STERILIZACIJA

Sterilizacija je postupak uništavanja svih vrsta mikroorganizama (uključujući i

bakterijske spore) u nekom materijalu, na nekom predmetu ili u nekoj tekućini.

Sterilizacija toplinom je najučinkovitiji, najsigurniji i najjednostavniji postupak

sterilizacije. Vrijeme potrebno za sterilizaciju ovisi o vrsti primjenjene topline i mjeri se
od trenutka kada se postignu potrebni uvjeti. Streilizacija toplinom može biti suha I
vlažna.

1. Sterilizacija suhom toplinom

Suha toplina djeluje na mikroorganizme tako da izaziva njihovo ugibanje zbog

denaturacije proteina i oksidacije (izgaranja) organske tvari. U mikrobiološkom
laboratoriju provode se dva osnovna postupka sterilizacije suhom toplinom:

a) žarenje eze - mikrobiološka ušica, omča ili eza žari se u vanjskom plaštu
bezbojnog šuštećeg plamena do usijanja. Ovaj postupak sterilizacije nije pouzdan jer
se eza hlađenjem na zraku može kontaminirati mikroorganizmima iz okoline.

b) sterilizacija vrućim zrakom provodi se u suhom sterilizatoru (Pasteurova peć) i

to za sterilizaciju staklenog laboratorijskog pribora, posuđa te metalnih instrumenata.
Postupak traje 1-2 sata na temperaturi od 160-180°C. sav materijal prije sterilizacije
treba mehanički očistiti, isprati vodom i osušiti. Kako bi se izbjeglo pucanje staklenih
predmeta, suhi se sterilizator ne smije otvarati prije nego li se zrak u njemu ne ohladi
na 30-40°C. Suhi se sterilizator ne smije pretrpati jer tada nema cirkulacije vrućeg
zraka.

2. Sterilizacija vlažnom toplinom

Štetno djelovanje topline na mikroorganizme temelji se na denaturaciji i

koagulaciji njihovih proteina te razaranju stanične stijenke. Ovdje pripada metoda
sterilizacije vodnom parom pod tlakom. To je najjednostavniji postupak
sterilizacije, a provodi se u autoklavu. Sterilizaciju vrši zagrijana i tlačena vodena
para. Temperatura od 121,5°C i tlak od 1,2 bara tijekom 20 minuta koristi se za
sterilizaciju gumenih predmeta, nekih vrsta plastike i otopina. Temperatura od 134°C i
tlak od 2,5 bara tijekom 3,5 minuta za sterilizaciju tekstilnih predmeta i metalnih
instrumenata. Sterilizacija autoklaviranjem može se koristiti i za dekontaminaciju
infektivnog otpada prije njegova konačnog zbrinjavanja.