UNIVERZITET U TUZLI – MAŠINSKI FAKULTET

SEMINARSKI RAD

Tema: Energetska efikasnost i kogeneracija

Predmet: PLANIRANJE I RAZVOJ ENERGETSKIH SISTEMA

Ime i prezime: Ernad Šišić

Broj indeksa: I – 339/10;
Odsjek: Energetsko mašinstvo Dr.sc. Izet Alić, red.prof.
Datum: 23.05.2016. _________________________
SADRŽAJ

1. UVOD 4
2. OSNOVE ENERGETSKE EFIKASNOSTI 5
2.1. Općenito o energiji 5
2.2. Energetska efikasnost 5
2.2.1. Mjere energetske efikasnosti 6
2.2.2. Energetski efikasan uređaj 7
3. KOGENERACIJA 9
3.1. Primjena kogeneracije 10
3.2. Vrste kogeneracijskih postrojenja 11
3.2.1. Postrojenje protutlačne turbine 11
3.2.2. Postrojenje kondenzacijske turbine s 12
regulisanim oduzimanjem pare
3.2.3. Postrojenje plinske turbine s korištenjem 13
otpadne toplote dimnih plinova
3.2.4 Mikro CHP 13
3.3. Stepen iskorištenja kogeneracije 14
4. ZAKLJUČAK 15
5. LITERATURA 16

Mašinski fakultet Planiranje i razvoj energetskih sistema Strana 2

POPIS Slika

Slika 1.0. Energetska efikasnost oduzimanjem 5

Slika 1.1. Sektori potrošnje 6
Slika 1.2. Načini efikasnosti u svom domu 7
Slika 1.3. Ispravan izbor 7
Slika 1.4. Oznake energetske efikasnosti uređaja 8
Slika 1.5. Kogenerativni sistem 9
Slika 1.6. Kogeneracijsko postrojenje s protutlačnom turbinom 12
Kogeneracijsko postrojenje s kondenzacijskom turbinom s
Slika 1.7. 12
reguliranim
Slika 1.8. Kogeneracijsko postrojenje s plinskom turbinom 13
Slika 1.9. Efikasnost odvojene proizvodnje i kogeneracije 14

POPIS Tabela

Tabela 1.0. Osnovne karakteristike kogeneracijskih tehnologija 14

Mašinski fakultet Planiranje i razvoj energetskih sistema Strana 3

1. UVOD
Dva dominantna i usko povezana problema sa kojima se svijet danas suočava jesu, sa jedne
strane, nedostatak i nesigurnost u snadbijevanju energijom i sa druge strane, zagađenje
životne sredine i klimatske promjene kao posljedica prekomjerne potrošnje energije. Jedan
od načina da se negativni uticaji smanje i da se pozitivno utiče na održivi razvoj jeste efikasno
korištenje energije. Energetska efikasnost nas čini manje osetljivima na nestašicu energije,
smanjuje zagađenje i direktno utiče na poboljšanje životnih uslova. Energetska efikasnost
predstavlja zbir mjera i djelovanja u svim oblastima života kojima je krajnji cilj minimalna
potrošnja energije, uz uslov da nivo rada i življenja ostane isti ili se poboljša. To nije puka
štednja energije koja podrazumeva odricanja, već njena efikasna upotreba koja doprinosi
poboljšanju kvaliteta života i rada, kao i većoj konkurentnosti proizvodnje. Na osnovu
sprovedenih studija i analize postojećeg stanja objekata, opreme, upotrebe i potrošnje
energije u organizacionim dijelovima kao i mogućnosti za poboljšanje energetskih
performansi, pre svega, to su investicione mjere koje obuhvataju: ulaganja u poboljšanje
tehničko-tehnoloških karakteristika postrojenja i opreme, primjenu novih tehnologija,
projekte za korištenje otpadnih goriva za proizvodnju električne i toplotne energije
(kogeneracija), uvođenje automatizovanog sistema monitoringa energetskog bilansa i
projekte za korištenje alternativnih /obnovljivih izvora energije.

Mašinski fakultet Planiranje i razvoj energetskih sistema Strana 4

2. OSNOVE ENERGETSKE EFIKASNOSTI
2.1. Općenito o energiji
Bez energije nema života! Energija je sposobnost obavljanja djelatnosti;energija je
kretanje, toplina, život. Energiju trebamo za grijanje i hlađenje, za toplu vodu i za
kuhanje. Sve što radimo povezano je s energijom u jednom ili drugom obliku. Izvore
energije možemo podijeliti na obnovljive i neobnovljive izvore (fosilna goriva). Nažalost,
opskrba energijom iz fosilnih goriva je ograničena jer ona nisu neiscrpni i obnovljivi izvor
energije i ne mogu se iznova iskorištavati. Osim toga, sagorijevanjem fosilnih goriva
nastaju štetni plinovi koji onečišćuju okoliš i uzrokuju klimatske promjene. Zbog toga,
toplotna zaštita i ušteda energije, te korištenje obnovljivih izvora energije i zaštita
okoliša, danas postaju temeljem održivog razvoja.

Slika 1.0. Energetska efikasnost

2.2. Energetska efikasnost

Energetska efikasnost ili energetska učinkovitost je suma isplaniranih i provedenih
mjera čiji je cilj korištenje minimalno moguće količine energije tako da nivo udobnosti i
stopa proizvodnje ostanu sačuvane. Pojednostavljeno, energetska efikasnost znači
upotrijebiti manju količinu energije (energenata) za obavljanje istog posla (grijanje ili
hlađenje prostora, rasvjetu, proizvodnju raznih proizvoda, pogon vozila, i dr.). Pod
pojmom energetskom efikasnošću podrazumijevamo učinkovitu upotrebu energije u
svim sektorima krajnje potrošnje energije: industriji, prometu, uslužnim djelatnostima,
poljoprivredi i u kućanstvima.

Mašinski fakultet Planiranje i razvoj energetskih sistema Strana 5

Važno je istaknuti da se energetska učinkovitost nikako ne smije posmatrati kao štednja
energije. Naime, štednja uvijek podrazumijeva određena odricanja, dok učinkovita
upotreba energije nikada ne narušava uslove rada i življenja. Nadalje, poboljšanje
efikasnosti potrošnje energije ne podrazumijeva samo primjenu tehničkih rješenja.
Štoviše, svaka tehnologija i tehnička oprema, bez obzira koliko efikasna bila, gubi to
svoje svojstvo ako ne postoje obrazovani ljudi koji će se njome znati služiti na
najučinkovitiji mogući način. Prema tome, može se reći da je energetska efikasnost
prvenstveno stvar svijesti ljudi i njihovoj volji za promjenom ustaljenih navika prema
energetski efikasnijim rješenjima, negoli je to stvar složenih tehničkih rješenja.

Slika 1.1. Sektori potrošnje

2.2.1. Mjere energetske efikasnosti

Energetski efikasne mjere podrazumjevaju ponašanje koje se primenjuje u cilju
smanjenja potrošnje energije. Bez obzira da li je riječ o tehničkim ili netehničkim
mjerama, ili o promjenama u ponašanju, sve mjere podrazumevaju isti ili čak i viši,
stepen ostvarenog komfora i standarda.

Najčešće mjere koje se preduzimaju u cilju smanjenja gubitaka energije i

povećanja eneregetske efikasnosti su:

 Zamjena neobnovljivih energenata obnovljivim;

 Zamene energetski neefikasnih potrošača efikasnijim;
 Izolacija prostora koji se grije ili hladi;
 Zamena dotrajale ili neefikasne stolarije prostorija koje se griju ili
hlade;
 Ugradnja mjernih i regulacionih uređaja i

Mašinski fakultet Planiranje i razvoj energetskih sistema Strana 6

  Zamena ili ugradnja efikasnih sistema za grijanje, klimatizaciju ili
ventilaciju.

Kako biti energetski efikasan u svom domu?

Slika 1.2. Načini efikasnosti u svom domu

2.2.2. Energetski efikasan uređaj

Smatra se onaj koji ima veliki stepen korisnog dejstva tj.male gubitke prilikom
transformacije jednog oblika energije u drugi. Npr. „obična“ sijalica veliki dio
električne energije pretvara u toplotnu energiju, a sam,o mali dio u korisnu
svijetlosnu energiju, i u tom smislu ona (sijalica) predstavlja energetski neefikasan
uređaj.

Slika 1.3. Ispravan izbor

Mašinski fakultet Planiranje i razvoj energetskih sistema Strana 7

 Energetska efikasnost ovih uređaja je različita. Savremeni uređaji rade sa manjim
utroškom energije, i njihova energetska efikasnost označava se slovima ili
zvijezdom.

Slika 1.4. Oznake energetske efikasnosti uređaja

Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske

efikasnosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice rublja,
perilice posuđa, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te
sijalice s direktnim napajanjem iz električne mreže, jeste informisati kupca o tome
koliko efikasno taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu, ali i koja je razina
buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi.

Mašinski fakultet Planiranje i razvoj energetskih sistema Strana 8

3. KOGENERACIJA
U vrijeme kada cijena primarne energije ili energenata raste, raste i zanimanje za primjenu
energetski učinkovitijih tehnologija, što je i razumljivo. Jedna od tih tehnologija je i
kogeneracija. U kogeneracijskom (engl. Combined Heat and Power ili CHP) postrojenju
istovremeno se proizvodi električna i toplotna energija iz istog energenta što pridonosi
smanjenju potrošnje primarne energije. Kao primarno gorivo u kogeneracijskim
postrojenjima mogu se koristiti fosilna goriva (prirodni plin, naftni derivati i ugljen) i
alternativna goriva (biomasa, deponijski plin, bioplin, tečna biogoriva, otpadno drvo, otpad,
geotermalna energija i vodik). Danas se od fosilnih goriva najčešće primjenjuje prirodni plin s
udjelom oko 45% od ukupne potrošnje goriva, dok udio alternativnih goriva iznosi oko 13%.
Komercijalno dostupne tehnologije koje se primjenjuju u kogeneracijskim postrojenjima su:
plinske turbine, parne turbine, gorivne ćelije, mikroturbine, motori s unutrašnjim izgaranjem
i Stirlingov stroj. Kogenerativni sistem obično čini kombinacija slijedećih postrojenja: gasni
motor ili gasna turbina sa generatorom, izmenjivači toplote i generator pare. Izbor i
kombinacija navedenih dijelova sistema, njihov broj i dimenzionisanje zavisi od konkretnog
projektnog zadatka, tehnološkog procesa i odnosa proizvedene toplotne i električne energije
koji treba ostvariti.

Slika 1.5. Kogenerativni sistem

Mašinski fakultet Planiranje i razvoj energetskih sistema Strana 9

Toplota koja se dobija hlađenjem motora, ulja za podmazivanje, gasne smeše i izduvnih
gasova koristi se za grijanje poslovnih objekata ili tehnološke potrebe. Najčešće ova toplota
se odvodi sekundarnim krugom vode 90/70°C. Proizvedena električna energija se predaje
niskonaponskoj mreži (0,4 kV) za napajanje vlastitih potrošača čime se povećava instalisana
snaga objekta uz postojeću trafo stanicu.

3.1. Primjena kogeneracije

Kogeneracijska postrojenja se obično nalaze u toplinskim sistemima gradova, bolnica,

zatvora, rafinerija nafte, tvornica papira, postrojenja za obradu otpadnih voda i
industrijskih postrojenja s velikim potrebama za grijanje. Osim za grijanje, toplota iz
kogeneracijskog postrojenja može se koristiti za hlađenje, pa u tom slučaju imamo
trigeneraciju. U većini industrijskih postrojenja potreba za toplotnom energijom je veća
od potrebe za električnom energijom, što upravo odgovara karakteristikama
kogeneracije, a u skladu s potrebama tehnološkog procesa potrebno je odabrati
kogeneracijsku tehnologiju. Toplotna energija iz kogeneracijskog postrojenja najčešće je
para, vruća voda ili vući plinovi, i nije u većini slučajeva direktno primjenjiva, već
zahtijeva sustav rekuperacije topline i apsorpcijski hladnjak u slučaju hlađenja odnosno
trigeneracije. Kogeneracije u industrijskim postrojenjima postoje već dugi niz godina
(petrohemijska i hemijska industrija), ali je danas njihova zastupljenost premala iz razloga
što su investicijski troškovi za takva postrojenja veliki, a cijena energenata relativno
niska. S obzirom da će cijena energenata rasti, a time će se i cijena proizvoda povećati,
očekuje se da će se vlasnici industrijskih postrojenja koja imaju potencijala za primjenu
kogeneracije odlučiti za njenu primjenu, i na taj način povećati efikasnost proizvodnog
procesa. Tome doprinose i odgovarajuće podrške i subvencije koje daju države za
primjenu kogeneracije. Primjenom kogeneracije u industrijskim postrojenjima, osim
uštede primarne energije, smanjuju se mrežni gubici i emisija stakleničkih plinova. Kao
primarni energent u industrijskim kogeneracijskim postrojenjima najznačajniji je plin, dok
se kod nekih postrojenja kao primarni energent mogu koristiti ostaci iz proizvodnog
procesa, kao što je to slučaj u drvnoj i prehrambeno prerađivačkoj industriji.
Poljoprivreda je jedna od značajnijih grana za primjenu kogeneracije. Kao gorivo u
kogeneracijskim postrojenjima u poljoprivredi uglavnom se koristi bioplin, a rijetko dizel
odnosno biodizel. Bioplin se proizvodi u bioplinskim postrojenjima iz ostataka i
nusproizvoda od usjeva, gnoja, gnojnice i energetskih usjeva. Prema veličini, funkciji i
lokaciji postoje tri skupine poljoprivrednih bioplinskih postrojenja:

 bioplinska postrojenja za obiteljska gospodarstva (mala postrojenja);

 bioplinska postrojenja za farme (srednje velika postrojenja) i
 centralizirana (zajednička) postrojenja za proizvodnju bioplina (velika).

Interes poljoprivrednika za proizvodnju bioplina u stalnom je porastu. Proizvodnja

bioplina pruža nove poslovne prilike poljoprivrednicima zbog zbrinjavanja otpada nastalog

Mašinski fakultet Planiranje i razvoj energetskih sistema Strana 10

na poljoprivrednim poljima i proizvodnju kvalitetnog gnojiva, ali i mogućnost učestvovanja
na tržištu obnovljivim izvorima energije. Proizvedena toplotna energija se djelimično
koristi za grijanje digestora, a otprilike dvije trećine ukupne proizvedene energije može se
koristiti za potrebe zagrijavanja plastenika ili grijanje različitih vrsta objekata. Također,
može se koristiti i u kombiniranim sistemima grijanja i hlađenja, kao kod skladišta za voće
i povrće. Tokom zime, motor automobila radi kao kogeneracijsko postrojenje jer
odbačena toplota zagrijava unutrašnjost automobila.

3.2. Vrste kogeneracijskih postrojenja

Tipične CHP elektrane su:

 postrojenje protutlačne turbine;

 postrojenje kondenzacijske turbine s regulisanim oduzimanjem pare;
 postrojenje plinske turbine s korištenjem otpadne toplote dimnih plinova i
 mikro CHP.

Manje kogeneracijske jedinice obično koriste Stirling-ov motor, a postoje i bojleri koji
služe samo za grijanje tople vode za centralno grijanje.

3.2.1. Postrojenje protutlačne turbine

Najjednostavniji i najčešći oblik, postrojenje protutlačne turbine je bazični proces

gdje imamo paru proizvedenu u generatoru pare, ekspandiranu u turbini i potom
dovedenu do razvodnika koji odvodi toplotu dalje u vrelovodni sistem. Turbina je
protutlačna i vrši se ekspanzija do protupritiska s temperaturom zasićenja. Ovaj tip
postrojenja prisutan je najčešće u industriji kod proizvodnje toplotne i električne
energije. Ova postrojenja su jeftinija, a samim time i jednostavnija za održavanje i
upravljanje. Potreba i potrošnja toplotne i električne energije varira tako da u
slučaju da imamo preveliku količinu pare, višak uvijek možemo izbacivati u
atmosferu. Potreba koju imamo za toplotnom energijom u pogonu određivat će
režim rada postrojenja. Količina proizvedene električne i toplotne energije ne
može se odrediti što je najveći problem. Naprosto ne možemo sabirati toplotnu i
električnu energiju.

Mašinski fakultet Planiranje i razvoj energetskih sistema Strana 11

 Slika 1.6. Kogeneracijsko postrojenje s protutlačnom turbinom

3.2.2. Postrojenje kondenzacijske turbine s regulisanim

oduzimanjem pare

Za ovakav sistem potrebno je imati na raspolaganju turbinu s dva stepena:

visokotlačni i niskotlačni. Nakon ekspanzije, u visokotlačnom dijelu turbine vrši se
ekspanzija nakon koje dolazi do oduzimanja pare. Sve se to odvija na konstantnom
pritisku. Ovaj pogon je povoljniji pošto imamo dva stepena rada: čisti
kondenzatorski i čisti protutlačni. Kod čistog kondenzatorskog stepena rada ne
postoji potreba za toplinskom energijom pa se proizvodi samo električna energija.
Kod čistog protutlačnog stepena rada, potreba za toplotnom energijom je toliko
velika da uopće nema proizvodnje u niskotlačnom dijelu turbine. Realno,
protutlačni (čisti) režim se ne može voditi. Niskotlačni dio turbine ne može ostati
bez pare (hlađenje).

Slika 1.7. Kogeneracijsko postrojenje s kondenzacijskom turbinom s reguliranim

oduzimanjem

Mašinski fakultet Planiranje i razvoj energetskih sistema Strana 12

 3.2.3. Postrojenje plinske turbine s korištenjem otpadne toplote
dimnih plinova

Princip rada postrojenja s plinskom turbinom s korištenjem otpadne toplote je

sljedeći. Na ispuh plinske turbine dodaje se kotao koje služi za proizvodnju pare
koja služi ili u industrijske svrhe ili za grijanje. Temperature na izlazu iz plinske
turbine su izuzetno visoke (do 600 °C) tako da mogu poslužiti u daljnjoj proizvodnji
pare. Tu vidimo povezanost kombinovanog i kogeneracijskog procesa –
proizvodnja pare za grijanje, ali i ponovnu proizvodnju električne energije.
Dodatna proizvodnja i električne energije još dodatno povećava iskoristivost
procesa.

Slika 1.8. Kogeneracijsko postrojenje s plinskom turbinom

3.2.4. Mikro CHP

Mikrokogeneracija je također naziv za distribucijski energetski izvor (engl.

Distributed Energy Resource - DER), i reda veličine je kućanstva ili male
proizvodne jedinice. Umjesto da se sve gorivo potroši na grijanje dio se koristi i za
proizvodnju električne energije. Ta se električna energija može koristiti unutar
domaćinstva (obrta), ili uz dopuštenje mreže prodavati je nazad u istu. Postojeće
mikroCHP instalacije koriste četiri različite tehnologije: motore na unutrašnje
sagorijevanje, Stirling-ove motore, kružne procese s vodenom parom i gorive ćelije.

Mašinski fakultet Planiranje i razvoj energetskih sistema Strana 13

 Tabela 1.0. Osnovne karakteristike kogeneracijskih tehnologija

3.3. Stepen iskorištenja kogeneracije

Stepen iskorištenja kogeneracije definiše se kao:

𝐏𝐄 + 𝐐𝐓
𝛈𝐤𝐨𝐠𝐞𝐧𝐞𝐫𝐚𝐜𝐢𝐣𝐞 =
𝐐𝐁
Ova formula predstavlja omjer dobivene energije električne (𝐏𝐄 ) i toplotne (𝐐𝐓 ) kroz
uloženu energiju (𝐐𝐁 ).
Ukupna efikasnost kogeneracije iznosi od 70 do 85 % (od 27 do 45 % električne energije i
od 40 do 50 % toplotne energije) za razliku od klasičnih elektrana gdje je ukupna
efikasnost od 30 do 51 % električne energije. Slika 1.9. prikazuje primjer razlike efikasnosti
između odvojene proizvodnje toplotne i električne energije, te kogeneracije.

Slika 1.9. Efikasnost odvojene proizvodnje i kogeneracije

Mašinski fakultet Planiranje i razvoj energetskih sistema Strana 14

4. ZAKLJUČAK
Energetska efikasnost je vrlo važna, a u budućnosti će biti još i važnija. Da bi se postigla
energetska efikasnost moramo se prilagoditi novim izvorima energije i novim načinima
uštede energije. Energetski efikasne kuće su samo jedan dio u globalnoj energetskoj
efikasnosti. Trenutno na svijetu postoji vrlo mali broj energetski efikasnijih kuća i zgrada, ali
se sa svakom novom efikasnom kućom skupljaju neophodna iskustva, koja se dalje mogu
iskoristiti u gradnji još efikasnijih kuća. Ovo znanje će se sve više primjenjivati u praksi,
a uz pomoć građevinskih zakona sve će nove gradnje u budućnosti morati poštovati načela
energetski efikasnije kuće. Kogeneracija kao jedna od tehnologija za proizvodnju električne i
toplotne energije ima, zbog svojih prednosti u odnosu na klasične elektrane, dobre temelje
za daljnji razvoj i primjenu na raznim objektima i lokacijama. Veliki potencijal kogeneracija
ima kao distribuirani izvor električne (toplotne) energije, jer pridonosi smanjenju gubitaka u
mreži, povećanju raspoloživosti i kapaciteta mreže te povećanju kvalitete energije. Osim
navedenih pozitivnih učinaka, primjenom kogeneracije smanjuje se i štetan učinak na okoliš.
Troškovi proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije veći su
od troškova proizvodnje energije iz klasičnih elektrana što čini cijenu nekonkurentnom na
tržištu električne energije. Daljnjim razvojem danas komercijalno dostupnih kogeneracijskih
tehnologija očekuje se daljnje smanjenje investicijskih troškova za kogeneracijska postrojenja
što će zasigurno dovesti do šire primjene kogeneracije.

Mašinski fakultet Planiranje i razvoj energetskih sistema Strana 15

5. LITERATURA
[1] Vodič kroz energetski efikasnu gradnju, Zagreb, januar 2005;

[2] Energetska učinkovitost u zgradarstvu, HEP Toplinarstvo d.o.o.;

[3] Priručnik za energetske savjetnike, grupa autora, Zagreb, 2008.;

[4] “Zakon o energiji – pročišćeni tekst”, www.hep.hr/opskrba;

[5] “Pravilnik o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije”, Narodne novine br.
33/07;

[6] www.wikipedia.kogneracija.com;

[7] www.wikipedia.energetskaefikasnost.com;

[8] www.energysavingcompany.ESCO.com;

Mašinski fakultet Planiranje i razvoj energetskih sistema Strana 16