8.

DIGITALIZACIJA, ČETVRTA INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA I

TELEKOMUNIKACIJE

1.Uvod
„Industrija 4,0“, ili četvrta industrijska revolucija značajno će uticati na kvalitet
života većine građana cijelog svijeta, u kontinuitetu mjenjati našu svakodnevnicu a u
potpunosti promjeniti našu budućnost.

Ovaj pojam rođen je u projektu visokotehnološke strategije Njemačke vlade, kojim se

promoviše informatizacija procesa proizvodnje i procesa pružanja usluga. Pojam
„Industrija 4.0 ili četvrta industrijska revolucija“ prvi put je pretstavljen 2011.
godine,na sajmu u Hannoveru.

U oktobru 2012. Godine, Radna grupa za industriju 4.0 pretstavlja niz preporuka za
Njemačku saveznu vladu vezanih za pitanja implementacije industrije 4,0 ili četvrte
industrijske revolucije.

Pored jasnih Preporuka Radna grupa nije dala univerzalnu definiciju, ovog pojma, i
slobodno možemo reći da ista još ne postoji. Međutim jasno je da je Industrija 4,0 ili
četvrta industrijska revolucija , pojam koji karakteriše digitalno doba, ili bolje rečeno ,
bit će obilježen kao digitalna revolucija.

Ovaj pojam zasniva se na predhodnim industrijskim revolucijama koje su na

revolucionaran način mjenjale načine proizvodnje proizvoda i procese pružanja
usluga. Ukratko ćemo izložiti šta su nam donjele predhodne industrijske revolucije:

Prva industrijska revolucija počela je koncem 18 vijeka u Engleskoj, pokrenuta je

pronalaskom parne mašine. Rezultat primjene parnih mašina označio je prelazak sa
ručne prozvodnje na mašinsku a naročito je uticao na razvoj tekstine i industrije
proizvoda od metala. Zahvaljujući željeznici i brodovima na parni pogon putovalo se
brže,lakše i sigurnije, a dominantno poljoprivredna i seoska društva postajala su
industrijska i urbana.

Druga ili Tehnološka industrijska revolucija nastala je u periodu od 1870. i 1914.

Godine. Ovaj period obilježile su pronalazak električne energije i masovna
proizvodnja. Razvoj željeznici donio je novu fazu globalizacije, a u Fordovim
pogonoma prvi put je počelo korištenje linijske proizvodnje.

Treća ili Digitalna industrijska revolucija počela je krajem šezdesetih godina prošlog
vijeka, ova revolucija donjele je razvoj koji je omogućio napredak u proizvodnji od
analogne elektronike i mehaničkih uređaja, do digitalne tehnologije koju koristimo
danas i koja je unaprijedila kvalitet života ljudi rješavajući mnoge probleme običnog

1
čovjeka. Ova revolucija je na efikasan način spajala različite oblasti ljudskog
djelovanja i generirala razvoj visokih tehnologija u svim oblastima ljudskog života.

Četvrta industrijska revolucija će do maksimuma doprinjeti 100% primjeni IKT

tehnologija u cijelom svijetu u svim oblastima života i rada ljudi, donjeti kvantne
kompjutere, nanotehnologiju,vještačku inteligenciju i robotiku.

Prve tri industrijske revolucije dokazale su da tehničke inovacije u nekim područjima

ukidaju radna mjesta i zatvaraju fabrike, ali istovremeno, nova naučna otkriča
stvaraju nove potrebe koje traže nove proizvode, što u konačnici otvara nova radna
mjesta i nove fabrike.

Da li se prepasti otvorene prijetnje gubitka postojećih radnih mjesta, sa maksimalno

zabrinjavajućim brojem postojećih nezaposlenih raznih struka, ili četvrtu industrijsku
revolucija shvatit i prihvatit kao jedinu šansu da nadoknadimo zaostajanje u ovoj
oblasti i priključimomo se razvijenim zemnljama?

Odgovor bi trebao biti jasan, da trebamo i moramo jer samo na ovaj način možemo
biti dio rješenja a ne dio problema u bližem okruženju, jer su lideri Slovenije,
Hrvatrske a odnedavno i Srbije ovo prihvatili kao generator promjena koje će ih
odvesti u društvo razvijenih.

Ovakvo opredjeljenje potvrđeno je na neformalnom sastanku premjera zemalja

zapadnog Balkana,održanog u augusta ove godine na kojem je prisustvovao i
premjer Bosne i Hercegovine. Na ovom sastanku jasno je naglašena važnost
digitalne transformacije društva i ekonomije, svake zemlje, koja želi postati dijelom
razvijene evropske i svjetske zajednice.

2.DIGITALIZACIJA

Tehnički pojam Digitalizacije pretstavlja proces prevođenja jednog objekta: dokume-

ta, slike, zvuka, signala,(obično analognog) koji ga konvertuju u binarni kod, to jest u
digitalni oblik.

Digitalizacija se¸takođe kao termin koristi i da opiše proces popunjavanja različitih

baza sa fajlovima ili podacima.

Pored ovih uglavnom tehničkih definicija, pojam Digitalizacija se sve više koristi
kao termin koji na metaforičan način pretstavlja jednu novu filozofiju i pristup raznim
oblastima čovjekovog života npr: procesa proizvodnje, obrazovanja, uređenja javnih
funkcija-uprave, trgovanja, plaćanja , takoreći svih oblasti života i rada savremenog
čovjeka.

2
Tragom ovih navoda citiraćemo francuskog predsjednika Emanuela Makrona koji
kaže: „Digital nije sektor. To je dubinska transformacija načina na koji proizvodimo,
trošimo, učimo, radimo, i trgujemo. Naša cjelokupna društvena organizacija je
redefinisana digitalnim“.

Sigurno je da će i nove progresivne političke snage prihvatiti digitalizaciju naše

zemlje kao neminovnost, jer ćemo se samo na taj način otrgnuti od sadašnje
sterilnosti i neefikasnosti u bitnim segmentima društvenog života. Pored navedenog
bitno je da Digitalizaciju shvatimo kao proces , a ne kao nešto što se implementira
u kratkom roku, jer ćemo smo na taj način ići sigurnim koracima kao ostvarenju
željenog cilja, implementacije digitalizacije i unapređenja efikasnosti cjelokupnog
društva.

Prioriteti Digitalizacije u Bosni i Hercegovini su svakako: obrazovanje, zdravstvo,

javna uprava, a preko njih će se na prirodan način uključiti procesi proizvodnje i
pružanja usluga kao i ostali segmenti države kao cjeline.

2.2.Digitalizacija u obrazovanju

Digitalizacija kao proces nije sama sebi cilj, ona je najmoćnija pologa da se na novi
način podignu nivoi produktivnosti i ekonomićnosti, odnosno podigne konkurentnost
koja postaje strateško pitanje svake zemlje i organizacije koje se takmiče na jednom,
globalnom tržištu, na kojem opstaju samo na najeefikasniji i najači.

Efikanost ne dolazi sma po sebi, nju jedino mogu donjeti obrazovani i hrabri ljudi koji
su timski igrači, sa ogromnom voljom, koji ne poznaju pojam „nemoguće“. Tako ospo-
sobljene kadrove može stvarati samo jasno definisan sistem obrazovanje. Istini za
volju, mi moramo redefinisat naš obrazovni sistem, kako bi se priključili ovom
procesu.

2.2. Digitalizacija u zdravstvu

Svjetska zdravstvena organizacija definisala je zdravlje kao stanje potpunog fizičkog,

psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustva bolesti i iznemoglosti.

Svjesni smo da trenutno zdravstvo u BIH, kao značajan javni potrošač novčanih
sredstava kantonalnih, federalnog i fonda za javno zdravstvo u RS, ne ispunjava u
potrebnom kvalitetu nijednu od funkcija za koju su osnovani.

Zbog svega navedenog redefinisanje stanja u ovoj oblasti je jedan od primarnih

izazova sa kojim će se susresti nosioci promjena u našoj državi.

3
2.3. Digitalizacija u javnoj upravi

Specifičan sistem ustavnog uređenja države Bosne i Hercegovine, stvorio je prostor

za nerealno velik broj zaposlenika u organima, tijelima i službama svih nivoa vlasti.
Svjesni da moraju „barem nešto raditi“ ti službenici (najćešće svršenici privatnih škola
i fakulteta) definišu razne potvrde, uvjerenja, saglasnosti koje GRAĐANI moraju imati
za neke procese. Čekanja na ova najčešće nepotrebna dokumenta su enormno duga
najčešće preko mjesec dana.

Na sve se ovo gube milioni radnih sati, uplaćuju milionski iznosi taksi i vrši direktan
MOBING GRAĐANA koji su kičma svake pa i naše države. Digitalizacija (koja
podrazumjeva i redefinisanje organizacije) imala bi višestruku korist, npr:eliminisala
mobing po osnovu čekanja, smanjila broj nepotrebnog administrativnog osoblja,spu-
stila na zemlju pojam Državni službenik.

One političke snage koje dovedu ovaj segment društva u situaciju da se smanji broj
izvršioca, potrošnja sredstava po službeniku, izgubljeni sati (izraženo u KM) onih koji
čekaju potrebne ili nepotrebne dokumente, POVEĆAT ĆE STANDARD DRUŠTVA
OD 10 do 20%

2.4. Digitalizacija proizvodnih i uslužnih preduzeća

Postojeći broj nezaposlenih i masovni odlazak mladih ljudi najćešće u zemlje

evropske unije (preko 90%) je situacija u kojoj smo dodirnuli dno u većini privrednih
djelatnosti. Na početku smo citirali francuskog pretsjednika Emanuela Makronovu da
„Digital nije sektor. To je dubinska transformacuja načina na koji proizvodimo, trošimo
učimo, radimo i razmjenjujemo“, kako bismo shvatili neminovnost stvarne i suštinske
primjene pojmova :

-poreske olakšice;

-formirati firmu za jedan dan;

-trošiti domaće;

-zapošljavati sposobne a ne stranački podobne kadrove u javnom sektoru i sl.

Realno je pretpostaviti da će unapređenje u obrazovanju, zdravstvu i javnoj upravi

genererisati brzi razvoj malih i srednjih preduzeće u našoj zemlji.

4
3. Telekomunikacije

Osnov za razvoj naprijed nabrojanih segmenata procesa Digitalizacije onako kako

pretsjednik Makron vidi je razvijen Telekomunikacioni sektor koji u tehničkom smislu
pretstavlja transportni dio ovog procesa .

Za tehnički dio je veoma bitno da li su postojeći telekom operateri sposobni da prate

ovaj proces, te da kompetentno pruže tražene usluge privredi i stanovništvu.

Najbitniji element su usluge prenosa podataka sa stanovišta brzine i sigurnosti.

Digitalna bezbjednost, u segmentu telekomunikacija dolazi u prvi plan, jer aktuelni
napadi na informacione sisteme preduzeća, banaka, državne uprave i slično dolaze u
prvi plan.

Kako bi razvijali sve segmente ovog procesa, neophodno im je obezbjediti cjenovnu

dostupnost telekomunikacionih usluga. Ovo je primarni zadatak države koja kroz
direktnu ili indirektnu kontrolu vodećih telekom operatora treba da obezbjedi ovaj
preduslov.