UNIVERZITET U ISTOČNOM

SARAJEVU
MAŠINSKI FAKULTET ISTOČNO
SARAJEVO

SEMINARSKI RAD:Procjena rizika na radu

FIRMA: d.o.o. Rudnik mrkog ugljaMiljevina

Predmet:Zaštita životne i radne sredine

Predmetni nastavnik: Student:

Doc. Dr Goran Orašanin Novica Knežević 18/14

Istočno Sarajevo, novembar 2018. Godine

 REPUBLIKA SRPSKA

MINISTARSTVO ZA RUDARSTVO I ENERGETIKU

Ministarstvo za rudarstvo i energetiku na osnovu Zakona o zaštiti na radu ( „Službeni glasnik Republike
Srpske“, broj: 1/08)i pravilnika o načinu i postupku procjene rizika na radnom mjestu
broj2730/06od10.09.2018.godine, izdaje

LICENCU
A.D. Knežević

za procjenu rizika na radnom mjestu u d.o.o. Rudniku mrkog uglja Miljevina koje ima dozvolu za rad
dobijenu od strane Ministarstva rudarstvo i energetiku Republike Srpske.
Ova licenca važi od 10.09.2018. godine do 10.09.2022. godine. Provjera ispunjenosti uslova za
procjenu rizika na radnom mjestu utvrđenih ovom licencom vršiće se odredbama Zakonao zaštiti na
radu i Pravilnika o uslovima za izdavanje i oduzimanje licenci učesnika u procjeni.

Broj licence: 3875/2018

Banja Luka, 10.09.2018. godine

MINISTAR
_________________
 INŽENJERSKA KOMORA REPUBLIKE SRPSKE

LICENCA
ODGOVORNOG PROCJENITELJA
Na osovu Zakona o zaštiti na raduiStatuta Inženjerske komore Republike Srpske

UPRAVNI ODBOR INŽENJERSKE KOMORE REPUBLIKE

SRPSKE

Utvrđuje da je
Novica Knežević(ЈМB: 1603995131544),diplomorani inženjer mašinstva, odgovorni procjenitelj na procjeni
rizikanaradno mjestu.

BROJ LICENCE:_____________
Mjesto:____________________ Predsjednik komore:
Datum:__________________ __________________
 Na osnovu člana 13.Zakona o zaštiti na radu (Sl.glasnik RS broj:1/08), a u skladu sa odredbama
Pravilnika o procjeni rizika na radnom mjestu i u radnoj sredini (Sl.glasnik broj:66/08) direktor RUDNIKA
MRKOG UGLJA MILJEVINA sa sjedištem u Miljevini, dana ______________ 2018.godine donosi

ODLUKU O PROCJENI RIZIKA

NA RADNOM MJESTU I U RADNOJ SREDINI

Ovim aktom sagledava se organizacija i proces rada sa procjenom rizika od povrede, oboljenja i
oštećenja zdravlja na radnom mjestu i radnoj sredini u RUDNIKU MRKOG UGLJA MILJEVINA i
utvrđuju se mjere za otklanjanje ili smanjenje rizika u obimu kojim se sprječava povreda na radu, oštećenja
zdravlja ili oboljenja zaposlenog.

Obuhvat procjene rizika

Procjena rizika zasniva se na sistematskom evidentiranju i procjenjivanju svih faktora u procesu

rada, mogućih vrsta opasnosti i štetnosti na radnom mjestu i u radnoj okolini koje mogu da prouzrokuju
povredu na radu, oštećenje zdravlja, radni procesi, radna mjesta, sredstva za rad, sirovine i materijal koji se
koristi u tehnološkom i radnim procesima , kao i drugi faktori koji mogu izazvati rizik od povrede na radu,
oštećenje zdravlje ili oboljenje zaposlenog.

Procjena rizika obuhvata:

1. opšte podatke o poslodavcu;
2. opis tehnološkog i radnog procesa, opis sredstava za rad , njihovo grupisanje i opis sredstava
i opreme za ličnu zaštitu na radu;
3. pregled organizacije rada;
4. prepoznavanje i utvrđivanje opasnosti i štetnosti na radnom mjestu i u radnoj okolini i
definisanje njihovih karakteristika;
5. procjenjivanje rizika u odnosu na opasnosti i štetnosti;
6. utvrđivanje načina i mjera za otklanjanje, smanjenje ili sprječavanje rizika;
UVOD

Procjena rizika izrađuje se na osnovu člana 13.Zakona o zaštiti na radu (Sl.glasnik RS br.1/08) i
Pravilnika o procjeni rizika na radnom mjestu i u radnoj sredini (Sl.glasnik RS br.66/08)
Procjena rizika je postupak kojim se utvrđuje nivo rizika od nastanka povrede na radu, profesionalne bolesti
ili bolesti u vezi sa radom na radnom mjestu i u radnoj sredini za RUDNIK MRKOG UGLJA
MILJEVINAte poremećaje u procesu rada koji bi mogli izazvati opasnosti i štetne posledice po zaštitu i
zdravlje radnika zaposlenih u RUDNIKU MRKOG UGLJA MILJEVINA.
Na osnovu procjenjenih rizika na radnom mjestu i u radnoj sredini, poslodavac utvrđuje način i mjere
za sprječavanje, otklanjanje ili smanjenje rizika na najmanju moguću mjeru i to:
a) preventivne mjere koje se mogu koristiti za smanjenje rizika
b) održavanje u ispravnom stanju i vršenje pregleda i ispitivanja sredstava za rad
c) obezbjeđivanje propisanih uslova za bezbjedan i zdrav rad u radnoj sredini
d) utvrđivanje metodologije i programa osposobljavanja radnika za bezbjedan rad za sva radna mjesta, a
u skladu sa specifičnostima radnog mjesta i rizicima na pojedinim radnim mjestima
e) osposobljavanje zaposlenih za bezbjedan i zdrav rad
f) utvrđivanje sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu na radnom mjestu
g) obezbjeđivanje sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu, njihovo održavanje i ispitivanje
h) utvrđivanje posebnih zdravstvenih uslova koje moraju da ispunjavaju zaposleni za obavljanje
određenih poslova na radnom mjestu u radnoj sredini ili za upotrebu pojedine opreme za ličnu zaštitu
na radu, a na osnovu ocjene službe medicine rada
i) utvrđivanje rokova za periodične provjere osposobljenosti za bezbjedan i zdrav rad radnika koji rade
na radnom mjestu sa povećanim rizikom
j) upućivanje zaposlenih na prethodne i periodične ljekarske preglede u skladu sa ocjenom službe
medicine rada i relevantnim propisima
k) zaustavljanje svake vrste rada koja predstavlja neposrednu opasnost za život ili zdravlje radnika

Akt o procjeni rizika podliježe naknadnim revizijama (član 16.Pravilnika o procjeni rizika na radnom
mjestu i u radnoj sredini) i to :
a) u slučaju smrtne povrede na radu i teške povrede na radu
b) u slučaju pojave svake nove opasnosti ili štetnosti, odnosno promjene nivoa rizika u procesu rada
c) kada mjere koje se utvrde za sprečavanje, otklanjanje ili smanjenje rizika nisu odgovarajuće ili ne
odgovaraju procjenjenom stanju
d) kada je procjena zasnovana na podacima koji nisu ažurni
e) kada postoje mogućnosti i načini za unapređenje, odnosno dopunu procjenjenih rizika,
f) istekom roka od tri godine od dana vršenja prethodne procjene
g) na osnovu naložene mjere inspektora rada.
CILJ DONOŠENJA ODLUKE

Osnovni cilj procjene rizika na radu je zaštita i zdravlje zaposlenih.

Osnovni cilj izrade akta o procjeni rizika na ranom mjestu i u radnoj sredini je unaprjeđenje uslova
rada i radne sredine, prevencija povreda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi sa radom. Na osnovu
procjenjenih rizika sprovode se konkretne preventivne mjere za otklanjanje i smanjenje rizika na najmanju
moguću mjeru, što zapravo predstavlja proces upravljanja rizikom.

Opšta direktiva 89/391/EEZ o bezbjednosti i zdravlju na radu, sadrži opšte principe u vezi sa
prevencijom rizika na radnom mjestu, sprovođenjem bezbjednosti i zdravlja na radu, eliminisanjem rizika
koji mogu da izazovu nesrećne slučajeve, navodi zatim principe informisanja, konsultovanja, balansiranog
učešća u skladu sa nacionalnim zakonom, principe obuke zaposlenih i njihovih predstavnika za samostalan
rad kao i opšte smjernice za primjenu pomenutih principa.
Procjena rizika na radnom mjestu kao obaveza zemalja članica EU uvedena je pomenutom
Direktivom 89/391/EEZ. Smjernicama za procjenu rizika iz 1996. godine dato je detaljno uputstvo za
primjenu u nacionalnim uslovima.
U Republici Srpskoj Zakon o zaštiti na radu („Sl. Glasnik RS“ br.1/08), je stupio na snagu 4.januara
2008. godine, i njime je uređen sistem bezbjednosti i zdravlja na radu. Tim zakonom je započeo proces
usklađivanja nacionalnog zakonodavstva sa propisima EU. Novim zakonodavnim pristupom oblasti
bezbjednosti i zdravljana radu uveden je princip prevencije povreda na radu, profesionalnih oboljenja i
oboljenja u vezi sa radom.
Zakon je baziran na obavezama i odgovornostima poslodavca. Poslodavac je dužan da obezbijedi
zaposlenom rad na radnom mjestu i u radnoj sredini gdje su, na osnovu procjene rizika sprovedene mjere
bezbjednosti i zdravlja U tom smislu poslodavac je dužan da obezbjedi preventivne mjere prije početka rada
zaposlenog, u toku rada i kod svake izmjene tehnološkog postupka, u skladu sa propisima iz oblasti zaštite i
zdravlja na radu, radnog prava, tehnoloških postupaka i standarda, propisa u oblasti zdravstvene zaštite,
higijene rada, zdravstvenog, penzijskog i invalidskog osiguranja i druge oblike zaštite.
Prema Zakonu akt o procjeni rizika osnovni je dokument koji se odnosi na utvrđivanje mogućih
opasnosti i štetnosti na svim radnim mjestima i u radnoj sredini, na osnovu čega se procjenjuje rizik od
nastanka povreda na radu i oštećenja zdravlja zaposlenih. Definiše se kao akt koji sadrži opis
pocesa rada, procjenu rizika od povreda i /ili oštećenja zdravlja na radnom mjestu i u radnoj sredini i
prijedlog mjera za otklanjanje ili smanjenje rizika. Na osnovu Zakona izrađen je Pravilnik o procjeni rizika
na radnom mjesti i u radnoj sredini („Sl. glasnik RS“ broj 66/09).
Prema Pravilniku procjena rizika predstavlja sagledavanje organizacije rada, radnih mjesta, sredstava
za rad, sirovina koje se koriste, sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu, kao i drugih elementa koji mogu
da izazovu rizik od povreda na radu, oštećenja zdravlja ili oboljenja zaposlenog, odnosno mogu da izazovu
rizik po bezbednost i zdravlje na radu.

Shodno tome, bitno je da se procjeni opasnost, odnosno suštinsko svojstvo radnog materijala i
opreme, kao i metoda rada, koji potencijalno mogu prouzrokovati povredu, vjerovatnoću da će se to desiti,
kao i stepen povrede i procjenu tog rizika.
PRAVNI OSNOV

Propisiuoblastizaštitei zdravljanaradu
 Zakon o zaštiti na radu (“Sl.glasnik RS”, br.1/08)
 Zakon o rudarstvu („Sl. gl. RS“, br. 107/05)
 Zakon o zaštiti od požara (“Sl. glasnik. RS”, br. 6/09)
 Zakon o radu (“Sl. glasnik RS”, br.55/07)
 Zakon o prometu eksplozivnih materija i zapaljivih tečnosti i gasova (Sl. gl. RS, br. 16/96, 110/03 i
67/05).
 Pravilnik o procjeni rizika na radnom mjestu i u radnoj sredini (“Sl.glasnik RS”, br.66/08)
 Pravilnik o prethodnim i periodičnim ljekarskim pregledima radnika na radnim mestima sa povećanim
rizikom (“Sl.glasnik RS”, br.68/08)
 Pravilnik o postupku i rokovima preventivnih i periodičnih pregleda i ispitivanja opreme za rad i
preventivnih i periodičnih ispitivanja uslova radne okoline ("Sl.glasnik RS", br.66/08)
 Pravilnikopostupkuutvrđivanjaispunjenostipropisanihuslovauoblastizaštiteizdravljanaradu ("Sl.
glasnikRS“, br.70/08)
 Pravilnik o merama i normativima zaštite na radu na oruđima za rad („Sl.list SFRJ“, br.18/91)
 Pravilnik o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona ("Sl. list SFRJ", br.53/88 i
54/88 i "Sl. list SRJ", br.28/95)
 Pravilnik o opštim merama zaštite na radu od opasnog dejstva električne struje u objektima namenjenim
za rad, radnim prostorijama i na radilištima ("Sl. glasnik SRS", br.21/89)
 Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu objekata od atmosferskog pražnjenja (“Službeni list SRJ”,
br.11/96)
 Pravilnik o izgradnji postrojenja za zapaljive tečnosti i o uskladištenju i pretakanju zapaljivih tečnosti
(Sl. list SFRJ, br. 20/71 i 23/71).
 Pravilnik o pružanju prve pomoći u slučaju povreda i oboljenja radnika na radu (Sl. list. SR BiH,br.
38/86)
 Pravilnik o tehničkim normativima za površinsku eksploataciju ležišta mineralnih sirovina (Sl. list SFRJ,
br. 4/86 i 62/87)
 Pravilnik o tehničkim mjerama i o zaštiti na radu pri radu na površinskim otkopima uglja, metaličnih i
nemataličnih mineralnih sirovina (Sl. list SFRJ, br. 18/1961, 37/64i 6/1967)
 Pravilnik o tehničkim mjerama za prevoz transporterima sa trakom u rudarstvu (Sl. list SFRJ, br. 5/73 i
12/74)
 Pravilnik o tehničkim normativima za električna postrojenja i uređaje u rudnicima sa površinskom
eksploatacijom mineralnih sirovina (Sl. list SFRJ, br. 66/87)
 Pravilnik o tehničkim normativima za elektro-energetska postrojenja napona iznad 1000V (Sl. list. SFRJ,
br. 4/74, i 13/78)
 Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu elektroenergetskih postrojenja i uređaja od požara (Sl. list
SFRJ, br. 18/1961, 37/64i 6/1967)
 Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elktroenergetskih vodova nazivnog napona
od 1kV do 400kV (Sl. list. SFRJ, br. 65/88)
 Pravilnik o tehničkim normativima za pumpe i kompresore (Sl. list. SFRJ, br. 34/74)
 Pravilnik o zaštitnim mjerama pri rukovanju eksplozivima i lagumanju (miniranju) u rudnicima i
kamenolomima, kao i pri drugim radovima (Službeni list FNRJ, br. 98/49)
 Pravilnik o zaštiti na radu pri izvođenju građevinskih radova ("Sl.glasnik RS“, br.53/97)
 Pravilnik o opštim mjerama zaštite na radu za građevinske objekte namijenjene za radne i pomoćne
prostorije i radne prostore("Sl.list SRBIH ", br.5/88)
 Pravilnik o tehničkim normativima za viseće skele na električni pogon ("Sl.list SFRJ", br.19/86)
 Pravilnik o zaštiti na radu pri utovaru tereta u teretna motorna vozila i istovaru tereta iz takvih vozila
("Sl.list SFRJ", br.17/66)
 Pravilnik o sredstvima lične zaštite na radu i ličnoj zaštitnoj opremi ("Sl. list SFRJ", br.35/69)
 Pravilnik o jugoslovenskim standardima za protiveksplozijsku zaštitu ("Sl.list SFRJ", br.18/81, 54/91,
62/91, 70/91, 10/92)
 Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu od statičkog elektriciteta ("Službeni list SFRJ”, br.62/73)
 Pravilnik o tehničkim propisima za gromobrane (“Sl. list SFRJ”, br.13/68)
 Pravilnik o opštim mjerama i normativima zaštite na radu od buke u radnim prostorijama ("Sl. list
SFRJ", br.21/92)
 Opšti pravilnik o higijenskim i tehničkim zaštitnim mjerama pri radu ("Sl. list FNRJ", br.16/47, 36/50
osim članova: od 26 do 37, od 50 do 75, od 78 do 86, od 88 do 99, od 104 do 151 i od 184 do 186)
 Pravilnik o opremi i postupku za pružanje prve pomoći i organizovanju službe spasavanja u slučaju
nezgode na radu ("Sl. list SFRJ", br.21/71)
 Nacionalniimeđunarodnistandardi
OPŠTI PODATCI O POSLODAVCU

Preduzeće je registrovano kao d.o.o."RUDNIK MRKOG UGLJA MILJEVINA", a.d. Miljevina.

Ovakav oblik organizovanja je utvrđen na Nadzornom odboruna sjednicama održanim05.11.2005. godine,
br. odluke 01-NO-2335/11 i 26.11.2005. godine, br. odluke 01-NO-3220/4.
Naziv, sjedište i adresa: d.o.o. "RUDNIK MRKOG UGLJA MILJEVINA "a.d. MILJEVNIA

Adresa: Foča, Miljevina bb, 73313

Registarski uložak br.: RU-1-789-00, Osnovni sud u Foči

Matični broj: 1075219
Djelatnost od opšteg interesa koje obavlja preduzeće je:
10.201 -vađenje i briketiranje mrkog uglja

Preduzeće obavlja i slijedeće djelatnosti:

14.110 -drobljenje i lomljenje kamena

14.121 -vađenje krečnjaka i krede

28.520 -osnovni mašinski radovi

45.120 -ispitivanje terena bušenjem i sondiranjem

51.510 -trgovina na veliko čvrstim gorivom

60.240 -prevozrude u drumskomsaobraćaju

v.d.Direktor: Marko Marković

PROIZVODNJA UGLJA

Tehnološki sistem selektivne eksploatacije uglja na površinskom kopu Budanj-Miljevina zasnovna je na

selektivnom radu hidruličnih bagera kašikara.
Hidraulični bageri kašikari su otkopne rudarske mašine, po konstrukciji donjeg stroja slični buldozerima.
Takva konstruktivna sličnost omogućava im dobre manevarske sposobnosti i prilagodljivost zahtevima
površinske eksploatacije.
Hidraulični bager kašikar sve radne operacije postiže hidrauličnim prenosom snage za razliku od užetnih
koji to rade sistemom užetnog prenosa snage.
Na taj način hidraulični bageri kašikari ostvaruju:
- otkopavanje materijala
- podizanje i spuštanje katarke
- pomeranje nosača kašike
- zaokretanje kašike u vertikalnoj ravni
- otvaranje i zatvaranje kašike
Radni priključci hidraulike kod hidrauličnih bagera konstruktivno su rešeni na takav način da je kašikom
bagera kao radnim organom moguće otkopavati materijal iz etaže prema operativnim i ukazanim potrebama.
Na taj način hidraulični bageri ispunjavaju osnovne zahteve u procesu selektivnog otkopavanja na
površinskim kopovima. To znači da rukovaoc bagera ima mogućnost kombinovanog aktiviranja hidrauličnih
cilindara katarke, hidrauličnih cilindara nosača kašike i hidrauličnih cilindara kašike. Sve ove kombinacije
odvijaju se uz mogućnost aktiviranja više hidrauličnih cilindara istovremeno. Otvaranje i zatvaranje kašike
vrši se prema zahtevu i potrebi, što omogućava smanjenje radnog ciklusa bagera, povećanje koeficijenta
punjenja kašike i minimalne udare materijala u sanduk kamiona. Zubi kašike bagera mogu se direktno
usmeravati u kontakt sa uslojenoscu materijala bilo da se radi o nivou ispod, iznad ili sa nivoa stajanja
bagera. Na ovaj način se najracionalnije koristi sila rezanja na zubu kašike. Selektivno otkopavanje je
najveća konstruktivna prednost hidrauličnih bagera kašikara i to na bilo kojoj visini etaže u okviru visine
kopanja bagera, što je od presudnog značaja za postizanje maksimalnog kvaliteta uglja.
Zbog slobodne trajektorije kopanja sa hidrauličnim bagerima moguće je otkopavanje etaže u najpovoljnijem
mestu po visini u odnosu na lučnu trajektoriju užetnih bagera. Na ovaj način se može održati željeni ugao
nagiba etaže, što je veoma važno na etažama sa ugljevito - glinovitim proslojcima. Tehnologija rada
hidrauličnih bagera kašikara je standardna u dubinskom i visinskom bloku sa utovarom ispod i na nivou
stajanja
Otkopavanje uglja se hidrauličnim bagerom CAT 385B i CAT 365V,transport uglja otkopanog se vrši do
deponije termoelektrane, a transport uglja otkopanog hidrauličnim bagerima do primarnih drobilicaSB 1315
i SB 1515, kaminoma CAT 769D i CAT 769C.
Kombajn Wirtgen 2500 SM prvenstveno je namenjen za otkopavanje otkrivke i međuslojne jalovine.
Izuzetno se kombajn Wirtgen 2500 SM može koristiti za otkopavanje uglja i slojne jalovine. U torn slučaju,
utovar otkopanog materijala se vrši direktno u kamione namenjene za transport uglja i slojne jalovine.
Rad kombajna na otkopavanju uglja i slojne jalovine vrši se po istoj tenološkoj šemi kao i za otkopavanje i
utovar otkrivke i međuslojne jalovine.
Upotreba kombajna za otkopavanje uglja i slojne jalovine opravdan je u slučajevima zastoja na transportnom
sistemu za transport uglja transporterima sa trakom ili zastoja na drobiličnim postrojenjima
Transport uglja do drobiličnih postrojenja za ugalj i slojne jalovine do drobiličnih postrojeja za jalovinu vrši
se postojećim kamionima tipa CAT 769D (5 komada) i Belaz 7555 (6 komada). Pored ovih kamiona, u cilju
postizanja projektovanog kapaciteta, projektovano je angažovanje još 16 kamiona u klasi kamiona tipa Belaz
7555.
 Od drobilica ugalj preuzima skraćeni i izmešteni transporter KLM 400 i predaje ga na transporter u
objektu "DOPREME".
Transport selektivno izdvojene jalovine kod proizvodnje uglja se vrši kamionima do unutrašnjih odlagališta,
a planiranje odloženih masa se vrši buldozerima.
Diskontinualna oprema, u zavisnosti od potreba proizvodnje naizmjenično radi na otkopavanju otkrivke i
uglja.
SLUŽBA ZAŠTITE NA RADU

Na osnovu člana 74. Zakona o rudarstvu, u RUDNIKU MRKOG UGLJA MILJEVINA je organizovana
Služba zaštite na radu, a u skladu sa članom 75. istog zakona.
Osnovni zadaci Službe zaštite na radu su definisani članom 75. Zakona o rudarstvu:
- neposredna kontrola sprovođenja mjera zaštite na radu, zaštite voda i životne sredine;
- vođenje evidencija o u oblasti zaštite i zdravlja na radu;
- praćenje stanja u vezi sa povredama na radu i profesionalnim oboljenjima, kao i bolestima u vezi
sa radom i učestvuje u utvrđivanju njihovih uzroka i priprema izvještaje za njihovo otklanjanje;
- praćenje zdravstvenog stanja radnika i davanje prijedloga za poboljšanje zdravstveno-higijenskih
uslova pri radu;
- davanje prijedloga direktoru preduzeća i drigim rukovodnim organima preduzeća radi
preduzimanja mjera za obezbjeđivanje zaštite na radu, zaštite voda i životne sredine;
- davanje stručnog mišljenja da li glavni, dopunski i uprošćeni rudarski projekti odgovaraju
standardima i propisanim mjerama zaštite na radu;
- izrada šestomjesečnog izvještaja o stanju zaštite na radu, zaštite voda i životne sredine i dostava
na razmatranje nadležnoj rudarskoj inspekciji i nadležnim organima u preduzeću;
- da vodi podatke o vrstama i količinama opasnih i štetnih materija, koje se koriste u vršenju
djelatnosti, odnosno da vodi podatke o vrstama i količinama opasnih, štetnih i i otpadnih materija
koje se ispuštaju ili odlažu u životnu sredinu;
- učestvuje u pripremi akta o procjeni rizika;
- organizuje preventivna i periodična ispitivanja uslova radne sredine;
- organizuje preventivne i periodične preglede i ispitivanja sredstava za rad i sredstava i opreme za
ličnu zaštitu radnika;
- priprema i sprovodi osposobljavanje radnika za bezbjedan i zdsrav rad;
- priprema upustva za bezbjedan rad i kontroliše njihovu primjenu;
- zabranjuje rad na radnom mjestu ili upotrebu sredstava za rad i sredstava i opreme za ličnu zaštitu
na radu, u slučaju kada utvrdi neposrednu opasnost po život ili zdravlje radnika;
- sarađuje i koordinira rad sa službom medicine rada o svim pitanjima u oblasti zaštite i zdravlja na
radu;
- vršenje i drugih poslova i ovlašćenja koja su joj data opštim aktom preduzeća.
PODACI O SREDSTVIMA I OPREMI ZA LIČNU ZAŠTITU

Sektor proizvodnje-Služba za održavanjei servis mehanizacije

Tabela 1-Sredstva i oprema za ličnu zaštitu

Kombinezon radni
Futrovano odijelo

Čizme futrovane

Naočale zaštitne
Rukavice radne
Čizme gumene
Cipele duboke
Radno odijelo

Šljem zaštitni
Zimska jakna
Kišno odijelo
Radni mantil

Antifoni
Prsluk
Naziv radnog mjesta

Direktor 1 1

Knjigovođa

Vozač utovarivača na
2 2 2 2 2 2 2
drobilici

Radnik na drobilici 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2

Radnik na trakastim
6 6 6 6 6 6 6 6 6
transporterima

Radnik na pneumatskoj
4 4 4 4 4 4 4 4 4
taložnici

Bravar 3 3 3 3 3 3

Pomoćni radnik 5 5 5 5 5 5 5 5

Radnik na mašinama za
10 10 10 10 10 10 10 10 10
iskop

Vozač dampera 7 7 7 7 7
Opis radnog prostora i poslova:
Direktor
Radno mjesto kancelarija, ali i učestvuje u proizvodnom procesu. Uloga u firmi mu je:
- Vodi i organizuje poslovanje firme.
- samostalno donosi odluke i odgovoran je za zakonitosti rada rudnika,
-odlučuje o nabavci rezervnih delova za potrebe proizvodnog pogona,
-vodi računa o ispravnosti mašina, uređaja i opreme
- daje radne naloge,
Knjigovođa
Radno mjesto kancelarija, ne učestvuje u proizvodnom procesu. Zadatak mu je vođenje knjiga za firmu.
Vozač utovarivača na drobilici
Radno mjesto mu je proizvodni pogon. Radni zadatak mu je utovar rude u drobilicu.
Radnik na drobilici
Radno mjesto mu je proizvodni pogon. Radni zadatak mi je da prati rad drobilice i da u slučaju prosipanja
rude očisti prosuti materijal.
Radnika na trakastim transporterima
Radno mjesto mu je proizvidni pogon. Radni zadatak mu je da prati rad i održava trake i da u slučaju
prosipanja rude očisti prosuti materijal.
Radnik na pneumatskij taložnici
Radno mjesto mu je proizvodni pogon. Radni zadatak mu je da opslužuje pneumatsku taložnicu i i pumpe
potrebe za njen rad.
Bravar
Radno mjesto mu je proizvodni pogon. Zadatak mu je da održava i popravlja sve mehaničke dijelove u
postrojenju.
Pomoćni radnik
Radno mjesto mu je proizvodni pogon. Ima zaduženja da ispomaže sva radna mjesta gdje je to potrebno.
Radnik na mašinama za iskop
Radno mjesto mu je površiski kop. Zadatak mu je da vrši iskop rude.
Vozač dampera
Zadatak mu je da prevozi rudu od mjesta iskopa do postrojenja za separaciju.
 PREPOZNAVANJE I UTVRĐIVANJE OPASNOSTI I ŠTETNOSTI NA
RADNOM MJESTU I RADNOJ SREDINI

Važeći stručni nalazi o izvršenim pregledima i ispitivanjima za rad

Sve mašine i oprema neophodne za izradu proizvoda zadovoljava propise i standarde.

Važeći stručni nalazi o izvršenim ispitivanjima uslova radne sredine

Na osnovu stručnih ispitivanja dobili smo stručni nalaz koji pokazuje da uslovi za rad zadovoljavaju.

Izvještaj o prethodnim i periodičnim lokalnim pregledima zaposlenih

Zaposleni si radili sistematski pregled i rezultati pregleda su pokazali da zaposleni nemaju nikakvih
zdrastvenih problema.

Podaci o povredama na radu, profesionalnim bolestima i oboljelim u vezi sa

radom
U prethodnom periodu nije bilo ozbiljnih povreda na radu, a ni oboljenja.

Inspekcijski nalazi o izvršenom nadzoru

Inspekcija redovno sprovodi svoje aktivnosti i firma uredno dobija nalaz o izvršenom nadzoru.
 PROCJENA RIZIKA U ODNOSU NA OPASNOST I ŠTETNOSTI

Metoda kojom se vrši procjena rizika jeste metoda „METODA 5 x 5“

Osnovna definicija rizika je da je on kombinacija vjerovatnoće i posljedica opasnog događaja.
Rizik (R)
Proizvod vjerovatnoće (P)
Posljedica (D)

PROCJENA RIZIKA NA RADNOM MJESTU I U RADNOJ SREDINI

MATRICA RIZIKA
VJEROVATNOĆA POJAVE AKCIDENTA
P
OPŠTA PROCEDURA Vrlo mala Mala Mogućdogađaj Vrlovelika Sigurandogađaj
R=P∙D
Nivo

1 2 3 4 5

POSLJEDICA 1 1 2 3 4 5
AKCIDENTA Zanemarljivo

Malo 2 2 4 6 8 10

Srednje 3 3 6 9 12 15

Ozbiljno 4 4 8 12 16 20

Kritično 5 5 10 15 20 25
Ukupnaocjena NIVO RIZIKA AKCIJA
R=PxD
1-5 NEZNATAN Ne zahtjeva se nikakvaakcija
Nemapotrebezadodatnimaktivnostimanaupravljanjuoperacijom. Može se
razmotritiekonomskiisplativijerješenjeiliunaprijedbezdodatnihulaganja.
6-10 DOPUSTIV
Potrebno je pratitisituaciju, kako bi posjedovaliinformacije o
sprovođenjupropisanihaktivnosti.
Potrebno je planiratimjerekako bi se smanjiorizik, moraju se
utvrditiodgovornostirukovodstvakako bi
troškoviprevencijebilipažljivoplanirani I ograničeni do izvjesnognivoa.
11-15 UMJEREN Potrebno je definisatirokzasprovođenjeunapređenja.
Kodonihdogađajakodkojihmogunastupitiizuzetniopasneposljedicepotrebno
je dodatnoprovjeritivjerovatnoćunastankatakvogdogađajakako bi se
definisaopotrebannivoaktivnostinaublažavanjurizika.
Potrebna he brzareakcijaodstranenajvišegrukovodstva.
Mogubitipotrebnaznatnasredstvakako bi se riziksmanjio. Ako se
16-20 ZNATAN
rizikodnosinavećzapočeteaktivnosti ,potrebno je
preduzetihitneakcijenasmanjenjunivoarizika.
Aktivnost ne smijebitinizapočeteninastavljenja, svedok se nivorizika ne
smanji. Akon
21-25 NEDOPUSTIV
iulaganjemneograničenihsredstavanijemogućesmanjitinivorizika,
aktivnostmoraostatizabranjenja.

VJEROVATNOĆA POJAVLJIVANJA POVREDA I BOLESTI

Ekstremno rijedak događaj Ocjena 1

Rijedak događaj Ocjena 2

Moguć događaj Ocjena 3

Čest događaj Ocjena 4

Izuzetno čest događaj Ocjena 5

TEŽINA POVREDE I BOLESTI

Događajkojimože da izazoveneznatnepovrede, oštećenjailigubitke(

Ocjena 1
ogrebotine, nagnječenja, posjekotine, razderotinei sl. )
Događajkojiutičenazdravljeljudiibezbijednostnaraduikojimožedovesti
di oštećenjailigubitka
(kontuzijemekihtkiva, uganuća I iščašenja, opekotine I i II
Ocjena 2
stepenanamalojpovrđinikože,
prelomimanjihkostijubezpotrebezaimobilizaciju,
lakšaprivremenaoboljenja)
Događajkojidovodi do narušavanjazdravlja I povredakoje ne dovode
u pitanječovjekovživotilioštečenja I drugihubitakakoje je
mogućeuglavnomnadoknaditi (opekotine I i II
Ocjena 3
stepenanavećojpovršinikože,
zatvoreniprelomkostijubezdislokacijesaniranimobilizacijom,
težaprivremenaoboljenja)
Događajikojidovodi do ozbiljnognarušsavanjazdravlja, povrede,
oštećenjailidrugihgubitakakoje je mogućedjelomičnonadoknaditi
Ocjena 4
(gubitakoka, čulasluha, težeopekotinekojezahvataju vise od 10%
površinekože, gubitakekstremiteta, trajnaoboljenja)
Događaji koji dovode do smrti ili povrede vise lica istovremeno od
Ocjena 5
istog uzroka
Opasnosti i štetnosti grupišu se u zavisnosti od njihove vrste i prirode:
Opasnosti se grupišu u:
 Mehaničke opasnosti, koje se pojavljuju korišćenjem opreme za rad, kao što su:
-nedovoljna bezbjednost zbog rotirajućih ili pokretnih dijelova,
-slobodno kretanje dijelova ili materijala koji mogu nanijeti povredu zaposlenom,
-unutrašnji transport i kretanje radnih mašina ili vozila, kao i pomijeranja određene opreme za rad,
-korišćenje opasnih sredstava za rad, koja mogu proizvesti eksplozije ili požar,
-nemogućnost ili ograničenost pravovremenog uklanjanja sa mjesta rada, izloženost zatvaranju, mehaničkom
udaru, pokalapanju, i sl.,
-drugi faktori koji mogu da se pojave kao mehanički izvori opasnosti;
 Opasnosti koje se pojavljuju u vezi sa karakteristikama radnog mjesta, kao što su:
-opasne površine (podovi i sve vrste gazišta, površine sa kojima zaposleni dolazi u dodir, a koje imaju oštre
ivice- rubove, šiljke, grube površine, izbočene dijelove i sl.),
-rad na visini ili u dubini, u smislu propisa o bezbjednosti i zdravlju na radu,
-rad u skučenom, ograničenom ili opasnom prostoru( između dva ili više fiksiranih dijelova, između
pokretnih dijelova ili vozila, rad u zatvorenom prostoru koji je nedovoljno osvijetljen ili provjetravan, i sl.),
-mogućnost klizanja ili spoticanja( mokre ili klizave površine),
-fizička nestabilnost radnog mjesta,
-moguće posljedice ili smetnje usljed obavezne upotrebe sredstava ili opreme za ličnu zaštitu na radu,
-uticaji usljed obavljanja procesa rada korišćenjem neodgovarajućih ili neprilagođenih metoda rada,
-druge opasnosi koje se mogu pojaviti u vezi sa karakteristikama radnog mjesta i načinom rada( korišćenje
sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu koja opterećuje zaposlenog i sl.);
 Opasnosti koje se pojavljuju korišćenjem električne energije, kao što su:
-opasnost od direktnog dodira sa dijelovima električne instalacije i opreme pod naponom,
-opasnost od indirektnog dodira,
-opasnost od toplotnog dejstva koje razvijaju električna oprema i instalacije( pregrijavanje, požar,
eksplozija, električni luk ili varničenje, i dr.),
-opasnosti usljed udara groma i posljedica atmosferskog pražnjenja,
-opasnost od štetnog uticaja elektrostatičkog naelektrisanja,
-druge opasnosti koje se mogu pojaviti u vezi sa korišćenjem električne energije.

Štetnosti se grupišu u:
 Štetnosti koje nastaju ili se pojavljuju u procesu rada, kao što su
-hemijske štetnosti( udisanjek gušenje, unošenje u organizam, prodor u tijelo kroz kožu, opekotine, trovanje
i sl.),
-biološke štetnosti (infekcije, izlaganje mikroorganizmima i alergentima),
-štetni uticaji mikroklime (visoka temperatura, niska temperatura, vlažnost vazduha, brzina strujanja
vazduha),
-neodgovarajuća – nedovoljna osvjetljenost,
-štetni uticaji zračenja (toplotnog, jonizujućeg ii nejonizujućeg, laserskog, ultrazvučnog9,
-štetni klimatski uticaji (rad na otvorenom),
-štetnosti koje nastaju korišćenjem opasnih materija u proizvodnji, transportu, pakovanju, skladištenju ili
uništavanju,
-druge štetnosti koje se pojavljuju u radnom procesu a koje mogu da budu uzrok povrede na radu
zaposlenog, profesionalnog oboljenja ili oboljenja u vezi sa radom.
 Štetnosti koje proističu iz psihičkih i psihofizičkih napora koji se uzročno vezuju za radno mjesto i
poslove koje zaposleni obavlja, kao što su:
-napori ili tjelesna naprezanja (ručno prenošenje tereta, guranje ili vučenje tereta, razne dugotrajne povećane
tjelesne aktivnosti i sl.),
-nefiziološki položaj tijela (dugotrajno stajanje, sjedenje, čučanje, klečanje i sl.),
-napori pri obavljanju određenih poslova koji prouzrokuju psihološka opterećenja (stres, monotonija i sl.),
-odgovornosti u primanju i prenošenju informacija, korišćenje odgovarajućeg znanja i sposobnosti,
odgovornost u pravilima ponašanja, odgovornost za brze izmjene radnih procedura, intenzitet u radu,
prostorna uslovljenost radnog mjesta, konfliktne situacije, rad sa strankama i novcem, nedovoljna motivacija
za rad, odgovornost u rukovođenju i sl,
-štetnosti vezane za organizaciju rada, kao što su (rad duži od punog radnog vremena (prekovremeni rad),
rad u smjenama, skraćeno radno vrijeme, rad noću, pripravnost za slučaj intervencija i sl.);
 Ostale štetnosti koje se pojavljuju na radnim mjestimam, kao što su:
-štetnosti koje prouzrokuju druga lica (nasiljle prema licima koja rade na šalterima, lica na obezbjeđenju i
sl.),
-rad sa životinjama,
-rad u atmosferi sa viskokim ili niskim pritiskom,
-rad u blizini vode ili ispod površine vode,
-ostale opasnosti, odnosno štetnosti.

Prateći navedenu podjelu opasnosti i štetnosti su razvrstane tabelarno u okviru svakog radnog mjesta. Za
svaku utvrđenu opasnost i štetnost je procijenjen rizik.
Za svako radno mjesto su utvrđeni poslovi koji se obavljaju kao i uslov na radu u ranoj okolini. Posmatran je
i obim posla kao i broj izvršilaca da bi se utvrdilo da li su zaposleni preopterećeni poslom.
 1.Radno mjesto: Direktor

Podaci o radnom mjestu

1. Šifra radnog mjesta 00001

2. Stepen stručne spreme VSS
3. Vrsta stručne spreme Rudarska, tehnička
4. Neposredni rukovodilac /
5. Posebni zahtjevi 1 godina radnog iskustva u struci
6. Obuke /
7. Ljekarski pregledi Prilikom zapošljavanja
8. Radno vrijeme 07:00 – 15:00

Opis radnog procesa i sredstava za rad

Opis posla
Donosi odluke koje se tiču organizacije i rukovođenja procesom rada u kojima se odlučuje o bezbjednosti
i zdravlju na radu. Daje radne naloge izvršiocima poslova, uputsta za proizvodnju, odlučuje o disciplinskoj
odgovornosti zaposlenih.Nadgleda proizvodnju. Daje mišljenje o doprinosu radnika na radu. Donosi plan
korišćenja godišnjih odmora.

Oprema za rad koja se koristi:

Računar, telefon
Sirovine i materijali koji se koriste u procesu rada:
Kancelarijski materijal
Opis sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu
-

Organizacija rada

Izvršioci na radnom mjestu

Broj izvršilaca Muškaraca Žena
1 1
Lokacija radnog mjesta
Lokacija Procenat radnog vremena
Kancelarija i teren po 100%
potrebi

Lista opasnosti i štetnosi na radnom mjestu:

Lista opasnosti na random mjestu

Šifra NAZIV OPASNOSTI
MEHANIČKE OPASNOSTI
06 Učešće u saobraćaju,
OPASNOSTI KOJE SE POJAVLJUJU U VEZI SA KARAKTERISTIKAMA
RADNOG MJESTA
10 Mogućnost klizanja ili spoticanja prilikom kretanja u random prostoru, povrede tokom
obilazka pogona
OPASNOSTI KOJI SE POJAVLJUJU KORIŠĆENJEM ELEKTRIČNE ENERGIJE
16 Opasnost od indirektnog dodira
Lista štetnosti na random mjestu
Šifra NAZIV ŠTETNOSTI
ŠTETNOSTI KOJE NASTAJU U PROCESU RADA

ŠTETNOSTI KOJE PROISTIČU IZ PSIHIČKIH I PSIHOFIZILOŠKIH NAPORA

31 Nefiziološki položaj tijela (dugotrajno stajanje, sjedenje)
32 Korišćenje odgovarajućeg znanja I sposobnosti
33 Rad sa strankama, odgovornost u rukovođenju
ŠTETNOSTI VEZANE ZA ORGANIZACIJU RADA
34 Prekovremeni rad po potrebi

OPASNOSTI IZVORI PRIMIJENJENE

KOREKTIVNE
I OPASNOSTI I MJERE P D R
MJERE
ŠTETNOSTI ŠTETNOSI ZAŠTITE

MEHANIČKE OPASNOSTI

Učešće u Opasnosti od Redovna 1 5 5 Pridržavati se

saobraćaju saobraćajne provjera propisanih mjera
nezgode tehničke bezbijednosti u
ispravnosti saobraćaju.
vozila

OPASNOSTI KOJE SE POJAVLJUJU U VEZI SA KARAKTERISTIKAMA RADNOG MJESTA

Opasnosti od Kretanje u radnom Redovno 2 2 4 Pažnja pri

saplitanja, prostoru održavanje kretanju, redovno
pada radnog prostora održavanje radnog
prostora.

OPASNOSTI KOJE SE POJAVLJUJU KORIŠTENJEM ELEKTRIČNE ENERGIJE

Opasnost od Dodir sa / 1 5 5 Periodnična

indirektnog instalacijama I provjera
dodira- opremom koja u ispravnosti
strujnog slucajnu kvara električne I
udara može doći pod gromobranske
napon instalacije od
strane ovlašćene
istalacije.

ŠTETNOSTI KOJE NASTAJU ILI SE POJAVLJUJU U PROCESU RADA

ŠTETNOSTI KOJE PROISTIČU IZ PSIHIČKIH I PSIHOFIZIOLOŠKIH NAPORA

Nefiziloški Napori usljed / 3 2 6 Realizacija posla

položaj tijela dugog stajanja takva da ostane
dovoljno vremena
za odmor
Psihološki Rad sa strankama / 4 2 8 Realizacija poslije
napor lično i telefonom takva da ostane
dovoljno vremena
Odgovornost Odgovornost u / 4 3 12 za odmor
rukovođenju

ŠTETNOSTI VEZANE ZA ORGANIZACIJU RADA

Zamor Prekovremeni rad / 3 2 6 Organizacija posla

po potrebi takva da ostane
dovoljno vremena
za odmor.

P- VJEROVATNOĆA POJAVLJIVANJA POVREDE I BOLESTI

D- TEŽINA POVREDE I BOLESTI
R- RIZIK
RIZIK: 1-5 6-10 11-15 16-20 21-25
NEZNATAN DOPUSTIV UMJEREN ZNATAN NEDOPUSTIV

Utvrđivanje načina i mjera za otklanjanje, snimanje ili sprečvanje rizika:

1. Pridržavati se propisanih mjera bezbijednosti u saobraćaju.

2. Pažnja pri kretanju, redovno uklanjanje suvišnih stvari iz radnog prostora kako ne bi došlo do saplitanja.
3. Periodična provjera ispravnosti električne I gromobranske instalacije I opreme za rad od strane ovlašćene
instalacije.
4. Obezbijediti dovoljnu količinu osvježavajućih bezalkoholnih napitaka.
5. Ergonomski projektovano radon mjesto, u slučaju potrebe korišćenja naočara pri radu sa računarom.
6. Organizacija posla tako da ostrane dovoljno vremena za odmor zaposlenog, poželjan je aktivan odmor.

Zaključak
 2.Radno mjesto: Knjigovođa

Podaci o radnom mjestu

1. Šifra radnog mjesta 00002

2. Stepen stručne spreme VSS
3. Vrsta stručne spreme Ekonomska, tehnička
4. Neposredni rukovodilac /
5. Posebni zahtjevi 1 godina radnog iskustva u struci
6. Obuke /
7. Ljekarski pregledi Prilikom zapošljavanja
8. Radno vrijeme 07:00 – 15:00

Opis radnog procesa i sredstava za rad

Opis posla
Izrađuje finansijske izvještaje, vodi poslovne knjige i održava baze podataka u kompjuterima koje služe za
planiranje i analizu poslovanja. On je zadužen za prihode, rashode i obračun finansijskog rezultata preduzeća. Od
izvještaja, vodi računa o sledećem: obračuni plata, putnih naloga, dugovanja dobavljačima i potraživanja od kupaca,
obračuni poreskih rashoda, bolovanja i sl.

Oprema za rad koja se koristi:

Računar, telefon
Sirovine i materijali koji se koriste u procesu rada:
Kancelarijski materijal
Opis sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu
-

Organizacija rada

Izvršioci na radnom mjestu

Broj izvršilaca Muškaraca Žena
1 1
Lokacija radnog mjesta
Lokacija Procenat radnog vremena
Kancelarija i teren po 100%
potrebi

Lista opasnosti i štetnosi na radnom mjestu:

Lista opasnosti na random mjestu

Šifra NAZIV OPASNOSTI
MEHANIČKE OPASNOSTI
06 Učešće u saobraćaju,
OPASNOSTI KOJE SE POJAVLJUJU U VEZI SA KARAKTERISTIKAMA
RADNOG MJESTA
10 Mogućnost klizanja ili spoticanja prilikom kretanja u random prostoru, povrede tokom
obilazka pogona
OPASNOSTI KOJI SE POJAVLJUJU KORIŠĆENJEM ELEKTRIČNE ENERGIJE
16 Opasnost od indirektnog dodira
Lista štetnosti na random mjestu
Šifra NAZIV ŠTETNOSTI
ŠTETNOSTI KOJE NASTAJU U PROCESU RADA

ŠTETNOSTI KOJE PROISTIČU IZ PSIHIČKIH I PSIHOFIZILOŠKIH NAPORA

31 Nefiziološki položaj tijela (dugotrajno stajanje, sjedenje)
32 Korišćenje odgovarajućeg znanja I sposobnosti
33 Rad sa strankama, odgovornost u rukovođenju
ŠTETNOSTI VEZANE ZA ORGANIZACIJU RADA
34 Prekovremeni rad po potrebi

OPASNOSTI IZVORI PRIMIJENJENE

KOREKTIVNE
I OPASNOSTI I MJERE P D R
MJERE
ŠTETNOSTI ŠTETNOSI ZAŠTITE

MEHANIČKE OPASNOSTI

Učešće u Opasnosti od Redovna 1 5 5 Pridržavati se

saobraćaju saobraćajne provjera propisanih mjera
nezgode tehničke bezbijednosti u
ispravnosti saobraćaju.
vozila

OPASNOSTI KOJE SE POJAVLJUJU U VEZI SA KARAKTERISTIKAMA RADNOG MJESTA

Opasnosti od Kretanje u radnom Redovno 2 2 4 Pažnja pri

saplitanja, prostoru održavanje kretanju, redovno
pada radnog prostora održavanje radnog
prostora.

OPASNOSTI KOJE SE POJAVLJUJU KORIŠTENJEM ELEKTRIČNE ENERGIJE

Opasnost od Dodir sa / 1 5 5 Periodnična

indirektnog instalacijama I provjera
dodira- opremom koja u ispravnosti
strujnog slucajnu kvara električne I
udara može doći pod gromobranske
napon instalacije od
strane ovlašćene
istalacije.

ŠTETNOSTI KOJE NASTAJU ILI SE POJAVLJUJU U PROCESU RADA

ŠTETNOSTI KOJE PROISTIČU IZ PSIHIČKIH I PSIHOFIZIOLOŠKIH NAPORA

Nefiziloški Napori usljed / 3 2 6 Realizacija posla

položaj tijela dugog stajanja takva da ostane
dovoljno vremena
za odmor
Psihološki Rad sa strankama / 4 2 8 Realizacija poslije
napor lično i telefonom takva da ostane
dovoljno vremena
Odgovornost Odgovornost u / 4 3 12 za odmor
rukovođenju

ŠTETNOSTI VEZANE ZA ORGANIZACIJU RADA

Zamor Prekovremeni rad / 3 2 6 Organizacija posla

po potrebi takva da ostane
dovoljno vremena
za odmor.

P- VJEROVATNOĆA POJAVLJIVANJA POVREDE I BOLESTI

D- TEŽINA POVREDE I BOLESTI
R- RIZIK
RIZIK: 1-5 6-10 11-15 16-20 21-25
NEZNATAN DOPUSTIV UMJEREN ZNATAN NEDOPUSTIV

Utvrđivanje načina i mjera za otklanjanje, snimanje ili sprečvanje rizika:

1. Pridržavati se propisanih mjera bezbijednosti u saobraćaju.

2. Pažnja pri kretanju, redovno uklanjanje suvišnih stvari iz radnog prostora kako ne bi došlo do saplitanja.
3. Periodična provjera ispravnosti električne I gromobranske instalacije I opreme za rad od strane ovlašćene
instalacije.
4. Obezbijediti dovoljnu količinu osvježavajućih bezalkoholnih napitaka.
5. Ergonomski projektovano radon mjesto, u slučaju potrebe korišćenja naočara pri radu sa računarom.
6. Organizacija posla tako da ostrane dovoljno vremena za odmor zaposlenog, poželjan je aktivan odmor.

Zaključak