Sadržaj

UVOD ....................................................................................................................................................... 1
1. Zaključivanje ugovora o pakiranju i signiranju i obavljanje tih poslova ....................................... 2
2. Zaključivanje ugovora o vaganju i sortiranju i obavljanju tih poslova.......................................... 3
3. Izdavanje garantnih pisama ........................................................................................................... 3
4. Izdavanje špediterskih potvrda i drugih FIATA- isprava ................................................................ 3
5. Uzorkovanje robe ........................................................................................................................... 4
6. Zastupanje nalogodavca u regresnom postupku prema trećim osobama ................................... 4
7. Zasupanje nalogodavca u slučaju zajedničke(generalne) havarije ............................................... 5
8. Ugovorna kontrola kvalitete i kvantitete robe u međunarodnom saobraćaju ............................ 5
8. Doleđivanje robe ............................................................................................................................ 7
9. Sajamski poslovi.............................................................................................................................. 7
10. Lizing (leasing) poslovi ................................................................................................................ 9
10.1. Osnovna obilježja lizing poslova ........................................................................................ 9
10.2. Lizing prijevoznih sredstava................................................................................................ 9
11. Konsignacijski poslovi ............................................................................................................... 10
12. Međunarodni pomorski psaobraćajno agencijski poslovi ...................................................... 10
13. Kreditiranje nalogodavca ......................................................................................................... 11
14. Otprema, doprema i provoz zbirnog saobraćaja ..................................................................... 11
15. Drugi propisani ili uobičajeni poslovi u vezi sotpremom, dopremom i provozom robe ........ 12
ZAKLJUČAK ............................................................................................................................................ 13
LITERATURA .......................................................................................................................................... 14
 JU Srednja mašinsko-saobraćajna škola

UVOD
Pod poslom međunarodne špedicije podrazumijevaju se privredne uslugevanjskotrgovinskog
prometa, odnosno poslovi; otpreme robe iz vlastite u stranuzemlju (izvozna spedicija),
dopreme robe iz stranih u vlastitu zemlju (uvoznašpedicija) i prevoza robe između stranih
preko vlastite zemlje (prevozna ili tranzitnašpedicija) koje obavljaju međunarodni špediteri
te obavljanje drugih propisanih iliuobičajenih specijalnih poslova i radnji u vezi sa otpremom,
dopremom ili prevozomrobe.
Na postavljeno pitanje „koji je osnovni zadatak međunarodnog špeditera“ slijedi vrlo
jednostavan odgovor – osloboditi svojeg nalogodavca, odnosno uvoznika,izvoznika,
proizvođača, cjelokupnog napora i brige oko otpreme, dopreme i prijevozarobe u
međunarodnom prometu. Na ovaj način špediter omogućava nalogodavcu dasvu pažnju
usmjeri na svoju osnovnu djelatnost.
Kako bi špediter efektivno i efikasno izvršio svoju zadaću često se susreće saraznovrsnim,
kompleksnim i brojnim poslovima, jer osim onih osnovnih postoje ispecijalni, bez kojih ne bi
mogli optimalno funkcionisati savremeni vanjskotrgovinskii saobraćajni (prometni) sistemi.
Specijalne poslove špeditera možemo podjeliti u trigrupe: posebne, sporedne i dopunske
poslove.
Najodgovorniji posao špeditera je zaključivanje ugovora o prijevozu robe.Pored zaključivanja
ugovora o prijevozu robe postoje i ugovor o vaganju i sortiranju,izdavanje špediterskih
dozvola, izdavanje garantnih pisama, zatim zastupanjenalogodavca, ugovorna kontrola
kvalitete i kvantitete robe, hranjenje i pojenježivotinja, doleđivanje robe, sajamski
poslovi,lizing poslovi, kreditiranje nalogodavcaitd.Sve ove prethodno nabrojane poslove
špediter obavlja po nalogunalogodavca, a mora ih obavljati sa velikom dozom odgovornosti,
kao što obavljaotpremu, dopremu i tranzit robe.

1
 JU Srednja mašinsko-saobraćajna škola

1. Zaključivanje ugovora o pakiranju i signiranju i obavljanje tih poslova

Iako pakiranje robe ustvari ne predstavlja posao špeditera, već posao kojim se kaoosnovnom
djelatnošću bave specijalizirana preduzeća, savremeno organizirani ikadrovima ekipirani
međunarodni špediteri posvećuju veliku pozornost pakiranjurobe. Šperditer je dužan
provjeriti ispravnost pakiranja i u slučaju kada mu to nijeizričito naređeno upozoriti svog
nalogodavca na nedostatke u pakiranju. Uvanjskotrgovinskoj, međunarodnoj prometnoj i
špediterskoj praksi, međunarodnišpediter se može, kada je riječ o pakiranju robe, pojaviti u
dvostrukoj ulozi:

 da zaključuje ugovor o pakiranju i

 da sam obavi pakiranje
Za problematiku pakiranja sa stajališta špeditera od posebnog su značaja:
1. pojam i svrha pakiranja,
2. vrste ambalaže,
3. izbor načina pakiranja,
4. posebni načini pakiranja i
5. međupakiranje i otprema nepakirane robe
Danas postoji posebni instituti koji intezivno rade na usavršavanju sredstava imetoda
pakiranja robe, a međunarodni špediter treba poznavati suvremenu ambalažu,tehniku i
tehnologiju pakiranja robe, kao i to da ambalaža odgovara i sredstvimasavremene
mehanizacije koja će se koristiti pri manipuloranju i prijevozu robe.Kod načina izbora
pakiranja treba imati na umu brojne faktore kojima je robaizložena za vrijeme prijevoza a
naročito treba izdvojiti slijedeće faktore: prijevozniput, prijevozno sredstvo, prirodu same
robe, način na koji se robom rukuje za vrijeme prijevoza, klimatske uvjete predjela kroz koje
se roba prevozi i propise državeodredišta. Za svaku robu i za svaki prijevoz potrebna je
odgovarajuća ambalaža.Prilikom izbora transportnog pakiranja treba imati na umu opasnosti
koje mogudovesti do oštećenja robe u toku prijevoza, kao što su npr.: zajedničko krcanje,
vlaga i promjene u temperaturi, rasipanje, krađa i pljačka, vatra, uginuće itd. Sa
stajalištameđunarodnog špeditera od primarne važnosti je izvozno pakiranje kod kojeg
trebaobratiti pažnju o: estetskoj strani robe (ukusno i dopadljivo izvozno pakiranje služi i u
propagandne svrhe), o zaštiti robe od vanjskih uticaja (vlage, hrđanja, itd.), da seizvozno
pakiranje prilagodi transportno-manipulacijskim operacijama za vrijemeotpreme robe itd.
Važno je napomenuti i to da se namještaj, umjetnički predmeti iostali predmeti velike
vrijednosti posebno pakiraju i za to služe palete i kontejneri, a pod međupakiranjem se
podrazumjeva odvijanje manjih oblika pakiranja u većem.
U najužoj vezi sa špediterskim poslom – zaključivanje ugovora o pakiranju ivršenju pakiranja,
predstavlja zaključivanje ugovora o signiranju i posao signiranja.Pod signiranjem
(obilježavanjem, označavanjem) pošiljaka podrazumjeva sestavljanje određenih obilježja i
oznaka na robne pošiljke koje se otpremaju uunutarnjem ili međunarodnom prometu.
Signiranje predstavlja sastavni dio pakiranja.Svrhe sagniranja pošiljaka su višestruke, a
naročito služi za identifikaciju pošiljke, ida pruži upute za rukovanje pošiljke.

2
 JU Srednja mašinsko-saobraćajna škola

2. Zaključivanje ugovora o vaganju i sortiranju i obavljanju tih poslova

U razmatranju ovog špediterovog posla, potrebno je posvetiti posebnu pažnju:
1. zaključivanju ugovora o vaganju i poslu vaganja i
2. zaključivanju ugovora o sortiranju i poslu sortiranja.
Vaganje, mjerenje i brojenje stvari i koleta, špediter je obavezan obaviti nazahtjev
nalogodavca i u slučaju očitog oštećenja i manjka robe, uz naplatu troškova idodatne
naknade. Ako je nalogodavčeva roba koju je potrebno vagati, mjeriti, ili brojiti, uskladištena u
špediterovom skladištu, on može sam izvršiti potrebnemanipulacije. U takvom slučaju ima
obaveze, prava i odgovornosti kao ispecijalizirano preduzeće, što prdpostavlja da
međunarodni špediter raspolažesuvremenim vagama, koje mogu biti:

 s utezima (npr. robne- do 300 kg, kolske-do 10 t i vagonske do 10 iviše t) i

 automatske
Sa stajališta međunarodne špedicije pod sortiranjem robe podrazumijeva serazvrstavanje
robe po vrstama i podvrstama u vezi s njenom otpremom, dopremom i prijevozom, može se
obavljati nakon prihvata, za vrijeme skladištenja ili prije daljnjeotpreme. Važno je reći da
špediter nema obavezu da organizira ili provodi sortiranje,to će učiniti samo na temelju
izričitog nalogodavčevog naloga.
U najužoj vezi sazaključivanjem ugovora o vaganju i sortiranju i obavljanju tih poslova stoje i
posebnemanipulacije kao npr.:čišćenje, miješanje, antikorozivna zaštita, provjetravanje,
pojenje, hranjenje životinja i sl.

3. Izdavanje garantnih pisama

Pod garantnim pismom podrazumjeva se svaka isprava koja sadrži obavezu jamca (garanta) i
uvjete uz koje se jamstvo (garancija) pruža, a to znači da jamac jamči samo u okviru sadržaja
jamstvenog pisma. Zbog toga jamstveno pismo morasadržavati: predmet jamstva, ime
pravne ili fizičke osobe za koju se jamči, uvjete uzkoje se jamac obavezuje ispuniti obvezu
osobe za koju jamči, dospjeće jamčevneobveze, i rok vrijednosti jamčevnog pisma.
U vanjskotrgovinskom prometu vrlo često se dešava da isprave kojima jeuvjetovano
preuzimanje robe ne prispiju na vrijeme, tj. prije dolaska broda, a do togamože doći iz raznih
razloga, a posebno zbog: zakašnjenja uzrokovanog od krcatelja ili banke, ako kupac nije na
vrijeme platio i kašnjenja u izvršenju poštanskih usluga.
Špediter može u takvim slučajevima preuzeti robu uz jamstvo brodaru ili njegovomagentu.
Takvo jamstvo može biti špediterovo, bankovno, ili soloidarno jamstvošpeditera i banke.
Međunarodnim špediterima se preporučuje da se u slučajevimaiskupa robe na temelju
jamčevnog pisma traže odgovarajuće pokriće u jamstvunalogodavca, po potrebi potpisano i
od banke.

4. Izdavanje špediterskih potvrda i drugih FIATA- isprava

Međunarodni špediteri vrlo često izdaju špediterske potvrde i druge isprave. To suisprave
koje je izdala FIATA - Međunarodni savez špediterskih udruženja. Te ispravesu:

3
 JU Srednja mašinsko-saobraćajna škola

 Špediterska potvrda primitka;

 Špediterska transportna potvrda;
 FIATA teretnica za multimodalni transport;
 FIATA skladišna potvrda i
 Potvrda pošiljatelja o prijevozu opasne robe.

5. Uzorkovanje robe
Pod uzorkovanjem se podrazumjeva manja količina robe uzeta iz veće (npr.kod ruda, žitarica,
tekućina, pamuka, kaučuka itd.), odnosno mali dio velikog komadarobe. Da bi zaključci o
čitavoj masi bili na temelju uzorka bili što tačniji, uzorak mora biti reprezentativan, što znači
da mora biti identičan osnovnom skupu.Uzrokovanje robe odnosno vađenje konkretnog
uzorka u najvećem broju predstavljastručan, složen i odgovoran posao, i stoga osoba koja
vadi prosječan uzorak mora bitikvalificirana za taj posao. Razlikuju se dvije glavne vrste
vađenja prosječnog uzorka:
1. Prosto uzorkovanje – vađenje uzorka za podatke i dokumentaciju i
2. Kontradiktorno uzorkovanje - vađenje uzorka za regulisanje odnosa između
prodavaoca i kupca.
Možemo još reći da nalogodavac može povjeriti svome špediteru uzorkovanje robe.

6. Zastupanje nalogodavca u regresnom postupku prema trećim

osobama
Pod regresom ili regresnim (odštetnim) zahtjevima podrazumjeva se pravošpediterovog
nalogodavca da zahtjeva naknadu štete koju je pretrpio time što je pošiljka stigla na
odredište u oštećenom ili manjkavom stanju ili što uopće nije stiglana odredište. Špediter
nije odgovoran za štetu nastalu krivnjom vozara, skladištara,slagača i ostalih sudionika u
vanjskotrgovinskom i prometnom sistemu, međutimobavezan je u slučaju takve štete
poduzeti sve porebne mjere radi osiguranjanalogodavčevog prava na naknadu štete. Ove
mjere i radnje mogu se sistematizirati udvije skupine:
1) pripremne mjere i radnje i
2) vođenje samog regresnog postupka.
To znači da kada pošiljka stigne na odredište sa vidljivim vanjskim oštećenjemambalaže ili s
vidljivim koletarnim manjkom, špediter je, ukoliko u tom mjestuzastupa primatelja dužan da
bez odlaganja obavjesti nalogodavca, te da poduzme sve potrebne mjere radi očuvanja
njegovih prava prema odgovornoj osobi. Nakon primitka špediterove obavjesti o stvarnom
stanju oštećene ili manjkave ili čak neisporučene pošiljke, nalogodavac će donijeti odluku da
li će regresni postupak prema trećim osobama voditi sam ili će prepustiti špediteru
ostvarenje svog regresnog prava.

4
 JU Srednja mašinsko-saobraćajna škola

7. Zasupanje nalogodavca u slučaju zajedničke(generalne) havarije

Za svaku štetu i trošak koji predstavljaju zajedničku havariju bitna su četiri elementa koja
moraju biti zajednička i istovremeno zastupljena kod svakog događaja,a to su:
1. Izvanrednost okolnosti u kojima se taj događaj zbio (npr. snaga valova kojiuzrokuju
pomicanje palubnog tereta i potrebu njegova bacanja s broda);
2. Namjernost i razloženost izvanrednog troška i štete učinjene od zapovjednikaili
druge osobe koja ga zamjenjuje (to je najizrazitije obilježje zajedničkehavarije, po
kojem se najlakše razlikuje od posebnih havarija);
3. zajednička opasnost za cjelokupnu imovinu u pomorskom poduhvatu (to značida
opasnost mora biti izravna, ozbiljna i stvarna);
4. Zajedničko spašavanje cjelokupne imovine kao uzrok namjernog i
razložnogžrtvovanja (zajedničko spašavanje je zapravo posljedica zajedničke
opasnostikoja je namjernim žrtvovanjem bila preduhitrena).
Zajednička havarijska šteta označava povredu, odnosno gubitak imovinskihdobara u okviru
čina zajedničke havarije, a obuhvata štete broda ili štete tereta, ilištete broda i tereta, a
najčešće štete generalne havarije su:
1. Izbacivanje tereta;
2. Popratne štete;
3. tete pri gašenju požara;
4. Namjerno nasukanje broda;
5. Štete na dijelovima brodskih postrojenja;
6. Štete i troškovi nastali prilikom odsukanja broda;
7. Upotrebe brodske opreme, zaliha i tereta umjesto pogonskog goriva.
Zajednički havarijski trošak označava gotovinsko plaćanje, gubitak određenenovčane zarade
ili preuzimanje obaveze za podmirenje izdataka uzrokovanih činomgeneralne havarije, a
najčešći troškovi generalne havarije su:
1) troškovi spašavanja;
2) troškovi luke zakloništa;
3) zamjenljivi troškovi;
4) gubici zarade i ostali troškovi.

8. Ugovorna kontrola kvalitete i kvantitete robe u međunarodnom

saobraćaju
U razmatranju djelatnosti ugovorene kontrole kvalitete i kvantitete robe umeđunarodnom
prometu, potrebno je naročitu pažnju posvetiti sljedećim osnovnimterminima:
1. značenju (ugovorene) kontrole robe u vanjskotrgovinskom prometu;
2. javnopravnoj i ugovorenoj kontroli robe;
3. pojmu ugovorenoj kontrole robe;
4. osnovnim i specijalnim (sporednim) poslovima kontrolnih organizacija;
5. pravnom regulisanju djelatnosti ugovorene kontrole kvalitete i kvantiteterobe u
međunarodnom prometu;6.ispravama kontrolnih organizacija o izvršenom radu
5
 JU Srednja mašinsko-saobraćajna škola

(certifikat);7.ulozi međunarodne špedicije u obavljanju poslova ugovorene

kontrolekvalitete i kvantitete robe u međunarodnom saobraćaju.
U vanjskotrgovinskom prometu posebno značenje ima djelatnost ugovorenekontrole
kvalitete i kvantitete robe. I prodavac i kupac imaju brojne koristi odugovorene kontrole.
Prodavcu je u interesu da angažira kontrolnu organizacju jer muona pregledom i mišljenjem
o tome da njegova (ne)odgovara uvjetima kupoprodajnogugovora, (ne)omogućuje da
isporuči ugovorenu količinu robe odgovarajućeg sadržajai da na taj način izbjegne
eventualne sporove s kupcem, odnosno da na vrijemezamjeni robu koja ne odgovara
kupoprodajnim uvjetima s robom odgovarajućegkvaliteta. Osnova javnopravne kontrole
robe je zakonska obaveza, a ona se ne obavljani za račun prodavca ni za račun kupca, nego je
ustanovljena radi zaštite zdravljastanovništva, ekonomske zaštite potrošača, zaštite ugleda
zemlje u poslovima izvoza izaštite domaćih kupaca i potrošača u poslovima uvoza.Osnovni
zadatak kontrolnih organizacija je da oslobode svojeg nalogodavca(najčešće kupca uvoznika)
cjelokupnog napora i brige, te udovoljiti uslovima ugovorazaključenog između kupca i
prodavca kako bi on svu svoju pažnju mogaokoncentrisati na svoju djelatnost. Poslovi
kontrolnih organizacija, s obzirom nanjihovo značenje, mogu se sistematizirati u:
1. Osnovne poslove:
 Kontrola kvalitete (kakvoće) robe;
 Kontrola kvantitete (količine) robe i
 Preuzimanje robe
2. Specijalne poslove:
 Kontrola pakiranja robe;
 Kontrola otpreme robe;
 Kontrola i nadzor ukrcaja, iskrcaja, prekrcaja, prijevoza islaganja robe u
prijevozno sredstvo;
 Kontrola skladišnog prostora i/ili načina uskladištenja robe;
 Kontrola prijevoznih sredstava;
 Laboratorijsko ispitivanje;
 Uzorkovanje robe;
 Ekspertiza;
 Posao jamstva (garancije)
U razmatranju problematike o ispravi kontrolnih organizacija o izvršenomradu, tj. certifikatu,
posebno treba proučiti:
1) pojam i pravno značenje certifikata;
2) sadržaj certifaka;
3) certifikat o izvršenim poslovima (uslugama) kontrole;
4) certifikat o izvršenom preuzimanju i prodaji robe;
5) certifikat – ispravu o međunarodnom akreditivnom poslovanju
Pod certifikatom se podrazumjeva pismena isprava koju izdaje kontrolnaorganizacija i u kojoj
ona daje nalaz o kvaliteti robe kakva je postojala u vrijemenjenog utvrđivanja. To ustvari
znači da je certifikat jednostrana izjava (deklaracija)kontrolne organizacije o tome da su

6
 JU Srednja mašinsko-saobraćajna škola

podaci navedeni u certifikatu tačni. Vrijednostcertifikata ogleda se u razgraničenju prvnih i

financijskih odnosa između prodavca ikupca, ovisno o tome da li se radi o certifikatu o
obavljenim uslugama kontrole ili ocertifikatu o obavljenom preuzimanju i predaji
robe.Sadržaj ovog certifikata ovisi o odredbama ugovora o kontroli robe, odnosnood toga šta
je nalogodavac od kontrolne organizacije zahtjevao da učini. Svakicertifikat mora sadržavati
podatke o robi, načinu kontrole i nalaz (mišljenje) kontrolneorganizacije o činjeničnom stanju
robe u trenutku izvršenja kontrole. Znači, certifikatje formalna isprava koja u većini
evropskih zemalja mora obavezno sadržavatisljedeće podatke:
1. datum i mjesto izdavanja certifikata;
2. vrstu robe (potrebno je navesti i podatke o ambalaži i sve i sve oznakerobe);
3. vrstu usluge;
4. deklariranu količinu robe;
5. podatke o nalogodavcu;
6. mjesto i datum izvršenja usluge;
7. vrstu i način prijevoza.
Certifikat o obavljenim poslovima (uslugama) kontrole vrijedi za sve poslove,osim za poslove
ili uslugr preuzimanja i predaje robe.Dokazuje da je kontrolnaorganizacija utvrdila da su
pregledana roba, obavljeni ukrcaj, iskrcaj, prekrcaj, prijevoz i slaganje robe u prijevozno
sredstvo, skladišni prostor i prijevozno sredstvo-u vrijeme, na mjestu i pod uslovima pod
kojima je posao (usluga) obavljen.
Certifikat o obavljenom preuzimanju i predaji robe vrijedi za posaokvalitativnog i
kvantitativnog preuzimanja, ili predaje robe. Sadrži izjavu da roba uodređeno vrijeme, na
određeno mjesto i u određenim okolnostima odgovara uslovimaiz prethodno zaključenog
ugovora između kontrolne organizacije i njezinognaglodavca.
Certifikat-isprava u međunarodnom akreditivnom poslovanju igra velikuulogu, jer da bi
kupac bez svoje nazočnosti primio robu, on će cijeli postupak prijemai otpreme (od
špeditera) i isplatu protuvrijednosti robe uvjetovati certifikatomodređene kontrolne
organizacije. Isplata protuvrijednosti robe prodavatelju uslijeditek kada kontrolna
organizacija preglada robu i o tome izda svoj certifikat, te tejcertifikat preda špediteru ili
prodavatelju. U vanjskotrgovinskom prometu certufikatmože olakšati naplatu putem
dokumentarnog akreditiva, jer će kupac, koji namjerava ponovo prodati robu, uz ostale
isprave poslati i certifikat kontrolne organizacije kojiće njegovom kupcu poslužiti kao dokaz o
kvaliteti, kvantiteti i drugim svojstvima.

8. Doleđivanje robe
Međunarodni špediter organizuje doleđivanje lahkokvarljive robe, kao na primjer mesa,
voća, povrća, mliječnih prizvoda i slične robe, posebno kada se takvaroba transportuje u
toplije doba godine na većim udaljenostima.

9. Sajamski poslovi
Specifičnosti špediterskih sajamskih poslova mogu se sagledati kroz obraduovih osnovnih
tema:

7
 JU Srednja mašinsko-saobraćajna škola

1. osnovna obilježja savremenih međunarodnih sajmova,

2. tržišna politika (marketing) špediterskih organizacija,
3. mehanizacija ukrcaja, iskrcaja i prekrcaja tereta,
4. prihvat i smještaj sajamskih eksponata,
5. pakiranje i organiziranje otpreme sajamskih eksponata i
6. obračun špediterskih usluga.
Klasični sajmovi izdiferencirali su se u savremene sajmove uzoraka, i to općesajmove uzoraka
i specijalizirane sajmove uzoraka. Na općim sajmovima uzorakaizlagači mogu izlagati različite
vrste robe, dok na specijaliziranim sajmovima uzorakaizlagači mogu izlagati samo određene
vrste robe kao npr. automobile, tekstil, vina itd.Sajmovi mogu biti stalni (održavaju se svake
godine u određeno vrijeme i naodređenom mjestu), povremeni (specijalizirani sajmovi koji
se održavaju unajpovoljnije vrijeme i mjestu gdje je veliki interes za određenu vrstu robe).
Posebanoblik sajmova uzoraka je i tzv. Stalna izložba, a može biti i kolektivna i
pokretna.Špediterske organizacije svu svoju pozornost koncentriraju na istraživanjaizlagača
na određenim međunarodnim sajmovima, prije svega, stranih izlagača na domaćim tržištima
osnovni cilj marketing-aktivnosti je ugovoriti što veći brojsajamskih poslova, odnosno
zastupiti što veći broj stranih izlagača.Špediteri koji obavljaju sajamske špediterske poslove
moraju raspolagatirazličitom mehanizacijom za ukrcaj i pekrcaj tereta. Trebaju posjedovati:
običnakolica, električna akumulatorska kolica, ručna i električna kolica za automatsko
prenošenje i premještanje tereta, autodizalice za vodoravno i uspravno premještanje idizanje
tereta, dizalice.
Na sajmu se izlaže roba koja je stigla direktno iz inozemstva ili carinskogskladista. Kada
carinska roba prijeđe carinsku crtu, ulazna sarinarnica pod carinskimnadzorom upućuje tu
robu carinarnici nadležnoj za određeni sajam. Ako se roba prevozi željeznicom, ulazni
granično željeznički kolodvor stavlja na teretni list pečat stačno propisanim sadržajem u
kojeg carinski i željeznički radnik unose potrebne podatke. Ako se izložbena roba prevozi
brodom, kamionom ili zrakoplovom, ulaznacarinarnica je upućuje carinarnici na sajam uz
carinsku popratnicu.Sajamska roba koja stigne u mjesto gdje se održava sajam, prijavljuje
senadležnoj carinarnici na temelju propisanog obrasca. Na temelju
odgovarajućedokumentacije špediter podnosi carinarnici deklaraciju za sajamsku robu.
Nakonobavljanja carinjenja robe špediter predaje dotičnu robu izlagaču. Na
posebnomobrascu on mu potvrđuje primitak određenog eksponata. Prilikom raspakiranja
ismještaja, odnosno postavljanja eksponata na izložbena mjesta, špediter koristiraspoloživu
mehanizaciju. Postavljanjem eksponata špediter nije završio svoje poslove. On mora biti
stalno na raspolaganju svom nalogodavcu. Špediter evidentirasve obavljene poslove na
posebnim obrascima.
Nakon zatvaranja sajma, špediter treba u najkraćem vremenu obaviti brojne poslove oko
organiziranja otpreme sajamskih eksponata. Mnoge eksponate potrebno je prije otpreme
propisno pakirati. Špediter će ili sam obaviti pakiranje ili će to istoorganizirati pomoću
specijaliziranih službi za pakiranje.
Nakon pakiranja eksponata obavlja se ponovni carinski pregled. Na taj senačin razdužuje
deklaracija za sajamsku robu. Špediter je, kao podnositelj deklaracije,dužan robu vratiti u

8
 JU Srednja mašinsko-saobraćajna škola

inozemstvo, odnosno vratiti u konsignacijsko skladište.Sajamski međunarodni špediteri imaju

iste obaveze, prava i odgovornosti kao išpediteri koji obavljaju standardne špediterske
poslove. Kada je riječ o obračunušpediterskih usluga, treba imati na umu nekoliko činjenica
1. špediter ima pravo na naknadu troškova i predujam ,
2. špediter ima pravo zaloga,
3. špediter ima pravo zadržavanja,
4. špediter ima pravo na naknadu za svoje usluge.
Svoje usluge sajamski špediter obračunava na temelju Tarife za špediterskeusluge na
međunarodnim sajmovima, samostalnim i specijaliziranimizložbama i sličnim priredbama.

10. Lizing (leasing) poslovi

Lizing posao, odnosno posao zakupa, kao specijalni špediterski posao, nespominje se u
Zakonu o vanjskotrgovinskom poslovanju ali je u tom Zakonu obuhvaćen u skupinu
“...propisanih ili uobičajnih sporednih poslova...“ u vezi sa otpremom i dopremom robe.
U razmatranj lizing poslova, odnosno poslova zakupa, sa stajalistameđunarodnog špeditera,
naročitu pažnju zahtijevaju ove osnovne teme:
1. osnovna obilježja lizinge poslova,
2. lizing prijevoznih sredstava
3. lizing kontejnera.

10.1. Osnovna obilježja lizing poslova

S obzirom na vrijeme trajanja zakupa i konačan status zakupodavatelja stvari,razlikuju se
četiri vrste lizing poslova:
1. Lizing posao bez opcije zakupca da stvar otkupi nakon istekaugovorenog roka o
zakupu ili da rok zakupa produzi jedanput ili više puta
2. Lizing posao s obavezom zakupca da stvar otkupi nakon ugovorenogroka o zakupu
3. Lizing posao o mogućnosti produžavanja ugovorenog roka o zakupu
4. Lizing posao za posebne uvjete

10.2. Lizing prijevoznih sredstava

Prema Zakonu o vanjskotrgovinskom poslovanju mogu se uvoziti osnovnasredstva (npr.
prijevozna sredstva, strojevi, aparati, uređaji) po osnovu zakupa radikoristenja u procesu
proizvodnje i davanja usluga. Zakupodavatelji takvih prijevoznihsredstava mogu biti domaće i
strane osobe.Kao zakupac kontejnera špediter se može pojaviti u dvostrukoj ulozi, i to:
kaokomisionar i kao samostalna kategorija privrednika.
1) Špediter kao komisionar u ulozi zakupoprimatelja ili zakupca kontejnera, dakle kao
posrednik koji zakupljuje kontejnere u svoje ime, a za račun nalogodavca, pojavljujese u
slučaju kada po nalogu i za račun svog nalogodavca zakupljuje kontejnere da bimogao
organizirati otpremu ili dopremu robe nalogodavca.
2) Špediter kao samostalna kategorija privrednika u ulozi zakupoprimatelja ilizakupca
kontejnera, dakle kao privrednik koji zakupljuje kontejnere u vlastito ime i zavlastiti račun,

9
 JU Srednja mašinsko-saobraćajna škola

pojavljuje se, u pravilu, u tri slučaja, i to: prvo, kada poslove s trećimosobama ugovara za svoj
račun, a nalogodavcu određuje paušalnu cijenu, drugo, uslučaju kada se špediter pojavljuje u
ulozi poduzetnika cjelokupnog transportnog pothvata, i treće, u slučaju kada kontejnere koje
je špediter zakupio prima i predaje u podzakup, tj.trećoj osobi – podzakupcu.

11. Konsignacijski poslovi

U regulisanju obaveza, prava i odgovornosti između nalogodavca i zastupnika postojetri
pravna odnosa koji se reguliraju s tri ugovora:
1) ugovorom o zastupanju,
2) ugovorom o poslovima držanja konsignacijskih skladišta
3) ugovorom o poslovima obavljanja usluga

Ugovorom o trgovinskom zastupanju obavezuje se zastupnik da se stalno brineda treće

osobe zaključuju ugovore s njegovim nalogodavcem, i da u tom smislu posreduje između njih
i nalogodavca, kao i da po dobivenom ovlaštenju zaključujeugovore u ime i za račun
nalogodavca, a ovaj se obvezuje da mu za svaki zaključeniugovor isplati određenu naknadu
(proviziju).Ugovor o poslovima držanja kosignacijskih skladišta proizilazi iz ugovora
ozastupanj. U vanjskotrgovinskom prometu svake zemlje poslovi zastupanja stranihfirmi i
pružanje srodinih usluga ima veliko značenje. Usluge poduzeća koje zastupastranu firmu daje
preko vlastitih servisa. Ako zastupnik ne može osigurati usluge preko vlastitih servisa, može
osigurati usluge preko specijalizovanih poduzeća ilizanatskih radnji s kojima obavezno
zaključuje posebne ugovore o davanju određenihusluga. Zastupnik je, također, dužan
osigurati potreban broj stručnih kadrova sodređenom kvalifikacijskom strukturom za
organiziranje servisa i davanje tehničkihusluga.

12. Međunarodni pomorski saobraćajno agencijski poslovi

Međunarodni pomorski prometnoagencijski poslovi imaju veliko značenje
uvanjskotrgovačkom sistemu, a naročito u pomorskom prijevozu. Te poslove obavljaju
specijalizovani pomorski agenti. Pod međunarodnim pomorskim saobraćajno agencijskim
poslovima podrazumijevaju se poslovi zastupanja i posredovanja u prijevozu robe i putnika u
međunarodnom pomorskom te obavljanje propisanih ili uobičajenih sporednih poslova u
vezi s tim prevozom.
Pojam međunarodnog pomorsko-saobraćajnog agenta je najjednostavije definisati kao
specijalizovanu pravnu ili fizičku osobu koja zastupa ili posreduje u pomorskom poslovanju.
Pomorske agente prema njihovim osnovnim djelatnostima dijelimo na četiri osnovne vrste:
lučke agente, agente posrednike, agente tereta i agente osiguranika.
Međunarodnim saobraćajnoagencijskim poslovima smatraju se: osiguranje mjesta u
prevoznom sredstvu za robu nalogodavca, osiguranje potrebne količine robe da bi se
iskoristilo sredstvo nalogodavca, osiguranje sredstava za prevoz robe i putnika, prodaja
voznih isprava i slični poslovi. Skupinu osnovnih poslova pomorskih agenata čine poslovi
zastupanja, posredovanja i pomaganja. Za razliku od osnovnih poslova, specijalne (sporedne)
poslove obavljaju povremeno, tj. samo u posebnim prilikama. Skupinu specijalnih poslova
pomorskih agenta čine ovi polovi: upravljanje brodovima za račun brodara, kvalitativno i

10
 JU Srednja mašinsko-saobraćajna škola

kvantitativno utvrđivanje stanja tereta, turističkoagencijski, mjenjački poslovi itd. Osnovne

poslove pomorski agenti obavljaju u tuđe ime i za tuđi račun, a specijalne poslove uglavnom
u svoje ime i zatuđi račun.

13.Kreditiranje nalogodavca
U praksi špeditera postoje tri osnovna načina kreditiranja nalogodavaca i to:
1) kada špediter vlastitim finansijskim sredstvima za račun nalogodavca plaća nužne i
korisne troškove nastale u vezi s organizovanjem otpreme, dopreme i prevoza
njegoverobe,
2) kada špediter ustupa prava na korištenje deviznih sredstava svojim nalogodavcima i
3) kada špediter ulaže vlastita finansijska sredstva u razvojne programe svojih
nalogodavaca.
Špediter kreditira nalogodavca plaćanjem njegovih troškova na taj način što vlastitim
sredstvima za njegov račun plaća nužne i korisne troškove, carine i carinske pristojbe nastale
u vezi s organiziranjem otpreme, dopreme i prevoza robe. Špediterovo kreditiranje
nalogodavca ustupanjem deviznih prava funkcioniše na tajnačin što mu ustupa prava na
korištenje ili prodaju deviznih sredstava. Špediter također kreditira nalogodavca ulaganjem
vlastitih sredstava u njegove razvojne programe.

14.Otprema, doprema i provoz zbirnog saobraćaja

Kada se razmatra obavljanje špediterskih poslova u vezi s otpremom, dopremom
itransportom zbirnog prometa, pažnju treba posvetiti osnovnim temama:
1) pojam i vrste zbirnog prometa,
2) prednosti zbirnog prometa, i
3) organiziranje otpreme, dopreme i transporta zbirnog prometa.
Zbirni promet se obično definiše kao suma komadnih pošiljaka jednog ili višenalogodavaca
koje špediter otprema jednim prijevoznim sredstvom i na temelju jedne prijevozne isprave. S
obzirom na prijevozno sredstvo kojim se obavlja otprema,doprema ili transport zbirnih
pošiljki, zbirni promet se može podijeliti na: željeznički,cestovni, pomorski, riječni, zračni,
multimodalni i kombinovani zbirni promet.
Prednosti zbirnog prometa u odnosu na korisnika prijevoza se ogledaju u dvijeosnovne
prednosti: brzini prijevoza i u kvaliteti prijevoza. Kako se večina zbirnog prometa obavlja
željeznicom onda se govori o prednostima koje pruža željeznica. Tosu svakako racionalno
korištenje vagonskog prostora, brzo i ekonomično rukovanjerobom, rasterećenje
kolodvorskih i drugih skladištai eliminisanje konkurencijecestovnog prometa.
Osnovna prednost zbirnog prometa u odnosu na špeditera koji gaorganizira jeste u tome što
primjena posebne povlaštene prijevozne tarife na pošiljkuu zbirnom prometu omogućuje
ekonomičniji prijevoz robe.

11
 JU Srednja mašinsko-saobraćajna škola

Organiziranje zbirne otpreme robe provode špediterski radnici izvozneorganizacijske jedinice

na taj način da planski prikupe više komadnih pošiljkiodraznih pošiljatelja i otpreme ih kao
zbirnu pošiljku svojojo špediterskoj vezi uinostranstvu koja ih dalje raspodjeljuje.
Postupak organiziranja zbirne dopreme robe provode špediterski radnici tako što daju dopis
inostranom dobavljaču robe da predarobu njihovoj vezi koja će je transportovati do
naručioca.

15.Drugi propisani ili uobičajeni poslovi u vezi s otpremom, dopremom i

provozom robe
Pored brojnih osnovih i specijalnih poslova, međunarodni špediteri obavljaju idruge
propisane ili uobičajene poslove, u vezi s otpremom, dopremom i prijevozomrobe. Od svih
predhodno nabrojanih drugih propisanih ili uobičajenih špediterskih poslova nažnija je
špediterska služba. Najveća, najrazvijenija i najposlovnijašpediterska služba je DHL
Worldwide Express. DHL za Evropu ima sjedište uBruxellesu.

12
 JU Srednja mašinsko-saobraćajna škola

ZAKLJUČAK
Posao špeditera je vrlo složen što se kao zaključak samo nameće, jer poredosnovnog zadtka
špediter mora obaviti niz tzv. specijalnih poslova. Taj niz, uslovnorečeno, ponajviše zavisi od
želja i potreba nalogodavca, a obavljajući specijalne poslove špediter omogućava
nalogodavcu da svu svu pažnju usmjeri na svojuosnovnu djelatnost.
Kao što je već spomenuto, najodgovorniji posao špeditera je zaključivanjeugovora o
prijevozu robe. Pored zaključivanja ugovora o prijevozu robe postoje iugovor o vaganju i
sortiranju, izdavanje špediterskih dozvola, izdavanje garantnih pisama, zatim zastupanje
nalogodavca, ugovorna kontrola kvalitete i kvantitete robe,hranjenje i pojenje životinja,
doleđivanje robe, sajamski poslovi,lizing poslovi,kreditiranje nalogodavca itd.
Važno je naglasiti da špediter ima posebno osposobljene kadrove, sredstva imaterijale za
rad, kao i posebne organizacijske jedinice za savremeno pakovanjerazličitih vrsta roba. Bez
obzira u kojoj se od predhodno nabrojanih uloga špediter pojavljuje, on treba biti dobar
poznavatelj ne samo propisa i običaja, nego i sametehnike pakovanja.
Na kraju se samo može reći da se špediterska djelatnost ne može nazvati samokao
otpremnost.

13
 JU Srednja mašinsko-saobraćajna škola

LITERATURA
[1] Prof. Dr ratko Zelenika, „Međunarodna špedicija“, Ekonomski fakultet Rijeka,1996.
[2] https://www.scribd.com/document/23634487/specijalni-poslovi-speditera

14