica lokalne samouprave i područne (regionalne)
samouprave, Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i iz drugih izvora u skladu sa
Zakonom. Sredstva namijenjena zaštiti okoliša planirana su temeljem Proračuna Varaždinske
županije u okviru razdjela odnosno direktno s pozicije upravnog odjela nadležnog za poslove
zaštite okoliša.
Tablica 79: Financiranje aktivnosti zaštite okoliša iz Županijskog proračuna od 2014. do 2017.
prema podacima iz Godišnjih izvještaja o izvršenju Proračuna Varaždinske županije
(''Službeni vjesnik Varaždinske županije'') u razdjelu upravnog odjela unutar kojeg
su se obavljali poslovi zaštite okoliša i prirode.
Službeni godina program plan realizirana
vjesnik sredstva u kn
23/15 2014. A 918.500,00 829.730,20
B 210.500,00 195.840,34
C 900.000,00 886.450,29
ukupno 2.029.000,00 1.912.020,83
21/16 2015. A 754.000,00 751.957,57
B 222.750,00 211.249,50
C 728.800,00 701.969,52
ukupno 1.705.550,00 1.665.176,59
54/17 2016. A 754.000,00 641.677,75
B 245.445,00 203.109,50
C 900.000,00 766.584,33
ukupno 1.899.445,00 1.611.371,58
49/18 2017. A 727.000,00 506.444,17
B 40.000,00 30.000,00
C 888.662,00 829.046,89
ukupno 1.655.662,00 1.365.491,06
117
ukupno
2014.-2017. 7.289.657,00 6.554.060,06
Napomena: A – Program zbrinjavanja otpada; B – Program zaštite okoliša;
C - Program zaštite okoliša: Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima
Ukupnom iznosu realiziranih sredstava za razdoblje 2014.-2017. godine treba

pribrojati još poziciju upravnog odjela nadležnog za poslove zdravstva s koje je u
četverogodišnjem razdoblju financiran monitoring vode za piće u ukupnom iznosu od
1.071.900 i program suzbijanja ambrozije u ukupnom iznosu od 120.000,00 kn. Iz navedenog
proizlazi da je Županija u razdoblju od 2014.-2017. godine za zaštitu okoliša realizirala
sredstva u ukupnom iznosu od 7.745.960,06 kn.
Podaci Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode

U skladu s odredbama Zakona o zaštiti prirode sredstva za financiranje zaštite prirode
osiguravaju se u državnom proračunu, proračunima jedinica područne (regionalne) i lokalne
samouprave, kao i iz drugih izvora.
U tom smislu u razdoblju od 2014. do 2017. godine Javna ustanova je kroz partnersku
suradnju na projektima fondova EU i pripremu projekata za daljnje financiranje od strane
Svjetske banke intenzivirala svoje aktivnosti vezane uz ostvarivanje mogućnosti za
financiranje projekata zaštite prirode i iz drugih izvora.
Konkretno, sredinom 2015. godine završen je projekt “Info-točka i poučna staza
Trakošćan” za koji je Javna ustanova dobila cca 170.000,00 eura bespovratnih sredstava iz
zajma Svjetske banke (IBRD 8021-HR). Također, u periodu od rujna 2014. do studenog 2015.
godine Javna ustanova je za realizaciju EU projekta “Tri rijeke=Jedan cilj” povukla cca
22.500,00 eura iz Operativnog programa prekogranične suradnje IPA CBC Mađarska -
Hrvatska 2007-2013, dok je u prosincu 2015. godine započela realizaciju EU projekta “Drava
Life” u sklopu kojeg će se povući sredstva od cca 83.400,00 eura iz programa Life 2014. za
projekte očuvanja okoliša.
Podaci jedinica lokalne samouprave:

Nastavno se daju podaci zaprimljeni od jedinica lokalne samouprave o utrošenim
sredstvima za zaštitu okoliša u proteklom četverogodišnjem razdoblju:
Tablica 80: Financijska sredstva JLS-a utrošena za zaštitu okoliša
Varaždin 2014. – 1.277.906,19 kn Martijanec 2014. - 1.312,50 kn
2015. – 1.335.000,00 kn 2015. - 7.3587,04 kn
2016. – 1.260.000,00 kn 2016. - 5.706,25 kn
2017. – 1.275.000,00 kn 2017. - 4.591,76 kn
Ivanec 2014. - 1.085.086,21 kn Ljubešćica nema podataka
2015. - 1.318.122,09 kn
2016. - 378.300,88 kn
2017. - 400.724,97 kn
Ludbreg 2014. - 132.428,00 kn M. Bukovec nema podataka
2015. - 118.523,00 kn
2016. - 30.857.872,00 kn
2017. - 126.464,00 kn
Novi Marof 2014. - 809.894,00 kn Klenovnik nema podataka
2015. - 1.840.626,00 kn
2016. - 851.028,00 kn
2017. - 1.897.834,00 kn
118
Lepoglava 2014. - 2.325,00 kn Maruševec 2014. - 11.850,28 kn
2015. - 118.266,90 kn 2015. –
2016. - 12.762,50 kn 2016. - 27.619,50 kn
2017. - 2.235,00 kn 2017. - 45.559,12 kn
V. Toplice 2014. - 742.666,00 kn Petrijanec 2014. - 209.423,50 kn
2015. - 791.205,00 kn 2015. - 518.551,85 kn
2016. - 920.065,00 kn 2016. - 220.878,65 kn
2017. - 848.847,00 kn 2017. - 627.650,76 kn
Bednja 2014. - 757.841,00 kn Sveti Đurđ 2014. - 102.366,06 kn
2015. - 932.370,00 kn 2015. - 105.910,42 kn
2016. - 747.458,00 kn 2016. - 114.820,04 kn
2017. - 767.723,00 kn 2017. - 133.096,79 kn
Beretinec - Sračinec -
Breznica 2014. - 40.384,05 kn Sveti Ilija 2014. - 9.500,00 kn
2015. - 26.424,21 kn 2015. - 8.500,00 kn
2016. - 78.241,65 kn 2016. - 0,00 kn
2017. - 19.943,00 kn 2017. - 0,00 kn
B. Hum 2014. - 2.000,00 kn T.Bartolovečki 2014. – 34.000,00 kn
2015. - 2.000,00 kn 2015. – 45.000,00 kn
2016. - 6.612,50 kn 2016. – 45.000,00 kn
2017. - 12.687,85 kn 2017. – 24.000,00 kn
Cestica 2014. - 4.280.470 kn V. Bukovec 2014. - 128.435,21 kn
2015. - 2.332.099 kn 2015. - 7.375,00 kn
2016. - 1.603.155 kn 2016. - 590. 936,00 kn
2017. - 3.161.589 kn 2017. - 20.964,00 kn
Donja Voća - Vidovec 2014. - 15.142,01 kn
2015. - 3.437,50 kn
2016. - 156.888,75 kn
2017. - 325.706,18 kn
G. Kneginec 2014. - 442.324,48 kn Vinica 2014. - 200.640,00 kn
2015. - 684.900,71 kn 2015. - 192.503,00 kn
2016. - 1.766.717,70 kn 2016. - 283.720,00 kn
2017. - 766.929,74 kn 2017. - 800.596,00 kn
Jalžabet nema podataka Visoko 2014. - 3.000,00 kn
2015. - 2.500,00 kn
2016. - 2.000,00 kn
2017. - 117.000,00 kn
Pojedine općine i gradovi imaju u svojim proračunima točno iskazane iznose

financijskih sredstava koja su utrošena za zaštitu okoliša dok pojedini JLS-i navode da su
sredstva za zaštitu okoliša utrošena indirektno odnosno da su iskazana na stavkama za
infrastrukturne projekte kao što su vodoopskrba, odvodnja i sanacija odlagališta, a
sufinancirana su u suradnji s Hrvatskim vodama i komunalnim tvrtkama.
119
DOPUNA POSTOJEĆIH DOKUMENATA ZAŠTITE OKOLIŠA
Sukladno članku 270. Zakona o zaštiti okoliša, Županijska skupština dužna je donijeti
Program zaštite okoliša Varaždinske županije u roku od šest mjeseci od donošenja novog
Plana zaštite okoliša RH. Plan zaštite okoliša RH izrađuje Ministarstvo zaštite okoliša i
energetike, a donosi ga Vlada RH u roku od godine dana od donošenja nove Strategije
održivog razvitka RH koja je u izradi. Sukladno navedenom, Varaždinska županija planira u
propisanom roku donijeti novi Program zaštite okoliša.
Sukladno članku 54. Zakona o zaštiti okoliša JLS-i imaju mogućnost donijeti vlastiti
Program zaštite okoliša za planirano buduće četverogodišnje razdoblje, ali samo u slučaju ako
je izrada navedenog programa ujedno planirana i županijskim Programom zaštite okoliša.
Od 28 JLS-a interes za izradom vlastitog programa zaštite okoliša iskazale su općine
Breznički Hum, Gornji Kneginec, Jalžabet, Veliki Bukovec i Vidovec.
U 2020. godini potrebno je donijeti županijsko Izvješće o stanju kvalitete zraka
odnosno izvješće o realizaciji Programa zaštite zraka. Sukladno novom Zakonu o zaštiti zraka
(''Narodne novine'', broj 130/11 i 47/14) Županija je također 2020. godine u obvezi donijeti
novi Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe
klimatskim promjenama za slijedeće četverogodišnje razdoblje, a koji će ujedno biti sastavni
dio županijskog Programa zaštite okoliša.
8. PREGLED OSTVARIVANJA CILJEVA IZ PROGRAMA ZAŠTITE

OKOLIŠA
U Programu zaštite okoliša Varaždinske županije za razdoblje 2007.-2010. godine
(''Službeni vjesnik Varaždinske županije'' broj 25/07) kao načelni i općeniti cilj zaštite okoliša
definirana je uspostava sustava održivog razvoja.
Održivi razvoj definiran je kao glavna odrednica i strategija razvoja Županije u cilju
kontinuiranog gospodarskog i socijalnog napretka bez šteta za okoliš i prirodne resurse, a u
interesu budućih generacija (cjelovito i trajno očuvanje kakvoće okoliša, izvornosti i biološke
raznolikosti, racionalno korištenje prirodnih izvora i energije, unapređenje postojećeg stanja
okoliša i osiguravanje boljih uvjeta života).
Od konkretnih ciljeva i mjera, u Programu zaštite okoliša naglasak je stavljen na
zaštitu vodnih resursa, rješavanje sustava gospodarenja otpadom i odvodnju otpadnih voda.
U četvrtom Izvješću o stanju okoliša Varaždinske županije za razdoblje 2010.-
2013. godine (''Službeni vjesnik Varaždinske županije'' broj 29/14) dat je pregled ostvarenja
(izvršenja) ciljeva iz Programa zaštite Varaždinske županije za razdoblje 2007.-2010. godine
iz kojeg je razvidno da su gotovo svi ciljevi zadani i planirani 2009. godine ostvareni odnosno
izvršeni.
Novi Program zaštite okoliša Županija planira donijeti u propisanom roku, a nakon
donošenja novog Plana zaštite okoliša RH čija izrada će uslijediti od strane Ministarstva
zaštite okoliša i energetike.
Novi Zakon o zaštiti okoliša člankom 52. stavkom 1. i člankom 268. stavkom 1. kao
uvjet za donošenje županijskog Programa propisuje prethodno donošenje državnog Plana
zaštite okoliša RH od strane Vlade RH. Navedeni državni Plan nije izrađen jer je uvjet za
donošenje istog prethodno donošenje Strategije održivog razvitka RH od strane Sabora RH s
rokom donošenja do 15.02.2020. godine (članak 51. i 267. Zakona o zaštiti okoliša). Stoga će
se novi županijski Program zaštite okoliša izraditi nakon donošenja Strategije održivog
razvitka RH i Plana zaštite okoliša RH.
120
9. ZAKLJUČAK
Izvješće o stanju okoliša daje osnovni pregled stanja sastavnica okoliša i pritisaka na
okoliš i osnova je za daljnje djelovanje kako bi budućim naraštajima u naslijeđe ostavili
očuvan okoliš. Posljedice sadašnjih odluka i djelovanja tek će u budućnosti pokazati prave
rezultate. Do teškoća u provedbi aktivnosti na području zaštite okoliša dolazi prvenstveno
zbog nedostatka financijskih sredstava. I nadalje je potrebna međusobna suradnja i dogovor
svih zainteresiranih strana i subjekata uz uključivanje i podršku javnosti.
Podaci o stanju okoliša ukazuju da je prostor Županije iznimno vrijedan, a okoliš
općenito još uvijek relativno očuvan. Daljnja nastojanja u budućnosti treba usmjeriti na četiri
za Županiju važna područja:
- zaštitu vodnih resursa podzemne pitke vode,
- rješavanju sustava gospodarenja otpadom,
- daljnji razvoj i proširenje sustava odvodnje otpadnih voda i
- okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta.
U cilju ostvarivanja održivog razvoja i gospodarenja raspoloživim resursima Županija
stavlja poseban naglasak na slijedeće aktivnosti koje su navedene po pojedinim sastavnicama
i sektorskim pritiscima na okoliš:
Vode:
Podzemna pitka voda varaždinskog vodonosnika je resurs od strateškog značaja za
Županiju, ali i za Državu. Na području Varaždinske županije nalaze se vodocrpilišta i
izvorišta čija se normativna zaštita provodi temeljem pravilnika i odluka o utvrđivanju zona
sanitarne zaštite.
Zalihe vode su zadovoljavajuće, ali je kakvoća vode ugrožena zbog prodora
onečišćenja s površine (neriješena odvodnja otpadnih voda naselja i s životinjskih farmi,
prekomjerno tretiranje poljoprivrednih površina mineralnim gnojivima i sredstvima za zaštitu
bilja, nelegalno odlaganje otpada).
''Varaždin'' zadovoljavajuće je kakvoće, koncentracija nitrata je smanjena i kakvoća vode u
mreži odgovara zakonskim propisima.
Iako je koncentracija nitrata trenutno ispod maksimalno dopuštene količine (MDK),
primijećena je tendencija porasta što ukazuje na činjenicu da je za zdravstveno ispravnu vodu
u regionalnom vodovodu potrebno provoditi sve raspoložive mjere zaštite.
Voda za piće iz lokalnih vodoopskrbnih objekata tijekom proteklih godina uglavnom
je ocijenjena kao zdravstveno neispravna. Razvojem regionalne vodovodne mreže potrebno je
uključiti lokalnu vodoopskrbu u jedinstveni regionalni sustav. Međutim, problem predstavlja
Odvodnja:
U cilju rješavanja odvodnje otpadnih voda kao strateškog cijele Županije započela je
realizacija projekta povećanja kapaciteta uređaja za biološko pročišćavanje otpadnih voda
Aglomeracije Varaždin radi mogućnosti pročišćavanja otpadnih voda prigradskih naselja.
Temeljni problem sustava javne odvodnje i pročišćavanja Aglomeracije Varaždin su i nadalje
otpadne vode iz industrije koja još uvijek nema izgrađene predtretmane industrijskih otpadnih
voda što stvara poteškoće u radu centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.
Započete su aktivnosti na pripremi dokumentacije s ciljem apliciranja programa prema
strukturnim fondovima EU i to za Aglomeraciju Varaždin (Grad Varaždin i dijelovi općina
Sračinec, Petrijanec, Cestica, Vinica, Jalžabet, Bartolovec, Sveti Ilija, Vidovec, Gornji
121
Kneginec i Trnovec Bartolovečki) i Aglomeracije Ludbreg, Novi Marof, Varaždinske
Toplice, Veliki Bukovec, Ivanec i Lepoglava. Time je započelo najveće ulaganje u lokalnu
infrastrukturu dosad.
Gospodarenje otpadom:
Varaždinska županija je s tri susjedne županije i Općinom Koprivnički Ivanec 2009.
godine potpisala Društveni ugovor o osnivanju trgovačkog društva "Piškornica" d.o.o.
Regionalni centar za gospodarenje otpadom SZH i time se opredijelila za regionalni koncept
zbrinjavanja otpada. U protekle četiri godine provođene su aktivnosti na operativnoj uspostavi
Regionalnog centra, sufinanciranje otkupa zemljišta, izradu projektne dokumentacije,
pripremu projekta za apliciranje sredstava iz EU fondova te troškova poslovanja. Županija se
treba još na svojem području definirati lokaciju smještaja kazete za zbrinjavanje otpada koji
sadrži azbest.
Prema Zakon o održivom gospodarenju otpadom županije više nisu u obvezi donositi
planove gospodarenja otpadom već ta obveza postoji samo za državu i JLS-e.
Gospodarenje otpadom na području JLS-a provodi se u skladu s odredbama njihovih
planova gospodarenja otpadom i uočena je tendencija poboljšanja stanja u odnosu na proteklu
izvještajnu godinu. Prema podacima JLS-a potrebno je povećati izdvajanje korisnog otpada
čime se smanjuje količina miješanog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagalište.
U prostornim planovima JLS-a definiraju se lokacije za reciklažna dvorišta, reciklažna
dvorišta za građevinski otpad i pretovarne stanice..
Zrak:
Kvaliteta zraka u Županiji je zadovoljavajuća i nema većih onečišćenja što je rezultat
nepostojanja teške industrije i velikih industrijskih postrojenja. Veći stacionarni izvori
onečišćenja su gradovi Varaždin, Ludbreg, Novi Marof, Ivanec, Lepoglava i Varaždinske
Toplice s najvećom gustoćom emisija onečišćujućih tvari iz prometa, industrije i ložišta.
Preostali dio Županije može se smatrati ruralnim područjem s velikim udjelom šumskih i
poljoprivrednih površina gdje je kvaliteta zraka zadovoljavajuća i uglavnom nije ugrožena.
Županija je donijela Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih
promjena i prilagodbe klimatskim promjenama za razdoblje 2014. do 2019. godine. Jedna od
mjera iz Programa je preporuka JLS-ima da u svojim prostornim planovima konkretno
definiraju moguću buduću namjenu za razvojne (industrijske, poduzetničke, gospodarske,
poslovne) zone, kako bi na taj način u startu ograničili ulazak 'nečistih' djelatnosti. Županijski
cilj zaštite zraka jest privlačenje i poticanje onih investitora čija tehnologija ne vrši
onečišćenje zraka jer smo u protivnom i sami odgovorni za onečišćenje zraka.
Od 2017. godine Varaždin je definiran kao nova lokacija u državnoj mreži za trajno
praćenje kvalitete zraka i klasificiran kao prigradsko mjerno mjesto unutar zone HR1 za
praćenje koncentracija onečišćujućih tvari dušikovog dioksida (NO2) i ozona (O3). Mjerenja
su pokazala da je zrak u odnosu na koncentracije dušikovih oksida bio I kategorije, a u odnosu
na prizemni ozon II kategorije.
Tlo i poljoprivredna proizvodnja:
Obradive površine u Varaždinskoj županiji i nadalje se smanjuju unatoč povoljnim
uvjetima za poljoprivrednu proizvodnju, a u strukturi 'gubitka' najveću površinu zauzimaju
livade i pašnjaci koji su osnova za razvoj stočarstva. Također se bilježi širenje građevinskih
područja na štetu poljoprivrednih površina.
gospodarstva i određivanje dugoročnije projekcije razvoja poljoprivrede varaždinskog kraja.
122
procesom okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta za što je kao osnovni preduvjet potrebna
državna poljoprivredna strategija.
prakse što predstavlja dodatni financijski teret za poljoprivrednike.
Šume:
Stanje šuma i šumskih ekosustava je nepromijenjeno i stabilno. U protekle četiri
godine nije bilo značajnijih zahvata na šumama i šumskom zemljištu odnosno zahvata koji bi
utjecali na šume. Površine šuma se povećavaju zbog pošumljavanja neobraslih šumskih
površina. Bilježi se povećanje trenda šteta na pojedinim vrstama šumskog drveća kao
posljedica djelovanja klimatskih promjena koji djeluju na promjene stanišnih uvjeta.
Stanje u privatnim šumama je unaprijeđeno radom Šumarske savjetodavne službe, a za
veliki dio privatnih šuma izrađeni su Programi gospodarenja kao osnova za daljnje
Mineralni resursi:
Županija je 2016. godine izradila novu Rudarsko-geološku studiju Varaždinske
županije koja predstavlja polazište za aktivnosti na planiranju i odobravanju istraživanja i
eksploatacije mineralnih sirovina te sanaciji napuštenih i zatvorenih kopova i eksploatacijskih
polja.
Rudarsko-geološka studija koristi u postupcima izrade prostornih planova JLS-a i to
na način da se zahtjevi za istraživanjem i eksploatacijom mineralnih sirovina usklađuju sa
zahtjevima zaštite prirode i okoliša jer postoje zabrane, ograničenja i posebni uvjeti koji
utječu na izbor potencijalnih lokacija i njihovu veličinu te se također usklađuju sa zonama
pogodnosti geološke potencijalnosti, građevinskim područjima, infrastrukturnim objektima i
drugim datostima u prostoru
Krajem 2017. godine temeljem Zakona o rudarstvu Ministarstvo gospodarstva,
poduzetništva i obrta preuzelo je od ureda državne uprave sve nadležnosti vezane uz
gospodarenje mineralnim sirovinama na postojećim istražnim prostorima i eksploatacijskim
poljima.
Prirodna baština:
Površinski najveće i najznačajnije zaštićeno područje u Županiji je Regionalni park
Mura-Drava koje se u cijelosti prostire kroz 5 županija. U široj regiji područje tih dviju
slivova predstavlja jedno od posljednjih doprirodnih tokova nizinskih rijeka u srednjoj Europi
i neka od najugroženijih staništa biljnih i životinjskih vrsta od europske važnosti. Regionalni
park ujedno je i dio prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav koji je najveći
riječni rezervat u Europi (MAB - Man and Biosphere).
Oko 16% površine Županije nalazi se unutar ekološke mreže NATURA 2000 koju
čine područja očuvanja značajna za ptice te vrste i stanišne tipove. Za sva područja ekološke
mreže do 2020. godine planira izrada planova upravljanja u suradnji s Ministarstvom zaštite
okoliša i energetike i Hrvatskom agencijom za okoliš i prirodu, a u okviru Operativnog
programa konkurentnost i kohezija 2014.-2020. godine
ŽUPAN
Radimir Čačić
123

Izvješće o Stanju Okoliša Varaždinske Županije Za Razdoblje Od 2014. Do 2017. Godine

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Izvješće o Stanju Okoliša Varaždinske Županije Za Razdoblje Od 2014. Do 2017. Godine

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Izvješće o Stanju Okoliša Varaždinske Županije Za Razdoblje Od 2014. Do 2017. Godine

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

REPUBLIKA HRVATSKA

PREDSJEDNIKU ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE

Predmet: Izvješće o stanju okoliša Varaždinske županije za razdoblje

Na temelju članka 48. točke 1. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj)

- Izvješće o stanju okoliša Varaždinske županije za razdoblje

Izvješće o stanju okoliša Varaždinske županije za razdoblje od 2014. do 2017. godine

Na temelju članka 39. Poslovnika o radu Županijske skupštine Varaždinske županije

Županijska skupština Varaždinske županije prihvaća Izvješće o stanju okoliša

Do sada su izrađena slijedeća Izvješća o stanju okoliša:

Predlaže se Županijskoj skupštini da prihvati Izvješće o stanju okoliša Varaždinske

za razdoblje od 2014. do 2017. godine

2. OSNOVNI PODACI O VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI 8

3. STANJE OKOLIŠA U VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI

4. UTJECAJI POJEDINIH ZAHVATA NA OKOLIŠ 53

4.1. Korištenje Drave za hidroenergetske potrebe 53

5. PROVEDENE AKTIVNOSTI I MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA

5.1. Procjena utjecaja na okoliš 110

6. PODACI O KORIŠTENJU FINANCIJSKIH SREDSTAVA

7. PROCJENA POTREBE IZRADE NOVIH ILI IZMJENA I

8. PREGLED OSTVARIVANJA CILJEVA PROGRAMA

9. ZAKLJUČAK – OCJENA STANJA OKOLIŠA U ŽUPANIJI

Poslove prikupljanja i objedinjavanja dobivenih podataka o okolišu (kao i druge

za razdoblje od 2014. do 2017. godine

2. OSNOVNI PODACI O VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI 8

3. STANJE OKOLIŠA U VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI

4. UTJECAJI POJEDINIH ZAHVATA NA OKOLIŠ 53

5. PROVEDENE AKTIVNOSTI I MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA

7. PROCJENA POTREBE IZRADE NOVIH ILI IZMJENA I

8. PREGLED OSTVARIVANJA CILJEVA PROGRAMA

9. ZAKLJUČAK – OCJENA STANJA OKOLIŠA U ŽUPANIJI

Poslove prikupljanja i objedinjavanja dobivenih podataka o okolišu (kao i druge

Varaždinska županija smještena je na rubnom pojasu panonskog područja s dvije

3. STANJE OKOLIŠA U VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI

Kemijsko stanje površinskih voda odnosi se na njihovu opterećenost prioritetnim

Rezultati ispitivanja ekološkog i kemijskog stanja površinskih voda ugrađuju se u

Drava je na području Varaždinske županije ispitivana na postaji graničnog mosta kod

Tablica 5: Ekološko stanje Drave na postaji kod Varaždina za razdoblje 2010.-2013.

Tablica 7: Ekološko stanje Drave na postaji akumulacije HE Čakovec za 2014.-2015.

Tablica 8: Ekološko stanje Drave na postaji akumulacije HE Dubrava za 2014.-2015.

Tablica 10: Kemijsko stanje Drave kod Ormoža za razdoblje 2010.-2013.

Zaključak za razdoblje 2010.-2013. godine

Zaključak za razdoblje 2014.-2017. godine

Mjerne postaje za ispitivanje Bednje ostale su nepromijenjene u odnosu na razdoblje

Tablica 11: Ekološko stanje Bednje kod Lepoglave za razdoblje 2010.-2013.

Tablica 12: Ekološko stanje Bednje kod Stažnjevca za razdoblje 2010.-2013.

Tablica 13: Ekološko stanje Bednje kod Tuhovca za razdoblje 2010.-2013.

Uzorci vode za ocjenu kemijskog stanja prema prioritetnim i drugim onečišćujućim

Ekološko i kemijsko stanje Bednje ispitivano je na postajama mostova kod Stažnjevca

Tablica 16: Ekološko stanje Bednje kod Stažnjevca za razdoblje 2014.-2015.

Tablica 17: Ekološko stanje Bednje u Malom Bukovcu za razdoblje 2014.-2015

Tablica 18: Kemijsko stanje Bednje kod Stažnjevca za razdoblje 2014.-2015

Tablica 19: Kemijsko stanje Bednje u Malom Bukovcu za razdoblje 2014.-2015

3.1.1.3. Plitvica i Zbel

Tablica 23: Ekološko stanje Zbela na izvoru u razdoblju 2010.-2013.

Uzorci vode za ocjenu kemijskog stanja prema prioritetnim i drugim onečišćujućim

Zaključak Plitivca 2010.-2013.

Stanje Plitvice 2014.-2015.

Tablica 28: Ekološko stanje Plitvice kod Gornjeg Kućana