Hypsugo-1-2016 PDF

Hypsugo
Glasnik za istraživanje šišmiša Balkana

Journal of Bat Research in the Balkans
Izdavači/publishers
Centar za krš i speleologiju, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Društvo za očuvanje divljih životinja Mustela, Beograd, Srbija
Crnogorsko društvo ekologa, Podgorica, Crna Gora
Redakcija/Editorial Board
Marina Đurović (Podgorica), Branko Karapandža (Beograd), Jasminko Mulaomerović
(Sarajevo), Jasmin Pašić (Banja Luka), Primož Presetnik (Ljubljana), Dina Rnjak (Zagreb),
Philippe Théou (Tirana)
Urednik/Editor
Jasminko Mulaomerović
Fotografija na korici/Cover figure

Sivi dugouhi šišmiš Plecotus austriacus
Grey long-eared bat
(foto/photo: Branko Karapandža)
DTP & print

TDP d.o.o. Sarajevo
ISSN 2490-3094
3
SADRŽAJ / CONTENT
Jasminko Mulaomerović
PREDGOVOR / PREFACE
DA NA POČETKU BUDE RIJEČ.../ IN THE BEGINNING, LET THERE BE A WORD… . . . . . . . . 5
Ivan Napotnik, Jasmin Pašić
ŠIŠMIŠI U KANJONU SUTURLIJE  PRVI SIGURNI NALAZ SIVOG DUGOUHOG
ŠIŠMIŠA PLECOTUS AUSTRIACUS U BOSNI I HERCEGOVINI
BATS OF SUTURLIJA CANYON  FIRST UNQUESTIONABLE FIND OF GREY LONG EARED
BAT PLECOTUS AUSTRIACUS FROM BOSNIA & HERZEGOVINA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
Branko Karapandža
DETALJI O PRVIM ISTRAŽIVANJIMA SLEPIH MIŠEVA CHIROPTERA, MAMMALIA
PEĆINE MIŠARICE KOD BANJALUKE
DETAILS OF THE FIRST BAT CHIROPTERA, MAMMALIA SURVEY OF MIŠARICA CAVE NEAR
BANJALUKA TOWN . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12
Mirna Mazija, Dina Rnjak
REZULTATI ISTRAŽIVANJA ŠIŠMIŠA U ODABRANIM SKLONIŠTIMA NA DJELU
POPOVOG POLJA U OPĆINI RAVNO BOSNA I HERCEGOVINA
SURVEY RESULTS OF SELECTED BAT ROOST SITES IN POPOVO POLJE WITHIN
THE RAVNO MUNICIPALITY BOSNIA AND HERZEGOVINA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
Primož Presetnik, Jasminko Mulaomerović, Jasmin Pašić
REZULTATI PREGLEDA POTENCIJALNIH ZIMSKIH SKLONIŠTA ŠIŠMIŠA
U BOSNI I HERCEGOVINI U ZIMU 2014/15.
RESULTS OF SURVEY OF POTENTIAL BAT HIBERNACULA IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
IN WINTER 2014/15 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
Primož Presetnik, Robert Baković
PRVA ZABILJEŽENA PREKOGRANIČNA MIGRACIJA VELIKOG POTKOVNJAKA
RHINOLOPHUS FERRUMEQUINUM IZMEĐU SLOVENIJE I HRVATSKE
FIRST RECORDED CROSSBORDER MIGRATION OF GREATER HORSESHOE BAT
RHINOLOPHUS FERRUMEQUINUM BETWEEN SLOVENIA AND CROATIA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38
Miralem Husanović
TRI VRSTE ŠIŠMIŠA CHIROPTERA U PEĆINI STUDEŠNICI NA PLANINI KONJUHU
BOSNA I HERCEGOVINA
THREE BAT CHIROPTERA SPECIES IN STUDEŠNICA CAVE ON THE KONJUH MOUNTAIN
BOSNIA AND HERZEGOVINA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41
Uputstva za autore / Instructions for authors . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49
5
DA NA POČETKU BUDE RIJEČ...
„Malo mačku teleća glava“ je izreka koja najbolje oslikava pokušaj zasnivanja
novog, vrlo specijaliziranog časopisa.
Prije desetak godina započeli smo u Bosni i Hercegovini sa vrlo skromnim (u
svakom pogledu) snagama istraživati šišmiše. EUROBATS i njegovi godišnji sastan-
ci, mora se to priznati, bili su ključni momenti za pokretanje jedne grudve koja se
počela kotrljati uzbrdo (paradoks br. 1). Na tim se sastancima srela grupa ljudi iz
bivših jugoslovenskih republika koja je „na prvu“ našla zajednički jezik (paradoks
br. 2). Rezultat je bio intenziviranje istraživanja šišmiša u Bosni i Hercegovini, a kao
finale i pokretanje časopisa pod nazivom Bilten radne grupe za zaštitu šišmiša koji je
jednom godišnje izlazio kao Supplementum speleološkom časopisu Naš krš.
Tri broja tog Biltena su izašla za protekle tri godine. Stručna javnost je dobro
primila taj pokušaj iz „tamnog vilajeta“. I onda, umjesto da uživamo u trenucima
samozadovoljstva (opa!) jer je „svako malo“ ResearchGate javljao da neko čita i ci-
tira radove iz Biltena, guzica nam je spontano zinula: širenje na prostor Balkana
i samostalni časopis sa ozbiljnim ambicijama, organizaciono i ljudski obogaćeni.
Naziv časopisa Hypsugo smislio je Branko, čovjek sa najvećim šatorom među nama
(paradoks br. 3?!) i tako je krenulo. Znajući kakvi smo svi u redakciji (a takvi smo i
takvi ćemo i ostati, inšallah) ne sumnjam da časopisu predstoji dug vijek, da će me
nadživjeti i da ću ga pored vatre na onom svijetu čitati on line.
J. M.
6
IN THE BEGINNING, LET THERE BE A WORD…
“The more one has, the more one wants,” is a proverb that describes the best an
attempt of creating a new and very specialized magazine.
Ten years ago in Bosnia and Herzegovina, we started researching bats with
very modest (in every way) resources. It has to be admitted that EUROBATS and
its annual meetings were crucial for a creation of a snowball which started rolling
uphill (paradox 1.). A group of people from all ex-Yugoslav republics met in those
meetings and they immediately found a common ground (paradox 2.) As a result,
the research of bats became intensified in B&H, and as a grand finale, setting up of
a magazine named Bulletin of the working group for the protection of bats that was
issued annually as a supplement to a speleological magazine Our Karst.
Three issues of this bulletin were published in the last three years. Professional
circles accepted this attempt from ‘dark vilayet’ very well. Every once in a while,
the ResearchGate announced that someone was reading and quoting bulletin pa-
per works, and instead to be enjoying in our moments of glory (wow!), we became
spontaneously hungry for more and started thinking about expansion to the area of
Balkans, and setting up of a new independent magazine with serious ambitions, en-
riched with better organization and more people. Branko, the man with the biggest
tent among all of us (paradox 3?!), has come up with the name Hypsugo, and that’s
how it all started. Being well aware of the way we all are in the editorial (that’s the
way we are, and the way we shall stay, Insha’Allah), I have no doubts that this maga-
zine will be long lived, and in fact, that I will be outlived by it, and will be reading it
by the fire, online, in the next world.
J.M.
Hypsugo, I, 1, 2016.
ŠIŠMIŠI U KANJONU SUTURLIJE – PRVI SIGURNI NALAZ

SIVOG DUGOUHOG ŠIŠMIŠA (PLECOTUS AUSTRIACUS)
U BOSNI I HERCEGOVINI
BATS OF SUTURLIJA CANYON – FIRST UNQUESTIONABLE
FIND OF GREY LONG EARED BAT (PLECOTUS AUSTRIACUS)
FROM BOSNIA & HERZEGOVINA
Ivan Napotnik1, Jasmin Pašić²
Abstract
In the southwest part of the Municipality of Banja Luka area, near village Šibovi, cave in the
river Suturlija canyon is situated. Although slightly smaller in size, its location and characteri-
stic indentified it as a potentially interesting object for the study of bat fauna. On two surveys
of the cave (28. 8. and 18. 9. 2014) and in the evening mistnettings, together we captured 11
individual bats of five species (Rhinolophus ferrumequinum, R. hipposideros, Eptesicus sero-
tinus, Plecotus austriacus, Barbastella barbastellus). Additional two bat species (Pipistrellus
kuhlii, Nyctalus noctula) has been mistnetted above river Suturlija at the hamlet Divinice on
19. 9. 2014. Some of the observed bat species are classified as of high vulnerability on the list
of IUCN. Above all, this location is also the first undoubtable site of Plecotus austriacus in
Bosnia and Herzegovina. Previous two locations of alleged Pl. austriacus are based on two
specimens from Collection in Zoological institute of St. Petersburg, which were not re-exami-
ned after the description of several new Plecotus species in Europe in 1980 and 2001 and true
identity of species is therefore dubious.
Key words: bats, Suturlija river, canyon, cave, Divinice
Sažetak
U jugozapadnom dijelu područja opštine Banja Luka, u blizini sela Šibovi, nalazi se pećina u
kanjonu rijeke Suturlija. Iako morfološki ne predstavlja pećinu koju možemo nazvati atrak-
tivnom, njen karakterističan položaj je prepoznat kao potencijalno zanimljiv za proučava-
nje faune šišmiša. Pećinu smo posjetili dva puta (28. 8. i 18. 9. 2014), te u večernjim satima
postavljali „nevidljive mreže“, ukupno smo ulovili 11 pojedinačnih jedinki šišmiša i to pet
vrsta (Rhinolophus ferrumequinum, R. hipposideros, Eptesicus serotinus, Plecotus austriacus,
Barbastella barbastellus). Dodatne dvije vrste šišmiša (Pipistrellus kuhlii, Nyctalus noctula)
smo ulovili mrežama postavljenim iznad rijeke Suturlije u zaseoku Divinice 19. 9. 2014. Neke
od posmatranih vrsta šišmiša, po ugroženosti se klasifikuju kao visoko ugrožene na Crvenoj
listi IUCN-a. Prije svega, to mjesto je također prvi nesumnjivi nalaz Sivog dugouhog šišmiša
1
Speleološko društvo Ponir, Banja Luka, e-mail: coi_88@yahoo.com
2
Centar za krš i speleologiju, Sarajevo, e-mail: jasmin@centarzakrs.ba
7
8 Ivan Napotnik, Jasmin Pašić
(Plecotus austriacus) u Bosni i Hercegovini. Prethodne dvije lokacije navodnog nalaza Pl. au-
striacus se baziraju na dva uzorka iz kolekcije u Zoološkom institutu u St. Petersburgu, koja
nisu preispitana nakon opisa nekoliko novih vrsta roda Plecotus u Evropi 1980. i 2001. godi-
ne. Iz tog razloga, pravi identitet vrsta iz kolekcije je upitan.
Ključne riječi: šišmiši, rijeka Suturlija, kanjon, pećina, Divinice
Uvod
Pećine u okolini Banja Luke su vrijedni objekti prirode, od kojih su neki zakonski za-
štićeni (npr. Spomenik prirode Pećina Ljubačevo1), dok za ostale nesumnjivo postoji
potreba za ovakvim vidom zaštite (npr. Pećina Mišarica, Opština Čelinac u zaseoku
Bijeli Potok). Jedan od tih prirodnih objekata je Pećina u kanjonu Suturlije, nešto ma-
njih dimenzija i nalazi se iznad naselja Šibovi u blizini Banja Luke, u području kanjo-
na rijeke Suturlije. Samim svojim položajem i karakterističnog okruženja, predstavlja
potencijalno zanimljiv objekat, pogotovo za istraživanje faune šišmiša. Zato smo, kao
nastavak prethodnih istraživanja pećina okoline Banja Luke (Pašić et al 2012) na je-
sen 2014. godine, htjeli istražiti faunu šišmiša ove pećine kao i njene okoline.
Pećina u kanjonu Suturlije (kat. broj 4607) je malih dimenzija i nalazi se u nase-
lju Šibovi kod Banja Luke (koordinate: N 44°45,878’ E 18°9,088’ Z=282 mnv). Sastoji
se iz jednog glavnog kanala koji je dužine oko 35 m. Ulaz u pećinu je visine oko 3 m,
dok je širina oko 2 m.
Metode rada
Faunu šišmiša smo istraživali u tri dana. 29. 8. 2014. i 18. 9. 2014. danju smo obavli
vizuelni pregled pećine, te uveče uz pomoć „nevidljive mreže“ hvatali šišmiše. Mrežu
dugu 3 metra smo postavili predveče, prije zalaska sunca, tako da smo pokrili cijeli
ulaz. Treći dan terena (19. 9. 2014.) spustili smo se u kanjon i mrežu dugu 12 me-
tara za lov na šišmiše postavili nad samom rijekom Suturlijom u zaseoku Divinice.
Šišmiše smo identifikovali po Dietz & von Helversen (2004) i sve uhvaćene životinje
su nakon analize bez odlaganja puštene na slobodu na licu mjesta.
Rezultati
Ukupno smo u pećini i na njenom ulazu pronašli pet vrsta šišmiša (tabela 1, slike 1-3)
a dok smo obavljali aktivnosti u okolini pećine, sve vrijeme nas je iz otvora u stijeni
u neposrednoj blizini, posmatrao jedan sivi puh (Glis glis), što smo uspjeli i zabilje-
žiti na fotografiji (slika 4). Iznad rijeke Suturlije kod Divinica uhvatili smo još dvije
dodatne vrste (tabela 2, slike 5, 6). Tako da smo sve zajedno u kanjonu Suturlije utvr-
dili prisutnost sedam vrsta šišmiša: velikog (Rhinolophus ferrumequinum) i malog
potkovastog šišmiša (R. hipposideros), Kulijevog šišmiša (Pipistrellus kuhlii), velikog
kasnog šišmiša (Eptesicus serotinus), noćnoga šišmiša (Nycalus noctula), sivog du-
gouhog šišmiša (Plecotus austriacus) i širokouhog šišmiša (Barbastella barbastellus).
1
http://nasljedje.org/prirodno-nasljedje/266
Šišmiši u kanjonu Suturlije – prvi sigurni nalaz sivog dugouhog šišmiša
(Plecotus austriacus) u Bosni i Hercegovini 9
Tabela 1. Šišmiši pronađeni u Pećini u kanjonu rijeke Suturlije i zaseoku Divinice

Table 1. Bats found in the Cave in the river Suturlija canyon and nearby Divinice hamlet
Lokacija (datum) / Vrsta Pol AB Masa (g) Komentar
Location (date) / Species Sex (mm) Mass [g] Notes
Pećina u kanjonu Suturlije (29. 8. 2014.)
Rhinolophus ferrumequinum ♂ - - Pronađen u pećini / found in the cave
R. ferrumequinum ♀ - - Ulovljen u mrežu / mistnetted
R. hipposideros ♂ - - Ulovljen u mrežu / mistnetted
Eptesicus serotinus ♂ - - Ulovljen u mrežu / mistnetted
Plecotus austriacus ♂ - - Ulovljen u mrežu / mistnetted
Barbastella barbastellus ♂ - - Ulovljen u mrežu / mistnetted
B. barbastellus ♀ - - Ulovljen u mrežu / mistnetted
Pećina u kanjonu Suturlije (18. 9. 2014.), večernja temperatura / evening temperature T=15°C
R. ferrumequinum ♀ 57,1 33,0 Ulovljen u mrežu, izlazio iz pećine /
misnetted when leaving the cave
B. barbastellus ♂ - 9,5 Ulovljen u mrežu / mistnetted
B. barbastellus ♂ 38,6 9,0 Ulovljen u mrežu / mistnetted
B. barbastellus ♂ 39,2 9,0 Ulovljen u mrežu / mistnetted
Divinice (19. 9. 2014.), nad rijekom Suturlijom / above river Suturlija
Pipistrellus kuhlii ♀ - - Ulovljen u mrežu / mistnetted
Nyctalus noctula ♂ - - Ulovljen u mrežu / mistnetted
Slike 1, 2. Sivi dugouhi šišmiš (Plecotus austriacus) i veliki kasni šišmiš

(Eptesicus serotinus) sa Suturlije (foto: Ivan Napotnik).
Figures 1, 2. Gray Big-eared bat (Plecotus austriacus) and Serotine bat
(Eptesicus serotinus) from Suturlija river (photo: Ivan Napotnik)
10 Ivan Napotnik, Jasmin Pašić
Slika 3, 4. Širokouhi šišmiš (Barbastella barbastellus) i sivi puh (Glis glis) iz Suturlije
(foto: Ivan Napotnik).
Figures 3, 4. Western Barbastelle (Barbastella barbastellus) and Edible Dormouse (Glis glis)
from Suturlija river (photo: Ivan Napotnik).
Slike 5, 6. Kulijev šišmiš (Pipistrellus kuhlii) i noćni šišmiš

(Nyctalus noctula) sa Suturlije (foto: Ivan Napotnik).
Figures 5, 6. Kuhl’s Pipistrelle (Pipistrellus kuhlii) and Noctule bat
(Nyctalus noctula) from Suturlija river (photo: Ivan Napotnik)
Šišmiši u kanjonu Suturlije – prvi sigurni nalaz sivog dugouhog šišmiša
(Plecotus Austriacus) u Bosni i Hercegovini 11
Diskusija i zaključci
Većina vrsta šišmiša koje smo uhvatili tokom tri dana registrovane su po prvi put
za predmetno područje. Prilikom ranijih istraživanja Pećine u kanjonu Suturljije u
zimskom periodu 2012. godine, registrovana je samo jedna jedinka vrste veliki pot-
kovasti šišmiš (Pašić et al 2012).
Od ovih vrsta širokouhi šišmiš se se smatra ugroženon vrstom prema Evropskoj
crvenoj listi sisara (Temple & Terry 2007).
Još je zanimljivo da smo nalazom mužjakom sivog dugouhog šišmiša bez sum-
nje utvrdili prisutnost ove vrste u Bosni i Hercegovini. Primjerci iz ranija dva nalaza
iz Sarajeva i Drvara (Petrov 1967, Đulić 1980) deponovani su u zbirci Zoološkog in-
stituta u Sankt Peterburgu. Međutim, prema našim saznanjima, još niko nije ponovo
provjerio njihovu identifikaciju nakon što su opisane nove vrste iz roda dugouhih
šišmiša (Đulić 1980, Kiefer & Veith 2001). Zato je sasvim moguće da ovi promjerci
ne pripadaju vrsti sivog dugouhog šišmiša. U skladu sa tim, treba smatrati da je
ovaj nalaz iz Pećine u kanjonu Suturljije za sada jedini nesumnjivi nalaz ove vrste
kod nas. Štaviše, prisutnost sivog dugouhog šišmiša u sub-panonskim brdovitim po-
dručjima Bosne i Hercegovine je očekivana, jer je u sličnoj okolini u Hrvatskoj to
dominantna vrsta dugouhih šišmiša (Tvrtković et al 2005).
Literatura
Dietz C., O. von Helversen, 2004. Illustrated identification key to the bats of Europe. Electronic
publication, Version 1.0., Germany.
Đulić B., 1980. Morphological characteristics and distribution of Plecotus auritus and Plecotus
austriacus in some regions of Yugoslavia. Proceedigns of Fifth International Bat Research
Conference, Texas Tech Press, Lubbock: 151–161.
Kiefer A., M. Veith, 2001. A new species of long-eared bat from Europe (Chiroptera:
Vespertilionidae). Myotis 39: 5–16.
Pašić J., I. Napotnik, J. Friščić, P. Presetnik, M. Đurović, 2012. Pečinska fauna okoline
Banjaluke. Naš krš 27/28 (44–45): 44–51.
Petrov B., 1968. Korrekturen und Bemerkungen zu den Verbreitungskarten im Van den
Brink’schen Buch “Die Säugetiere Europas” für das Territorium Jugoslawiens. Saugetierk.
Mitt., 16: 39–52.
Temple H.J., A. Terry (Compilers), 2007. The Status and Distribution of European Mammals.
Luxembourg: Office for Official Publications of the European Communities: 48 pp.
Tvrtković N., I. Pavlinić, E. Haring, 2005. Four species of long-eared bats (Plecotus, Geoffroy,
1818; Mammalia, Vespertilionidae) in Croatia: field identification and distribution. Folia
zoologica, 54(1–2): 75–88.
DETALJI O PRVIM ISTRAŽIVANJIMA SLEPIH MIŠEVA

(CHIROPTERA, MAMMALIA) PEĆINE MIŠARICE
KOD BANJALUKE
DETAILS OF THE FIRST BAT (CHIROPTERA, MAMMALIA)
SURVEY OF MIŠARICA CAVE NEAR BANJALUKA TOWN
Branko Karapandža1
Abstract
On April 13 2002 first bat survey of the Mišarica cave (cave cadastre number 2382) 7 km SE
of Banjaluka town has been undertaken. Although some of the data from this survey have
been previously used in some documents and publications (crediting author and survey), as
well as analysed in review publications, full details of the survey and individual records have
never been reported since. Standard methods of visual daytime roost survey, hand-catching
and hand-netting have been used. Maternity colony of about 7.000 Greater mouse-eared bats
(Myotis myotis) and 3.500 Schreiber’s bent-winged bats (Miniopterus schreibersii) has been
discovered, which is still one of the largest known bat colonies known in the Republika Srpska
and in the entire Bosnia and Herzegovina. In addition 7 Greater horseshoe bat (Rhinolophus
ferrumequinum) and single Mediterranean horseshoe bat (Rhinolophus euryale) have also
been found. Based on this survey legal protection of the cave has been initiated but it has
not been realised so far. Meanwhile bats and the cave were subjected to vandalism and later
colony counts were threefold lower; therefore, necessity of legal and practical protection and
establishment of bat monitoring programme is further emphasised and actualised.
Key words: Mišarica cave, bats, Chiroptera, maternity roost
Sažetak
13. aprila 2002. godine realizovana su prva istraživanja faune slepih miševa pećine Mišarice
(katastarski broj 2382) 7 km JI od Banjaluke. Iako su podaci prikupljenih ovim istraživanjem
(uz pozivanje na autora ovog članka i ovo istraživanje) već delimično predstavljeni u posto-
jećim publikacijama i dokumentima, kao i zbirno obrađivani u preglednim publikacijama,
detalji ovih nalaza nisu nikada do sada bili objavljeni. Korišćene su standardne metode vi-
zuelne dnevne inspekcije skloništa i hvatanje rukom i ručnom mrežom. Otkriveno je da je
pećina sklonište mešovite porodiljske kolonije sa ukupno oko 7.000 jedinki evropskog velikog
večernjaka (Myotis myotis) i oko 3.500 jedinki evropskog dugokrilaša (Miniopterus schrei-
bersii) – još uvek jedna od najbrojnijih poznatih kolonija u Republici Srpskoj i celoj Bosni i
Hercegovini. Osim navedenih, u pećini je registrovano i 7 pojedinčanih primeraka velikog
1
Fauna C&M, Zemunska 19, Novi Banovci (Srbija), e-mail: fauna.cm@gmail.com; Drušvo za očuvanje divljih životi-
nja Mustela, Njegoševa 51, Beograd (Srbija)
12
Detalji o prvim istraživanjima slepih miševa (Chiroptera, Mammalia)
pećine Mišarice kod Banjaluke 13
potkovičara (Rhinolophus ferrumequinum) i jedan sredozemnog potkovičara (Rhinolophus

euryale). Na osnovu ovoga pokrenut je postupak zakonske zaštite pećine Mišarice koji ni do
danas nije sproveden do kraja. U međuvremenu slepi miševi i pećina bili su izloženi vanda-
lizmu a u koloniji je prebrojano trostruko manje jedinki, pa se neophodnost zakonske i prak-
tične zaštite kao i uspostavljenje monitoringa slepih miševa dodatno potencira i aktuelizuje.
Ključne riječi: pećina Mišarica, slepi miševi, Chiroptera, porodiljska kolonija
Uvod
13. aprila 2002. godine, na poziv i u organizaciji Gorana Dujakovića, a u sklopu
snimanja dokumentarog filmskog materijala, autor ovog rada imao je priliku da
obavi prva istraživanja faune slepih miševa pećine Mišarice (katastarski broj 2382,
Mulaomerović et al. 2006) 7 km jugoistočno od Banjaluke. Ma kako neverovatno to
izgledalo danas kada znamo da je ova pećina jedno od najznačajnijih skloništa slepih
miševa u Republici Srpskoj i celoj Bosni i Hercegovini (Dujaković et al 2007, Pašić
et al 2011-2012), fauna slepih miševa pećine Mišarice nikada prethodno nije bila
istraživana, tako da u dostupnoj literaturi i muzejskim zbirkama nije bilo podataka
o slepim miševima ove pećine. Zato je osnovni cilj istraživanja na koje se odnosi
ovaj članak bila preliminarna inventarizacija faune slepih miševa pećine Mišarice i
procena njenog značaja.
Iako su podaci prikupljeni ovim istraživanjem, uz (ne uvek dovoljno jasno) po-
zivanje na autora ovog članka i ovo istraživanje, već delimično predstavljeni u posto-
jećim publikacijama (Dujaković 2004) i dokumentima (Dujaković et al 2007), u vidu
spiska vrsta zabeleženih u pećini, kao i zbirno obrađivani u drugim (Karapandža et
al 2014), detalji ovih nalaza nisu nikada do sada bili objavljeni.
Osim u vidu publikacija, ovo istraživanje i njegovi pojedini rezultati predstav-
ljeni su i u dokumentarnom filmu Mišarica iz 2002. godine i dokumentarnoj seriji
Pećine Republike Srpske iz 2003/04. godine, po scenariju i u režiji Gorana Dujakovića
a u produkciji Radio-televizije Republike Srpske.
Detaljni opisi pećine Mišarice, uključujući i nacrte i pojedine podatke o nje-
noj fauni slepih miševa, objavljeni su u periodu nakon ovog istraživanja i dostupni
(Dujaković 2004, Pašić et al 2011-2012): ukupna dužina glavnog kanala iznosi 55
m, a morfoloski se sastoji iz Ulaznog kanala, Centralne galerije, Kanala i Završne
galerije. Međutim, pošto različiti izvori navode različite podatke o položaju pećine,
ovde dajemo geografske koordinate ulaza – 44.724403º severne geografske širine i
17.265292º istočne geografske dužine (geodetski datum WGS 84), proverene na te-
renu tokom kasnijih istraživanjima (tokom relizacije istraživanja na koje se odnosi
ovaj članak nismo imali na raspolaganju GPS uređaj).
Metode
Najpre je obavljena detaljna vizuelna inspekcija pećine iznutra u cilju utvrđivanja
prisustva ili tragova prisustva predstavnika faune slepih miševa.
14 Branko Karapandža
Jedinke i kolonije slepih miševa uočene vizuelnom inspekcijom identifikovane

su vizuelno na licu mesta do nivoa do kojeg je to bilo moguće, kolonije prebrojane,
dok su pojedinačne jedinke ili mali uzorak iz kolonija hvatani rukom ili pomoću
ručne mreže kada su bili dostupni. Izlovljeni primerci su smeštani u odgovarajuće
platnene vrećice do dalje obrade, obavljane neposredno po obilasku cele pećine.
Svim uhvaćenim primercima, uz korišćenje tada standardne literature (Schober
& Grimmberger 1989, Kryštufek 1991), utvrđena je vrsta, pol i, kada je to bilo mo-
guće, starost. Deo primeraka markiran je krilnim markerima (tzv. prstenovima)
Centra za markiranje životinja pri Prirodnjačkom muzeju u Beogradu i pušten na
mesta izlova, a deo je pohranjen u Zbirku sisara Prirodnjačkog muzeja u Beogradu.
Svi primerci pohranjeni u Zbirku pregledani su za potrebe ovog članka i proverena
je identifikacija vrste upotrebom aktuelne standardne literature (Dietz et al 2009).
Sistematika, kao i naučna međunarodna i srpska nomenklatura, u ovom članku
data je prema aktuelnim relevantnim publikacijama (Simmons 2005, Karapandža &
Paunović 2014), a ne po važećim u vreme realizacije treneskih istraživanja da bi se
izbegla moguća konfuzija.
Rezultati
Vizuelna inspekcija pećine obavljena je 13. aprila 2002. tokom dana.
U pećini je uočeno 7 pojedinačnih primeraka velikog potkovičara (Rhinolophus
ferrumequinum) – jedan u Ulaznom kanalu, 3 u Centralnoj galeriji i 3 u Kanalu (gde
je jedan primerak izlovljen ručnom mrežom, Tabela 1), a nijedan u Završnoj galeriji.
Jedan primerak sredozemnog potkovičara (Rhinolophus euryale) uočen je i izlovljen
ručnom mrežom u Kanalu (Tabela 1).
U Završnoj galeriji nalazila se jedinstvena mešovita kolonija u kojoj je izbro-
jano oko 6.500 jedinki velikih večernjaka (Myotis myotis/oxygnathus) i oko 3.000
jedinki evropskog dugokrilaša (Miniopterus schreibersii) a ispod kolonije gomila
guana visoka više od 2 m. Sve izvlovljene jedinke ovih vrsta (Tabela 1) uhvaćene su
rukom u ovoj lako dostupnoj koloniji, iz njenih raznih delova. U neposrednoj blizini
glavne kolonije uočene su i 3 manje grupe sastavljene isključivo od jedinki evrop-
skog dugokrilaša ukupne brojnosti 500–600 jedinki. Još jedna manja grupa uočena
je u jednom vertikalnom useku u tavanici u Centralnoj galeriji; bila je sastavljena od
400–500 jedinki velikih večernjaka a nisu primećene jedinke evropskog dugokri-
laša. Jedinke su u svim kolonijama bile u tesnom međusobnom kontaktu i u blagoj
letargiji karakterističnoj za period dnevne neaktivnosti.
Tabela 1. Pregled slepih miševa izlovljenih u pećini Mišarici sa utvrđenim bionomskim karak-
teristikama. (*Prirodnjački muzej u Beogradu)
Table 1. Overview of bats caught in Mišarica cave and their bionomic characteristics.
(*Natural History Museum Belgrade)
Broj prstena ili
Vrsta / Pol / Uzrasna kategorija / Procena starosti (godine) /
kolektorski broj /
Species Sex Age class Estimated age (years)
Ring No.or Col. No*
prsten / ring A02101 Myotis myotis ♀ adult 2
prsten / ring A02104 Myotis myotis ♀ adult 2+
prsten / ring A02127 Myotis myotis ♀ adult 2
298/02 Myotis myotis ♀ adult -
311/02 Miniopterus schreibersii ♂ adult -
312/02 Miniopterus schreibersii ♀ adult -
315/02 Rhinolophus ferrumequinum ♂ adult -
316/02 Rhinolophus euryale ♀ adult -
Diskusija i zaključci
Pošto se istraživanje na koje se odnosi ovaj članak svodi na samo jedan istraživački
dan, time i na samo jednu fenofazu u životnom ciklusu slepih miševa, na osnovu
podataka iznesenih ovde nije moguće izvoditi konačne zaključke o diverzitetu fau-
ne slepih miševa pećine Mišarice niti o celokupnom značaju ovog skloništa. Ipak, i
ovako fragmentarni podaci, usled siromaštva podataka o slepim miševima u Bosni
i Hercegovini (Karapandža et al 2014), pokazali su se kao značajni čak i na nivou
države.
Dnevnom inspekcijom pećine Mišarice 13. aprila 2002. otkrivena je mešovita
kolonija sa ukupno oko 7.000 jedinki velikih večernjaka (Myotis myotis/oxygnathus)
i oko 3.500 jedinki evropskog dugokrilaša (Miniopterus schreibersii) pri čemu je naj-
veći deo jedinki formirao veliku jedinstvenu koloniju u Završnoj galeriji (Slika 1), uz
tri manje izdvojene grupe evropskog dugokrilaša u Završnoj galeriji i jednu velikih
večernjaka u Centralnoj galeriji. Svih 25 uhvaćenih jedinki velikih večernjaka bile su
adultne ženke evropskog velikog večernjaka (Myotis myotis) dok je među 4 uhvaćene
jedinke evropskog dugokrilaša bio jedan adultni mužjak a sve ostalo adultne ženke.
Slika 1. Porodiljska kolonije evropskog velikog večernjaka (Myotis myotis) i evropskog

dugokrilaša (Miniopterus schreibersii) u pećini Mišarici (foto: Jasmin Pašić, 17.7.2009.).
Figure 1. Maternity colony of Greater mouse-eared bat (Myotis myotis) and Schreiber’s bent-
winged bat (Miniopterus schreibersii) in Mišarica cave (photo: Jasmin Pašić, July 17, 2009.).
Na osnovu ovoga zaključeno je, a to su potvrdila i kasnija istraživanja (Pašić

et al 2011-2012), da je pećina Mišarica sklonište velike i veoma značajne mešovite
porodiljske kolonije evropskog velikog večernjaka (Myotis myotis) i evropskog du-
gokrilaša (Miniopterus schreibersii), uz moguće, ali nepotvrđeno, prisustvo i manjeg
udela jedinki južnog velikog večernjaka (Myotis oxygnathus). U trenutku otkrića ova
kolonija – sa više od 10.000 adultnih (i subadultnih) jedinki, bila je najbrojnija po-
znata kolonija u Bosni i Hercegovini, a jedna je od najbrojnijih i do danas, iako je
kasnije u koloniji prebrojano samo oko 3.000 jedinki (Pašić et al 2011-2012), što jasno
ukazuje na njen značaj za očuvanje faune slepih miševa.
Pojedinačni nalazi velikog potkovičara (Rhinolophus ferrumequinum) i sredo-
zemnog potkovičara (Rhinolophus euryale) nisu bili smatrani indikativnim, ali se
kasnije otkriće porodiljske kolonije sredozemnog potkovičara (Pašić et al 2011-2012)
ne smatra iznenađujućim.
Zbog svega ovoga, rezultati i zaključci ovog istraživanja već su korišćeni za ar-
gumentaciju potrebe zakonske zaštite pećine Mišarice u odgovarajućem Predlogu/
Elaboratu (Dujaković et al 2007), ali zakonski akt o zaštiti do danas nije donesen
(Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike
Srpske 2016) iz nepoznatih razloga.
Slika 2. Tragovi vandalizma – posledice paljenja automobilskih guma u pećini Mišarici

(foto: Jasmin Pašić, 18.10.2009.).
Figure 2. Traces of vandalism – consequences of tire burning in Mišarica cave
(photo: Jasmin Pašić, October 18, 2009.).
U međuvremenu u pećini Mišarici u više navrata su zabeležni drastični slučaje-

vi vandalizma koji su zbog značaja ovog skloništa mogli da dovedu do ozbiljne štete
za faunu slepih miševa šireg područja, npr. paljenje automobilskih guma u unutraš-
njosti pećine u oktobru 2009. godine (Pašić in litt., Slika 2). Možda su upravo ovakvi
incidenti doveli do toga da je tokom novijih istraživanja (Pašić et al 2011-2012) u
koloniji prebrojano trostruko manje jedinki.
Zbog neumanjenog značaja koji pećina Mišarica ima za očuvanje faune slepih
miševa i danas, a naročito kada se ima u vidu evidentno smanjenje kolonije u novi-
jem periodu i njena ugroženost, osetljivost i izloženost antropogenim uticajima, po-
treba zakonske i praktične zaštite ovog važnog skloništa slepih miševa sa protokom
vremena dodatno je uvećana i postala je još hitnija. Zato još jednom, nakon 14 godi-
na od ovog istraživanja i 9 godina od prethodnog formalnog podnošenja Predloga/
Elaborata, apelujemo da se najhitnije donese odgovarajući zakonski akt o zaštiti
pećine Mišarice kao jednog od najznačajnijih poznatih skloništa slepih miševa u
Republici Srpskoj i celoj Bosni i Hercegovini, a pristup u pećinu ograniči postav-
ljanjem odgovarajuće rešetke i kapije. Iz istih razloga apelujemo i na uspostavljanje
sistematskog monitoringa slepih miševa u pećini
Zahvala
Autor se najsrdačnije zahvaljuje Goranu Dujakoviću na pozivu za učešće i organiza-
ciji ovog istraživanja / snimanja, bez čega ovog istraživanja ne bi bilo. Zahvaljujem se
i Jasminku Mulaomeroviću na pomoći u prikupljanju literature. Posebno se zahva-
ljujem Jasminu Pašiću na proveri koordinta pećine i fotografijama koje ilustruju ovaj
članak i, naročito, na nastavljanju i istrajnosti u istraživanju i zaštiti slepih miševa
pećine Mišarice.
Literatura
Dietz C., O. von Helversen, D. Nill, 2009. Bats of Britain, Europe and Northwest Africa. A &
C Black Publishers Ltd., London: 400 pp.
Dujaković G., 2004. Pećine i jame Republike Srpske. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva,
Srpsko Sarajevo: 298 str.
Dujaković G., D. Mijović, D. Kovačević, G. Panić, Lj. Srdić, 2007. Spomenik prirode Pećina
Mišarica – Prijedlog za stavljanje pod zaštitu kao prirodnog dobra od izuzetnog značaja.
Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske, Republički zavod za zaštitu kulturno-
istorijskog i prirodnog nasljeđa, Banjaluka, elaborat, 34 str.
Karapandža B., J. Mulaomerović, M. Paunović, J. Pašić, P. Presetnik, M. Zagmajster, 2014.
The overview of bat fauna (Chiroptera) of Bosnia and Herzegovina with first record of
Pipistrellus nathusii. In: Hutson A.M., P.H.C. Lina (eds): XIIIth European Bat Research
Symposium, Book of Abstracts: 90.
Karapandža B., M. Paunović, 2014. Novi predlog standardne srpske nomenklature slepih
miševa (Chiroptera) obuhvaćenih sporazumom EUROBATS. Bulletin of the Natural
History Museum in Belgrade 7: 159–187. [DOI:10.5937/bnhmb1407159K]
Kryštufek B., 1991. Sesalci Slovenije. Prirodoslovni muzej Slovenije, Ljubljana: 294 str.
Mulaomerović J., E. Handžić, D. Zahirović, 2006. Katastar speleoloških objekata Bosne i
Hercegovine. Speleološko društvo „SpeleoDodo“, Sarajevo.
Pašić J., I. Napotnik, J. Friščić, P. Presetnik, M. Đurović, 2011-2012. Pećinska fauna okoline
Banjaluke [The Cave Fauna of the Banja Luka Area]. Naš krš XXVII-XXVIII (44-45):
43–51.
Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naljeđa Republike Srpske, 2016.
Spomenik prirode “Pećina Mišarica”; 2011. <http://www.nasljedje.org/sr_RS/projekti/
zastita-prirodnog-nasljedja/205-spomenik-prirode-pecina-misarica> na dan 8.2.2016.
Schober W., E. Grimmberger, 1989. A Guide to Bats of Britain and Europe. Hamlyn Publishing
Group Limited, London: 224 pp.
Simmons N. B., 2005. Order Chiroptera. In: Wilson D. E., D. M. Reeder (eds.): Mammal
Species of the World. A Taxonomic and Geographic Reference (3rd ed), Johns Hopkins
University Press, Baltimore: 312–529.
REZULTATI ISTRAŽIVANJA ŠIŠMIŠA U ODABRANIM

SKLONIŠTIMA NA DIJELU POPOVOG POLJA U OPĆINI
RAVNO (BOSNA I HERCEGOVINA)
SURVEY RESULTS OF SELECTED BAT ROOST SITES IN
POPOVO POLJE WITHIN THE RAVNO MUNICIPALITY
(BOSNIA AND HERZEGOVINA)
Mirna Mazija1, Dina Rnjak2
Abstract
For the purpose of valorisation of potentially important bat roosts, six potential roost sites
were surveyed in spring/summer season of 2010 and 2011 in the wider area of Ravno mu-
nicipality (Popovo polje, Bosnia and Herzegovina). A total of five bat species were recorded.
The abandoned railway tunnel in Čvaljina was recognized as the most significant roost in the
area, sheltering a large maternity colony of Myotis myotis, with possible presence of M. blyt-
hii oxygnathus. In July 2010 the colony comprised around 10.000 bats (females with young),
while in May 2011 their number was estimated to about 5.000 adult animals. In 2010 also 30
Miniopterus schreibersii were seen in the tunnel. A high number of bats make this location
extremely important for conservation of bat populations at local as well as at the national le-
vel. Since it is still not known whether bats use this tunnel in early spring and autumn, further
research is necessary, as well as the implementation of a monitoring programme. Concerning
other surveyed sites in 2010, skeletal remains of one Rhinolophus ferrumequinum were recor-
ded in Vjetrenica cave, while two live M. emarginatus were seen in Pećina cave. Five R. ferru-
mequinum were observed while emerging out of the Baba cave and 45 R. euryale, 20 R. ferru-
mequinum and four M. emarginatus were recorded in the underground part of the monument
in Zavala. In the Plitica pit no bats or their remains were found.
Key words: bats, Chiroptera, maternity roost, tunnel, Čvaljina, Bosnia and Herzegovina
Sažetak
U svrhu valorizacije potencijalno važnih skloništa šišmiša, tijekom proljeća/ljeta 2010. i 2011.
godine istraženo je šest objekata na širem području općine Ravno (Popovo polje, Bosna i
Hercegovina). Zabilježeno je ukupno pet vrsta šišmiša. Napušten željeznički tunel u mjestu
Čvaljina prepoznat je kao najznačajnije sklonište na širem području. U njemu je zabilježena
velika porodiljna kolonija vrste Myotis myotis, uz moguću prisutnost vrste M. blythii oxy-
gnathus. Kolonija je u srpnju 2010. godine ukupno brojila otprilike 10.000 jedinki (ženke
s mladima), dok je u svibnju 2011. godine broj procijenjen na oko 5.000 odraslih jedinki.
Istraživanjem 2010. godine u tunelu je uočeno i 30 jedinki vrste Miniopterus schreibersii.
1
Samostalna djelatnost, Koledinečka 3, Zagreb (Hrvatska); Udruga za zaštitu šišmiša Tragus, Lipovac I br. 7, Zagreb
(Hrvatska), e-mail: mirna.mazija@gmail.com
2
Geonatura d.o.o. za stručne poslove zaštite prirode (Hrvatska), e-mail: rnjak.dina@gmail.com
20
Rezultati istraživanja šišmiša u odabranim skloništima na dijelu Popovog Polja
u Općini Ravno (Bosna i Hercegovina) 21
Ovako velik broj zabilježenih šišmiša čini ovaj lokalitet izuzetno važnim za zaštitu populacija
šišmiša na lokalnoj, ali i na nacionalnoj razini. Obzirom da nije poznato koriste li šišmiši
tunel u proljetnom i jesenskom razdoblju, nužna su daljnja detaljnija istraživanja, zajedno uz
implementaciju programa monitoringa. Što se tiče ostalih istraživanih objekata 2010. godine,
u špilji Vjetrenici utvrđen je samo kostur vrste Rhinolophus ferrumequinum, dok su u špilji
Pećina uočene dvije žive jedinke M. emarginatus. U špilji Baba je pri izlijetanju zabilježeno
pet jedinki R. ferrumequinum, a u podzemnom dijelu spomenika u mjestu Zavala ukupno
45 jedinki R. euryale, 20 jedinki R. ferrumequinum te četiri jedinke M. emarginatus. U jami
Plitica nisu zabilježeni šišmiši niti tragovi njihove prisutnosti.
Ključne riječi: šišmiši, Chiroptera, porodiljna kolonija, tunel, Čvaljina, Bosnia and
Herzegovina
Uvod
Istraživanja su provedena u okviru izrade Studije izvodljivosti za zaštićenu pri-
rodnu vrijednost špilje Vjetrenice i dijela Popovog polja u općini Ravno u Bosni i
Hercegovini (Mazija 2010). Zbog nedostatka podataka o fauni šišmiša Popovog po-
lja, bilo je potrebno provesti preliminarna istraživanja i provjeriti malobrojne podat-
ke dobivene od lokalnog stanovništva. Cilj istraživanja bila je identifikacija objekata
(prirodnih i antropogenih) potencijalno značajnih za faunu šišmiša na navedenom
području.
Materijali i metode
Lokacije prirodnih i antropogenih podzemnih objekata potencijalno značajnih za
šišmiše definirane su uz pomoć informacija dobivenih od lokalnog stanovništva i
speleologa (usmeno Roman Ozimec). U okviru projekta detaljno su istražena četiri
speleološka te dva antropogena objekta (Slika 1). Osnovna istraživanja navedenih
objekata provedena su u razdoblju od 20. do 24. srpnja 2010. godine, a ponovno je
izvan projektnih aktivnosti 28. svibnja 2011. godine istražena jedna antropogena
lokacija.
Procjena značaja lokacija provedena je prema tragovima, prisutnosti i brojnosti
šišmiša. Brojnost šišmiša procijenjena je vizualno ili, u slučaju većeg broja šišmiša,
uz pomoć mjerke i fotografije (Battersby 2010). Vrste prisutnih šišmiša određene su
vizualno, uz pomoć ultrazvučnog detektora ili pregledom pojedinih jedinki uhva-
ćenih ručnom mrežom ili mrežom za hvatanje (Ecotone Mist Net). Svakoj uhvaće-
noj jedinki utvrđena je i dob, odnosno spol. Elektroničkom digitalnom mjerkom
(Profi Erba) izmjerene su osnovne morfološke mjere (duljina podlaktice i masa), te
ostale mjere bitne za determinaciju vrste (tragus, palac), a masa opružnim vagicama
(Pesola Spring Scale LightLine). Odmah nakon obrade, šišmiši su neozlijeđeni pu-
šteni na mjestu hvatanja.
22 Mirna Mazija, Dina Rnjak
Slika 1. Prikaz mjesta istraženih objekata i pronađenih skloništa šišmiša u općini Ravno i
njenoj okolini 2010. i 2011. godine.
Figure 1. Surveyed sites and bat roosts recorded in municipality of Ravno and its vicinity
2010 and 2011.
Rezultati
U pet istraženih objekata na području općine Ravno utvrđeno je pet različitih vrsta
šišmiša: veliki potkovnjak (Rhinolophus ferrumequinum), južni potkovnjak (R. eu-
ryale), veliki šišmiš (Myotis myotis), riđi šišmiš (M. emarginatus) i dugokrili pršnjak
(Miniopterus schreibersii).
Detaljnim pregledom špilje Vjetrenice (katastarski broj 36241, lat: 42,845807
/ long: 17,983851) 21. i 22. srpnja 2010. utvrđen je samo kostur vrste veliki potkov-
njak, pronađen na ulaznom djelu objektu u Prvoj dvorani. Inače, prema podacima
speleologa koji provodi veliki broj biospeleoloških istraživanja u špilji, vrlo rijetko
se unutar objekta viđaju po jedna ili najviše dvije jedinke šišmiša nepoznate vrste
(usmeno Roman Ozimec).
U špilji Pećina (katastarski broj 918, lat: 42,910321 / long: 17,886687), koja je
većim djelom tijekom dana osvijetljena, 20. srpnja 2010. utvrđene su dvije jedinke
vrste riđeg šišmiša. Jedan šišmiš se nalazio u dnu velike prostorije (osvijetljenoj) dok
je drugi viđen u manjem, zamračenom odvojku. Vrsta šišmiša određena je vizualno
1
Katastarski brojevi speleoloških objekata dati su prema Katastru speleoloških objekata Bosne i Hercegovine Centra
za krš u Sarajevu (Mulaomerović et al. 2006).
i dodatno potvrđena pomoću analize sonograma glasanja snimljenog ultrazvučnim

detektorom.
Prilikom obilaska špilje Baba, (katastarski broj 1303, lat: 42,860765 / long:
17,972477) 21. srpnja 2010. zabilježeno je izlijetanje manjeg broja šišmiša, ali tom
prilikom nije određena njihova vrsta. Prilikom drugog obilaska 23. srpnja 2010. za-
bilježena je prisutnost pet jedinki vrste veliki potkovnjak.
Važna porodiljna kolonija šišmiša utvrđena je u napuštenom željezničkom tu-
nelu u mjestu Čvaljina (sinonim Ćirin tunel, lat: 42,868255 / long: 17,972024) 21.
srpnja 2010. i 28. svibnja 2011. (Slika 2a). Tijekom pregleda objekta u srpnju 2010.
uočeno je približno 30 dugokrilih pršnjaka i kolonija velikog šišmiša uz moguću
prisutnost oštrouhih šišmiša (M. blythii oxygnathus). Brojnost šišmiša (odraslih s
mladima) procijenjena je na otprilike 10.000 jedinki (Slika 3a). Tijekom sumraka,
na kratko je postavljena mreža uz ulaz s južne strane tunela kako bi se uz vizualnu
identifikaciju preko fotografija dodatno potvrdila zastupljenost pojedinih vrsta i pri-
sutnost mladih. Pri tom je uhvaćeno ukupno 11 jedinki šišmiša. Uhvaćena je jedna
ženka dugokrilog pršnjaka koja nije bila reproduktivno aktivna (vrlo vjerojatno sta-
rosti jedne godine). Ostalih 10 uhvaćenih jedinki bili su veliki šišmiši iz roda Myotis.
Osam uhvaćenih jedinki bile su juvenilne, od kojih neke s graničnim morfološkim
mjerama, stoga se nije sa sigurnošću moglo utvrditi radi li se o koloniji isključivo
vrste veliki šišmiš ili je u njoj prisutan i oštrouhi šišmiš. Odrasle jedinke izlijetale
su iz tunela nešto kasnije od juvenilnih. Morfološke mjere dviju uhvaćenih odraslih
jedinki ukazuju na to da se radi o vrsti veliki šišmiš. Prema količini guana koji je
uočen duž tunela može se zaključiti kako kolonija koristi ovaj objekt već duži niz go-
dina. Poznato je da je tamo bila prisutna u kolovozu 2005. godine (Zagmajster 2006),
a njena prisutnost potvrđena je i 2015. godine (Anadolu Agency, 2015). U srpnju
2010. godine ženke s mladima su se uglavnom smjestile u središnji dio tunela, dok je,
hvatanjem nekoliko jedinki sa ručnom mrežom, na rubovima utvrđena prisutnost
velikog broja pojedinačno smještenih mužjaka i mladih. Uočeni su mladi veličine
3/4 odrasle jedinke koji su već samostalno letjeli (Slika 2b). U koloniji tijekom svibnja
2011. godine procijenjeno je da je prisutno oko 5.000 odraslih jedinki (Slika 3b).
Slika 2. a) Južni ulaz tunela u mjestu Čvaljina, b) Juvenilna jedinka vrste veliki/oštrouhi
šišimiš (Myotis myotis/blythii oxygnathus) (foto: Mirna Mazija, srpanj 2010.).
Figure 2. a) Southern entrance of the Čvaljina tunnel, b) Juvenile Greater/Lesser Mouse-
eared bat (Myotis myotis/blythii oxygnathus) (photo: Mirna Mazija, July 2010).
Slika 3. a) Dio kolonije velikih/oštrouhih šišmiša (Myotis myotis/blythii oxygnathus)

21. srpnja 2010. godine i b) 28. svibnja 2011. godine u tunelu u mjestu Čvaljina
(foto: Mirna Mazija).
Figure 3. a) Part of the Myotis myotis/blythii oxygnathus colony on 21 July 2010 and b) on 28
May 2011 in Čvaljina tunnel (photo: Mirna Mazija).
U podrumskom dijelu spomenika žrtvama fašističkog terora u Zavali (lat:

42,847290 / long: 17,978325) koji se nalazi u neposrednoj blizini ceste i zgrade
Biospelološkog muzeja Vjetrenica, 22. i 23. srpnja 2010. godine utvrđeno je ukupno
oko 70 šišmiša. Hvatanjem ukupno 9 jedinki ručnom mrežom utvrđeno je da je
tada bilo prisutno oko 45 južnih potkovnjaka (Slika 4) (uhvaćena su četiri adultna
mužjaka), 20 velikih potkovnjaka (uhvaćena četiri adultna mužjaka) te 4 riđih
šišmiša (uhvaćena je jedna juvenilna ženka).
Slika 4. Kolonija vrste južni potkovnjak (Rhinolophus euryale) u podrumskom djelu

spomenika u Zavali (foto: Mirna Mazija, 23. srpnja 2010.).
Figure 4. Mediterranean horseshoe bat (Rhinolophus euryale) colony in the underground
part of a monument in Zavala (photo: Mirna Mazija, 23 July 2010).
Jama Plitica (sinonim Plitvina jama, katastarski broj 1925, lat: 42,85388 / long:
18,065013) se nalazi izvan općine Ravno, ali je u sklopu obilaska terena speleološki
tim (22. srpnja 2010.) detaljno pregledao ovaj objekt. Iako su mještani istaknuli
povećanu aktivnost šišmiša tijekom ranog sumraka na okolnom području, tijekom
našeg istraživanja nisu zabilježeni znakovi moguće prisutnosti šišmiša. Moguć razlog
tome je otežan prolaz šišmišima kroz ulaz obrastao vegetacijom i hidrodinamika
jame čije je glavno obilježje često plavljenje.
Diskusija
Istraživanja šišmiša provedena su u pet objekata koji se nalaze unutar općine Ravno i
u okvirima predloženih granica budućeg zaštićenog područja, dok je dodatno istra-
žena i jama Plitica izvan granica. U obzir su uzeti i antropogeni i prirodni objekti,
potencijalno važni za faunu šišmiša u svrhu identifikacije prisutnosti pojedinih vrsta

šišmiša, njihove brojnosti i značaja svakog od tih objekata. Ukupno su pregledane
četiri špilje (Vjetrenica, Pećina, špilja Baba i jama Plitica) i dva antropogena objekta
(tunel u mjestu Čvaljina i podzemni dio spomenika u mjestu Zavala).
Kao najznačajniji objekt izdvaja se tunel u Čvaljini gdje je zabilježena velika
porodiljna kolonija šišmiša. Prema rezultatima preliminarnog istraživanja radi se o
koloniji vrste veliki šišmiš (Myotis myotis), no zbog maloga uzroka izmjerenih živo-
tinja nije isključeno da su prisutni i oštrouhi šišmiši (M. blythii oxygnathus). U prilog
tome ide i činjenica da se tunel nalazi u arealu njihove rasprostranjenosti, kao i da
se ove dvije vrste često pojavljuju u zajedničkim mješovitim kolonijama (Dietz et al.
2009, Pavlinić et al. 2010). Potrebno je provesti ciljano istraživanje u svrhu precizni-
jeg utvrđivanja eventualne prisutnosti oštrouhog šišmiša u tunelu, kao i odnosa ovih
dviju vrsta unutar kolonije. Važno je i dodatno obratiti pažnju na moguću prisutnost
većeg broja jedinki vrste dugokrili pršnjak (Miniopterus schreibersii). Sve tri navede-
ne vrste šišmiša prema Crvenoj listi ugroženih divljih vrsta i podvrsta biljaka, životi-
nja i gljiva (Službene novine Federacije BiH, br. 7/14) imaju status ugroženih vrsta i
zaštićene su u Federaciji BiH Zakonom o zaštiti prirode (Službene novine Federacije
BiH, br. 66/13). Obzirom da nije poznato koriste li šišmiši objekt u ranom proljet-
nom i jesenskom razdoblju, nužna su daljnja detaljna istraživanja šišmiša u tune-
lu kako bi se utvrdila dinamika njegovog korištenja tijekom godine. Temeljem tih
podataka moguće je zatim predložiti i prikladne mjere zaštite prisutnih populacija
šišmiša. To je potrebno istaknuti iz razloga što je u razvojnim planovima područja
prisutna ideja revitalizacije objekta u turističke svrhe (Anadolu Agency 2015). Iz as-
pekta zaštite šišmiša zahvati koji bi uključivali ponovno korištenje tunela u vrijeme
kada u njemu obitavaju šišmiši ozbiljno bi ugrozili opstanak prisutnih populacija
i na njih imali značajan negativan utjecaj. U tom slučaju, bilo bi potrebno pronaći
trajno alternativno rješenje u vidu obilaska objekta ili barem u vrijeme kada šišmiši
u njemu obitavaju.
Naš nalaz kostura vrste veliki potkovnjak i drugog kostura iste vrste u špilji
Vjetrenici već 1967. godine (Malez 1985), te podaci dobiveni od strane speleologa,
ukazuju da iako tijekom prijašnjih i novih istraživanja nije utvrđena stalna prisut-
nost živih jedinki šišmiša unutar špilje Vjetrenica, oni je ipak u nekom razdoblju ba-
rem pojedinačno i/ili povremeno koriste. Pretpostavka je da u njoj obitavaju tijekom
hladnijeg perioda godine kada je strujanje zraka na ulaznom djelu slabo ili ga uopće
nema. Vrata na ulazu u špilju nisu prilagođena za prolaz šišmiša, što je moguć do-
datan razlog zašto šišmiši vrlo malo koriste špilju Vjetrenicu. Manjom prilagodbom
vrata na način da se osiguraju horizontalni otvori široki 15 cm, a dugački oko 45 cm,
osigurao bi se manje ometan ulaz šišmišima. Na taj način otvorila bi se mogućnost
da šišmiši počnu koristiti Vjetrenicu u pojedinim razdobljima godine te tako obo-
gate njenu faunu.
U podrumskom dijelu spomenika u Zavali utvrđena je prisutnost prvih po-
znatih kolonija vrste južni potkovnjak (Rhinolophus euryale) i veliki potkovnjak
(R. ferrumequinum) na području Popovog polja i prisutnost nekoliko jedinki vr-

ste riđi šišmiš (M. emarginatus). Tijekom istraživanja 2010. i 2011. godine objekt se
nalazio na izdvojenom prostoru, a sada je u njegovoj neposrednoj blizini izgrađen
Biospelološki muzej Vjetrenica što je dovelo do povećanog broja ljudi u neposrednoj
blizini. Budući da je objekt u lošem stanju, ljudi rijetko u njega ulaze te se kolonija
najčešće ne ometa. Svakako bi trebalo istražiti godišnje dinamiku korištenja šišmiša
ovog objekta, onemogućiti ulaz ljudima u podrumski dio, a ukoliko dođe do obnove
objekta, to je potrebno provesti uz primjenu posebnih mjera zaštite koje mora pro-
pisati stručnjak za šišmiše.
Za manje speleološke objekte, špilja Pećina i špilja Baba naša istraživanja doni-
jela su prve podatke o prisutnost nekoliko jedinki šišmiša (riđega šišmiša u prvoj i
velikog potkovnjaka u drugoj špilji), a u jami Plitica šišmiše nismo pronašli.
Obzirom da je ovim istraživanjima uzeto u obzir samo proljetno i ljetno razdo-
blje, svih pet objekata u kojima su zabilježeni šišmiši potrebno je istražiti i tijekom
jeseni i osobito zime. Osobito je važno provesti sustavno praćenje populacija šišmiša
i stanja (monitoring) tunela u Čvaljini i spomenika u Zavali. Preporučamo da sva
istraživanja budu provedena u skladu s preporukama međunarodnih smjernica i uz
konkretne preporuke stručnjaka za faunu šišmiša. Na širem području nalazi se velik
broj podzemnih objekata koji iz aspekta faune šišmiša nisu detaljno istraženi te je
nužno provesti daljnja detaljna istraživanja u svrhu utvrđivanja prisutnosti pojedi-
nih vrsta i kolonija te njihove eventualne povezanosti s okolnim područjem, kako bi
se na vrijeme propisale i poduzele eventualno potrebne mjere zaštite šišmiša. Mala
brojnost šišmiša unutar Vjetrenice moguće je uvjetovana rešetkastim vratima na
ulazu u špilju koja nisu prilagođena prolazu šišmiša, a svakako bi ih trebalo prilago-
diti tijekom daljnjih aktivnosti.
Zahvale
Institutu za primijenjenu ekologiju Oikon d.o.o. iz Zagreba u okviru čijeg projekta
su provedena osnovna istraživanja svih objekata. Općini Ravno koja je financirala
istraživanja. Javnom poduzeću „Vjetrenica“ na podršci u planiranju i organizaciji
terenskih istraživanja. Romanu Ozimecu na informacijama o prisutnosti šišmiša u
špilji Vjetrenici i pomoći u planiranju terenskih istraživanja. Suradnicima koji su
sudjelovali u terenskim istraživanjima: izv. prof. dr.sc. Darko Bakšić, izv. prof. dr.sc.
Nenad Buzjak, prof.dr.sc. Ivan Martinić, dipl.ing. Fanica Kljaković-Gašpić, viši ku-
stos Branko Jalžić, Jasna Vuletić i Igor Klarić.
Reference
Anadolu Agency 2015. U nekadašnjem Ćirinom tunelu u Ravnom: Spašavanje porodiljne
kolonije od 10.000 šišmiša. TRT. <www.trt.net.tr/bosanski/okolina-i-zdravlje/2015/08/25/
u-nekadasnjem-cirinom-tunelu-u-ravnom-spasavanje-porodiljne-kolinije-od-10-000-
sismisa-51023> [18.6.2016.]
Battersby J. (comp.), 2010. Guidelines for Surveillance and Monitoring of European Bats.
EUROBATS Publication Series No. 5. UNEP / EUROBATS Secretariat, Bonn, Germany,
95 str.
Crvena lista ugroženih divljih vrsta i podvrsta biljaka, životinja i gljiva, Službene novine
Federacije BiH, br. 7/14
Dietz C., O. von Helversen, 2004. Illustrated identification key to the bats of Europe. Electronic
publication. Version 1.0. Tuebingen & Erlangen, Germany, 35 str.
Dietz C., O. von Helversen, D. Nill, 2009. Bats of Britain, Europe and Northwest Africa. A &
C Black Publishers Ltd., London, 400 str.
Malez M., 1985. Paleobiološki odnosi u pećini Vjetrenici u Popovom polju u Hercegovini, Naš
krš, 11/18-19: 121–132.
Mazija M., 2010. Istraživanje faune šišmiša špilje Vjetrenice i djela Popovog polja. Sektorska
studija izrađena u sklopu projekta „Studija izvodljivosti zaštite za Zaštićenu prirodnu
vrijednost špilje Vjetrenica i djela Popova polja u Općini Ravno“. Stručni izviještaj, 14 str.
Mulaomerović J., D. Zahirović, E. Handžić, 2006. Katastar speleoloških objekata Bosne
Hercegovine. Speleološko društvo „Speleo dodo“, Sarajevo, 274 str.
Pavlinić I., M. Đaković, N. Tvrtković, 2010. The Atlas of Croatian Bats, Part I. Natura Croatica,
Zagreb 19(2): 295–337.
Zagmajster M., 2006. Zanimivosti Vjetrenice na Popovem polju. Glas podzemlja, Ljubljana,
66–67.
Zakon o zaštiti prirode, Službene novine Federacije BiH, br. 66/13.
REZULTATI PREGLEDA POTENCIJALNIH ZIMSKIH

SKLONIŠTA ŠIŠMIŠA U BOSNI I HERCEGOVINI
U ZIMU 2014/15.
RESULTS OF SURVEY OF POTENTIAL BAT HIBERNACULA
IN BOSNIA AND HERZEGOVINA IN WINTER 2014/15
Primož Presetnik1, Jasminko Mulaomerović2, Jasmin Pašić2
Abstract
During winter 2014/15 8 caves in Bosnia and Herzegovina were surveyed for hibernating
bats. We used usual methods for registering species of bats in their hibernacula (visual obser-
vation, occasional detailed examination of individuals and determination of bone remains).
Together we found 9 bat species: Rhinolophus hipposideros, R. ferrumequinum, R. euryale, Myotis
mystacinus, M. capaccinii, Pipistrellus pipistrellus, Eptesicus serotinus, Barbastella barbastellus
and Miniopterus schreibersii. Most commonly observed bat was R. hipposideros, however most
numerous was R. euryale, whose huge group we unexpectedly found in the cave Hrustovača.
Key words: Chiroptera, hibernacula, monitoring, Bosnia and Herzegovina
Sažetak
Tokom zime 2014/15. pregledali smo 8 pećina u Bosni i Hercegovini u cilju utvrđivanja ili
monitoringa hibernacije šišmiša. Koristili smo uobičajene metode za registraciju vrsta šišmiša
tokom hibernacije (vizuelno opažanje, povremeno detaljno ispitivanje pojedinih životinja i
identifikaciju kostiju). Pronađeno je 9 vrsta šišmiša: Rhinolophus hipposideros, R. ferrumequi-
num, R. euryale, Myotis mystacinus, M. capaccinii, Pipistrellus pipistrellus, Eptesicus serotinus,
Barbastella barbastellus i Miniopterus schreibersii. U najvećem broju nalazišta opažen je R.
hipposideros, dok je najbrojniji bio R. euryale, čiju smo ogromnu grupu neočekivano našli u
pećini Hrustovači.
Ključne riječi: šišmiši, zimska skloništa, monitoring, Bosna i Hercegovina
U zimu 2014/2015. godine pretraženo je ukupno 8 pećina (Slika 1). Tokom istraživa-
nja korištena je metodologija rada opisana u Pašić et al (2013) i Presetnik et al (2014).
Organizovane su dvije ekskurzije u sjeverne dijelove Bosne i Hercegovine, gdje smo
ponovo, već tradicionalno, provjerili pećinu Ljubačevo južno od Banjaluke i tri pe-
ćine u okolini Sanskog Mosta (Hrustovaču, Fajtovačku pećinu i Tomlinsku pećinu).
Ove godine smo provjerili i nekoliko novih pećina u okolini Šipova (Vagansku i
1
Center za kartografijo favne in flore (Slovenija), e-mail: primoz.presetnik@ckff.si
2
Centar za krš i speleologiju (Bosna i Hercegovina), e-mail: jasminko.mulaomerovic@bhtelecom.ba,
pashic@gmail.com
30
Rezultati pregleda potencijalnih zimskih skloništa šišmiša u Bosni i Hercegovini
u zimu 2014/15. 31
Sokolačku pećinu) i u neuspješnoj potrazi za čuvenom Karapandžinom pećinom

(Karapandža et al 2014), provjerili jednu pećinu i jednu jamu (Slika 2) u blizini sela
Šemenovaca, u sjeveroistočnom dijelu Kupreškog polja.
Na pregledima je sarađivalo 7 osoba, po abecednem redu: Dženan Aganović
(DžA), Jasna Friščić (JF), Maja Hodžić (MH), Ivan Napotnik (IN), Jasminko
Mulaomerović (JM), Jasmin Pašić (JP) i Primož Presetnik (PP).
Ukupno smo pronašli 9 vrsta šišmiša, od kojih je u najvećem broju nalazišta
bio zabilježen mali potkovasti šišmiš (Rhinolophus hipposideros) (Tabela 1). Po broju
jedinki na prvom mjestu je bio mediteranski potkovasti šišmiš (R. euryale) zbog
neočekivano velike grupe u Hrustovači (Slika 3).
Tabela 1. Vrste, ukupan broj živih životinja, broj nalazišta i pregled nalazišta šišmiša u Bosni i
Hercegovini u zimu 2014/15.
(* broj ispred imena lokaliteta u sljedećim potpoglavljima)
Table 1. Bat species, numbers of live animals, number of locations and overview of surveyed
hibernacula in Bosnia and Herzegovina in winter 2014/15.
(* number preceding the sites names in following subchapters)
Vrsta (takson) / Broj Broj Šifra

Species (taxon) životinja / nalazišta nalazišta /
No. of bats / No. of Site codes*
locations
Mali potkovasti šišmiš (Rhinolophus hipposideros) 99 6 1, 2, 5, 6, 7, 8
Veliki potkovasti šišmiš (Rhinolophus ferrumequinum) 839 5 1, 2, 5, 6, 7
Mediteranski potkovasti šišmiš (Rhinolophus euryale) 1.072 4 5, 6, 7, 8
Mali brkati šišmiš (Myotis mystacinus) 2 1 5
Dugoprsti šišmiš (Myotis capaccinii) 4 1 2
Mali šišmiš (Pipistrellus pipistrellus) 1 1 7
Veliki kasni šišmiš (Eptesicus serotinus) 1 1 5
Širokouhi šišmiš (Barbastella barbastellus) 1 2 2, 5
Šrajberov šišmiš (Miniopterus schreibersii) 570 4 5, 6, 7
Ukupno / Total 2.589 8
32 Primož Presetnik, Jasminko Mulaomerović, Jasmin Pašić
Slika 1. Mjesta provjerenih potencijalnih zimskih skloništa šišmiša

u Bosni i Hercegovini u zimu 2014/15.
(brojevi odgovaraju broju ispred imena pojedinog lokaliteta u sljedećim potpoglavljima)
Figure 1. Locations of potential bat hibernacula surveyed
in Bosnia and Herzegovina in the winter 2014/15.
(numbers refer to the number preceding each location name in following subchapters)
1. Vaganska pećina, katastarski broj 35321

(selo Strojice, opština Šipovo, 920 m. n. v., lat: 44,1425 / long: 17,1684)
Turistički uređena pećina, na ulazu se nalaze rešetkasta vrata. Udaljena je od centra
Šipova oko 19 km. Pećina je nastala sa radom ponornih voda. Duga je 420 m. Ima
osam dvorana, nazvanih: Čobanska dvorana, Lisičiji kanal, Galerija Sime Šolaje,
1
Katastarski brojevi speleoloških objekata dati su prema Katastru speleoloških objekata Bosne i Hercegovine Centra
za krš u Sarajevu (Mulaomerović et al 2006).
u zimu 2014/15. 33
Janjski kanali, Svečana dvorana, Dvorana divova, Ponorski kanal i Dvorana Rade
Marijanca.
24. 1. 2015. (DžA, MH, JM, JP, PP):
- Rhinolophus hipposideros 2 (1 na početku dvorane S. Šolaje, u dvorani T = 7’9 °C; 1
na kraju u dvorani R. Marijanca),
- Rhinolophus ferrumequinum 80 (od toga 71 u grupi u Svečanoj dvorani, u dvorani
T = 9’1 °C), kosti (3 humerusa, 2 donje desne vilice, 1 lijeva donja vilica).
Napomene: U dvorani divova izmjerena je T = 8’9 °C. Vrijeme vrlo hladno. U Šipovu
u noći 24./25. palo malo snijega.
Ostale primijećene životinje: Triphosa dubitata, Meta menardi, Troglophilus sp.,
Coleoptera, Ixodes vespertilionis, Myriapoda. Tragovi kune (Martes sp.) na samom
kraju pećine i na putu do pećine tragovi zeca (Lepus europaeus).
2. Sokolačka pećina, katastarski broj 3342

(selo Gornji Jakšić, rijeka Sokočnica, opština Šipovo, 575 m. n. v., lat: 44,2824 / long:
17,0284)
Pećina uređena za posjete turista, sa željeznim rešetkastim vratima na ulazu.
Ukupna dužina pećine je 110 m. Nalazi se na putu Šipovo – Baraći, 6 km od centra
Šipova, u kanjonu rijeke Sokočnice. Nasuprot nje se nalaze ostaci srednjevjekovne
tvrđave Soko Grada.
24. 1. 2015. (DžA, MH, JM, JP, PP):
- R. hipposideros 2 (dublje u pećini),
- R. ferrumequinum 3 (dublje u pećini), kosti (najviše u uskom rovu na lijevoj strani
blizu ulaza: 10 humerusa, 7 radijusa, 1 donja lijeva vilica, 1 lobanja, 1 mumija),
- Myotis capaccinii 4 (od toga jedan odrasao mužjak, AB = 40’9 mm, m = 9’0 g, svi u
ulaznom dijelu pećine),
- Barbastella barbastellus kosti (2 humerusa, 2 radijusa).
Napomene: Mala hrpa krupnog izmeta na ulaznom dijelu. Možda porodiljska loka-
cija (kotilište), radi čega je potrebno provjeriti ovo sklonište preko ljeta.
Ostale primijećene životinje: T. dubitata, Scoliopteryx libatrix, ostaci krila Aglais io,
M. cf. menardi, Troglophilus sp.
3. Pećina u Katarevom dolu, katastarski broj 4984

(selo Šemenovci, opština Kupres, Republika Srpska, 1.160 m. n. v., lat: 44,0881 / long:
17,1199)
Jednostavna, samo 10–15 m duga i oko 5 m duboka pećina.
25. 1. 2015. (DžA, MH, JM, JP, PP):
- Chiroptera: kosti (1 os digitalis)
Ostale primijećene životinje: T. dubitata, S. libatrix, M. menardi.
4. Jama u Lokvama, katastarski broj 4985

(selo Šemenovci, opština Kupres, Republika Srpska, 1.160 m. n. v., lat: 44,0864 / long:
17,1195)
Jednostavna, 8 m duboka i samo 10-15 m duga jama sa velikim ulazom, bez pećin-
skog nakita.
25. 1. 2015. (DžA, MH, JM, JP, PP):
Napomene: Šišmiši ili njihovi tragovi nisu viđeni.
Ostale primijećene životinje: T. dubitata, S. libatrix, M. menardi. Na putu do pećine
tragovi zeca. Prema priči Marka Knežića, domaćina koji nam je pokazao pećinu,
do oko 1970. godine u jami su bili golubovi (Columba sp.). Sada ih nema, ali ima
prilično smeća.
Slika 2. Na ulazu Jame u Lokvama iznad zasniježenog Kupreškog polja

(foto: Primož Presetnik).
Figure 2. At the entrance of cave Jama u Lokvama located in snow covered the karstic field
Kupreško polje (photo: Primož Presetnik).
u zimu 2014/15. 35
5. Pećina Ljubačevo, katastarski broj 2050

(selo Ljubačevo, opština Banja Luka, 420 m n. v., lat: 44,6803 / long: 17,2061)
15. 2. 2015. (DžA, JF, MH,IN, JM, PP):
- R. hipposideros 17 (14 prije i 3 poslije prolaza),
- R. ferrumequinum 410 + 1 M juv (mješovite grupe sa Mi. schreibersii u Visokoj
dvorani, samo malo životinja poslije prolaza),
- R. euryale 11 (u posljednjoj dvorani Posljedni horizont),
- M. mystacinus 1 + 1 (u Kalcitnoj dvorani, ad M AB = 33’2 mm, m = 3’5 g),
- Eptesicus serotinus 1 (ispred prolaza),
- B. barbastellus 1 (ulazni dio),
- Miniopterus schreibersii 135 (prebrojano po fotografijama).
Napomene: Iznad pećine je izgrađena nova cesta. U Visokoj dvorani T = 6’5 °C, a
kod Kolapsa T = 9’4 °C.
6. Fajtovačka pećina, katastarski broj 1638

(selo Fajtovci, opština Sanski Most, 395 m n. v., lat: 44,7885 / long: 16,5243)
14. 2. 2015. (DžA, MH, JM, PP):
- R. hipposideros 10,
- R. ferrumequinum 93 (od toga 50 odn. 16 potkovičara u dvije odvojene grupe),
- R. euryale 2 + 1 F subad (nulliparus),
- Mi. schreibersii 210 (u jednoj manjoj grupi, prebrojano po fotografijama).
Napomene: Kod sigaste kupe T = 8’4 °C. Po fotografijama i na licu mjesta vizualno
smo tražili šišmiše sa prstenovima ali nismo primijetili nijednog. Ove godine je bilo
puno snijega, tako da je prilaz do ulaza bio vrlo težak.
7. Pećina Hrustovača, katastarski broj 1815

(selo Hrustovo, opština Sanski Most, 280 m n. v. , lat: 44,6722 / long 16,6990)
14. 2. 2015. (DžA, MH, JM, PP):
- R. hipposideros 65,
- R. ferrumequinum 252 (lijevi kanal sa strane kod ulaza – u mješovitim grupama sa
Mi. schreibersii, T = 6’9 °C),
- R. euryale 1056 (od toga 3 odrasle ženke, koje su već rađale, prebrojano prema fo-
tografijama), kosti (humerus, radius kod sigastih kada),
- Pipistrellus pipistrellus 1 (odrastao mužjak na ulaznom dijelu),
- Mi. schreibersii 225 (prebrojano prema fotografijama).
Napomene: veliki broj jedinki (1041) Mediteranskih potkovnih šišmiša u dubljem
dijelu pećine (Slika 3), malo poslije odvajanja lijevog (aktivnog) kanala. U tom dijelu
temperatura 11’0 °C.
8. Tominska pećina, katastarski broj 4771

(selo Tomina, opština Sanski Most, 250 m n. v., lat: 44,7194 / long: 16,7453)
14. 2. 2015. (DžA, MH, JM, PP):
- R. hipposideros 3 (u drugom dijelu pećine),
- R. euryale 1 ženka koja još nije rađala i 1 letio (u drugom dijelu pećine).
Napomene: Na kraju pećine iznad kupa guana T = 11’2 °C. Pećina definitivno nije
bitno zimsko sklonište, ali je vjerovatno porodiljsko. Treba proveriti preko ljeta.
Slika 3. Velika grupa mediteranskih potkovastih šišmiša (Rhinolophus euryale) u Hrustovači

(foto: Primož Presetnik).
Figure 3. Huge group of Mediterranean horseshoe bats (Rhinolophus euryale) in cave
Hrustovača (photo: Primož Presetnik).
u zimu 2014/15. 37
Literatura
Karapandža B., 2015. Detalji o prvim istraživanjima slepih miševa (Chiroptera, Mammalia)
okoline planine Vitoroga i prvim nalazima vrsta Myotis oxygnathus Monticelli, 1885,
Myotis bechsteinii (Kuhl, 1817) i Barbastella barbastellus (Schreber, 1774) u Bosni i
Hercegovini. Naš krš, XXXIV (47), Bilten radne grupe za zaštitu šišmiša, Supplementum
1: 3–10.
Mulaomerović J., D. Zahirović, E. Handžić, 2006. Katastar speleoloških objekata Bosne
Hercegovine. Speleološko društvo „Speleo dodo“ u Sarajevu, 274 pp.
Pašić J., J. Mulaomerović, P. Presetnik, 2013. Rezultati pregleda potencijalnih zimskih skloništa
šišmiša u Bosni i Hercegovini u zimu 2012/13. Naš krš, XXXIII (46), Bilten radne grupe za
zaštitu šišmiša, Supplementum 1: 23–34.
Presetnik, P., J. Mulaomerović, J. Pašić, 2014. Rezultati pregleda potencijalnih zimskih
skloništa šišmiša u Bosni i Hercegovini u zimu 2013/14. Naš krš, XXXIV (47), Bilten
radne grupe za zaštitu šišmiša, Supplementum 1: 16–24.
PRVA ZABILJEŽENA PREKOGRANIČNA MIGRACIJA

VELIKOG POTKOVNJAKA (RHINOLOPHUS
FERRUMEQUINUM) IZMEĐU SLOVENIJE I HRVATSKE
FIRST RECORDED CROSSBORDER MIGRATION OF GREATER
HORSESHOE BAT (RHINOLOPHUS FERRUMEQUINUM)
BETWEEN SLOVENIA AND CROATIA
Primož Presetnik1, Robert Baković2
Abstract
On 7 March 2010, 5 Rhinolophus ferrumequinum with green bat bands were observed in the
cave Dolača (village Drašći Vrh, Croatia). Bats were not disturbed during visit but on one of
the bands some numbers could be read. Later consultations showed that it was band SLO
1A 4046, which as all observed banded bats, was a sub adult female, originated from hiber-
naculum in cave Kostanjeviška jama (Kostanjevica na Krki, Slovenia). They were banded on
21 February 2009. This 11 km migration in SSE direction is the first evidence that common
population of R. ferrumequinum inhabits Gorjanci/Žumberak hills at the Slovenian-Croatian
border and is also a first record of a cross border migration between Slovenia and Croatia for
this species.
Key words: migration, Rhinolophus ferrumequinum, Slovenia, Croatia
Sažetak
7. ožujka 2010. u špilji Dolača (selo Drašći Vrh, Hrvatska) bilo je uočeno 5 velikih potkov-
njaka (Rhinolophus ferrumequinum) sa zelenima prstenima. Tijekom obilaska šišmiši nisu
uznemiravani, ali se na jednom prstenu moglo razbrati nekoliko brojeva. Kasnije konzultacije
su pokazale da je uočena mlada ženka velikog potkovnjaka (broj prstena SLO 1A 4046) s još
četiri druge mlade ženke prstenovane u Kostanjeviškoj jami (Kostanjevica na Krki, Slovenija)
21. veljače 2009. Ta, 11 km duga migracija u JJI smjeru, je prvi dokaz zajedničke populacije
velikog potkovnjaka na slovenskoj i hrvatskoj strani Gorjancev/Žumberka i istodobno prva
zabilježena migracija ove vrste šišmiša preko slovensko–hrvatske granice.
Ključne riječi: selidba, Rhinolophus ferrumequinum, Slovenija, Hrvatska.
7. ožujka 2010. tadašnji su članovi Speleološkog kluba Samobor i članovi Hrvatskog

biospeleološkog društva u okviru planinarske škole HPD Japetić posjetili špilju
Dolača (lat: 45,7395 / long: 15,4828, 430 m. n. v.) na Žumberku kod sela Drašći Vrh
(Hrvatska). U ulaznom dijelu špilje, odmah nakon prvog skoka (Slika 1) primjetili
1
Center za kartografijo favne in flore (Slovenija), e-mail: primoz.presetnik@ckff.si
2
Hrvatsko biospeleološko društvo (Hrvatska), e-mail: robi_bakovic@yahoo.com
38
Prva zabilježena prekogranična migracija Velikog potkovnjaka
(Rhinolophus Ferrumequinum) između Slovenije i Hrvatske 39
su 5 velikih potkovnjaka (Rhinolophus ferrumequinum) sa zelenima prstenima. Na

jednom prstenu su mogli pročitati nekoliko slova i brojeva i nakon provedenih kon-
zultacija bez sumnje su utvrdili da su vidjeli šišmiša prstenovanog prstenom SLO 1A
4046. Do ostalih šišmiša nisu bili u mogućnosti doprijeti, a da ih ne probude, pa su
odustali od iščitavanja ostalih prstenova.
Izvor prstenovanih velikih potkovnjaka je Kostanjeviška jama (lat: 45,8380 /
long: 15,4340, 175 m. n. v.) kod gradića Kostanjevica na Krki (Slovenija). Tamo je 5
mladih (subadultnih) ženki prstenovano zelenim prstenima (SLO 1A 4045–4050) 21.
veljače 2009. godine (dozvola Agencije Republike Slovenije za okolje 35701-80/2004).
Od toga su tri životinje opet promatrane u Kostanjeviškoj jami tijekom hibernacije,
jednu godinu kasnije (27. veljače. 2010).
To znači da su životinje mogle napustiti svoje zimovalište u Kostanjeviškoj jami
najranije navečer 27. veljače 2010. i da su se najkasnije do noći 6./7. ožujka doselile u
špilju Dolača, približno 11 km JJI od zimskog skloništa.
Špilja Dolača je jedna od duljih špilja na hrvatskoj strani Žumberka/Gorjancev,
morfološki je razgranata i s povremenom hidrološkom aktivnošću, kada tijekom
obilnijih oborina ili naglog otapanja veće količine snijega voda ponire u špilju
(Buzjak 2002). Kostanjeviška jama je najdulja špilja na slovenskoj strani (IZRK 2015)
i samo je u vrlo iznimnim uvjetima privremeni izvor. Kostanjeviška jama je poznato
Slika 1. Profil ulaznog dijela špilje Dolače s obilježenim mjestom pronalaska velikih
potkovnjaka (Rhinolophus ferrumequinum) (nacrt Speleološki klub Samobor).
Figure 1. Profile of entrance parts of cave Dolača and marked location of greater horseshoe
bat (Rhinolophus ferrumequinum) (map by Speleološki klub Samobor).
40 Primož Presetnik, Robert Baković
zimovalište cca. 50–100 velikih potkovnjaka i drugih vrsta šišmiša (npr. R. euryale i
R. hipposideros), dok je špilja Dolača malo istražena s aspekta faune šišmiša. Za sad
možemo reći da je bar u slučaju našeg zapažanja služila velikim potkovnjacima iz
Kostanjeviške jame kao prolazno (ekvinocijsko) sklonište na njihovom putu prema
ljetnom skloništu porodiljne skupine.
Duljina zabilježene migracije nije neobična za tu vrstu šišmiša koji se može bez
problema seliti 10–60 km između zimskih i ljetnih skloništa (Hutterer et al 2005).
Ovo zapažanje je svakako prva potvrda da na području Gorjancev/Žumberka živi
vjerojatno jedna populacija velikih potkovnjaka i istovremeno je i prva zabilježena
migracija ove vrste šišmiša preko slovensko–hrvatske granice.
Zahvala
Za pomoć na terenskom radu zahvaljujemo Alenu Kirinu, Petri Žvorc, Marini
Kipson i Normi Fressel, a Danijeli Hamidović posebno bismo zahvalili za uspostav-
ljanje kontakta među autorima ovog rada.
Literatura
Buzjak N., 2002. Speleološke pojave u parku prirode “Žumberak – Samoborsko gorje”.
Geoadria 7(1): 31–49.
Hutterer R., T. Ivanova, C. Meyer-Cords, L. Rodrigues, 2005. Bat migration in Europe. A
Review of Banding Data and Literature. Naturschutz und Biologische Vielfalt 28. German
Agency for Nature Conservation, 162 pp.
IZRK, 2014. Osnovni podatki o podzemnih jamah (marec 2015). Inštitut za raziskovanje krasa
ZRC SAZU. Izvajanje javnega pooblastila. Zapisi o 11.392 jamah. [Naročnik Agencija RS
za okolje]
TRI VRSTE ŠIŠMIŠA (CHIROPTERA) U PEĆINI

STUDEŠNICI NA PLANINI KONJUHU
(BOSNA I HERCEGOVINA)
THREE BAT (CHIROPTERA) SPECIES IN STUDEŠNICA CAVE
ON THE KONJUH MOUNTAIN (BOSNIA AND HERZEGOVINA)
Miralem Husanović1
Abstract
Visual bat survey of Studešnica cave on the Konjuh mountain was conducted on May 25 2015.
14 bat specimens have been found in the cave – 11 belonging to Rhinolophus hipposideros, 2
Rhinolophus ferrumequinum and 1 Myotis emarginatus.
Key words: Chiroptera, Studešnica cave, Konjuh mountain, Bosnia and Herzegovina
Sažetak
25. maja 2015. obavljen je vizuelni pregled pećine Studešnice na planini Konjuhu u cilju pro-
nalaženja i identifikacije šišmiša. U pećini je utvrđeno prisustvo 14 jedinki šišmiša – 11 pri-
padnika vrste Rhinolophus hipposideros, 2 Rhinolophus ferrumequinum i 1 Myotis emarginatus.
Ključne riječi: Chiroptera, pećina Studešnica, planina Konjuh, Bosna i Hercegovina
Uvod
U okviru speleološke sekcije u Klubu ekstremnih sportova Summit dao sam sebi
zadatak da utvrdim koje vrste šišmiša se nalaze na području planine Konjuh. Vođen
tom idejom obišao sam nekoliko speleoloških objekata gdje sam ranije viđao šišmiše
pa je tako na red došla i pećina Studešnica.
Nazvana je po rječici Studešnici i nalazi se ispod vrha Jelova glava na planini
Konjuhu (Slika 1). Pristup pećini je nekad bio markiran kao planinarska staza ali
zbog rijetkih posjeta je zarastao i teško je pristupačan. Od mjesta označenog na karti
kao Banovićki vodovod do pećine ima oko 45 minuta hoda, prvih 30 minuta po
suhom koritu Studešnice a onda se put odvaja lijevo i vodi ispod kamenog mosta pa
pravo gore prema pećini Studešnici.
Pećina Studešnica ima ulaz širine 5,5 m i visine oko 2 m (Slika 2). Pećina
je ranije topografski snimljena (Slika 3) i uvedena je u speleološki katastar BiH
(Mulaomerović et al 2016) – naziv objekta: Studešnica (BA007); vrsta objekta: peći-
na; katastarski broj: 5006; dužina objekta: 46,10 m; lokacija: Banovići, Konjuh, Jelova
glava; lat: 44.341472° N; lon: 18.576000° E; nadmorska visina: 611 m; topografski
snimio: Miralem Husanović (9. 11. 2013.).
1
Speleološka sekcija Kluba ekstremnih sportova Summit, Husinske bune 35, Banovići (Bosna i Hercegovina), e-mail:
miralem.husanovic@gmail.com
41
42 Miralem Husanović
Slika 1. Lokacija pećine Studešnica

Figure 1. Location of the Studešnica Cave
Slika 2. Ulaz u pećinu Studešnicu (foto: Senad Huskić)

Figure 2. Entrance of the Studešnica cave(photo: Senad Huskić)
Tri vrste šišmiša (Chiroptera) u pećini Studešnici na planini Konjuhu
(Bosna i Hercegovina) 43
Slika 3. Topografski snimak pećine Studešnice

Figure 3. Topographic plan of the Studešnica Cave
Metode
25. 5. 2015. Ivica Piljić i ja odlazimo do pećine Studešnice. Nakon što smo vizuelnim
pregledom utvrdili da su u pećini prisutni šišmiši cilj je bio prebrojati ih i utvrditi o
kojim se vrstama radi. Dostupne šišmiše smo ulovili rukom, prema odgovarajućem
priručniku (Mulaomerović 2001) izmjerili pojedine morfometrijske parametre po-
mičnim mjerilom sa nonijusom i odredili vrste i nakon toga ih bez odlaganja pustili.
Vrste smo odredili uz konsultacije sa Jasminkom Mulaomerovićem. O svakoj opa-
ženoj vrsti napravili smo bilješke.
Rezultati i diskusija
Vizuelnim pregledom utvrdili smo da je u pećini bilo prisutno 14 jedinki, od toga 8
u letu i 6 u mirovanju (Slika 4).
Slika 4. Lokacije šišmiša u pećini Studešnici.

Figure 4. Locations of the bat specimens within the Studešnica cave (green – flying, red –
resting).
Odredili smo tri vrste šišmiša, pri čemu je većina jedinki – 11, pripadala malom
potkovastom šišmišu (Rhinolophus hipposideros), 2 velikom potkovastom šišmišu
(Rhinolophus ferrumequinum) a jedna trobojnom šišmišu (Myotis emarginatus).
Slika 5. Mali potkovasti šišmiš (Rhinolophus hipposideros) u pećini Studešnici.

(foto: Miralem Husanović)
Figure 5. Lesser Horseshoe Bat (Rhinolophus hipposideros) in the Studešnica cave
(photo: Miralem Husanović).
Slika 6. Veliki potkovasti šišmiš (Rhinolophus ferrumequinum) u pećini Studešnici. (foto:

Miralem Husanović)
Figure 6. Greater Horseshoe Bat Rhinolophus ferrumequinum) in the Studešnica cave.
(photo: Miralem Husanović)
Slika 7. Trobojni šišmiš (Myotis emarginatus) u pećini Studešnici. (foto: Miralem Husanović)
Figure 7. Geoffroy’s Bat (Myotis emarginatus) in the Studešnica cave
(photo: Miralem Husanović).
Po jedna jedinka svake vrste ulovljena je i izmjerena (Tabela 1).

Tabela 1. Pregled izmjerenih jedinki šišmiša iz pećine Studešnice.
(Ab – dužina podlaktice, EL – dužina uha, M – težina, 1/2W – poluraspon krila,
HbL – dužina tijela)
Table 1. Overview of measured bat specimens in Studešnica Cave
(Ab – forearm length, EL – ear length, M – mass, 1/2W – half-wingspan,
HbL – had and body length)
Ab EL M 1/2W HbL
Vrsta
(mm) (mm) (g) (cm) (mm)
Rhinolophus hipposideros 40 - 4,9 12 40
Rhinolophus ferrumequinum 60 - 20,1 18 65
Myotis emarginatus 35 12 6,6 12 47
Izmjereni mali potkovasti šišmiš i trobojni šišmiš visili su u drugoj dvorani na

visini od oko 1,5 metra od tla, jedan od drugog udaljeni oko 2 metra. Na izlazu iz
druge dvorane, iznad manje količine guana na kojoj su bila i krila leptira (Slika 8),
visio je ulovljeni veliki potkovasti šišmiš.
Slika 8. Guano šišmiša i krila leptira u pećini Studešnici. (foto: Miralem Husanović).
Figure 8. Guano pile and butterfly/moth wings in the Studešnica cave. (photo: Miralem
Husanović)
Posebno je značajan nalaz trobojnog šišmiša koji je u tom trenutku, koliko

je nama poznato, bio pronađen samo na četiri lokaliteta u BiH: Vaganska pećina
(Karapandža 2015), Dugo Selo kod Olova (Hasanspahić & Presetnik 2014), Bjelušica
pećina u Popovom polju (Červeny & Kryštufek 1988) i Kamenica – Tajan (Zagmajster
& Delić 2015).
Literatura
Červeny, J., B. Kryštufek,, 1988. A contribution to the knowledge of the bats of Central and
Southern Dalmatia, Yugoslavia (Chiroptera, Mammalia), Biološki vestnik, 36(4): 17-30.
Hasanspahić, M., P. Presetnik, 2014. Opažanja trobojnog šišmiša (Myotis emarginatus) u
Dugom Selu kod Olova (centralna Bosna i Hercegovina) u toku 2014. godine. Naš krš,
XXXIV (47), Bilten radne grupe za zaštitu šišmiša, Supplementum 1: 29-34.
Karapandža B., 2014. Detalji o prvim istraživanjima slepih miševa (Chiroptera, Mammalia)
okoline planine Vitoroga i prvim nalazima vrsta Myotis oxygnathus Monticelli, 1885,
Myotis bechsteinii (Kuhl, 1817) i Barbastella barbastellus (Schreber, 1774) u Bosni i
Hercegovini. Naš krš, XXXIV (47), Bilten radne grupe za zaštitu šišmiša, Supplementum
1: 3–10.
Mulaomerović, J. 2001. Šišmiši – određivanje vrsta – priručnik za speleologe. Speleo dodo,
Sarajevo, 40 str.
Mulaomerović, J., D. Zahirović, E. Handžić, 2016. Katastar speleoloških objekata Bosne i
Hercegovine. 2. izd. Centar za krš i speleologiju, Sarajevo, 421 str.
Zagmajster, M., T. Delić, 2015. Contribution to the knowledge on fauna of caves and springs
in Tajan area near Zavidovići (Bosnia and Herzegovina). Naš krš, XXXV (48): 121-131.
UPUTSTVA ZA AUTORE
Hypsugo – Glasnik za istraživanje šišmiša Balkana (izdavači Centar za krš i

speleologiju, Bosna i Hercegovina; Društvo za očuvanje divljih životinja Mustela,
Srbija; Crnogorsko društvo ekologa, Crna Gora) prihvata sve vrste rukopisa (stan-
dardne članke/radove, kratka saopštenja, bilješke sa terena) koji se odnose na rezul-
tate istraživanja, ali i najave i izvještaje sa kongresa, radionica i sl., originalne prikaze
knjiga i opreme, bibliografije, biografije, nekrologe itd., u vezi sa šišmišima Balkana.
Cijeli rukopis treba poslati direktno na adresu: hypsugo@centarzakrs.ba, u za-
htjevanom formatu, zajedno sa kvalitetnim fotografijama i ilustracijama. Rukopisi
moraju biti pripremljeni veoma pažljivo u skladu sa pravilima koja slijede, a za final-
ne korekcije nadležna je isključivo Redakcija. Prihvataju se samo korektni i potpuni
rukopisi. Za svaki rukopis će biti dodijeljen barem jedan recenzent. Recenzent(i) će
dati svoje mišljenje o kvalitetu rukopisa i/ili o eventalnim potrebama za poboljšanja
ili dopune. U ovom slučaju, Redakcija će obavijestiti autora zaduženog za prepisku.
Forma i struktura treba da budu:
Forma: Svi rukopisi treba da budu napisani u MS Word 2000 korišćenjem

Times New Roman fonta, veličina 11, uvlačenje sa lijeve strane (indention left) 0,
uvlačenje desno (indention right) 0, razmak prije (spacing before) 0 pt i razmak
nakon (spacing after) 6 pt, prored (line spacing) Single, usklađivanje (alingment)
Justified. Sav tekst treba pripremiti na A4 formatu ostavljajući 2,5 cm praznog pro-
stora (margine) sa svih strane.
Jezik: Rukopis treba da bude napisan kvalitetno na lokalnom jeziku (svi lek-
sički i pravopisni standardi su prihvatljivi - bosanski, crnogorski, hrvatski i srpski,
ali odabrani treba doslijedno sprovoditi). Također, autori mogu slati rukopise i na
engleskom jeziku. Autorima kojima lokalni ili engleski jezik nisu maternji, preporu-
čuje se da obave profesionalnu lekturu rukopisa prije podnošenja. U svakom slučaju,
sami autori odgovorni su za jezičko-pravopisnu ispravnost teksta, kako na lokalnom
tako i na engleskom jeziku.
Pismo: Latinica ili ćirilica uz doslijednu primijenu odgovarajćeg alfabetskog
standarda za odabrani pravopisni standard / jezik, i upotrebu odgovarajće Windows
tastature / slovnog rasporeda. Naučna imena vrsta u svakom slučaju treba pisati
latiničnim pismom i uz upotrebu engleske Windows tastature / slovnog rasporeda
Naslov treba da bude napisan VELIKIM SLOVIMA PODEBLJANO (bold),
veličinom fonta 14 i centriran, na lokalnom i na engleskom jeziku.
Ime(na) i adresa autora: Puna imena svih autora treba navesti neposredno ispod
naslova, sva u istoj liniji (paragrafu) međusobno odvojena zarezom, a adrese svakog
od autora treba da budu u posebnoj liniji (paragrafu), redom kojim su data imena au-
49
50 Uputstva za autore
tora. Adrese (prvog ili bar jednog od autora) treba da budu adekvatne za poštansku
i e-mail komunikaciju. Primjer:
Primož Presetnik1, Branko Karapandža2, Jasminko Mulaomerović3
1
Center za kartografijo favne in flore (Slovenija), e-mail: primoz.presetnik@
ckff.si
2
Fauna C&M, Zemunska 19, Novi Banovci (Srbija), e-mail: fauna.cm@gmail.
com; Drušvo za očuvanje divljih životinja Mustela, Njegoševa 51, Beograd (Srbija)
3
Centar za krš i speleologiju (Bosna i Hercegovina), e-mail: Jasminko.
Mulaomerovic@bhtelecom.ba
Sažetak treba da bude u veličini fonta 10, na engleskom i lokalnom jeziku, sa

odgovarajućim podnaslovom Abstract odn. Sažetak u posebnom redu napisanim
podebljano (bold).
Ključne riječi također treba da budu na engleskom i lokalnom jeziku, u veličini
fonta 10, neposredno ispod apstrakta na odgovarajućem jeziku, sve u istoj liniji (pa-
ragrafu) međusobno odvojene zarezima, kao u primjeru:
»Key words: Chiroptera, hibernacula, monitoring, Bosnia and Herzegovina«
»Ključne riječi: Chiroptera, zimska skloništa, monitoring, Bosna i
Hercegovina«
Osnovni tekst rada u pravilu treba da sadrži sljedeće podnaslove: Uvod,

Materijali i metode, Rezultati, Diskusija i/ili Zaključci, Zahvale, Reference, u
posebnom redu i pisane podebljano (bold).
Međutim, također su prihvatljive i kratke informacije, u svemu ostalom po da-
tim uputstvima, a u obliku:
1) kratkog saopšetnja – sažeta u manje od dvije stranice i bez podnaslova, ali sa
naslovom, apstraktom i ključnim riječima,
2) bilješke sa terena – koje u jednom paragrafu i sa maksimalno 350 riječi, uz
maksimalno jednu fotografiju ili ilustraciju, prikazuju nalaz vrste ili vrsta
sa odgovarajućim datumom i precizno definisanim lokalitetom (kad god
je moguće sa geografskim koordinatama, obavezno u geografskom datumu
WGS84), brojem jedinki (za svaku vrstu), a eventalno i drugim podacima o
nalazu (spol, starost, mjere, broj prstena, kolektorski/inventarski broj iz mu-
zejske zbirke i sl.) i okolnostima nalaza, sve na lokalnom i engleskom jeziku, i
sa naslovom koji sadrži redom: naučno ime vrste (ako se opisuje nalaz više od
dve vrste, onda treba da stoji samo»Chiroptera«, datum, ime lokaliteta, ime
države. Primjer:
Myotis daubentonii, 6. 6. 2014, Strikina pećina, Bosna i Hercegovina
Naučni nazivi vrsta treba da budu napisani u italic stilu u kom god dijelu teksta
da se pojavljuju (i u osnovnom tekstu, i u naslovu, i u naslovima slika i tabela). Kada
Uputstva za autore 51
se prvi put navode u tekstu treba da budu u zagradi, prateći lokalne nazive. U tabe-
lama treba koristiti naučni naziv, a upotreba lokalnog imena je opciona. Primjeri:
a) U naslovu: »Vodeni šišmiš (Myotis daubentonii) nova vrsta na spisku šišmiša
(Chiroptera) Bosne i Hercegovine«
b) U tekstu: »Dnevni pregled Strikine pećine je utvrdio prisutnost 5 malih pot-
kovastih šišmiša (Rhinolophus hipposideros) i jednog Šrajberovog šišmiša
(Miniopterus schreibersii).«
Tabele, ilustracije i fotografije ne smiju prelaziti štampanu veličinu stranice (13

cm x 18 cm) i moraju biti dobrog kvaliteta. Tabele i slike moraju imati naslov i objaš-
njenja kako na lokalnom, tako i engleskom jeziku. Naslov treba da bude napisan u
regular stilu veličine 10, centrirano. Sva objašnjenja tabela i slika trebaju biti napisa-
na u regular stilu veličine 10, centrirano. Primjeri:
Tabela 1. Vrste, mjerenja i ostale napomene o šišmišima izmjerenim u Strikinoj pećini.

(AB – dužina podlaktice, m – masa)
Table 1. Species, measurements and other observations of measured bats in cave Strikina
pećina.
(AB – length of the fore arm, m – mass)
Slika 1. Vodeni šišmiš (Myotis daubentonii) (foto: Jasmin Pašić).
Figure 1. Daubenton’s bat (Myotis daubentonii) (photo: Jasmin Pašić).
Ako same ilustracije ili fotografije sadrže legendu i objašnjenja, njihov tekst tre-
ba da bude lako čitljiv, crno-bijel, na lokalnom i na engleskom jeziku. Sve ilustracije
i fotografije treba da se dostave elektronskim putem zajedno sa rukopisom ali kao
posebne datoteke, u rezoluciji 300 dpi ili više (kada je širina postavljena na 13 cm).
U osnovnom tekstualnom dokumentu treba da stoji samo naslov ilustracije ili foto-
grafije, na mjestu u tekstu gdje je poželjno da bude (u pripremi za štampu ovo može
malo odstupati zbog grafičkih mogućnosti, npr. da se tabela koja može da stane na
jednu stranu ne bi prelamala na dvije i sl.).
Tekst u tabelama treba pisati u veličini fonta 10. Tekst u zaglavlju tabele treba
pisati podebljano (bold), na lokalnom i engleskom jeziku. Primjer:
Lokacija / Vrsta Pol / Starost / Reprodukcijsko AB m Paraziti / Napomene /

Location / species Sex Age stanje / [mm] [g] Parazite Comments
Reproductive state
Strikina pećina / cave Strikina pećina (mrežarenje / mistnetting)
Reference citirane u tekstu treba da imaju sljedeći format: ime autora, ime-
na dvojice autora ili ime prvog od nekoliko autora praćen godinom objavljivanja.
Primjeri:
52 Uputstva za autore
Bolkay (1924), Đulić & Mirić (1967), Pašić et al. (2013) - kad se ime autora u
nominativu uklapa u sklop rečenice, a kad ovo nije slučaj onda kompletan poziv na
referencu ili više refernci treba da bude u zagradi: (Bolkay 1924, Đulić & Mirić 1967,
Pašić et al. 2013).
Sve reference na koje se poziva tekstu i samo one refence na koje se poziva tek-
stu treba da budu navedene u listi referenci na kraju teksta, poređane po abecednom/
azbučnom redu. Svaka stavka u listi referenci (spisku citirane literature) pisana u
regular stilu veličine 10 treba sadržavati imena svih autora, godinu objavljivanja, na-
slov publikacije, kompletan naslov časopisa ili knjige, naziv izdavača, broj stranica,
itd., u skladu sa sljedećim primjerima:
Bolkay S. J., 1924. Catalogue of the mammals occurring in Bosnia-Hercegovina and preserved
in the Land-museum in Sarajevo. Biologica hungarica 1(2): 1–7.
Đulić B., Đ. Mirić, 1967. Catalogus faunae Jugoslaviae, IV/4: Mammalia. Slovenska akademija
znanosti in umetnosti, Ljubljana, 46 str.
Pašić J., J. Mulaomerović, P. Presetnik, 2013. Rezultati pregleda potencijalnih zimskih
skloništa šišmiša u Bosni i Hercegovini u zimu 2012/13 [Results of survey of potential bat
hibernacula in Bosnia And Herzegovina in winter 2012/13]. Naš krš, XXXIII (46), Bilten
Kovač D., N. Fressel, 2011. Istraživanje faune šišmiša u NP Paklenica s posebnim naglaskom
na visinsku raspodjelu [Bat fauna research in Paklenica National Park with special
emphasis on altitude distribution]. U: Čolić, L., S. Kapelj (ur.) Zbornik istraživačkih
radova – Nacionalni park Paklenica 2008., Udruga studenata biologije – “BIUS”, Zagreb:
186–221.
Bočić N., 2014. Jama Olimp. Hrvatski speleološki poslužitelj. < http://speleologija.eu/olimp/
index.htm> [16.12.2015.]
INSTRUCTIONS FOR AUTHORS
Hypsugo – Bulletin for bat research of Balkans (published by: Centre for Karst
and Speleology, Bosnia and Herzegovina; Wildlife Conservation Society Mustela,
Serbia; Montenegrin Ecologists Society, Montenegro) accepts all types of manu-
scripts (articles, short communications, notes) presenting results of bat research, as
well as announcements and reports from symposiums, workshops etc., original re-
views of books and equipment, bibliographies, biographies, obituaries etc., related to
bats in Balkans.
The full manuscript should be sent directly to the address: hypsugo@cen-
tarzakrs.ba, in required format, along with good quality figures (photographs).
Manuscripts must be prepared very carefully according to the rules below, while
final correction could be done only by the Editorial of the Bulletin. Only correct
and complete manuscripts will be accepted. At least one reviewer will be assigned
to every manuscript. Reviewer(s), will give an opinion on its quality and/or possibly
indicate any improvement or amendments needed. In this case the corresponding
author will be informed by the Editorial.
The forms and structure should be as follows:
Form: All the manuscripts should be written in MS Word 2000 using Times
New Roman font, size 11, indention left 0, right 0 spacing before 0 pt and spacing
after 6 pt, line spacing Single, alignment Justified. All the text should be prepared
using A4 paper size and leaving 2.5 cm margins on all sides.
Language. The manuscript should be written in a good quality local language
(all linguistic standards are accepted – Bosnian, Croatian, Montenegrin and Serbian,
but chosen one should be strictly followed). Manuscripts in English are acceptable as
well. Authors for whom local or English language is a second language are advised
to have their manuscript professionally edited before submission. In any case, the
authors themselves are responsible for linguistic correctness of the text, in both local
and English language.
Script: Latin or Cyrillic alphabet appropriate for the chosen linguistic standard
/ language, using corresponding Windows keyboard / language settings. Scientific
names should always be written in Latin script using English Windows keyboard /
language settings.
Title should be written in UPPERCASE USING BOLD Font style of size 14
and centred, in both local and English language.
Authors’ name(s) and addresses. Full names of the author(s) should be given in
a single paragraph following the title, separated by commas. Addresses of at least one
of the authors should be adequate for postal and e-mail communication. Examples:
Primož Presetnik1, Branko Karapandža2, Jasminko Mulaomerović3
53
54 Instructions for autors
1
Center za kartografijo favne in flore (Slovenija), e-mail: primoz.presetnik@
ckff.si
Fauna C&M, Zemunska 19, Novi Banovci (Srbija), e-mail: fauna.cm@gmail.
2
com; Drušvo za očuvanje divljih životinja Mustela, Njegoševa 51, Beograd (Srbija)
3
Centar za krš i speleologiju (Bosna i Hercegovina), e-mail: Jasminko.
Mulaomerovic@bhtelecom.ba
Abstract should be written using font size 10, in English and in local language,
subtitled Abstract and Sažetak accordingly in a separate paragraph using bold font
style.
Key words should also be in English and in local language using font size 10,
just below the abstract in corresponding language, in a single paragraph, separated
by commas, as in an example:
»Key words: Chiroptera, hibernacula, monitoring, Bosnia and Herzegovina«
»Ključne riječi: Chiroptera, zimska skloništa, monitoring, Bosna i Hercegovina«
Main text of the article should generally be arranged according to follow-

ing headings: Introduction, Materials and Methods, Results, Discussion and/or
Conclusions, Acknowledgements, References written as a separate paragraphs us-
ing bold font style
However, short information, following given instructions in all the other as-
pects, are also accepted, in a form of:
1. Short Communication summarised in less than two pages, without headin-
gs, but with the title, abstract and key words.
2. Field Notes a single paragraph, 350 words at most, reporting a record of
species, giving date, precisely defined site (with geographic coordinates whe-
never possible, using WGS84datum exclusively), number of individuals (of
all reported species), and possibly also other data on the record (sex, age, me-
asurements, ring number, museum collector/inventory number etc.) as well
as circumstances of the finding, written in both local and English language,
titled as follows: species’ scientific name (if more than two species are repor-
ted, only »Chiroptera« should be written), date, site name, country name.
Example:
Myotis daubentonii, 6. 6. 2014, Strikina pećina, Bosna i Hercegovina
Scientific names of species should be written in italic style. They should be in

brackets when first encountered in the text following their local/English names. In
the tables scientific name should be used, while use of local/English names is op-
tional. Examples:
Instructions for autors 55
a) In the title: »Daubenton's Bat (Myotis daubentonii) New Bat (Chiroptera)

Species on the Bosnia and Herzegovina check list«
b) In the text: »Daytime survey of the Strikina pećina cave found 5 Lesser hor-
seshoe bats (Rhinolophus hipposideros) and a single Schreibers’ bent-winged
bat (Miniopterus schreibersii).«
Tables and figures (illustrations and photographs) should not exceed the print-
ed page size (13 cm x 18 cm) and they must be of good quality. They have to have a
title and explanation both in local and English language. Title should be written in
regular style size 10 centred. All explanations of tables and figures should be written
in a regular style of size 10, centred. Examples:
Tabela 1. Vrste, mjerenja i ostale napomene o šišmišima izmjerenim u Strikinoj pećini.

(AB – dužina podlaktice, m – masa)
Table 1. Species, measurements and other observations of measured bats
in Strikina pećina cave .
(AB – length of the fore arm, m – mass)
Slika 1. Vodeni šišmiš (Myotis daubentonii) (foto: Jasmin Pašić).

Figure 1. Daubenton’s bat (Myotis daubentonii) (photo: Jasmin Pašić).
If figures themselves contain legend and explanation those should be well-leg-

ible, black and white, in both local and English language. All figures should be sub-
mitted electronically as separated files along with the manuscript, with resolution
300 dpi or more (when width set at 13 cm). The main text of the manuscript should
only contain the titles of the figures, placed at the preferred position within the text
(though this may be changed in final layout due to graphical reasons, e.g. so that the
table that fits a single page would not be broken across two pages).
Text in the tables should be written in size 10. The text in the title row(s) should
be written in Bold Font style, both in local and in English language. Example:
Lokacija / Vrsta Pol / Starost / Reprodukcijsko AB m Paraziti / Napomene /

Location / species Sex Age stanje / [mm] [g] Parazite Comments
Reproductive state
Strikina pećina / cave Strikina pećina (mrežarenje / mistnetting)
Reference cited in the text should follow this format: name of the author, names
of two authors or the name of the first one of several authors. Examples:
56 Instructions for autors
Bolkay (1924), Đulić & Mirić (1967), Pašić et al. (2013) when author(s) name(s)
fit(s) the sentence or, otherwise, the whole of the reference(s) citation(s) should be in
the brackets (Bolkay 1924, Đulić & Mirić 1967, Pašić et al. 2013).
All the references cited in the text and only those cited in the text should be
listed at the end of the text in alphabetic order corresponding the language of the
main text. The list of references should be written in regular stile, font size 10 and
contain the names of all the authors, the complete journal or book title, publisher
name, number of pages etc. written according to the following examples:
Bolkay S. J., 1924. Catalogue of the mammals occurring in Bosnia-Hercegovina and preserved
in the Land-museum in Sarajevo. Biologica hungarica 1(2): 1–7.
Đulić B., Đ. Mirić, 1967. Catalogus faunae Jugoslaviae, IV/4: Mammalia. Slovenska akademija
znanosti in umetnosti, Ljubljana, 46 str.
Pašić J., J. Mulaomerović, P. Presetnik, 2013. Rezultati pregleda potencijalnih zimskih
skloništa šišmiša u Bosni i Hercegovini u zimu 2012/13 [Results of survey of potential bat
hibernacula in Bosnia And Herzegovina in winter 2012/13]. Naš krš, XXXIII (46), Bilten
Kovač D., N. Fressel, 2011. Istraživanje faune šišmiša u NP Paklenica s posebnim naglaskom
na visinsku raspodjelu [Bat fauna research in Paklenica National Park with special
emphasis on altitude distribution]. U: Čolić, L., S. Kapelj (ur.) Zbornik istraživačkih
radova – Nacionalni park Paklenica 2008., Udruga studenata biologije – “BIUS”, Zagreb:
186–221.
Bočić N., 2014. Jama Olimp. Hrvatski speleološki poslužitelj. < http://speleologija.eu/olimp/
index.htm> [16.12.2015.]

Hypsugo-1-2016 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Hypsugo-1-2016 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Hypsugo

Glasnik za istraživanje šišmiša Balkana

Fotografija na korici/Cover figure

DTP & print

DA NA POČETKU BUDE RIJEČ...

IN THE BEGINNING, LET THERE BE A WORD…

ŠIŠMIŠI U KANJONU SUTURLIJE – PRVI SIGURNI NALAZ

Ivan Napotnik1, Jasmin Pašić²

Tabela 1. Šišmiši pronađeni u Pećini u kanjonu rijeke Suturlije i zaseoku Divinice

Slike 1, 2. Sivi dugouhi šišmiš (Plecotus austriacus) i veliki kasni šišmiš

Slike 5, 6. Kulijev šišmiš (Pipistrellus kuhlii) i noćni šišmiš

DETALJI O PRVIM ISTRAŽIVANJIMA SLEPIH MIŠEVA

potkovičara (Rhinolophus ferrumequinum) i jedan sredozemnog potkovičara (Rhinolophus

Jedinke i kolonije slepih miševa uočene vizuelnom inspekcijom identifikovane

Slika 1. Porodiljska kolonije evropskog velikog večernjaka (Myotis myotis) i evropskog

Na osnovu ovoga zaključeno je, a to su potvrdila i kasnija istraživanja (Pašić

Slika 2. Tragovi vandalizma – posledice paljenja automobilskih guma u pećini Mišarici

U međuvremenu u pećini Mišarici u više navrata su zabeležni drastični slučaje-

REZULTATI ISTRAŽIVANJA ŠIŠMIŠA U ODABRANIM

Mirna Mazija1, Dina Rnjak2

i dodatno potvrđena pomoću analize sonograma glasanja snimljenog ultrazvučnim

Slika 3. a) Dio kolonije velikih/oštrouhih šišmiša (Myotis myotis/blythii oxygnathus)

U podrumskom dijelu spomenika žrtvama fašističkog terora u Zavali (lat:

Slika 4. Kolonija vrste južni potkovnjak (Rhinolophus euryale) u podrumskom djelu

potencijalno važni za faunu šišmiša u svrhu identifikacije prisutnosti pojedinih vrsta

(R. ferrumequinum) na području Popovog polja i prisutnost nekoliko jedinki vr-

REZULTATI PREGLEDA POTENCIJALNIH ZIMSKIH

Primož Presetnik1, Jasminko Mulaomerović2, Jasmin Pašić2

Sokolačku pećinu) i u neuspješnoj potrazi za čuvenom Karapandžinom pećinom

Vrsta (takson) / Broj Broj Šifra

Slika 1. Mjesta provjerenih potencijalnih zimskih skloništa šišmiša

1. Vaganska pećina, katastarski broj 35321

2. Sokolačka pećina, katastarski broj 3342

3. Pećina u Katarevom dolu, katastarski broj 4984

4. Jama u Lokvama, katastarski broj 4985

Slika 2. Na ulazu Jame u Lokvama iznad zasniježenog Kupreškog polja

5. Pećina Ljubačevo, katastarski broj 2050

6. Fajtovačka pećina, katastarski broj 1638

7. Pećina Hrustovača, katastarski broj 1815

8. Tominska pećina, katastarski broj 4771

Slika 3. Velika grupa mediteranskih potkovastih šišmiša (Rhinolophus euryale) u Hrustovači

PRVA ZABILJEŽENA PREKOGRANIČNA MIGRACIJA

Primož Presetnik1, Robert Baković2

7. ožujka 2010. tadašnji su članovi Speleološkog kluba Samobor i članovi Hrvatskog

su 5 velikih potkovnjaka (Rhinolophus ferrumequinum) sa zelenima prstenima. Na

TRI VRSTE ŠIŠMIŠA (CHIROPTERA) U PEĆINI

Slika 1. Lokacija pećine Studešnica

Slika 2. Ulaz u pećinu Studešnicu (foto: Senad Huskić)

Slika 3. Topografski snimak pećine Studešnice

Slika 4. Lokacije šišmiša u pećini Studešnici.

Slika 5. Mali potkovasti šišmiš (Rhinolophus hipposideros) u pećini Studešnici.

Slika 6. Veliki potkovasti šišmiš (Rhinolophus ferrumequinum) u pećini Studešnici. (foto:

Po jedna jedinka svake vrste ulovljena je i izmjerena (Tabela 1).

Izmjereni mali potkovasti šišmiš i trobojni šišmiš visili su u drugoj dvorani na

Posebno je značajan nalaz trobojnog šišmiša koji je u tom trenutku, koliko

Hypsugo – Glasnik za istraživanje šišmiša Balkana (izdavači Centar za krš i

Forma i struktura treba da budu:

Forma: Svi rukopisi treba da budu napisani u MS Word 2000 korišćenjem

Sažetak treba da bude u veličini fonta 10, na engleskom i lokalnom jeziku, sa

Osnovni tekst rada u pravilu treba da sadrži sljedeće podnaslove: Uvod,

Tabele, ilustracije i fotografije ne smiju prelaziti štampanu veličinu stranice (13

Tabela 1. Vrste, mjerenja i ostale napomene o šišmišima izmjerenim u Strikinoj pećini.

Lokacija / Vrsta Pol / Starost / Reprodukcijsko AB m Paraziti / Napomene /