Područje prehrane i prevencije bolesti puno je nestručnih savjeta koji svakodnevno zbunjuju ljude diljem

svijeta jer danas ne vrijede savjeti od jučer, a neizvjesno je hoće li sutra smisliti nešto treće.

Stoga je nutricionist Kris Gunnars u Business Insideru analizirao niz takvih savjeta i sastavio listu najvećih
laži, zabluda i mitova o masnoćama i kolesterolu koje nam se godinama serviraju. Zbog toga je narušeno
zdravlje milijuna ljudi diljem svijeta, iako ni za jedan od tih savjeta nema ozbiljnih znanstvenih dokaza.

Stoga, ako imate grižnju savjesti jer ste se proteklih blagdanskih dana prekomjerno “zamastili” pečenjem
ili teškom tortom u koju ide pola kilograma maslaca i 24 jaja, pročitajte njegovu listu.

1. Prehrana siromašna mastima optimalna je za ljude

Prisjetimo se 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća, kad su mnogi znanstvenici vjerovali da su zasićene
masnoće glavni uzrok bolesti srca jer su podizale razinu lošeg kolesterola u krvi.

Ta je ideja bila kamen temeljac nemasne dijete, a kad su tome dodani rezultati nekoliko loših studija i
pogrešnih političkih odluka, popularna dijeta osvojila je kasnih 70-ih milijune Amerikanaca koji su postali
sudionici najvećeg nekontroliranog eksperimenta u povijesti, zbog čijih posljedica i danas trpe jer
epidemija pretilosti koja je tada počela još traje, a uslijedila je i epidemija dijabetesa.

Zbog preporuke da smanje unos masnoća, ljudi su počeli jesti manje zdravih namirnica poput mesa,
maslaca i jaja, a više prerađenu hranu s visokim udjelom šećera i rafiniranih ugljikohidrata.

2. Hrana bogata kolesterolom je štetna

Nutricionisti su imali zapažen uspjeh i u demoniziranju jaja. To je vjerojatno najgori primjer kako se
jedna od najzdravijih i nutritivno najvrjednijih namirnica svijeta može pretvoriti u najnepoželjniju.
Razmislite samo o činjenici da su hranjive tvari u jajetu dovoljne da se iz jedne oplođene stanice razvije
cijelo pile.

Nutricionisti su vjerovali da jaja zbog visokog sadržaja kolesterola uzrokuju bolesti srca. Međutim,
istraživanja zapravo pokazuju da kolesterol u prehrani ne povećava “loš” kolesterol u krvi. Pri tome je
zanemareno da su vitamini, minerali i druge hranjive tvari koje se nalaze u žumanjku iznimno važni za
zdravlje očiju i mozga, a nutricionisti su savjetovali da se žumanjak izbjegava.

3. Ukupni i LDL kolesterol pokazatelji su rizika od srčanog udara

Jedna od najvećih pogrešaka u modernoj medicini odnosi se na fokusiranje na vrijednosti ukupnog i LDL
kolesterola u krvi kao pokazatelja rizika od srčanog udara. Naime, istina je da su povišene razine
povezane s povećanim rizikom, ali cijela je slika puno složenija.

Ukupni kolesterol zapravo uključuje i HDL (“dobri”) kolesterol, pa LDL (“loši”) kolesterol ima više
podtipova, različite gustoće čestica, od kojih su male povezane s bolestima srca, a velike nisu... Ukratko,
istraživanja pokazuju da su zapravo ukupni i LDL kolesterol slab pokazatelj rizika u odnosu na druge
markere, kao što su trigliceridi.
Jedno je istraživanje provedeno na 231.986 pacijenata koji su se u bolnici liječili zbog bolesti srca, a pola
njih zapravo je imala normalnu razinu LDL kolesterola!

Studije su pokazale da visok kolesterol može imati i zaštitnu ulogu te čak kod starijih osoba smanjiti rizik
od srčanih bolesti. Preniske vrijednosti mogu biti povezane s povećanim rizikom od smrti od drugih
uzroka, kao što su rak i samoubojstva.

4. Prerađena ulja iz sjemenki i biljna ulja su zdrava

Zbog nekog vrlo čudnog razloga, obrađena sjemena i biljna ulja postala su “zdrava hrana”. Ljudi su ih
počeli koristiti i konzumirati prije stotinjak godina jer do tada nije postojala tehnologija njihove prerade.
Ipak, prehrambeni “genijalci” shvatili su da su ona vrlo zdrava za ljude i sigurno bolja od “opasnih
zasićenih masti”.

Takva ulja, koje uključuju ona od soje, kukuruza i pamukova sjemena, vrlo su bogata omega-6 višestruko
nezasićenim masnim kiselinama, koje su štetne i mogu izazvati upale.

Ova su ulja preporučivale mnoge organizacije za zaštitu zdravlja, što je odličan primjer kako nas slijepo
prakticiranje nutricionističkih mudrosti može prerano otjerati u grob, ilustriraju na portalu Authority
Nutrition.

5. Zasićene masnoće podižu loš kolesterol

I rat protiv zasićenih masnoća je izgubljen jer se temeljio na lošim studijama, koje su onda postale javna
politika s katastrofalnim posljedicama.

No, najgore je to što vlade i zdravstvene organizacije još uvijek nisu promijenile svoje stavove, unatoč
tome što je u nekoliko posljednjih godina čak 21 studija dokazala (među kojima i jedna u koju je bilo
uključeno 347.747 sudionika) da ne postoji dokaz da zasićene masti povećavaju rizik od srčanih bolesti.

6. Zasićene masti i trans-masti su slične

Trans-masti su nezasićene masnoće koje su kemijski modificirane da budu čvršće i imaju dulji rok
trajanja, a poznate su kao djelomično hidrogenirane masti. Proces proizvodnje je odvratan, a uključuje
visoki tlak, visoku temperaturu, metalni katalizator i vodik, pa je pitanje kako je netko mogao misliti da
će ovako dobivene masti biti pogodne za prehranu ljudi.

Na žalost, neke od glavnih zdravstvenih organizacija počele su zbunjivati ljude grupiranjem trans-masti i
zasićene masti u istu kategoriju nazivajući ih “lošim mastima”.

Jer dok su zasićene masnoće potpuno bezopasne, to ne vrijedi i za trans-masti, koje su otrovne i mogu
izazvati otpornost na inzulin i zn povećavaju rizik od bolesti srca.
7. Konzumacija masti deblja i opasna je

Mast je ona fina mekana podloga ispod naše kože zbog koje izgledamo mekano i svježe. Zato je
konzumiranje masnoće važno da bismo to održali.

Dakle, vi ste ono što jedete, iako sve nije tako jednostavno, podsjećaju iz Authority Nutritiona. Iako
masti imaju više kalorija po gramu u usporedbi s proteinima i ugljikohidratima, namirnice s visokim
udjelom masti vrlo su zasitne i teško ćemo se od njih prejesti.

8. Obrađeni margarin je bolji od prirodnog maslaca

U sklopu rata protiv zasićenih masti, i maslac je postao nezdrava hrana, pa je to bila prilika za
proizvođače da kreiraju njegovu repliku – margarin.

Većina margarina sadrže velike količine prerađenih biljnih ulja i trans-masti koje se dodaju u mješavinu.
Teško je zamisliti kako netko može vjerovati da je takav tvornički obrađen proizvod zdraviji od maslaca,
koji je posve prirodan i ljudi su ga jeli stoljećima.

9. Obrađene nemasne namirnice su zdravije

Kada su savjeti o smanjivanju masnoća kulminirali, proizvođači hrane uklonili su masnoće iz nekih svojih
proizvoda. No, time je nastao veliki problem jer je prirodna hrana bez masti izgubila dobar okus. Onda su
se dosjetili i dodali hrpu šećera kao nadoknadu za nestalu mast.

Zato je većina “nemasne” hrane postala prebogata šećerom i to je čini štetnom. Ako hrana ima “niske
masnoće”, ili je “dijetalna” ili “light”, onda ćete na etiketi sastojaka vjerojatno naći šećer, kukuruzni sirup
i razne umjetne spojeve.