POJAM FINANCIJSKOG MANAGEMENTA

FINANCIJSKI MANAGEMENT
Financijsko-upravljačka disciplina koja se bavi financijskim odlukama i općenito
financijama poslovnih subjekata. Ovo područje financija naziva se i korporativnim ili
poslovnim financijama.
U središtu proučavanja financijskog managementa su način na koji tvrtka ili poduzeće
pribavlja sredstva za svoje djelovanje, te način na koji ih koristi.
Osnovno pitanje je kako sa što manje sredstava stvoriti što veću vrijednost, odnosno
kako optimalno koristiti imovinu tvrtke.
Financije su krvotok poslovnog sustava.

FINANCIJSKI MANAGER
Osoba u poduzeću zadužena za odluke iz domene financijskog upravljanja.
Može biti na poziciji člana uprave za financije, financijskog direktora, šefa
računovodstva, rizničara ili jednostavno može biti samostalni poduzetnik- pojedinac
kojem je u interesu optimizirati financijsku stranu poslovanja tvrtke.
Apstraktan teorijski pojam upravljanja financijama tvrtke ima snažnu praktičnu
podlogu u konceptima i alatima financijskog managementa- analize, a oni se kreću od
najjednostavnijih i svakodnevno primjenjivanih, pa sve do složenih alata za strateško
financijsko planiranje.

ODLUKE – AKTIVNOSTI U FINANCIJSKOM MANAGEMENTU

Postoje tri tipa aktivnosti kojima se bavi financijski management:
1. POSLOVNE: odluke o operativnim transakcijama (plaćanje dobavljačima, naplata od
kupaca, smanjenje zaliha na skladištu...)
2. INVESTICIJSKE: kupnja ili prodaja imovine koja podržava poslovanje poduzeća
(prodaja zgrade, prodaja dijela voznog parka, kupnja građevinskog stroja...)
3. FINANCIJSKE: odluke o pribavljanju gotovine za financiranje investicija i
poslovanja (kredit, emisija novih dionica ili obveznica...)
- Temelj za provođenje ovih aktivnosti su novčane transakcije, a promjena u stanju
novca utječe na financijski položaj- likvidnost poduzeća.

1
CILJ POSLOVANJA
Maksimizacija profita- tradicionalan koncept koji profit tretira glavnim ciljem
poslovanja. Kasnije osporavan jer ne uzima u obzir rizik, likvidnost i dugoročnu
stabilnost poduzeća.
Maksimizacija bogatstva dioničara- vodi se maksimizacijom cijene dionica tvrtke
na burzi, čime se maksimizira i vrijednost portfelja dioničara. Problem asimetrije
informacija i agencijski problem.

AGENCIJSKI PROBLEM
Odnos vlasnika i managera je odnos principala i agenta.
Asimetrija informacija- činjenica je da agent ima puno više poslovnih informacija od
principala.
Principal od agenta očekuje maksimizaciju vrijednosti njegove tvrtke- maksimizaciju
cijene dionice.
Agent može zlorabiti svoj položaj s ciljem maksimizacije osobnih interesa
(računovodstvene prijevare, namjerno donošenje štetnih poslovnih odluka...)

2
SADRŽAJ FIN. MANAGEMENTA – O ČEMU RAZMIŠLJA FIN. MANAGER?

SADRŽAJ FINANCIJSKOG MANAGEMENTA

- U kakvom okruženju poslujem? Što mi sugerira i znači stanje u gospodarstvu, što
konkurencija, a što moji klijenti i partneri?
- Koji organizacijski oblik odabrati za svoje poduzeće/ ulaganje?
- Što mi govore financijski izvještaji moje tvrtke? Kako shvatiti iznesene podatke i kako
otkriti one koji nisu vidljivi na prvi pogled?
- Zašto 1 novčana jedinica danas vrijedi više nego ista sutra? Koliko je to više?
- Kako revizija poslovanja utječe na moj status i poslovanje?
- Što mi znače gotovinski tijekovi mog projekta i zašto ih je dobro pokušati predvidjeti? Što
nosi budućnost i kojim mehanizmima se možemo obraniti od recesije / suočiti s rastom
tržišta i isfinancirati vlastiti rast u tom kontekstu?
- Kako procijeniti vrijednost mog poduzeća ili onog koje bi trebalo preuzeti?
- Kako klasificirati i predvidjeti rizike poslovanja i kako ih povezati s povratom ulaganja?
Što je trošak kapitala i kako ga izračunati?
- Na koji način se moje poduzeće može financirati? Što su vrijednosni papiri i zašto služe?
- Što je tržište kapitala i kako ono funkcionira u RH?
- Kako planirati imovinu tvrtke i njome upravljati?
- Kako porezi utječu na poslovanje? Zašto poduzeće mora upravljati porezima?
- Dodatno gradivo koje sami studenti predlože i osmisle- seminari, članci i rasprave...

CILJ POSLOVANJA I OBLICI POSLOVNOG ORGANIZIRANJA

Organizacijski oblici poduzetničkog projekta

U obzir će se uzeti obrt i društvo s ograničenom odgovornošću kao najčešći organizacijski
oblici kojima se poduzetnik služi, te dioničko društvo kao važan pojam za buduće managere
ili burzovne ulagače.
Obrt- fizička osoba koja obavlja jednu ili više dopuštenih gospodarskih djelatnosti u
svoje ime i za svoj račun, a pritom se može koristiti i radom drugih osoba.
Društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.)- trgovačko društvo u koje jedna ili
više pravnih ili fizičkih osoba ulažu temeljne uloge s kojima sudjeluju u unaprijed
dogovorenom temeljnom kapitalu.
Dioničko društvo

3
OBRT
OSNOVNE KARAKTERISTIKE
- Obrtnik je fizička osoba koja za svoje poslovanje odgovara čitavom svojom imovinom.
- Obveza plaćanja PDV-a prema načelu blagajne
- Jednostavno knjigovodstvo
- Obrtnica kao podloga za obavljanje aktivnosti, a OIB fizičke osobe- vlasnika je
identifikacijski broj.
- U Hrvatskoj postoji nešto više od 90 tisuća registriranih obrta (značajan pad sa brojke od
cca. 105 tisuća).

VRSTE OBRTA
Prema Zakonu o obrtu, obrti mogu biti:
a) slobodni obrti - svi oni obrti za koje se kao uvjet ne traži stručna osposobljenost ili
majstorski ispit, već osoba mora udovoljavati općim uvjetima.
b) vezani obrti - za koji se kao uvjet za obavljanje traži i poseban uvjet stručne
osposobljenosti ili majstorski ispit (ili odgovarajuća stručna sprema).
c) povlašteni obrti - koje obrtnik ili trgovačko društvo smije obavljati samo na temelju
povlastice koju izdaje nadležno ministarstvo. Za obavljanje povlaštenih obrta obrtnik
mora imati povlasticu, što znači da prvo mora udovoljiti općim uvjetima i uvjetu spreme
za dobivanje obrtnice, a nakon dobivanja obrtnice podnijeti zahtjev za izdavanje-
dobivanje povlastice.

OTVARANJE OBRTA
- Za obavljanje slobodnih i vezanih obrta obrtnik mora imati obrtnicu izdanu od ureda za
gospodarstvo koji vodi obrtni registar u koji se obrt upisuje.
- Za obavljanje povlaštenih obrta obrtnik mora dobiti posebnu povlasticu izdanu od
nadležnog ministarstva ovisno o vrsti obrta koji vodi registar povlastica u koji se
povlastica upisuje.
- Obrtnik podnosi prijavu za upis u obrtni registar koji vodi nadležni županijski ured.

4
Uz prijavu se najčešće prilažu ove isprave i dokazi:
- pravu uporabe prostora ( ovjereni ugovor o zakupu ili Vlasnički list, ako je potrebno za
obavljanje obrta )
- stručnoj spremi, odnosno o stručnoj osposobljenosti ( ili izjava da će zaposliti radnika koji
ima taj uvjet )
- radnoj dozvoli za strance - uvjerenje od suca za prekršaje
- potvrda centra za socijalni rad
- uvjerenje o radnoj sposobnosti (lječnički pregled)
- izjava o početku obavljanja obrta

KNJIGOVODSTVO OBRTA
Obrtnik nema obvezu dvojnog knjigovodstva, a mora voditi slijedeće poslovne knjige:
- Popis dugotrajne imovine (imovina vrjednija od 2.000 kn i trajnija od 1 god.)
- Knjiženje ulaznih i izlaznih računa (ako je u sustavu PDV-)
- Knjiga primitaka i izdataka (primici i izdaci u poslovnoj godini)
- Knjiga prometa (promet gotovine, nisu obvezni voditi obrtnici koji dnevno ažurno
vode knjigu primitaka i izdataka, kao niti oni koji dnevni promet ostvaren u trgovini
upisuju u Popis robe u trgovini na malo)
- Evidencija o tražbinama i obvezama (svi ispostavljeni i primljeni računi osim
plaćenih gotovinom)
- Popis robe u trgovini na malo (za trgovinu)

OSTALI VAŽNI POJMOVI

- Sjedište obrta je mjesto u kojem se obrt obavlja, odnosno mjesto koje obrtnik odredi
za sjedište ako ima više prostora za obavljanje djelatnosti. Ako djelatnost ne zahtijeva
prostor, sjedište je prebivalište vlasnika obrta.
- Tvrtka je ime pod kojim obrtnik posluje, a uključuje naziv obrta, oznaku i sjedište.
- Poslovanje: obrtnik može obavljati samo djelatnosti na koje glasi obrtnica, a u slučaju
da se radi o povlaštenom obrtu samo one za koje je dobio povlasticu.

5
POREZNI ASPEKTI OBRTA
PDV
Prema čl.40. Pravilnika o PDV-u, poduzetnik koji tijekom godine ostvari prihod veći
od 85.000,00 kuna, po sili Zakona postaje obveznikom PDV-a od 01.01. iduće godine
i treba do 15.01. na Poreznu upravu predati prijavu za ulazak u sustav PDV-a.
Bitno: kod obveznika poreza na dohodak kao kriterij se ne uzimaju primici, već
vrijednost izdanih računa bez PDV-a.

Porez na dohodak / dobit

Zakon o porezu na dobit propisuje da fizička osoba koje obavlja obrt i drugu
samostalnu djelatnost postaje obveznik poreza na dobit od 1. siječnja tekuće godine
ako je u godini ranije ostvarila vrijednosti koje su uvjet za promjenu poreznog statusa:
- ostvarila je ukupni primitak veći od 2 milijuna kn, ili
- ostvarila je dohodak veći od 400 tisuća kn, ili
- na dan 31.12. ima dugotrajnu imovinu u neto vrijednosti većoj od 2 milijuna kn, ili
- je u protekloj godini prosječno zapošljavao više od 15 radnika.

D.O.O.- društvo s ograničenom odgovornošću

OSNOVNE KARAKTERISTIKE
- Društvo koje vlasnik (ili više njih) upisuje temeljni kapital i temeljem toga stječe udjel u
vlasništvu.
- PDV plaća prema načelu nastanka događaja (po izdanoj fakturi).
- Obveznik dvojnog knjigovodstva.
- Upisuje se u sudski registar, te se identificira vlastitim OIB-om.
- Dopuštene djelatnosti klasificirane su NKD-om- nacionalna klasifikacija djelatnosti.
- 87.421 registriranih aktivnih tvrtki (čak 97,7 su mali poduzetnici).

6
OSNIVANJE D.O.O.-a
- Osniva se osnivačkim aktom ili društvenim ugovorom (ako ima više osnivača) koji
priprema javni bilježnik.
- Hitro.hr servis u sklopu FINA-e
- Temeljni kapital društva ima funkciju poslovnog jamstva, te društvo za svoje obveze
odgovara do visine istog.
- Minimalni iznos temeljnog kapitala je 20.000 kn, pri čemu min. 10.000 u novcu, a ako se
unosi roba potrebno je vještačenje.
- Trošak samog osnivanja kreće se oko 4 tisuće kn (trošak bilježnika, objave u NN, izrade
pečata itd.) ovisno o cijeni javnobilježničkih usluga.

OSNIVAČ - DIREKTOR
- Osnivač društva s ograničenom odgovornošću često djeluje i kao direktor (član uprave).
- Njegove ovlasti su da društvo zastupa pojedinačno i samostalno, odnosno da samostalno
donosi sve poslovne odluke društva.
- Društvo može raditi bez zaposlenih ukoliko direktor ima potpisan Ugovor o radu na
nekom drugom mjestu, a novac koji društvo zaradi uzima kroz dobit nakon oporezivanja.
- Osnivač-vlasnik može proglasiti i drugu osobu direktorom.

KNJIGOVODSTVO I FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI

- Društvo vodi poslovne knjige u skladu sa zakonom i standardima fin. izvještavanja.
- Financijski izvještaji su: bilanca, rdig, izvještaj o novčanom tijeku, izvještaj o promjeni u
financijskom položaju, računovodstvene politike i bilješke uz financijske izvještaje.
- Društvo je obvezno predati i izvještaj o Porezu na dobit i Obračun PDV-a Poreznoj
upravi, te Odluku o utvrđivanju financijskog rezultata i Odluku o usvajanju financijskih
izvještaja FINA-i.

POREZNI ASPEKTI
- Društvo odlučuje hoće li se uvrstiti u obveznike PDV-a. (pravilo 85.000 kn/god.)
- Sustav poreza na dobit- 20% od porezne osnovice koja se utvrđuje prema PD obrascu.
- Na plaće zaposlenih plaća se porez na dohodak (15%-25%-35%-45%) i prirez porezu na
dohodak (općina do 10%, grad ispod 30.000 stanovnika do 12%, grad iznad 30.000
stanovnika do 15%, grad Zagreb do 30%).
- Porez na tvrtku (do 2.000 kn)
- Ostali porezi koji proizlaze iz transakcija tvrtke.

7
PREGLED SPECIFIČNOSTI

DIONIČKO DRUŠTVO
OSNOVNE KARAKTERISTIKE
- Dioničko društvo je trgovačko društvo u kojemu članovi (dioničari) sudjeluju s ulozima u
temeljnom kapitalu podijeljenom na dionice.
- Osnivanje tvrtke u obliku dioničkog društva pogodno je za prikupljanje novčanih
sredstava većeg iznosa i za velike projekte, koji teško da su ostvarivi kapitalom samo
jedne osobe.
- Dionica- vlasnički vrijednosni papir koji imatelju osigurava udio u temeljnom kapitalu,
odnosno vlasnički udio u kompaniji.
- IPO- initial public offering, inicijalna javna ponuda je prvi iskorak dioničkog društva na
tržište kapitala.

8
TEMELJNI KAPITAL I ORGANI DRUŠTVA
Minimalni iznos temeljnog kapitala d.d.-a je 200.000 kuna (ovisi i o poslovanju za
koje se registrira), uz minimalnu nominalnu vrijednost dionice 10,00 kn.
Propisani organi Društva su:
- Upravni odbor
- Nadzorni odbor
- Skupština društva

OSTALI VAŽNI POJMOVI

- Kotiranje na burzi- dioničko društvo može se prijaviti u određenu burzovnu kotaciju pri
čemu mora ispuniti i određene uvjete (veličina temeljnog kapitala, atomiziranost
vlasništva, izvještavanje...). Na taj način ono izlaže svoje dionice u izlogu trgovine
vrijednosnih papira (burza).
- Pad i rast cijene dionica uvjetovan je brojnim faktorima, a umnožak cijene dionice i broja
dionica daje tržišnu vrijednost (kapitalizaciju) tvrtke.
- Dobit društvo može zadržati, a može je i isplatiti u obliku dividende.
- Knjigovodstvo i porezi- kao i d.o.o.

9
OKRUŽENJE PODUZEĆA
Okruženje ili okolinu poduzeća čine svi stakeholderi, odnosno sve institucije koje
imaju interes za poslovanje poduzeća.
Premda financijski manager okolinu sagleda selektivno, mora biti svjestan njezine
važnosti za poslovanje. Malo koja (i veća) tvrtka sebi može dopustiti da financijski
manager bude fokusiran samo na odluke iz domene financiranja i investiranja!
- Makro-okolina
- Mikro-okolina
- Unutarnja okolina

MAKRO-OKOLINA
- Šira okolina poduzeća. Odnosi se na slijedeće faktore:
- Opće gospodarsko stanje
- Pravna regulativa
- Politički faktor
- Ekološki faktori
- Etički kodeks
- Tehnološki faktor
- Stanje u društvu i razina svijesti javnog mnijenja
- Financijska i investicijska okolina

MIKRO-OKOLINA
Neposredna okolina poduzeća o kojoj financijski manager ili poduzetnik mora jako puno
razmišljati i na koje on kao taktičar ima snažan utjecaj. Odnosi se na slijedeće faktore:
- Vlasnici (dioničari)
- Kupci
- Dobavljači
- Konkurencija
- Financijske institucije i tržišta (u prvom redu banke)
- Knjigovođa (konzultant)

10
UNUTARNJA OKOLINA
Pojam unutarnje okoline opisuje unutarnje faktore i potencijal same organizacije. Važno je da
se financijski manager osvijesti u ovom pogledu, te da svoje ciljeve i napore uskladi s
mogućnostima.
- Ciljevi
- Strategija
- Tehnologija
- Veličina poduzeća
- Životni ciklus
- Ostale službe- manageri
- Ljudski potencijali (u prvom redu financijska služba)

FINANCIJSKA I INVESTICIJSKA OKOLINA

 Što se događa na tržištu kapitala? Kakva je kreditna politika središnje banke u ovom
trenutku? Po kojoj cijeni banke kreditiraju i da li kreditiraju uopće gospodarstvenike?
 Sufinancira li država kredite poduzetnicima? Kakva je likvidnost gospodarstva?
 Koliki je investicijski agregat? Postoji li strateško opredjeljenje po pitanju sektora i kako
moja tvrtka tu kotira?
- Relativnost: Za tvrtku koja kotira na burzi tržište kapitala je mikro-okolina, a za onu
koja ima 2 zaposlena makro-okolina. Svejedno se ne može poslovati bez osluškivanja
burze i ukupnog financijskog organizma...

11
VLASNICI
Vlasnik može biti sam poduzetnik, ali u većoj kompaniji financijski manager je često
odgovoran dioničarima za svoju strategiju i akcije.
- Tko su vlasnici poduzeća i jesu li dovoljno stručni da shvate i prihvate moje djelovanje?
- Koliko sam slobodan u svom radu u tom pogledu?
- Odgovara li njima i njihovim možebitnim drugim ulaganjima i interesima trenutna
investicijska/financijska politika kompanije?
- Što mi znači zahtijevana isplata dividende u financijskom/poslovnom smislu? Mogu li
odobriti tu odluku?
- Kako ću organizirati dokapitalizaciju/ podjelu tvrtke uvažavajući interes većinskog ili svih
vlasnika?
- Što ako vlasnici odluče prodati svoj udio? Kako će se to odraziti na cijenu dionice i
poslovanje?

KUPCI
- O kupcima financijski manager razmišlja kad razmišlja o prihodima od prodaje robe.
- Tko su moji kupci u smislu financijske snage i koliko siguran mogu biti u redovitu i
potpunu naplatu? Jesam li veći od njih i postavljam li uvjete ili je obrnuto?
- Kolike rabate mogu odobriti odjelu prodaje i za koje količine?
- Mogu li sebi dopustiti prodaju na kredit i kakve mehanizme provjere pojedinih kupaca ću
implementirati?
- Na kakav kolateral mogu računati ukoliko se ukaže potreba za većim i dugoročnijim
kreditiranjem kupaca?
- Kakva je poslovna perspektiva mojih kupaca i mogu li ih uvrstiti u dugoročne poslovne
planove prihoda poduzeća? Znam li o njima nešto o čemu bi trebao obavijestiti druge
službe u kompaniji?

12
DOBAVLJAČI
- Dobavljači su karika koja osigurava kompaniji punjenje zaliha (polica), što iziskuje
trošak. Dobra suradnja i pravovremena dostava robe su važan preduvjet dobrog
poslovanja i ostvarenja profita.
- Tko su moji dobavljači u smislu financijske snage i koliko siguran mogu biti u redovitu i
potpunu nabavu? Tko diktira uvjete?
- Što će se dogoditi u financijskom smislu i općenito ako promijenim dobavljača?
- Kolike minimalne rabate mogu prihvatiti odjelu nabave i do koje količine možemo
uzimati robu?
- Je li mi dobavljač strateški važan i trebam li mu pomoći ukoliko zapadne u probleme?
Mogu li odgoditi plaćanje dobavljaču i na taj način osloboditi obrtna sredstva?
- Što mogu ponuditi dobavljaču kao osiguranje ako želim povući veću količinu robe?
- Kakva je poslovna perspektiva mojih dobavljača i mogu li i trebam li s njima računati
dugoročno? Znam li o njima nešto o čemu bi trebao obavijestiti druge službe u kompaniji?

KONKURENCIJA
O konkurenciji financijski manager razmišlja kad planira, razmišlja o tržišnim prilikama,
mogućnostima i potrebi unaprjeđenja poslovanja i potrebi promjene/optimizacije financijske
politike tvrtke.
- Tko su moji konkurenti u smislu financijske i tržišne snage i koliko su agresivni?
- Koje poslovne strategije koriste i kako se to može odraziti na moje poslovanje?
- U čemu su bolji od mene i kako ih mogu sustići? Kojim poslovnim strategijama ću
preuzeti dio njihovog tržišta?
- Možemo li si dopustiti popuste, ulaganje u istraživanje i razvoj, proširenje...?
- Je li vrijeme za pregovore ili udruživanje s konkurencijom? Što će to donijeti kompaniji u
financijskom smislu?

13
KNJIGOVOĐA (KONZULTANT)
- Koliki je značaj financijskog i računovodstvenog segmenta za moje poslovanje? Mogu li
svoje poslovne slabosti pripisati tom segmentu?
- Što znam o svom knjigovođi-konzultantu? Kakve su mu reference i je li cijena pravi
kriterij za odabir?
- Zar ne živi on od mog neznanja o danoj problematici? Kakve bi mi onda savjete trebao
davati?
- Koliko je sam knjigovođa sposoban savjetovati me o kreditima, porezima uštedama...?
- Je li vrijeme da sam naučim nešto o toj problematici? Što bi značilo za tvrtku zaposliti
nekog za in-house vođenje knjiga?

FINANCIJSKE INSTITUCIJE I TRŽIŠTA

Svaki veći i financijski zahtjevniji posao traži kreditora. Ako poduzetnik ne razmišlja o tome,
vrijeme je da počne.
- Na financijskim tržištima financijski manager pronalazi kapital za projekte kompanije, a
izvori kapitala su mnogobrojni iako nisu svi dostupni svim profilima kompanija.
- Velika tvrtka može računati na financiranje vlasničkim i dužničkim kapitalom.
- Dionice, obveznice, krediti, konvertibilije, warranti... Sve su to instrumenti koji služe u
svrhe prikupljanja kapitala i finacijski manager ih mora poznavati zajedno sa svim
okolnostima koje ih prate.

BANKA
Banka ima izniman utjecaj na poslovanje i razvoj poduzetnika, u nekim situacijama i potpun
(malo i srednje podzetništvo). Poduzetnik mora samostalno razmišljati i procjenjivati
financijske proizvode, te razumjeti kako se događanja u financijskom sektoru reflektiraju na
njegovo poslovanje.
- Što mi moja banka prodaje/ naplaćuje? Koliki su mi godišnji troškovi na ovaj dio i mogu
li ih smanjiti?
- Trebam li pristati na sve te pakete koje mi banka nudi i koliko plaćam samo naknada
godišnje? Jesu li kamate na kredit primjerene?
- Što mi znači kratkoročno, a što dugoročno financiranje? Mogu li svoje obveze
restrukturirati u povoljniji paket?

14
OSTALE SLUŽBE - MANAGERI
Prava tvrtka mora imati višak ideja nad sredstvima. Financijski manager je glas razuma za sve
ideje i projekte, te mora zadržati neutralnost kod prosudbe koje projekte i kako tvrtka može
financijski podržati.
- Koliko sredstava mogu odobriti direktoru marketinga za promociju?
- Hoće li novi softver isplatiti trošak kupnje i implementacije kroz poboljšanja u
poslovanju?
- Imamo li sredstva za razvoj potpuno novog proizvoda i može li nam se on isplatiti?
- Jesam li previše konzervativan ili previše lakom u prosudbi ideja svojih kolega i hoće li
kompaniju to koštati u budućnosti?
- Ako baš moram (iz različitih razloga) pristati na trošak/investiciju koju ne odobravam,
kako ću je na najbolji mogući način premostiti?

LJUDSKI POTENCIJALI
- Financijski manager u pravilu ispod sebe ima financijsku službu, te se njegovi poslovi ne
svode samo na upravljanje financijama. Najveći izazov je svakako upravljanje ljudima.
- Imam li dovoljno ljudi i jesu li optimalno raspoređeni? Može li se svaki od njih nositi sa
svojim zadacima?
- Kako ću motivirati svoje osoblje na što bolji učinak? Kako poboljšati radnu atmosferu?
- Kakve mehanizme kontrole ću uvesti i kako se nositi sa rizikom ljudskog faktora-
pogreške ili zlouporabe ovlaštenja?
- Kome mogu najviše vjerovati i postoji li u odjelu netko tko me može zamijeniti u slučaju
potrebe?
- Treba li mom osoblju dodatno obrazovanje za dobro obavljanje svog posla?
- Kako nagraditi one koji to zasluže i kako ohrabriti inovacije?

15
ANALIZA STANJA I TRENDOVA U HRVATSKOM GOSPODARSTVU
OSNOVNA OBILJEŽJA GOSPODARSTVA
- Ekonomija u tranziciji, pred članstvom u EU
- Snažna uloga države kroz vlasničke udjele u tvrtkama i potrošnju
- Visoka uvozna zavisnost i mali izvoz
- Visoka stopa nezaposlenosti
- Visok stupanj zaduženosti
- Centralizirano gospodarstvo
- Strukturni i dugoročni problemi (npr. obrazovanje, brodogradnja, nedostatak strategije...)
- Porezni sustav ne stimulira poduzetništvo
- Dobro osmišljena i vođena monetarna politika čuva tečaj kune

NAJVAŽNIJI GOSPODARSKI POKAZATELJI

- BDP- uz procijenjeni pad od cca. 6% na godišnjoj razini iznosi 44,7 milijardi eura.
- BDP per capita je po istoj računici nešto viši od 10 tisuća eura (oko 60% prosjeka EU).
- Najveći pad BDP-a još od 1993.
- Proračun RH po posljednjem rebalansu 110,9 milijardi kuna prema 118 milijardi kuna
- Za 2010 odnos 112,5 milijardi kuna prema 119 milijardi kuna

ZAPOSLENOST I PLAĆE
- 1,755 milijuna radno aktivnih stanovnika
- Trenutno je na HZZ-u prijavljeno 310 tisuća nezaposlenih osoba (291 tis.na kraju 2009.)
- 81 tisuća osoba trenutno prima naknadu sa Zavoda
- Preko 70 tisuća osoba radi, a da ne prima plaću.
- Problem strukturne nezaposlenosti
- Prosječna plaća od 5.385 kn, a na pad od 2% utjecao je krizni porez
- Prosječna mirovina 2.169 kuna - 1.174 milijun umirovljenika (HZMO)

ZADUŽENOST
- Krajem 2009-e inozemni dug RH iznosio je 41,3 milijarde eura.
- Porast duga za 1,9 milijardi eura u 2009-oj.
- Kreditni rejting RH je BBB po ocjeni S&P- zemlja s blagim rizikom za ulaganja
- 64% plaćanja hrvatskih tvrtki u inozemstvo obavi se u roku, 24% kasni više od 30 dana, a
12% kasni više od 60 dana.

16
PROBLEM UNUTARNJE NELIKVIDNOSTI
- Ukupno nepodmirene obveze dosegle su 27,1 milijardi kn (povećanje od 46%).
- 27 tisuća insolventnih pravnih osoba sa gotovo 50 tisuća zaposlenih i 37 tisuća
insolventnih obrtnika
- Najveća nelikvidnost u proteklih 10 godina
- 11 milijardi kn nepodmirenih obveza za poreze i doprinose

VANJSKOTRGOVINSKA RAZMJENA
- Pad u vanjskotrgovinskoj razmjeni bio je osjetan uslijed kriznih uvjeta. SAD je izgubio
oko 25% u vanjskotrgovinskoj razmjeni, a EU oko 30%
- Hrvatska je zabilježila pad izvoza od 20%, a istodobno i pad uvoza od 26%
- Pokrivenost uvoza izvozom je 49,4%
- Izvoz 7,129 milijardi eura, uvoz 14,653 milijardi

17
FINANCIJSKI REZULTATI PODUZETNIKA
- Analizira se razdoblje od 9 mjeseci 2009-e
- 87.421 poduzetnik sa 900 tisuća zaposlenih
- Ukupni prihodi 454 milijarde kn
- Pad prihoda od 9,1%, rashoda od 7,7%, bruto dobiti 30%, a investicija za 15,4%

REZULTATI PO SEKTORIMA ZA 2009.

- Pad industrijske proizvodnje od 9,2%
- 2,9% manje dolazaka i 1,4% manje noćenja u turizmu
- Realni pad maloprodaje od 15,3%
- Pad radova u građevinarstvu od 9,8%
- Inflacija od 1,9%

GOSPODARSKI TRENDOVI
- Opći porast nelikvidnosti- najveći rast u kategoriji 61-180 dana zakašnjenja
- Zatvaranje tvrtki i obrta (zatvoreno preko 10 tisuća obrta).
- Problem s obvezama za PDV za tvrtke (obračun prema načelu nastanka događaja)
- Država istiskuje poduzetnike sa tržišta kredita.
- Potreba za donošenjem cjelokupne strategije i poticanjem svih oblika poduzetništva.
- Potreba za rješavanjem viškova u državnim službama i rješavanjem problema velikih
gubitaša (HŽ, brodogradilišta)

18
FINANCIJSKA IZVJEŠĆA

STVARNOST I POSLOVNE KNJIGE

Transakcije koje predstavljaju povijesne događaje unose se u poslovne knjige u obliku
knjiženja (dvojno knjigovodstvo).
Podaci se prikupljaju na temelju izvornih dokumenata (uplatnice, fakture, nalozi za
plaćanje...), te se knjiže u sustavu čemu se dodaju detaljni opisi transakcija i upućuju u
proces obrade podataka.
Financijski izvještaji i financijske analize rezultat su tog dokumentiranja, obrade i
interpretacije podataka koji procesuiranjem postaju informacije.

FINANCIJSKE INFORMACIJE
Financijske informacije predstavljaju poslovni rezultat tvrtke izražen u novcu.
Izvori financijskih informacija:
- Financijska izvješća
- Publikacije analitičara za tvrtku i industriju (ako je u pitanju d.d. koji kotira na
burzi, izvori ovog tipa mogu biti brojni i javno dostupni)
- Interna izvješća za potrebe managementa
- Tržišni podaci (vezano uz kompanije s burze)

FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI
Glavni izvor informacija o poslovanju tvrtke
Eksterno i interno dostupni izvještaji
Sve tvrtke su obveznici periodičkog izvještavanja (u prvom redu prema FINA-i i
Poreznoj upravi)
Osim uobičajenih izvještaja koje tvrtke predaju po obvezi, velike tvrtke često izrađuju
godišnje izvješće (u pravilu d.d. za vlasnike)
PROSPEKT je izvještaj kojim se kompanija predstavlja tržištu prije izlaska na burzu
(npr. IPO ili dokapitalizacija)
Kada raditi IPO? Što je stock split?

19
TRANSPARENTNOST KOD FINANCIJSKOG IZVJEŠTAVANJA
Veliki broj tvrtki ne želi da javnost zna mnogo o njihovom poslovanju.
Tvrtke koje kotiraju na burzi obvezne su svoje poslovanje predstaviti javnosti kroz
financijske izvještaje, day-to-day informiranje (PR) i različite druge oblike
komunikacije
Svaka informacija utječe na cijenu dionice
Teorija efikasnog tržišta- informacijska efikasnost
Rejting agencije (S&P, Moody’s, D&B, Fitch, FINA?)
Insider report- tko su insideri?
Kreativno računovodstvo
Revizija
Povijesni rezultati nikad nisu garancija za budućnost!

TEMELJNA FINANCIJSKA IZVJEŠĆA

Prema ZOR-u to su:
1) Bilanca
2) Račun dobiti i gubitka
3) Izvješće o novčanom tijeku
4) Bilješke uz financijske izvještaje
5) Izvješće o promjeni glavnice

20
1) BILANCA
Sustavni pregled imovine, kapitala i obveza gospodarskog subjekta na određeni
datum.
Računovodstveni prikaz stanja i strukture imovine i njezinih izvora promatranog
subjekta u određenom trenutku izraženih u financijskim terminima.
Računovodstvenim jezikom imovinu deklariramo kao aktivu, a njezine izvore kao
pasivu.

TEMELJNA RAČUNOVODSTVENA JEDNAKOST

AKTIVA = VLASTITI KAPITAL + OBVEZE

Prikaz po načelima rastuće i opadajuće likvidnosti.

Bruto bilanca- rekapitulirani kumulativni pregled prometa konta glavne knjige. Nivo
analitike ovisi o izboru onoga tko je izrađuje i onome za koga se izrađuje.

BILANCA
31.12.2009
AKTIVA PASIVA
DUGOTRAJNA IMOVINA KAPITAL I REZERVE
NEMATERIJALNA IMOVINA TEMELJNI KAPITAL
1.Patenti REZERVE
2. Goodwill ZADRŽANA DOBIT
MATERIJALNA IMOVINA PRENESENI GUBITAK
1. Zemljište DOBIT ILI GUBITAK POSLOVNE GODINE
2. Građevinski objekti
3. Postrojenja i oprema
4. Transportna sredstva
DUGOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA DUGOROČNE OBVEZE
POTRAŽIVANJA 1. Obveze za dugoročne kredite
KRATKOTRAJNA IMOVINA 2. Obveze prema dobavljačima
ZALIHE 3. Ostale dugoročne obveze
1. Sirovine i materijal
2. Nedovršeni proizvodi i poluproizvodi
3. Gotovi proizvodi i trgovačka roba
POTRAŽIVANJA KRATKOROČNE OBVEZE
1. Potraživanja od kupaca 1. Obveze za kratkoročne kredite
2. Potraživanja od zaposlenika 2. Obveze prema dobavljačima
3. Potraživanja od države i drugih institucija 3. Obveze prema zaposlenicima
4. Ostala potraživanja 4. Ostale kratkoročne obveze
KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA
NOVAC U BANCI I BLAGAJNI VPŠ
VPŠ Minerva

21
DUGOTRAJNA IMOVINA
Dugotrajna imovina (fiksna aktiva) je dio imovine koji će ostati nepromijenjen u
vremenskom roku duljem od godine dana i koji neće biti utrošen u jednom
proizvodnom ciklusu. Nabavlja se uglavnom u svrhu korištenja u vlastitom poslovnom
procesu na duži rok.
- Imovina koja ima trajnost veću od godinu dana i nabavnu vrijednost višu od 2.000 kn.
Podliježe obračunu amortizacije.
Amortizacija (deprecijacija): je postupni prijenos vrijednosti dugotrajne materijalne
imovine na troškove obračunskog razdoblja.
- Obračunava se u postotku od nabavne vrijednosti imovine. Trošak koji nije odljev!
Stvara porezni zaklon! Stope amortizacije propisane su Zakonom o porezu na dobit.
- Zgrada, stroj, patent, goodwill, automobil, računalo...

KRATKOTRAJNA IMOVINA
Kratkotrajna imovina (tekuća aktiva): novac i druge stavke imovine za koje se
očekuje da će u razdoblju kraćem od godine dana biti pretvorene u novac ili utrošene
tijekom normalnog ciklusa proizvodnje.
- Zalihe materijala, depoziti kraći od godinu dana, kratkoročna potraživanja od
kupaca, novac na računu...

KAPITAL
Temeljni kapital je osnovni ulog vlasnika (jednog ili više). Struktura je određena
zakonom.
Zadržani dobitak je suma godišnjih dobitaka koji nisu isplaćeni iz tvrtke. Ekvivalent
je preneseni gubitak.
Dobit tekuće godine je dobit koja preostaje nakon suočavanja prihoda i rashoda i
nakon poreza na dobit, te na ovoj poziciji čeka odluku o isplati ili prebacivanju u
zadržani dobitak uz mogućnost reinvestiranja.
Rezerve su stavka koja se formira iz dobiti i pridodaje kapitalu. Vrijedno je spomenuti
zakonske rezerve za d.d.

22
OBVEZE
Dugoročne obveze: obveze s rokom dospijeća dužim od godine dana.
- U pravilu krediti banaka.
Kratkoročne obveze: obveze s rokom dospijeća do godinu dana.
- U pravilu obveze prema dobavljačima i kratkoročni krediti.

VAŽNI POJMOVI
Knjigovodstvena vrijednost tvrtke: proizlazi iz podataka u bilanci (ukupna
imovina – obveze društva), zasniva se na povijesnim pokazateljima!
- P/B (price-to-book)- važan burzovni pokazatelj. Vrijednost se dobiva suočavanjem
tržišne kapitalizacije društva i njegove knjigovodstvene vrijednosti.
- Važan za vrednovanje društava koja imaju manje profite uz veliku vrijednost imovine,
a posebno u kontekstu društava pred likvidacijom.
Revalorizacija- usko vezana uz knjigovodstvenu vrijednost i njezinu aktualnost.
Proces ponovne procjene knjigovodstvene vrijednosti imovine i njezinog usklađivanja
sa stvarnim stanjem.

KONTNI PLAN
- Kontni plan je podloga financijskom računovodstvu kojom se sistematizira knjiženje
poslovnih događaja kroz numeričke oznake.
- Razredi (0-9)
- Konta (u sklopu pojedinih razreda)
- Postoji nekoliko kontnih planova (npr. RRiF-ov, RiF-ov, TEB-ov itd.)
- Osim kontnog plana za poduzetnike postoji i kontni plan za banke, osiguravajuća
društva, neprofitne udruge itd.

23
KONTNI PLAN ZA PODUZETNIKE- RAZREDI

RAZREDI AKTIVE:
- 0 - Dugotrajna imovina i potraživanja za upisani a neuplaćeni temeljni kapital
- 1- Novac, kratkotrajna financijska imovina, kratkotrajna potraživanja, gubitak iznad
visine kapitala i aktivna vremenska razgraničenja
- 3 – Zalihe sirovina i materijala, rezervnih dijelova i sitnog inventara
- 6 – Proizvodnja, gotovi proizvodi i roba

RAZREDI PASIVE:
- 2 – Kratkoročne i dugoročne obveze, dugoročna rezerviranja za rizike i troškove i
pasivna vremenska razgraničenja
- 9 – Kapital i rezerve (pričuve)

IZ BRUTO BILANCE:
- 4 – Troškovi poslovanja
- 5 – Slobodan (mjesta i nositelji troškova)
- 7 – Prihodi i rashodi te bruto financijski rezultat
- 8 – Financijski rezultat poslovanja

24
2) RAČUN DOBITI I GUBITKA
Prikaz prihoda, rashoda i financijskog rezultata u određenom vremenskom razdoblju.
Pokazuje profitabilnost poslovanja tijekom nekog vremenskog razdoblja.
Razlikuje se obzirom na djelatnosti i svrhu, te prema tome može imati različite oblike
i analitiku.
- Prihodi
- Rashodi
- EBITDA- dobit prije terećenja troškovima amortizacije, kamata i poreza na dobit.
- EBIT- dobit prije zaračunavanja kamata i PD-a.
- EBT- dobit prije PD-a.
- Osnovica za oporezivanje- EBT+ uvećanja i umanjenja koja su određena zakonom
(PD obrazac).

RAČUN DOBITI I GUBITKA

Za 2009. godinu
R.Br. Pozicija
1. POSLOVNI PRIHODI
1.1. Prihodi od prodaje
1.2. Ostali poslovni prihodi
2. POSLOVNI RASHODI
2.1. Materijalni troškovi
2.2. Troškovi osoblja
2.3. Ostali poslovni rashodi
3. EBITDA
4. Amortizacija
5. EBIT
6. FINANCIJSKI PRIHODI
6.1. Prihodi od kamata
6.2. Pozitivne tečajne razlike
7. FINANCIJSKI RASHODI
7.1. Trošak kamata
7.2. Negativne tečajne razlike
8. EBT
9. Porez na dobit
10. DOBIT/GUBITAK NAKON
VPŠ OPOREZIVANJA
VPŠ Minerva

TROŠKOVI KAO RAČUNOVODSTVENA KATEGORIJA

25
 Troškovi se mogu definirati kao resursi koje treba žrtvovati ili kojih se treba odreći
radi postizanja specifičnog cilja.
Računovodstveno se nalaze na razredu 4 u kontnom planu.
Različite klasifikacije i analitike troškova u raznovrsnim izvještajnim formama s
ciljem što boljeg planiranja i praćenja.
Česta podjela na uskladištive i neuskladištive troškove.
Računovodstvo troškova kao zasebna disciplina.
U praksi shvaćeni kao način smanjenja poreza na dobit, te se na tvrtke tereti razna
imovina s posljedicom smanjenja kreditne sposobnosti, a eventualno i kazni.

USKLADIŠTIVI I NEUSKLADIŠTIVI TROŠKOVI

Uskladištivi- svi troškovi proizvodnog procesa (troškovi rada, materijala i proizvodne
režije).
- Npr. Trošak električne energije u pogonu, trošak plaća radnika u proizvodnji, trošak
sirovina za izradu gotovih proizvoda, amortizacija proizvodne opreme...
Neuskladištivi- troškovi koji prate proizvodni proces kao što su troškovi uprave i
prodaje, te troškovi kamata. Za njih je čest termin i troškovi razdoblja.
- Npr. Troškovi plaća u administraciji, troškovi marketinga, amortizacije neproizvodne
opreme, bankarske naknade i troškovi kamata.

3) IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TIJEKU

26
 Izvješće o gotovinskom tijeku daje informaciju o izvorima i upotrebi novca i novčanih
ekvivalenata tijekom izvještajnog razdoblja, ali predstavlja i bazu za planiranje
budućih gotovinskih tijekova i potreba za financiranjem- Cash management ili
management novca.
Novac i novčani ekvivalenti ovdje obuhvaćaju sve instrumente koje banka u kratkom
roku pretvara u novac (gotovinu, akreditive, čekove i vrijednosne papire s rokom
dospijeća do 3 mjeseca).
Podjela aktivnosti tvrtke na poslovne, investicijske i financijske.
Indirektna i direktna metoda sastavljanja.
Usko vezano uz pojam likvidnosti: visoko profitabilna, a nelikvidna tvrtka lako može
otići u stečaj.

4) BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

Nestandardizirani financijski izvještaj.
Predstavljaju detaljniju dopunu i razradu podataka iz bilance, računa dobiti i gubitka i
izvješća o novčanom tijeku.
Osiguravaju smislenu prezentaciju ključnih informacija. To se provodi na način da se
određene pozicije u bilanci, RDiG-u ili novčanom tijeku numeriraju i u dodatnom
dokumentu- bilješkama pobliže objasne.
Zahvaljujući bilješkama možemo doznati što se zapravo krije iza numeričkih podataka
iz bilance ili drugih financijskih izvještaja.

RAČUNOVODSTVENE POLITIKE
Računovodstvene politike utvrđuju metode i procjene, koje je uprava usvojila i
primjenjuje u iskazivanju imovine, obveza, glavnice, prihoda, rashoda i rezultata
poslovanja u poslovnim knjigama i financijskim izvješćima.
Trebaju biti koncipirane i donesene u skladu s odredbama Međunarodnih
računovodstvenih standarda odnosno Međunarodnih standarda financijskog
izvješćivanja, Zakonima te Kontnom planu

5) IZVJEŠĆE O PROMJENI GLAVNICE

27
GLAVNICA = KAPITAL PODUZEĆA

U ovom izvješću detaljno se iskazuju promjene u veličini ili strukturi kapitala

poduzeća.
Konkretnije, radi se o promjenama u segmentima kapitala kao što su: upisani kapital,
rezerve, premije na emitirane dionice, revalorizacijska rezerva, zadržana dobit,
preneseni gubitak, dobit ili gubitak tekuće godine. Bilježe se promjene između dva
izvještajna datuma.
Korisnik izvještaja dobiva detaljniju informaciju o uzroku i veličini jačanja ili
slabljenja kapitalne pozicije.

PREGLED OBVEZA IZVJEŠTAVANJA ZA TVRTKE (prema RRiF, siječanj 2010.)

28
KLASIFIKACIJA PODUZETNIKA PREMA REDU VELIČINE
Prema zakonu o računovodstvu, poduzetnici se dijele na male, srednje i velike.
Klasifikacija je navedena u donjoj tablici, uz dodatak: velikim poduzetnicima smatraju se i
banke, stambene štedionice, leasing društva, osiguravajuća društva, investicijski i
mirovinski fondovi i slična društva iz financijskog sektora bez obzira na klasifikaciju.

Srednji poduzetnici
Mali poduzetnici Veliki poduzetnici
Elementi (prelaze 2 od 3 za male, ali
(ne prelaze 2 od 3) (prelaze 2 od 3)
ne i 2 od 3 u ovom stupcu)

Ukupna aktiva 32.500.000 130.000.000 130.000.000

Ukupan prihod 65.000.000 260.000.000 260.000.000

Broj zaposlenih
50 250 250
(prosječan broj)

PODUZETNICI I RAČUNOVODSTVENI PROPISI

Prema čl. 13 ZOR-a mali i srednji poduzetnici primjenjuju HSFI, a veliki MSFI (MRS)
Poduzetnici čiji su vrijednosni papiri uvršteni na organizirano tržište vrijednosnica (burzu)
obveznici su MSFI (MRS) bez obzira na red veličine.
MSFI- međunarodni standardi financijskog izvještavanja
HSFI- hrvatski standardi financijskog izvještavanja
MRS- međunarodni računovodstveni standardi
Navedeni standardi u računovodstvu propisuju način na koji se poslovni događaji trebaju
tretirati računovodstveno i u financijskim izvještajima.

29
OSNOVNE IZVJEŠTAJNE OBVEZE MALIH PODUZETNIKA I OBRTNIKA
DOBITAŠA
Prema FINA-i
Do kraja ožujka predati bilancu, račun dobiti i gubitka s dodatnim podacima za
potrebe statistike.
Do kraja lipnja predati bilancu, rdig, Odluku o utvrđivanju GFI, Odluku o
podjeli/zadržavanju dobitka i pokriću gubitka, bilješke uz financijske izvještaje, te
(ako su obveznici revizije i revizorsko izvješće za potrebe javne objave.
Prema Poreznoj upravi
Do kraja travnja treba predati Obrazac poreza na dobit, bilancu i račun dobiti i gubitka
s pripadajućim bilješkama

OBVEZNICI REVIZIJE
Dionička društva
Komanditna društva i d.o.o.-i s ukupnim godišnjim prihodima u godini koja prethodi
reviziji većim od 30 milijuna kuna.
Banke i osiguravajuća društva, investicijski fondovi, mirovinski fondovi, mirovinska
osiguravajuća društva i druga društva po posebnim propisima, kao i društava
povezanih s društvima obveznicima revizije.
Društvo mora imenovati revizora najkasnije do 30. rujna godine na koju se revizija
odnosi.

GDJE POTRAŽITI PODATKE?

Sudski (obrtni) registar- osnovni podaci o poduzetniku, sjedištu, djelatnostima za
koje je registriran, visini temeljnog kapitala itd.
Zagrebačka burza- redovita tromjesečna izvješća, svako društvo koje kotira na ZSE
mora najkasnije 30 dana od isteka kvartala objaviti svoje izvještaje na web stranici
burze.
FINA- RGFI- kao što je već istaknuto, najkasnije od 30.6. svake godine izvještaji su
dostupni u registru godišnjih financijskih izvještaja.
Na web stranicama pojedinih kompanija.
Google- pravilnim pretraživanjem može se saznati puno o fizičkim i pravnim osobama
s kojima surađujemo, članovima njihove obitelji, partnerima i profesionalnoj povijesti.

30
ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

KORISNICI I SVRHA ANALIZE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

Korisnici financijskih izvještaja (poglavito onih dostupnih u RGFI) su svi stakeholderi
tvrtke.
Pritom se misli na zaposlenike i management tvrtke, ali i vanjske aktere: dioničare,
investitore i špekulante, dobavljače, poslovne partnere, kupce, konkurente i ostale
zainteresirane.
Svrha analize financijskih izvještaja je dati uvid u poslovanje, osnovu za kontrolu i
preispitivanje poslovanja, planiranje budućeg poslovanja ili projekata za interne
korisnike.
Vanjski korisnici često kroz analizu preispituju financijski i poslovni potencijal tvrtke
kao partnera, dužnika ili investicije.

METODE ANALIZE
Analiza kroz pokazatelje- stavljanjem u odnos podataka iz financijskih izvještaja ili
tržišnih podataka nastaju financijski pokazatelji.
Komparativna analiza- usporedbom aktualnih s povijesnim pokazateljima,
pokazateljima konkurencije, propisanim ili planiranim pokazateljima provodi se
komparativna- usporedna analiza.
Analiza trenda- daje uvid u kretanje financijskih pokazatelja kroz vrijeme.
Predočavanje grafikonima često nadopunjuje numeričke vrijednosti i čini ih
razumljivijima.

POKAZATELJI
1. Pokazatelji likvidnosti
2. Pokazatelji zaduženosti
3. Pokazatelji aktivnosti
4. Pokazatelji ekonomičnosti
5. Pokazatelji profitabilnosti
6. Pokazatelji investiranja

31
1. POKAZATELJI LIKVIDNOSTI
Pokazatelji likvidnosti predstavljaju sposobnost poduzeća da odgovori na zahtjeve za
gotovinom. U pravilu se u odnos stavljaju imovina i obveze poduzeća.
Likvidnost je sposobnost tvrtke da u kratkom roku podmiri sve svoje obveze, a
solventnost je njezin ekvivalent za dugi rok. Koeficijente koje ćemo računati treba uzimati
s rezervom koja se odnosi na utrživost kratkotrajne imovine.
1.1. koeficijent tekuće likvidnosti,
1.2. koeficijent ubrzane likvidnosti,
1.3. koeficijent trenutne likvidnosti,
1.4. neto radni kapital ili obrtni kapital,
1.5. neto radni kapital prema ukupnoj imovini,
1.6. prosječno vrijeme unovčenja potraživanja od kupaca.

1.1. Koeficijent tekuće likvidnosti

Tekuća likvidnost izračunava se stavljanjem u odnos kratkotrajne imovine i kratkotrajnih
obveza. Iskustveno je određeno da bi optimalna vrijednost trebala iznositi 1,8 do 2.

Kratkotrajna imovina
k.t.l. =
Kratkoročne obveza

1.2. Koeficijent ubrzane likvidnosti

Ubrzana likvidnost- brzi odnos izračunava se stavljanjem u odnos kratkotrajne imovine
umanjene za zalihe i kratkotrajnih obveza. Iskustveno je određeno da bi optimalna
vrijednost trebala iznositi 0,8 do 1.

Kratkotrajna imovina - Zalihe

k.u.l. =
Kratkoročne obveza

32
1.3. Koeficijent trenutne likvidnosti
Trenutna likvidnost izračunava se stavljanjem u odnos novca tvrtke i kratkotrajnih obveza.
Smatra se da ne bi trebala biti niža od 0,1.

Novac
k.tr.l. =
Kratkoročne obveza

1.4. Neto radni kapital

Neto radni kapital dobiva se kao razlika kratkotrajne imovine i kratkoročnih obveza, te
kao takav omogućuje tvrtki svakodnevno poslovanje, te u slučaju potrebe za povećanjem
istog.
Njime tvrtka prati svoje investicije pribavljanjem npr. materijalnih inputa u vidu dodatnih
zaliha, saniranjem obveza prema dobavljačima itd.

n.r.k. = Kratkotrajna imovina – Kratkoročne obveze

1.5. Neto radni kapital prema ukupnoj imovini

Ovaj odnos izračunava se jednostavnim razlomkom, a njegova optimalna vrijednost nije
jednoznačno određena. Tvrtka može iskustveno odrediti međuovisnost ovih dviju veličina
i voditi računa o održavanju iste.

n.r.k.p.u.i Neto radni kapital

=
. Ukupna imovina

33
1.6. Prosječno vrijeme unovčenja potraživanja od kupaca
Prosječno vrijeme naplate, pokazuje prosječan broj dana potreban da se naplati
potraživanje.

p.v.u.p.k Potraživanja od kupaca

=
. Ukupno naplaćena potraživanja tijekom razdoblja / 365

Ukupno naplata potraživanja. tijekom razdoblja = P.S. (početno stanje) potraživanja od

kupaca + Prihodi od prodaje – Z.S. (završno stanje) potraživanja od kupaca

P.S. (početno stanje) potraživanja od kupaca - Račun dobiti i gubitka

Prihodi od prodaje - Bilanca
Z.S. (završno stanje) potraživanja od kupaca - Račun dobiti i gubitka

34
2. POKAZATELJI ZADUŽENOSTI
Pokazatelji zaduženosti pokazuju strukturu kapitala i načine na koje poduzeće financira svoju
imovinu, te u konačnici impliciraju prezaduženost i preispituju financijsku stabilnost na duži
rok. Oni predstavljaju svojevrsnu mjeru stupnja rizika ulaganja u poduzeće.

Najčešće korišteni pokazatelji zaduženosti su:

2.1. koeficijent zaduženosti
2.2. koeficijent vlastitog financiranja
2.3. odnos duga i glavnice
2.4. pokriće troškova kamata
2.5. faktor zaduženosti
2.6. stupanj pokrića I.
2.7. stupanj pokrića II.

2.1. Koeficijent zaduženosti

Računa se kao odnos ukupnih obveza i ukupne imovine, a ukoliko se dobivena vrijednost
pomnoži sa 100, dobiva se postotni odnos.

Ukupne obveze
k.z. =
Ukupna imovina
* 100

U osnovi ne bi trebao prelaziti 50%, ali ne mora biti alarmantno ako se isto dogodi.

2.2. Koeficijent vlastitog financiranja

Računa se kao odnos vlastitog kapitala i ukupne imovine, a ukoliko se dobivena vrijednost
pomnoži sa 100, dobiva se postotni odnos.

Vlastiti kapital
k.v.f. =
Ukupna imovina
* 100

Viša vrijednost svjedoči o većoj financijskoj snazi i samostalnosti poduzeća, te o postojanju

kapaciteta za dodatno zaduživanje. Ciljano 50%, ali u praksi ovaj kriterij nema veliku težinu.

35
2.3. Odnos duga i glavnice
Računa se kao odnos ukupnih obveza i vlastitog kapitala, a ukoliko se dobivena vrijednost
pomnoži sa 100, dobiva se postotni odnos.

Ukupne obveze
o.d.g. =
Vlastiti kapital
* 100

Viša vrijednost svjedoči o većoj zaduženosti poduzeća, te ovisnosti o izvoru financiranja.

Ciljano 1:1, ali u praksi ovaj kriterij nema veliku težinu.

2.4. Pokriće troškova kamata

Stavlja u odnos dobit prije kamata i poreza s troškovima kamata kako bi se utvrdilo koliku
rezervu u dobiti tvrtka ima za plaćanje kamata.

EBIT
p.t.k. =
Troškovi kamata

Viša vrijednost svjedoči o većoj financijskoj snazi i dodatnom kreditnom kapacitetu.

2.5. Faktor zaduženosti

Odgovara na pitanje koliko bi godina trebalo da se iz pune dobiti uvećane za amortizaciju
povrate sve obveze poduzeća.

Kratkoročne obveze + Dugoročne obveze

f.z. =
Dobit + Amortizacija

Vrijednost od 5 je teorijski prihvaćena kao optimalna, ali uvijek treba uvažiti i dodatne
aspekte- konkretnu djelatnost, perspektivu rasta, izvanredne stavke...

36
2.6. Stupanj pokrića I.
Pokazuje udio kapitala u dugoročnoj imovini, odnosno koliki je dio dugoročne imovine
financiran vlastitim izvorima.

Vlastiti kapital
s.p.1. =
Dugoročna imovina
* 100

Što viša vrijednost uvijek je bolja i poželjnija za kreditora ili analitičara.

2.7. Stupanj pokrića II.

Pokazuje udio kapitala i dug. obv. u dugoročnoj imovini, odnosno koliki je dio dugoročne
imovine financiran dugoročnim izvorima (vlastitim i tuđim).

Vlastiti kapital + Dugoročne obveze

s.p.2. =
Dugoročna imovina
* 100

Za bilančnu strukturu veliki je nedostatak i uzrok nestabilnosti ukoliko se čak i manji dio
dugotrajne imovine financira iz kratkoročnih izvora (na što bi upućivala vrijednost 1). Tada se
pristupa restrukturiranju obveza ili dokapitalizaciji ukoliko je moguće.

37
3. POKAZATELJI AKTIVNOSTI
Pokazatelji aktivnosti koriste se pri ocjeni djelotvornosti kojom menadžment angažira
imovinu koju su mu povjerili vlasnici. Upućuju na brzinu cirkulacije imovine u
poslovnom procesu, a računaju se na temelju odnosa prometa i prosječnih stanja.

3.1. Koeficijent obrta ukupne imovine

3.2. Koeficijent obrta dugotrajne imovine
3.3. Koeficijent obrta kratkotrajne imovine
3.4. Koeficijent obrta zaliha
3.5. Koeficijent obrta neto potraživanja
3.6. Omjer potraživanja prema prodaji

3.1. Koeficijent obrta ukupne imovine

Uspoređuje prihode od prodaje s ukupnom imovinom, te upućuje na aktivnost poduzeća
kroz iskorištavanje ukupne aktive. Viši iznos implicira da poduzeće bolje iskorištava
svoju imovinu u poslovanju- efektuira je kroz prodaju.

Prihodi od prodaje
o.u.i. =
Ukupna imovina

Koliko novčanih jedinica prihoda generira jedna novčana jedinica ukupne imovine?

3.2. Koeficijent obrta dugotrajne imovine

Uspoređuje prihode od prodaje s ukupnom dug. imovinom, te upućuje na aktivnost
poduzeća kroz iskorištavanje iste. Viši iznos implicira da poduzeće bolje iskorištava svoju
dugotrajnu imovinu u poslovanju- efektuira je kroz prodaju.

Prihodi od prodaje
o.d.i. =
Dugotrajna imovina

Koliko novčanih jedinica prihoda generira jedna novčana jedinica dugotrajne imovine?

3.3. Koeficijent obrta kratkotrajne imovine

38
 Uspoređuje prihode od prodaje s ukupnom kratkotrajnom imovinom, te upućuje na
aktivnost poduzeća kroz iskorištavanje iste. Viši iznos implicira da poduzeće bolje
iskorištava svoju kratkotrajnu imovinu u poslovanju- efektuira je kroz prodaju.

Prihodi od prodaje
o.k.i. =
Kratkotrajna imovina

Koliko novčanih jedinica prihoda generira jedna novčana jedinica kratkotrajne imovine?

3.4. Koeficijent obrta zaliha

Uspoređuje prihode od prodaje sa zalihama, te upućuje na aktivnost poduzeća kroz
iskorištavanje istih. Viši iznos implicira da poduzeće efikasno barata svojim zalihama- uz
manji lager ima relativno velike prihode.

Prihodi od prodaje
k.o.z. =
Ukupne zalihe

Koliko novčanih jedinica prihoda generira jedna novčana jedinica zaliha? Koliko puta se
zalihe obrnu u tijeku godine dana?

3.5. Koeficijent obrta neto potraživanja

Uspoređuje prihode od prodaje sa neto potraživanjima, te upućuje na aktivnost poduzeća
kroz naplatu istih. Viši iznos implicira da poduzeće efikasno uspješnije naplaćuje
potraživanja.

Prihodi od prodaje
o.n.p. =
Ukupna potraživanja – Ukupne obveze

Koliko puta se neto potraživanja obrnu u tijeku godine dana? Veći iznos je bolji pokazatelj jer
sugerira da poduzeće nije opterećeno velikim potraživanjima i obvezama.
3.6. Odnos potraživanja prema prodaji

39
 Uspoređuje potraživanja s prodajom, te pokazuje značaj potraživanja- koliko je tvrtka
opterećena istima u svom poslovanju.

Ukupna potraživanja
o.p.p. =
Prihodi od prodaje

Niži iznos sugerira dobru naplatu, viši je zabrinjavajući za poduzeće.

4. POKAZATELJI EKONOMIČNOSTI

40
 Pokazatelji ekonomičnosti izračunavaju se na temelju računa dobiti i gubitka. Mjere odnos
prihoda i rashoda i pokazuju koliko se prihoda ostvari po jedinici rashoda. Ukoliko je
vrijednost pokazatelja ekonomičnosti manja od 1, to znači da poduzeće posluje s
gubitkom.

4.1. ekonomičnost ukupnog poslovanja

4.2. ekonomičnost poslovnih aktivnosti
4.3. ekonomičnost financiranja
4.4. ekonomičnost izvanrednih aktivnosti

Ekonomičnost

Ukupni prihodi
Ekonomičnost ukupnog poslovanja =
Ukupni rashodi

Prihodi od posovnih aktivnosti

Ekonomičnost poslovnih aktivnosti =
Rashodi za posovnih aktivnosti

Financijski prihodi
Ekonomičnost financiranja =
Financijski rashodi

Ekonomičnost izvanrednih Izvanredni prihodi

=
aktivnosti Izvanredni rashodi

5. POKAZATELJI PROFITABILNOSTI

41
 Pokazatelji profitabilnosti su odnosi koji povezuju profit s prihodima iz prodaje i
investicijama, a ukupno promatrani pokazuju ukupnu učinkovitost poslovanja poduzeća.
Pokazatelji profitabilnosti mjere sposobnost poduzeća da ostvari određenu razinu dobiti u
odnosu prema prihodima, imovini ili kapitalu. U tom kontekstu uobičajeno se razmatraju
pokazatelji marže profita (profit margin), rentabilnost ukupne imovine (return on assets) i
rentabilnost vlastitog kapitala (return on equity).
5.1. Bruto profitna marža
5.2. Neto profitna marža
5.3. Stopa povrata imovine
5.4. Stopa povrata glavnice

Profitabilnost

Bruto dobit
Bruto profitna marža =
Ukupni prihod

Neto dobit
Neto profitna marža =
Ukupni prihod

Neto dobit
Stopa povrata imovine (ROA) =
Ukupna imovina

Neto dobit
Stopa povrata glavnice (ROE) =
Ukupna glavnica

6. POKAZATELJI INVESTIRANJA

42
 Pokazatelji investiranja služe za mjerenje uspješnosti ulaganja u redovne (obične) dionice
poduzeća. Za izračunavanje ovih pokazatelja, osim podataka iz financijskih izvještaja,
potrebni su i podaci o dionicama, posebice o broju i tržišnoj vrijednosti dionica.
6.1. Zarada po dionici (EPS)
6.2. Dividenda po dionici (DPS)
6.3. Ukupna rentabilnost dionice (P/E ratio)
6.4. Dividendna rentabilnost dionice (D/P)

Investiranje

Zarada po dionici (EPS) = Neto dobit

Broj dionica

Neto profitna marža = Isplaćene dividende

Broj dionica

Neto profitna marža = Isplaćene dividende

Broj dionica

P/E = Tržišna cijena dionice

Neto dobit dionice (EPS)

P/B = Tržišna cijena dionice

Knjigovodstvena vrijednost tvrtke

Osjetljivi pokazatelji, ali jako važni i zanimljivi burzovnim ulagačima. Podložni

malverzacijama uslijed često nerealnog iskazivanja dobiti. Osjetljivo tumačenje P/B
uslijed različite važnosti imovine za pojedine djelatnosti.

D/P = Dividenda po dionici

Tržišna cijena dionice

Važan pokazatelj, sličan godišnjoj kamati. Tržišnu cijenu može zamijeniti cijena stjecanja
za realniji prikaz.
DODANA VRIJEDNOST I PRATEĆI POKAZATELJI

43
 Dodana trošak plaća + amortizacija + deprecijacija + trošak kamata +
=
vrijednost porez na dobit + dobit nakon oporezivanja

DV (dodana vrijednost)
Proizvodnost dugotrajne imovine =
Dugotrajna imovina

Na isti način se računaju i pokazatelji za kratkotrajnu, ukupnu imovinu i po zaposlenom.

DV (dodana vrijednost)
Proizvodnost po zaposlenom =
Broj zaposlenih

DV (dodana vrijednost)
Proizvodnost kratkotrajne imovine =
Kratkotrajna imovina

DV (dodana vrijednost)
Proizvodnost ukupne imovine =
Ukupna imovina

Dodana vrijednost je razlika između prodajne cijene proizvoda i cijene svih inputa
korištenih u stvaranju proizvoda.

HORIZONTALNA I VERTIKALNA ANALIZA

44
 Horizontalna analiza financijskih izvještaja je usporedni prikaz apsolutnih svota pozicija u
financijskim izvještajima i stopa njihovih relativnih promjena kroz vrijeme.

 X 
A   n1  *100
 X n 1 

Paziti na inflaciju i promjene u načinu izvještavanja!

Vertikalna analiza prikazuje postotni udjel svake stavke u odnosu na odgovarajući zbroj.

A = ( X
Ukupna Aktiva ) * 100

ZAKLJUČAK
Bez razumijevanja financijskih izvještaja tvrtke svaki manager izložen je riziku pogrešnog
informiranja i donošenja loše odluke.
Analiza financijskih izvještaja provodi se jednostavnim instrumentarijom financijskih
pokazatelja i ostalih analitičkih alata koji sami po sebi ne govore dovoljno ukoliko se ne
uvaže različite objektivne i stvarne (naročito iskustveno poznate okolnosti). Ne moraju se
koristiti svi pokazatelji niti postoje pravila selekcije po manjoj ili većoj važnosti- stvar
procjene!
TKO ŽELI NAUČITI VIŠE: Sustavi pokazatelja- Altmanov zeta score, Du Pontov sustav
pokazatelja itd.

FINANCIJSKA TRŽIŠTA I INSTRUMENTI

45
FINANCIJSKO TRŽIŠTE
Na financijskom tržištu trguje se financijskim instrumentima.
Mjesta, osobe, instrumenti, tehnike i tokovi koji omogućavaju razmjenu novčanih
viškova i manjkova, tj. novca, kapitala i deviza.
Mehanizam prijenosa financijskih sredstava od financijski suficitarnih jedinica (imaju
višak sredstava) financijski deficitarnim jedinicama (imaju manjak sredstava).
Različite klasifikacije i pristupi sagledanju financijskog tržišta i njegovih sastavnica.

KAKO SEGMENTIRATI FINANCIJSKO TRŽIŠTE

Tržište novca i tržište kapitala (ročnost, op.a.)
Tržište duga i tržište kapitala (vlasničkih instrumenata, op.a.)
Primarno i sekundarno tržište
Spot i terminsko tržište
Robne burze (nafta, zlato, bakar, šećer, soja...), forex, tržište kredita...

ULOGE FINANCIJSKOG TRŽIŠTA

Tri su važne ekonomske funkcije financijskog tržišta:
1. Interakcije ponude i potražnje rezultiraju formiranjem cijena financijskih
instrumenata.
Dodatno, formiraju se i očekivani povrati koje financijski instrumenti garantiraju.
2. Investitoru pružaju mogućnost prodaje – likvidacije instrumenata.
3. Smanjuju transakcijske troškove (troškove traženja suprotne strane i troškove
dolaženja do informacija).

AD 1.
Imate 50.000 kuna koje želite realizirati na financijskom tržištu.
1. Deponirati u banci. Koliki povrat očekujete?Koje su prednosti, a koji
nedostaci ovakvog ulaganja?
2. Kupnja 10- godišnje državne obveznice. Koliki povrat očekujete?
3. Pretpostavimo da umjesto obveznica iz slučaja 2 imate mogućnost kupiti
obveznice Konstruktora iste ročnosti. Koliki povrat sada očekujete?

AD 2.

46
 Pretpostavimo da ste vlasnik paketa od 2.000 dionica HT-R-A i jednako vrijednog
paketa dionica HTPK-R-A. Iskrslo vam je ulaganje / trošak za koji trebate gotovinu-
odmah. Što ćete napraviti?

AD 3.
(Zamislimo situaciju prije preuzimanja Ina d.d.) Mađarski MOL odlučio je povećati
svoj vlasnički udio u Ina d.d. sa 25% na maksimalan udio koji može postići ponudom
svim dioničarima.
Pretpostavimo da u RH ne postoji službeno tržište kapitala (burza) ni središnji
registar vlasnika dionica (SKDD).
Vi ste manager MOL-a zadužen za transakciju. Odakle početi i s kojim ćete se sve
problemima susresti?

TRŽIŠTE NOVCA
Tržište novca sastoji se od instrumenata kratkog roka dospijeća i visoke utrživosti.
U pravilu ove instrumente karakterizira fiksan povrat na ulaganje.
Na tržištu novca kao ulagači pojavljuju se i novčani fondovi, a financijski manager ili
privatni ulagač u novčanim fondovima vidi likvidniju alternativu za kratkoročna
bankovna oročenja.
U nastavku se obrađuju najzanimljiviji instrumenti tržišta novca.

INSTRUMENTI TRŽIŠTA NOVCA

Trezorski zapis- instrument tržišta novca (eng. treasury bill ili T-bill) koji emitira država.
Prodaje se po diskontiranoj cijeni, a po isteku roka ulagač dobiva na instrumentu
naznačenu vrijednost. Npr. za 98,20 kn kupujemo instrument za koji 91 dan kasnije
dobivamo 100 kn.
- Najprometniji instrument tržišta novca, rokovi dospijeća često 91 ili 182 dana, 52 tjedna
itd.
- Izračun povrata: suočava se zarada od vrijednosnog papira s plaćenom cijenom. Za
primjer gore imamo 1,80/98,20 = 1,833%
- Povrat kod svih tipova kratkoročnih instrumenata ovisi o procjeni rizika. Povrat na
trezorske zapise je u pravilu najniži jer je dug od države gotovo bezrizičan u normalnim
uvjetima.

47
 Blagajnički (bankovni) zapis- instrument tržišta novca (eng. bank discount yield) koji
emitiraju banke. Prodaje se također po diskontiranoj cijeni, a po isteku roka ulagač dobiva
obećanu glavnicu.
- Banka se kratkoročno zadužuje koristeći tržište novca kao ekvivalent kratkoročnim
depozitima. Slični rokovi dospijeća kao i kod trezorskih zapisa.
Komercijalni papiri- ekvivalent dosad spomenutim instrumentima koji omogućuje
kompaniji da kratkoročno dođe do izvora gotovine (npr. za plaćanje dobavljača ili
kratkoročnih kredita.
- O tržišnoj snazi, veličini, prihodima, profitabilnosti i ostalim karakteristikama kompanije
ovisi i mogućnost zaduženja kao i visina povrata.
Depozitni certifikat- instrument kojim banka potvrđuje postojanje i dospijeće depozita
svom klijentu. Kasnije klijent može prodati isti ukoliko zatreba gotovinu (bez razročenja ).
- Pretpostavimo da ste oročili 100.000 kn na 5 godina uz 7% kamate. Jednostavnim
izračunom određujemo vrijednost depozita nakon 5 god= 140.255 kn.
- Pretpostavimo da Vam nakon 3 godine zatreba novac. Svaki iznos viši od onog koji
dobivate za razročenje depozita (banka isplaćuje trenutnu vrijednost – penal za ranije
razročenje) Vam odgovara. Koliko depozit vrijedi nakon 3 godine? Recimo da je penal
umanjenje isplate za 3%.
- Kupcu depozitnog certifikata Vaš depozit može biti zanimljiv jer nosi kamatu višu od one
koju on može dobiti na tržištu za isti iznos na dvije godine. Recimo da mu banka nudi 5,8
za dvije godine. Koliko je spreman platiti Vaš depozit u tom trenutku? Koliko Vam
minimalno mora ponuditi?
Repo aranžmani- sporazumi o ponovnoj kupnji. Prodavatelj kupcu prepušta financijski
instrument (npr. trezorski zapis) po određenoj cijeni, te se obvezuje na ponovnu kupnju
istog po nešto višoj cijeni na idući dan ili određeni datum u budućnosti.
- Obrnuti repo sporazum počinje od kupca koji pronalazi suprotnu stranu od koje kupuje
instrument obvezujući se na prodaju istog u budućem terminu.
- Sigurnost sporazuma proizlazi iz temeljnog instrumenta (trezorski zapis).
- Svjetska tržišta novca poznaju još nekoliko vrsta financijskih instrumenata, međutim
njihova primjena je rezervirana za ona najrazvijenija i najlikvidnija.
- Iz ukupnog povjerenja u gospodarstvo proizlazi stabilnost i perspektiva fin. tržišta.
 Zagrebačko tržište novca
 Eurodolari, bankovni akcepti
 EURIBOR, LIBOR

48
TRŽIŠTE KAPITALA
Tržište kapitala u domeni roka dospijeća odnosi se na dugoročne financijske
instrumente kao što su dionice i obveznic
e u prvom redu.
U ovom smislu kao tržište kapitala možemo shvatiti i Zagrebačku burzu. (www.zse.hr)
Na ovim tržištima kompanije, ali i države i njezine podjedinice pribavljaju potreban
razvojni kapital u zamjenu za povrate u obliku kamate, dividende i kapitalne dobiti.
Za financiranje ovim putem potrebna je određena tržišna težina, dok su manji
poduzetnici uglavnom osuđeni na financiranje kreditom.

OBVEZNICE
Obveznica je dugovni vrijednosni papir kojim emitent od investitora dobiva novac danas u
zamjenu za protučinidbu (ili više protučinidbi) u budućnosti.
 Investitor daje novac očekujući zaradu. Veća zarada podrazumijeva izlaganje većem
riziku.
 Najčešći tip obveznice je kuponska obveznica koja investitoru omogućuje periodičnu
isplatu kamate, dok istekom roka dospijeća dobiva i uplaćeni iznos.
 Obveznica s nultom kuponskom stopom- prodaje se uz diskont uz isplatu nominalnog
iznosa o dospijeću.
 Konzole- obveznice bez roka dospijeća uz ugovorena konstantna kuponska plaćanja,
tj. vječni povrat.
 Cijena obveznice na sekundarnom tržištu (za preprodaju) ovisi o promjeni tržišnih
kamatnih stopa.
 Državne, municipalne, korporativne obveznice.
 Hipotekarne obveznice- kolateral u nekretninama.
 Konvertibilne obveznice- moguće ih je zamijeniti za redovne dionice društva po
unaprijed utvrđenim uvjetima. Posebno zanimljive ukoliko imatelj obveznice očekuje
rast i razvoj kompanije emitenta pa je spreman kupiti obveznicu i uz niži povrat
očekujući zamjenu za dionicu (uz sva prava koja vlasništvo dionice nudi).
 Obveznice visokog rizika- "junk bonds"

Cijena obveznice koja uključuje stečenu kamatu naziva se "dirty price", dok se

cijena bez stečene kamate naziva "clean price".

49
DIONICE
Dionica je vlasnički vrijednosni papir koji imatelju omogućuje sudjelovanje u temeljnom
kapitalu tvrtke, a povrat mu garantira kroz kapitalnu dobit i dividende.
 Redovne i prioritetne dionice
 U slučaju bankrota imatelj odgovara uglavnom do visine uloga u kompaniju.
 Imatelju pružaju slijedeća prava:
- Pravo glasa- upravljanja u kompaniji
- Pravo na dividendu
- Pravo prvokupa
- Pravo potraživanja u slučaju likvidacije
 Prioritetna dionica ne daje pravo glasa, ali omogućuje imatelju pravo prvenstva u
dodjeli dividende i u slučaju likvidacije.
 Kumulativno pravo na dividendu.
 Mogućnost konverzije u redovne dionice.
 Prioritetne dionice, kao i konvertibilne obveznice predstavljaju hibridne vrijednosne
papire.
 Nominalna, knjigovodstvena, likvidativna, burzovna i ekonomska vrijednost dionice.

FINANCIJSKE IZVEDENICE
Financijske izvedenice ili derivati su financijski instrumenti čija je vrijednost izvedena iz
osnovnog financijskog instrumenta (dionica, obveznica, tržišni indeks, valuta...), a
promjena tečaja financijske izvedenice zasniva se na promjeni tečaja osnovnog
instrumenta.
 Uloga zaštite od rizika, osiguranja poslovnih interesa, mogućnost ostvarenja velikih
profita.
- Forward
- Futures
- Opcija
- Swap

50
INDEKSI
Indeksi su zbirni pokazatelji, reprezentanti različitih pojava. U kontekstu financijskog
tržišta predstavljaju opće stanje na tržištu. Kroz promjene indeksa očitavaju se stanja i
trendovi na tržištu.
 CROBEX- predstavlja kretanje dioničkog tržišta ZSE.
 CROBIS- predstavlja kretanje obvezničkog tržišta na ZSE.
 S&P 500- indikator stanja za 500 najjačih kompanija u SAD-u.
 DJ, FTSE, DAX, NIKKEI, CAC...
 BDI- indikator vozarina rasutih tereta (cijene prijevoza).
 Indeks poslovnog povjerenja
 ...

TRŽIŠTE DUŽNIČKIH I VLASNIČKIH INSTRUMENATA

Predstavlja bilančni pogled na financiranje poslovanja i dugoročnih ulaganja.
Tržišta dužničkih instrumenata- financiranje dugom, za rezultat ima povećanje
dugoročnih obveza. Najčešće se provodi kroz emisiju obveznica.
Tržišta vlasničkih instrumenata- financiranje povećanjem kapitala društva koje jača
kapitalnu poziciju društva. Emisijom dionica društvo se uključuje na tržište dužničkih
instrumenata.

PRIMARNO I SEKUNDARNO TRŽIŠTE

Emisijom vrijednosnica emitent izlazi na primarno tržište (IPO). Vlasnik koji
instrument stječe kroz prvu emisiju stekao ga je na primarnom tržištu.
Svaka kasnija transakcija (pretvaranje financijskog instrumenta u novac) odvija se na
sekundarnom tržištu- u pravilu putem burze, ali ne isključivo.
Svi koji su HT-R-A kupili po 265,00 kn na IPO-u su dionice kupili na primarnom
tržištu. Kod IPO-a emitenta prati banka u ulozi agenta ili jamca.
Vlasnik HT-R-A koji želi unovčiti svoje dionice odlazi u brokersku kuću prodati ih na
sekundarnom tržištu.

51
SPOT I TERMINSKO TRŽIŠTE
Spot tržište ili cash tržište podrazumijeva trgovinu financijskim instrumentima koja se
odvija trenutno. Financijski instrumenti se odmah stječu ili prodaju, tj. transakcija se
obavlja odmah.
Investitor dolazi u brokersku kuću i prodaje dionice HT-R-A po tekućoj cijeni. Tri
dana kasnije novac sjeda na njegov račun.
Terminsko tržište podrazumijeva ugovaranje transakcija na budući datum.
Investitor ugovara prodaju HT-R-A s drugom stranom, za tri mjeseca po 325,00 kn za
dionicu.

ROBNE BURZE
Ovo su tržišta na kojima se trguje sirovinama ili poluproizvodima- commodities.
Trgovanje se odvija ugovaranjem transakcija putem standardiziranih ugovora.
Najveći dio trgovanja odvija se financijskim izvedenicama.
Chicago mercantile exchange, Chicago board of trade, Tokyo ME, Singapore
(SICOM)...
U RH se priprema otvaranje robne burze u Osijeku.
Nafta, žitarice, plemeniti metali, kava itd.

FOREX
Foreign exchange. Svjetsko tržište deviza na kojem se vrši konverzija prema deviznim
tečajevima. Trguje se različitim financijskim instrumentima.
Akteri su banke i ostale financijske institucije, ali i pojedinci (špekulanti). Devizni
brokeri svakodnevno obavljaju trgovanje, a odnosi ponude i potražnje svakodnevno
formiraju tečajeve.
Mogućnost zarade na promjeni tečajeva.
Daleko najveće financijsko tržište na svijetu.

52
INSTITUCIONALNI INVESTITORI
Specijalizirane institucije- fondovi koji ulažu u različite oblike financijske imovine.
Imovinom fondova upravljaju društva za upravljanje.
Važnost diverzifikacije- raspoređivanja sredstava u različite oblike kako bi se umanjio
ukupni rizik. Ne stavljati sva jaja u istu košaru.
 Mirovinski fondovi
- Mirovinski fondovi prikupljaju doprinose fizičkih osoba (pojedinaca) i kompanija,
te ih ulažu u različite oblike financijske i druge imovine s ciljem ostvarenja profita.
Konačni cilj je uvećanje vrijednosti ulagača koje se korisnicima isplaćuje u obliku
doživotne rente po odlasku u mirovinu.
- Često zakonom propisane mogućnosti i ovlasti pri ulaganju.
- U Hrvatskoj postoje 3 stupa mirovinskog osiguranja.
- Mogu biti osnovani od strane banaka, ali i velikih kompanija.
 Investicijski fondovi (otvoreni i zatvoreni)
- Investicijski fondovi su institucije koje sredstva ulagača raspoređuju u različite
oblike financijske i druge imovine s ciljem ostvarenja značajnih povrata.
- Obveznički, mješoviti i dionički fondovi.
- Otvoreni fondovi (baziraju se na kupnji udjela)- česti i lako dostupni ulagačima.
www.hrportfolio.com
- Zatvoreni fondovi (baziraju se na kupnji dionica)- ZIF-ovi, tj. dionička društva
čijim dionicama se trguje na burzi. Tvrtke čiji je cilj ostvarenje dobiti kroz
ulaganje u financijske instrumente.
 Venture fondovi (fondovi rizičnog kapitala)
- Venture fondovi- ulažu u rizičnu imovinu (mali poduzetnici s idejama i velikim
potencijalom). Igraju na kartu da s malim postotkom uspješnih investicija ostvare
višestruki rast.
- Npr. praćenje malih tvrtki do izlaska na burzu. Ulaganje u dobru poslovnu ideju,
ustroj tvrtke i praćenje rasta. Kad dođe vrijeme kompanija ide u IPO i većinski
dioničar (venture fond) uzima veliki profit.
 Hedge fondovi
- Hedge fondovi- otvoreni investicijski fondovi dostupni ograničenom broju
investitora koji poduzimaju velike rizike s ciljem ostvarenja velikih povrata.
- Uglavnom slobodni od zakonskih regulativa.
- Koriste različite tehnike ulaganja (short selling, leverage kroz derivate...)

53
ZAKLJUČAK
Financijsko tržište srce je financijskog sustava i osnova kapitalizma. Na njemu se
odvijaju financijske transakcije koje pogone svjetsko gospodarstvo.
Snaga i razvijenost financijskog tržišta neke zemlje u međuovisnosti je s ukupnom
gospodarskom snagom zemlje.
Financijski instrumenti predstavljaju sporazume između dviju strana u kojima se
inkorporiraju međusobna prava i obveze.
Cijene financijskih instrumenata indikatori su uspješnosti njihovih emitenata.
Financijsko tržište neprestano raste i razvija se. Novi financijski proizvodi nastaju
svakodnevno.
Ovisnost pojedinca o financijskom tržištu je doživotna.

54