Uputa – konstrukcija testa znanja

1. Uvod

 Šta je test? (defnicija)

 Čemu služi? (funkcija)
 Vrste testova?
 Detaljno opisati test znanja
 Cilj – konstrukcija testa znanja za kolegij Školska psihologija

2. Metodologija

 Uzorak pitanja (zadataka): koje sadržaje obuhvaća ovaj kolegij? Koji su se sadržaji
uzeli u obzir prilikom konstrukcije pitanja? Koja se literatura konsultovala pri odabiru
pitanja? Broj pitanja koji su odabrani kao inicijalni uzorak (80)? Broj pitanja
odabranih za pilot testiranje na osnovu kriterija objektivnosti (40)? Vrste pitanja
obuhvaćenih testom?
 Uzorak ispitanika: opisati uzorak na kojem je pilot testiranje provedeno. Da li
ispitanici imaju određena predznanja iz navedene oblasti? Zašto je to bitno?
 Postupak: detaljan opis postupka. Kako je odabran inicijalni uzorak pitanja? Kako je
odabrana pilot verzija testa? Kako i gdje je provedeno pilot istraživanje? Kako je
formiran uradak u testu? Po kojim kriterijima su odabrana pitanja za konačnu formu
testa?

U postupku se opisuju i deskritivni satistici, te indikatori osjetljivosti i pouzdanosti na osnovu

koji se vršila selekcija pitanja u konačnu formu testa. Deskriptivni statistici koji se računaju:

 Indeksi lakoće i težine svakog zadatka

 Aritemtička sredina, varijanca i standardna devijacija svakog zadatka svakog zadatka
 Prosječni indeks lakoće testa
 Aritmetička sredina, standardna devijacija, varijanca cijelog testa

Indikatori osjetljivosti koji trebaju biti obuhvaćeni u radu:

 BRR
 BRRmax
 BOR svakog zadatka
 Inter – item korelacije stavki sa ukupnim skorom – funkcija Excel - CORREL (nije
nužno, možete radi vježbe probati rpbs)
 BOR testa (pilot verzije)
 Fergusonov delta koeficijent (pilot verzije)
 Indeks osjetljivosti (pilot verzije)

Opisi navedenih statističkih mjera su u prilogu ove upute.

3. Rezultati

 Predstaviti (poželjno tabelarno) deskriptivne statistike, BOR, inter – item korelacije

svakog zadatka. Analizirati tabelu.
 Predstaviti deskriptivne statistike i indikatore osjetljivosti pilot forme testa. Analizirati
iste.
 Predstaviti pitanja koja su uvrštena u konačnu formu testa. Koji je bio kriterij njihovog
uvrštavanja? U test uvrstiti 20% lakih, 60% prosječnih i 20% teških pitanja!

4. Zaključak

 Šta test treba da mjeri?

 Koja su njegova ograničenja?

5. Literatura (APA standradi!)

6. Prilozi

 Uzorak od 80 pitanja
 Pilot forma testa
 Konačna forma testa
 Matrica za unos podataka
 Prilog – indikatori osjetljivosti i pouzdanosti

Indeks lakoće predstavlja proporciju ispitanika koji uspješno rješavaju zadatak i izražava se
formulom:
𝑓+
𝑝= 𝑁

Indeks težine predstavlja porporaciju ispitanika koji nisu riješili zadatak i izražava se
formulom:

𝑓−
𝑞=
𝑁
Prosječan indeks lakoće testa se izražava formulom:

𝑃 = 𝑝1 + 𝑝2 + 𝑝3 +. . . 𝑝𝑘

Aritmetička sredina zadatka predstavlja prosječan uradak u zadatku, dok aritmetička sredina
testa predstavlja prosječan uradak u testu. Pošto je riječ o jednostavno linearnoj kombinaciji
aritmetička sredina zadatka je jednaka indeksu lakoće testa, a aritmetička sredina čitavog testa
je jednaka zbiru indeksa lakoće zadataka.

Varijanca zadatka predstavlja mjeru raspršenja rezultata oko aritmetičke sredine zadatka i u
jednostavno linearnoj kombinaciji je izražena formulom:

𝑉 = 𝑝𝑥𝑞

Varijanca testa predstavlja mjeru raspršenja rezultata oko aritmetičke sredine testa i u
jednostavno linearnoj kombinaciji je izražena formulom:

𝑉𝑈 = ∑ 𝑉𝑖 + 2𝑥𝐶𝑜𝑣

Gdje je kovarijanca (Cov):

𝐶𝑜𝑣 = ∑ 𝑟𝑖𝑗 𝑥 𝑠𝑑1 𝑥 𝑠𝑑2

Standardna devijacija zadatka predstavlja mjeru raspršenja rezultata oko aritmetičke sredine
zadatka. Izražena koje kvadratnim korjenom iz varijance zadatka.

Standardna devijacija testa predstavlja mjeru raspršenja rezultata oko aritmetičke sredine
testa. Izražena je kvadratnim korjenom iz varijance testa.

Uz uz računanje deskriptivnih statistika potrebno je izračunati indikatore osjetljivosti koji uz

prosječan indeks lakoće predstavljaju: BORo (broj ostvarenih razlikovanja zadataka), BRRmax
(maksimalni teorijski broj različitih rezultata), BRR (broj različitih rezultata dobijenih na
testu), BORt(broj ostvarnih razlikovanja na čitavnom testu), BORmax(maksimalan broj
razlikovanja u testu), Fergusonov delta koeficijent, IO (indeks osjetljivosti), inter – item
korelacije.

Broj ostvarenih razlika zadatka predstavlja broj razlika između ispitanika koje se mogu
napraviti na jednom zadatku. Izražava se formulom:

𝐵𝑂𝑅𝑜 = 𝑓 + 𝑓 −

Maksimalni teorijski broj različitih rezultata predstavlja maksimalan teorijski broj različitih
rezultata koji se može dobiti na jednom testu. Izražen je formulom:

𝐵𝑅𝑅 = 𝑘 + 1

Broj ostvarenih razlikovanja testa predstavlja broj razlikovanja individualnih rezultata

ispitanika na čitavom testu. Izražava se formulom:

𝑁 2 𝑥 ∑𝑓 2
𝐵𝑂𝑅 =
2
Maksimalni broj razlikovanja na testu predstavlja maksimalan broj razlikovanja ispitanika
koji je moguće napraviti na testu:

𝐾𝑥𝑁 2
𝐵𝑂𝑅𝑚𝑎𝑥 =
2(𝑘 + 1)

Fergusonov delta koeficijent predstavlja mjeru osjetljivost koja se kreće od 0 do 1. Izražen je

formulom:

𝐵𝑂𝑅
𝜎=
𝐵𝑂𝑅𝑚𝑎𝑥

Indeks osjetljivosti je izražen formulom:

𝐵𝑅𝑅 − 1
𝐼𝑂 =
𝑁−1