Ispitna pitanja za predmet Ergonomija i Biomehanika

I DIO

1. Definicija rada
Rad je psihofizički proces u kojem se troši energija. To je usmjerena aktivnost
čovjekova organizma kojom se postižu unaprijed postavljeni ciljevi.

2. Nabroj osnovne karakteristike rada

3. Podjela rada
Tjelesni rad
Mentalni rad

4. Šta je tjelesni rad

U tjeloesnom radu mišične stanice pretvaraju kemijsku energiju dobivenu
hranjenjem u mehaničku i tako omogućuju cjelokupnom organizmu uspješno
svladavanje povećanog napora.

5. Šta je mentalni rad

Mentalni rad usmjerena je i pojačana psihonervna aktivnost moždane kore. Jedan
od preduvjeta za uspješnu mentalnu aktivnost jest čovjekovo zdravlje, odnosno
normalno funkcioniranje organizma u cjelini.
Umni rad – pojačana aktivnost mišićnog sustava.
Nema tjelesnog rada bez umne kontrole, niti je moguć umni rad bez mišićnog
sustava.

6. Šta utiče na radni učinak

Na radni učinak utječu:
navike,
vještine,
znanja i sposobnosti.

7. Šta su navike
Navika je psihološka sposobnost za određeni oblik djelatnosti, stečena redovitim ili
čestim ponavljanjem.

8. Šta su vještine
Vještina je mogučnost pojedinca za brzo i tačno izvođenje niza sklopova operacija za
lakše i uspješnije obavljanje nekog zadatka.

9. Šta su znanja i sposobnosti

10. Nabroj motive rada
volja, sklonost i druge osobine

11. Šta je rad i motivacija

Cjelokupna čovjekova aktivnost, a osobito ona u procesu rada uvjetovana je njegovim

potrebama i motivima. To su unutrarnje pobude koje potiču čovjeka na aktivnost..

Međutim, važni su i izvanjski poticaji:

obilježja radne sredine,
način plaćanja,
odnosi između sudionika u radnom procesu i više drugih čimbenika
Zarada je još uvijek najvažniji radni motiv jer od njene visine ovisi način i stupanj
zadovoljavanja gotovo svih bioloških, socijalnih i osobnih potreba.

12. Kako se obračunava zarada

 Jedan od načina da se obračuna zarada jest polaženje od vremena
provedenog na radu (sat, dan, tjedan, mjesec). To je jedan od najstarijih
načina obračuna zarade. Njegov je osnovni nedostatak u tomu što ne
vrednuje radni učinak, pa tako izjednačuje dobrog ilošeg djelatnika.
Međutim taj način obračuna zarade ima nekih prednosti. Djelatnik ima osjećaj
sigurnosti i ne mora podređivati kvalitetu rada brzini i količini proizvedenih
predmeta.
 Plaćanje po učinku (akordu, komadu) ne uzima u obzir koliko je dugo netko
radio, već koliko je uradio.
 Premijsko plaćanje jest kombginacija obračuna po vremenu i po komadu.

13. Umor i njegovo suzbijanje

Umor se može definirati na više načina. Ako se analizirjaju fiziološke promjene u

organizmu, može se zapaziti iscrpljenost pojedinih organa i smanjena radna sposobnost.
Umoran čovjek sve je manje prilagođen radu, što ima za posljedicu opadanje količine i
kvalitete proizvedenih dobara.

Pretjerani umor česti je uzročnik mnogim nesrećama na radu.

14. Podjela umora

Više je vrsta umora – najčešća je podjela na tjelesni i unmi umor.
Vrsta umora uvjetuje i način odmaranja. Nakon teškog tjelesnog rada najboji je
pasivni odmor, mirovanje, sjedenje, ležanje, san.
15. Šta je aktivni odmor
Aktivni odmor očituje se u promjenama aktivnosti. On se primjenjuje nakon umnog
rada. Za takvu vrstu odmora odmora najboje su šetnje, lake igre i tjelesne vježbe.

16. Čime se odlikuje umoran čovjek

Umoran čovjek ima usporene reakcije, treba mu više vremena da procijeni
novonastale okolnosti, teže i sporije donosi odluku o svome ponašanju, što sve skupa
pogoduje nastanku nesreće na radu.
Na pojavu nesreća na radu utječu također i radni uvjeti: osvjetljenje radnog
prostora, temperatura, vlaćnost i čistoća zraka, buka i druge okolnosti koje djeluju
na čovjekovo ponašanje u radnom procesu.
Važna je i kvaliteta međuljudskih odnosa, organizacija rada, način rukovođenja i
nadgledanja te više drugih okolnosi.

17. Šta predstavlja prilagođavanje rada čovjeku

Osnovne metode čovjekove prilagodbe radu jesu:
 profesionalna orijentacija i selekcija, kojima se rapoređuju pojedinci na poslove
prema sklonostima i sposobnostima,
 profesionalna izobrazba, kojom se raspoređeni ljudi osposobljavaju za konkretan
posao.
Međutim, jednako je važna prilagodba rada čovjeku.
Sredstva zarad, strojeve, alate i druga pomagala treba tako oblikovati da većina
ljudi prosjčnih sposobnosti i uz prosječan napor može njima upravljati i rukovati.
Ovdje je važno napomenuti i ranije spomenute uvjete – rasvjeta, buka, temperatura

18. Nabroj dva cilja kod ergonomije

Dva osnovna cilja su:
 bolje zdravlje i bezbjednost ljudi i
 veća produktivnost.

19. Šta je ergonomija i koji je njen cilj.

Ergonomija je nauka koja ima za cilj da prilagodi proces rada, uslove rada,
sredstva rada i proizvode anatomskim, fiziološkim i prihološkim
karakteristikama čovjeka.
Ona se bavi sistemom čovjek – mašina – okolina.
Dva osnovna cilja su: bolje zdravlje i bezbjednost ljudi i veća produktivnost.

20. Sta se postiže primjenom ergonomije

Primjenom ergonomije se:
 smanjuje stres
 smanjuje naprezanje
 povećava bezbednost a
 uređaji i mašine se koriste efikasnije i pouzdanije.
21. Koja je svrha ergonomije u radnom procesu
 očuvanje zdravlja zaposlenih
 povećanje bezbednost na radu
 povećanje zadovoljstva u radu
 povećanje uspešnosti u radu
 povećanje kvantitativne i kvalitativne efikasnosti u radu
 povećanje produktivnosti

22. Kada se primjenjuju ergonomski principi

Ergonomija mora biti najuže operativno povezana sa konstrukcijom i tehničkim
projektovanjem proizvoda.

23. Nabroj faze u ergonomskom programu

 dijagnozu problema,
 eksperimentalno traženje rešenja,
 primenu rešenja i
 vrednovanje efikasnosti rešenja

24. Šta predstavlja vrednovanje efikasnosti rjesenja

Ergonomsko rešenje projekta jeste samo ono rešenje koje pruža maksimalnu sigurnost
pri radu i optimalnu efikasnost.

25. Posljedice neergonomskih radnih uslova

Posledice su oštećenje zdravlja radnika i to prvenstveno oštećenja mišićnog i
koštano-zglobnog sistema te pojave povrede, profesionalnog oboljenja i bolesti u
vezi sa radom.

26. Koji su najcesci uzrocnici u ostecenju organizmu

 delovanje sile
 ponavljani pokreti
 prinudan položaj tela
 loše držanje tela
 vibracija
 hladnoća

27. Koliko ergonomsko uskladivanje kosta

Ekonomske koristi mogu da budu ocenjene na mnogo načina.
Jedan od njih je kroz troškove koji nastaju kao posledica povreda, profesionalnih
oboljenja i bolesti u vezi sa radom, a koji su zastrašujuće veliki.
Drugi je povećanje produktivnosti.
 To zajedno ima pozitivan finansijski efekat za poslodavca, posebno kada se
ergonomski principi primenjuju već u fazi projektovanja.
Troškovi ergonomskih projekata nisu različiti u odnosu na druge
(neergonomske) a njihove prednosti su značajne.

28. Na sta se i na koje se bolove radnici zale

Radnici se žale na bolove u leđima, vratu, ramenima i šakama.

29. Šta je multidisciplinirani tim.

Zadatak ovog tima je da unapred ( već pri projektovanju) prepozna opasnosti,
štetnotnosti i opterećenja, proceni rizik u odnosu na njih i predloži mere da se on
eliminiše ili smanji, što znači urade potrebne izmene i dopune već na nivou
projektovanja.

30. Definicija radne sredine

31. Koja su područja ergonomije

istraživanja
 značajke ljudi
 odgovori ljudi na predmete i okoliš
dizajn
 preporuke
 predviđanje djelovanje alternativnih oblikovanja
evaluacija
 kako bi se osiguralo da stvari služe svojoj svrsi

32. Koji je fokus ergonomije

interakcija čovjeka s
a. proizvodima, opremom i postupcima koje koristi pri radu i svakodnevnom
životu
b. radnim i životnim okolišem

Ergonomija želi promijeniti stvari koje ljudi koriste i okoliš u kojem ih koriste
tako da budu bolje usklađeni sa sposobnostima, ograničenjima i potrebama ljudi

33. Koji je pristup ergonomije

Primjena informacija o ljudskim sposobnostima, ograničenjima, karakteristikama,
ponašanju, motivacije na dizajn stvari i postupaka koji ljudi rabe te dizajn okoliša u
kojem rabe te stvari i postupke.

34. Sta se podrazumjeva pod pojmom rasudivanje u ergonomiji

Rasuđivanje:
 - Planiranje
- rješavanje problema
- donošenje odluka

35. Nabroj karakteristike radnog okoliša koji utječu na rezultate sustava čovjek stroj
 Fizički faktori
 Senzorni faktori
 Kognitivni faktori

36. Koji su fizički faktori u ergonomiji

 geometrija
 težina, masa
 snaga
 zahtjevi u pogledu temperature
 zahtjevi u pogledu osvjetljenja

37. Koji su osjetilni faktori u ergonomiji

 pouzdanost senzorne detekcije
 pouzdanost senzorne diskriminacije

38. Koji su kognitivni faktori u ergonomij

 perceptivne mogućnosti i ograničenja
 pamćenje
 rasuđivanje

39. Šta se podrazumjeva pod pojmom žicani model

Žičani model je aproksimacija segmentalnih masa i zglobova ljudskog tijela sa odgovarajućim
geometrijskim oblicima, kruţnicama i linijama radi lakšeg analiziranja samog tijela, različitih
pokreta, različitih poloţaja tijela. Koriste se za razlaganje sloţenih pokreta na više dijelova
(faza).

40. Šta predstavlja trodimenzionalni model čovjeka?

U trodimenzionalnom modelu čovjeka pojavljuje se jedna dopunska ideja vezana uz
karakter pomaka ekstremiteta.
41. Šta predstavljaju korekcioni faktori u funkciji norme?

42. Opiši detaljno kao se računa nepoznata norma u funciji poznatih korekcionih faktora?
Ima u prethodnom odg.

43. Šta je izotonička a sta izometrijski oblik sakupljanja mišiča?

Ako je teret dovoljno malen, tako da se mišić može skratiti i proizvesti vlačno
gibanje tada kažemo da imamo izotonično stanje.
Ako je teret jednak sili koju može razviti mišić, tako da on može ostati u ustaljenom
obliku, tada kažemo da imamo izometričko stanje.

44. Kako se odaje toplina?

Odavanje topline vrši se kroz kožu čovjeka, izlučivanjem, konvekcijom, prenosom
topline, disanjem i isparavanjem znoja.

45. Koji element daje termoregulaciju kod čovjeka?

Urin reguliše temperaturu kod čovjeka.

46. Šta je zbijena kost?

Zbijena kost je složeni materijal sazdan prirodnim putem, što je osim genetskih
uvjeta razvitka vezan između ostalog i na mehaničke efekte.

47. Šta obuhvata ergonomska analiza radnog mjesta?

 Radno mesto i sredstva za rad moraju biti prilagodjeni dimenzijama
tela radnika.
  Mora se izbegavati nepotrebno naprezanje mišića, zglobova, tetiva,
respiratornog i kardiovaskularnog sistema.
 Signali i indikatori i komandni uredjaje se moraju birati, konstruisati i
rasporedjivati u skladu sa karakteristikama percepcije radnika.
 Radna sredina mora biti tako oblikovana da fizički, hemijski i biološki ne
utiče štetno na radnika
 Radni procesi moraju biti tako oblikovani da obezbedjuju zdravlje i
sigurnost radnika, stimulišu njihovu radnu sposobnost i zadovoljstvo

48. Koja su područja bimedicinskog inžinjerstva?

Danas postoje brojna dobro utemeljena područja biomedicinskog inženjerstva. Ona
obuhvaćaju slijedeće područja:

• Bioinstrumentaciju
• Biomehaniku
• Biomaterijale
• Sustavnu fiziologiju
• Kliničko inženjerstvo i
• Rehabilitacijsko inženjerstvo

49.Šta je rehabilitacijsko inžinjerstvo?

Rehabilitacijsko inženjerstvo obuhvata inženjering i tehničko osoblje u cilju sveobuhvatne

rehabilitacije radnika, osoba s invaliditetom usko surađujući s različitim aspektima tehnologije u
cilju razvoja sredstvava za pomoć osobama s invaliditetom kako bi se povećao razvojni potencijal
te omogućili im neovisno življenje, učenje, rad, povratak u društvu. Korištenje inženjerskih
metoda i alata u cilju ostvarenja rehabilitacije, glavni je zadatak rehabilitacijskog inženjerstva.

50.Šta je bionika?

Bionika je primjena bioloških metoda.

koristi anatomiju, biokemiju i mehaniku u svrhu razumijevanja bolesti i mogućnosti interveniranja