Lekcije iz prošlosti —

alati za budućnost

Sjećanje u pokretu

Pedagoški alat / treninzi za trenere/ice

o kulturi sjećanja

Dokumentacija / evaluacija
2015
 Lekcije iz prošlosti —
alati za budućnost

Sjećanje u pokretu

Pedagoški alat / treninzi za trenere/ice

o kulturi sjećanja

Dokumentacija / evaluacija
Copyright @ Forum Ziviler Friedensdienst e.V. (forumZFD) 2015
Sadržaj

1. Uvod 06
2. Lične karte treninga 10
2.1. Dodatne impresije tima trenerica programa trening za trenere pedagoškog alata o kulturi 14
sjećanja “Sjećanje u pokretu”
3. Refleksija o pedagoškom alatu u praksi “Sjećanje u pokretu”/ “MemorInmotion” 17
3.1. Komentari učesnika treninga koji su implementirali pedagoški alat “Sjećanje u pokretu” na 18
terenu
3.2. Grafički prikaz ocjena pedagoškog alata na osnovu korištenja alata na terenu 39
4. Stvaranje aktivne kulture sjećanja kroz osnaživanje nastavnika: Poticanje mladih kroz 41
kritičku pedagogiju i mirovni odgoj- Larisa Kasumagić-Kafedžić
5. Preporuke 46
6. Biografije trenerica, kordinatora i voditelja projekta 48
7. Zahvaljujemo se 49
8. Dodaci 50

1. Uvod
Nakon što je polovinom februara 2015. godine objavljen poziv za buduće trenere putem Mreže mira
pedagoški alat „Sjećanje u pokretu“ počeo je da živi. Pedagoški alat o kulturi sjećanja koji su tokom 2014.
godine na temelju materijala iz projekata „Memory walk“, koji je vodila organizacija Anne Frank House
(Holandija), i „MOnuMENTImotion“, koji je vodio forumZFD, priredili stručnjaci iz Udruženja nastavnika
historije/istorije/povijesti BiH (EUROCLIO-HIP BiH), organizacije Anna Frank House, Incijativa mladih za
ljudska prava BiH (YIHR BiH), pax christi Aachen i univerzitetski profesori, a sve u organizaciji forumZFD-a,
našao je put do svojih korisnika - edukatora iz formalnog i neformalnog obrazovanja.
Pedagoški alat “Sjećanje u pokretu” koji je finansijski podržalo Savezno ministarstvo za privrednu saradnju
i razvoj iz Njemačke (BMZ), Ambasada Savezne Republike Njemačke u BiH, kao i forumZFD i Anne
Frank House, posvećen je u prvom redu kulturi sjećanja i spomenicima koji najbolje ilustruju kako su se u
zemljama zapadnog Balkana, i dijelom u Njemačkoj, razvijali i mijenjali koncepti identiteta tokom 20. vijeka.
S obzirom na njihovu ulogu, spomenici predstavljaju savršeno sredstvo za predstavljanje ovih procesa
na vrlo zanimljiv način. Jedan te isti spomenik ponekad može dočarati različite koncepte identiteta u
određenim geografskim i vremenskim razmacima.
Transformiranje, uništavanje i zanemarivanje postojećih spomenika na izvjestan način ”ažurira” političke
koncepte identiteta i, u tom smislu, oni su veoma bitni. I mada ti koncepti identiteta mogu podijeliti ljude
i potaknuti ih na nasilje, oni isto tako mogu dati doprinos pomirenju i transformaciji konflikta. Javila se
potreba za iznalaženjem novih načina suočavanja s prošlošću, suočavanja s dominantnim historijskim
narativima i propitivanja ustaljenih koncepata identiteta i spomenika. Sadržaj priručnika i teme prezentirane
u njemu definisale su oblast koju treninzi pokrivaju.
Glavna namjera treninga o pedagoškom alatu bila je edukacija nastavnika, profesora i vaspitača kako da
na najbolji način potaknu mlade ljude da se angažiraju u oblasti multiperspektivne historije i sjećanja, te da
se kritički osvrnu na javnu kulturu memorijalizacije. S tim u vezi formulisani ciljevi treninga su bili:
• Educirani učesnici/treneri će biti u priliku da kroz implementaciju alata potaći mlade ljude na kritičko
6 7
1. Uvod
razmišljanje o procesu memorijalizacije, npr. kroz kontekstualiziranje strategije očuvanja sjećanja i
podizanje razine svijesti o poteškoćama u procesu izgradnje spomenika i u vezi sa spornim značenjima
tih spomenika;
• Educirani učesnici/treneri će doprinjeti jačanje uloge i odgovornosti mladih ljudi u procesu
memorijalizacije i potaći na kritičko razmišljanje i razmatranje alternativnih formi očuvanja sjećanja;
• Kroz implementaciju alata, sadržaja i metoda treninga, učesnici ce učiti kako mladi ljudi mogu
promovirati inkluzivno promišljanje o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.
• Budući treneri bi u konačnici trebali potaći mlade ljude da aktivno rade na stvaranju prostora za
konstruktivni dijalog, suočavanju sa različitim percepcijama, razmjeni novih gledišta i kritičkom osvrtu
na vlastitu prošlost i prošlost drugih, te prepoznavanja i promoviranja univerzalnih ljudskih vrijednosti.
Koncept treninga osmislio je tim autora i saradnika na projektu, a za cjelokupnu organizaciju pobrinuo
se forumZFD (Forum Civilna Mirovna Služba) u Bosni i Hercegovini u saradnji sa Udruženjem nastavnika
i profesora historije/Istorije/povijesti Bosne i Hercegovne (EUROCLIO HIP BIH), Inicijativom mladih za
ljudska prava (YIHR-BiH), Fondacijom Humanity in Action Bosna i Hercegovina (HiA), Mrežom za izgradnju
mira u BiH i pax christi Aachen. Prvobitna ideja bila je organiziranje osam treninga a za mjesta održavanja
odabrani su gradovi sa karakterističnim pričama i spomenicima iz oblasti kulture sjećanja: Sarajevo, Doboj,
Srebrenica, Mostar, Jajce, Prijedor, Brčko i Tuzla. Zbog velikog interesa organizovan je dodatni trening
u Bužimu, kao i trening na engleskom jeziku u Sarajevu. Time smo nastojali pokriti cijeli teritorij Bosne
i Hercegovine, i smatramo da smo svoj cilj ispunili s obzirom na činjenicu da smo imali učesnike iz 36
gradova Bosne i Hercegovine, te učesnike iz Hrvatske, Srbije, Makedonije i Kosova. Učesnici su na osnovu
objavljenog poziva slali svoje prijave a kod njihovog odabira vodilo se računa da se radi o visoko motivisanim
edukatorima različitih profila i generacija. Svaki od treninga organiziran je kao dvodnevna aktivnost u
okviru koje se radilo ukupno 16 sati. Program treninga sadržavao je po šest radionica iz pedagoškog alata
„Sjećanje u pokretu“, a bila je upriličena i posebna aktivnost nazvana „Šetnja sa spomenicima“ tokom
koje su se učesnici mogli upoznati sa lokalnim spomenicima i istorijom svakog od gradova. Broj učesnika
na treninzima kretao se između 7 i 21, a trening su završile ukupno 124 osobe. Na svakom od treninga
prisustvovali su učesnici iz različitih sredina, različitih branši i dobnih skupina što je stvaralo dobre uslove
 1. Uvod
za multiperspektivan pristup spomenicima koji su se tokom treninga obrađivali. Na kraju seminara svi
učesnici su popunjavali evaluacijske formulare, čiji su rezultati dati u ovom izvještaja. Takođe, ne smijemo
zaboraviti značajnu podršku i pomoć prilikom organizovanja i implementacije treninga na terenu koje su
nam pružili dragi prijatelji iz ustanova i organizacija: Historijski muzej Bosne i Hercegovine, IPAK Mladost
gradi BiH Tuzla, Centar za ljudska prava u Mostaru i Resursni centar ToPeer Doboj.
Prema izvještajima koje su o svakom treningu pripremile trenerice može se vidjeti da su učesnici svih
treninga bili u potpunosti animirani i zainteresirani za temu. Oni su konstantno bili podsticani da prepoznaju
područja vlastitog profesionalnog djelovanja unutar kojeg mogu primjenjivati stečena znanja i vještine.
Interaktivni rad i teme koje nisu u dovoljnoj mjeri zastupljene u formalnom obrazovanju bili su inspiracija
učesnicima za diskusije i kreativne ideje. Svako od učesnika je iskazao interesovanje za dalju upotrebu
pedagoškog alata I dali su konkretne prijedloge na koji način će moći isti iskoristiti u svojim branšama.
Ono na što smo posebno ponosni su evaluacije i iskustva sa terena koje su nam učesnici koji su završili
treninge poslali nakon što su u svojoj sredini implementirali alat. Pozitivna iskustva i primjere dobre prakse
dali su nam kroz izvještaje i fotografije, od kojih smo neke nastojali donijeti i u ovom izvještaju. Ovom
prilikom želimo se zahvaliti svima koji su naš materijal na ovaj način prigrlili i uveli ga (ili su još u toku) u svoju
radnu praksu edukacije i rada s mladim ljudima.
Kroz izvještaj o implementaciji pedagoškog alata o kulturi sjećanja „Sjećanje u pokretu” prezentirali smo
dosta statističkih podataka ali smo se trudili da brojke ne umanje značaj ovog materijala čija je vrijednost
iznova rasla nakon svakog održanog treninga. Svaka od radionica iz alata dobijala je novu dimenziju sa
pozitivnim reakcijama i novim idejama koji su učesnici treninga međusobno dijelili. Nove konstruktivne ideje
za poboljšanje materijala koje smo dobili nastojat ćemo inkorporirati u neko buduće izdanje materijala.
Smatramo da su ciljevi koje smo u početku ovog projekta zacrtali u potpunosti ispunjeni. Implementacijom
pedagoškog alata „Sjećanje u pokretu“ približili smo spomeničku baštinu, priče o herojima i građanskoj
hrabrosti mladim generacijama sa nadom da će lekcije iz prošlosti poslužiti za kreiranje zajedničke
8 9
1. Uvod
budućnosti. Pedagoški alat „Sjećanje u pokretu“ inspirisao je sve one koji su se susreli s njim na vlastitu
kreativnost, odgovornost i promicanje mira. Nadamo se da će ovaj izvještaj o provedenim aktivnostima biti
samo jedan stepenik na našem putu za dalji doprinos izučavanju kulture sjećanja i historije te procesima
pomirenja u društvima.
Motivisani brojnim povratnim informacijama i pozitivnim reakcijama koje su polaznici treninga o alatu
„Sjećanje u pokretu“ poslali, te uvjereni u interes nastavnika i odgajatelja o daljem radu o obrazovanju i
kulturi sjećanja u formalnom i neformalnom sektoru, forumZFD u bliskoj suradnji sa EUROCLIO-HIP u BiH
sa partnerima YIHR BiH, HIA BiH, Mreža za izgradnju mira i pax christi Aachen, za 2016. godinu planira
ažurirati i poboljšati novo izdanje pedagoškog alata “Sjećanje u pokretu” na BHSC jeziku (bosanskom-
hrvatskom-srpskom-crnogorskom jeziku), kao i na albanskom, makedonskom, njemačkom i engleskom
jeziku, te na taj način proširiti svoj prateći obrazovni program i obuku u BiH i u regiji Zapadnog Balkana.
Osim novog izdanja alata, edukativni portal o kulturi sjećanja “MemorInmotionline” će se razviti i integrirati
u web stranicu EUROCLIO-HIP (www.cliohipbih.ba). U decembru 2016. godine, regionalna konferencija o
suočavanju s prošlošću pod nazivom “Obrazovanje i kultura sjećanja: akteri, lekcije, alati”, održat će se u
Sarajevu.
Partneri projekta pozivaju zainteresovane aktere u procesu suočavanja sa prošlošću da ujedine svoje
kapacitete, te da budu dio obećavajućeg izazova omogućenog nastavkom projekta obrazovnih inicijativa
za kulturu sjećanja- “Sjećanje u pokretu ide ka Zapadnom Balkanu”. Potencijalni partneri na ovaj način
mogu doprinijeti konstruktivnim i nenasilnim idejama procesa suočavanja sa prošlošću i kreirati inovativne
alate za bolju budućnost.
EUROCLIO-HIP BiH i forumZFD
www.cliohipbih.ba
facebook.com/cliohipbih
www.westernbalkans.forumzfd.org
facebook.com/forumZFDBiH
www.dwp-balkan.org/en
 2. Lične karte treninga

2. Lične karte treninga

3,14 3,66 4,0 3,6

Sarajevo Doboj Srebrenica Mostar
7.-8.3. 10 14.-15.3. 12 18.19.4. 7 25.-26.4. 12

3,58 3,58 3,92 3,66

Jajce Prijedor Brčko Tuzla
9.-10.5. 13 16.-17.5. 13 6.-7.6. 14 13.-14.6. 13

Bužim 3,8 Sarajevo 3,30

20.-21.6. 20 10.-11.10. 11

10 11
 2. Lične karte treninga 2. Lične karte treninga

Institucije učesnika/ca Rodna struktura učesnika (ukupno 124)

12 13

2.1. Dodatne impresije tima trenerica programa trening za trenere
pedagoškog alata o kulturi sjećanja “Sjećanje u pokretu”1
Bojana Dujković-Blagojević, Banja Luka:
Iako sam po obrazovanju nastavnik istorije moram priznati da sam nakom rada na razvoju „alata“ i „putovanja
sa spomenicima“ počela na nih da gledam drugačijim očima. Družeći se sa kolegama tokom svakog od
treninga, i posjeta lokalnim spomenicima, u svih 6 gradova, utisak o ‘alatu’ je bio drugačiji. Svaki put bolji.
S druge strane, imali smo veoma različite učesnike: domaće, strance, mlađe, starije, nastavnike, aktiviste,
zaposlene, nezaposlene, istoričare, učitelje, sociologe, aktiviste... Svako od njih je svojim iskustvom,
opaskama, obogatio trening i dao novo svjetlo na ‘alat’. Jedan element je zajednički svima. Kada bismo se
okupili drugog dana treninga, prvo što su rekli, je bilo da su vidjeli spomenik, ali da u taj put obratili pažnju
na njega, pogledali ga i zastali.
U Doboju, Prijedoru, Jajcu, Tuzli, Bužimu I Sarajevu, gradovima gdje sam i ja učestvovala u treninzima,
svaki put smo zajedno sa učesnicima, obilazili lokalne spomenike. U Prijedoru smo bili u Muzeju Kozare
u vrijeme održavanja akcije ‘Noć muzeja’. Muzej je bio pun i žamor ljudi je utisak koji se teško zaboravlja.
Shvatila sam da ima nade i za naše muzeje.
U Doboju teško mogu da zaboravim gostoprimstvo aktivista Udruženja građana ToPeer koji su nas primili i
učinili da se osjećamo odlično. Doboj, moj grad, isti a drugačiji, gledan očima drugih. Novi i stari spomenici
u Parku heroja, svjedoče o ratovima. Želim da dođu vremena kada će se u njemu slaviti manje bolna
prošlost.
U Jajcu smo bili u vrijeme prvomajskih praznika i ponovo je Muzej AVNOJ-a bio pun. Nažalost mi smo bili
jedni posjetioci iz naše zemlje. Vesela atmosfera na ulicama i defile maturanta koji je na trenutak zaustavio
cijeli grad.
1
Trenerica Larisa Kasumagić-Kafedžić je izrazila njene utiske i zapažanje u posebnom eseju koji se nalazi u ovoj brošuri
14
2.1. Dodatne impresije tima trenerica programa trening za trenere
pedagoškog alata o kulturi sjećanja “Sjećanje u pokretu”
Tuzla- sve mladi ljudi koji su material doživjali na potpuno drugačiji način od svih ostalih učesnika sa
kojima sam sarađivala. Niko od njih nije zapamtio Jugoslaviju, ali imaju želju da čuju, uče i vrednuju. Hvala
domaćinima iz organzacije IPAK Mladost gradi BiH su učinili sa se osjećamo odlično. Šetnja i obilazak
lokalnih spomenika po temperature od 37C. Nezaboravno!
Bužim - priča za sebe. Divni ljudi, gostoprimljivi. Mali grad u vrijeme ramazana. Običaji potpuno novi za
mene. Zahvalna sam što sam imala priliku da iskusim i naučim nove stvari. Drvena džamija, napravljena
bez ijednog eksera, Bužimski stari grad - dopola obnovljen, divan pogled.
Sarajevo, prvi put sa učesnicima koji nisu iz BiH. Odličan osjećaj kada shvatiš da postoji interes među ljudima
iz Njemačke, Švajcarske, Turske, čak i Svazilenda, da nauče o našoj prošlosti. Materijal viđen njihovim
očima me je obogatio. Hvala im za to. Novi stari spomenik - Vijećnica - i njen novi izgled, nezaboravno.
Premda je često bilo naporno nakon cijele radne sedmice, putovati i držati trening tokom vikenda, opet bih
prošla isti put ponovo. Često su mi se vraćali u misli komentari učesnika i kroz njih sam propitivala neka
svoja razmišljanja i stavove. Ne samo o prošlosti, već u velikoj mjeri o savremenom trenutku.
Melisa Forić, Sarajevo:
Istinski sam uživala biti dio projekta “Sjećanje u pokretu” kako u njenom prvom dijelu spremajući
pedagoški alat, tako i u drugom djelu tokom njegove implementacije kroz treninge. Možda je ovaj drugi
dio bio uzbudljiviji i upečatljiviji jer sam upravo radom sa kolegama nastavnicima i vaspitačima mogla da
sagledam cijeli potencijal koji ovaj pedagoški alat ima, u što iskreno na početku možda i nisam vjerovala.
„Veseli karavan“ kako sam ga često nazivala kretao je petkom poslijepodne iz Sarajeva sa paketima knjiga,
brošura i kataloga na radne avanture po gradovima Bosne i Hercegovine. Tamo su nas susretali ljudi željni
novih znanja i iskustava koji su nama trenericama otkrivali neki novi ugao gledanja spomenika i radionica.
Vraćajući se nedjeljom natrag u Sarajevo svakoga puta nosili smo sa sobom nove doze pozitivne energije
kakve je na svakom od održanih treninga bilo na pretek. Diskutirajući o herojima iz prošlosti postala sam
svjesna da su heroji danas upravo nastavnici koji vrlo naporno rade i nastoje napraviti iskorak dodatno
15
 2.1. Dodatne impresije tima trenerica programa trening za trenere
pedagoškog alata o kulturi sjećanja “Sjećanje u pokretu”
se educirajući i pogotovo istrajući u misiji da odgovorno obrazuju mlade ljude, da ih nauče kritičkom
razmišljanju, toleranciji, dijalogu, međusobnom uvažavanju i poštovanju. Ovo iskustvo dalo mi je dodatni
poticaj da i ja lično nastavim rad u tom pravcu.
Senada Jusić, Sarajevo:
U cijelom našem procesu rada za mene su spomenici postali aktivni “živi” svjedok vremena koji upečatljivo
i svestrano priča priču ne samo prošlosti nego i sadašnjosti. Spomenici i materijal MemorInmotion
obezbjeđuje temelj na kojem možete proučavati historiju, razvoj i promjene u društvu na mnogim poljima ali i
graditi sebe. Aktivni rad sa učesnicima radionica bili su čisto nadahnuće jer ste mogli da budete svjedokom
izuzetnih intimnih trenutaka kada po prvi put pripadnici različitih nacionalnih i etničkih skupina govore
otvoreno o svojim strahovima, viđenjima i doživljajima jednog historijskog perioda ali i svojim nadanjima za
budućost. Materijal i spomenici zaista omogućavaju da individualno napredujete ali i da radite na izgradnji
ljepše sadašnjosti i budućnoti koje uključuju međusobno razumijevanje i poštovanje.
16
3. Refleksija o pedagoškom alatu
u praksi “Sjećanje u pokretu”/
“MemorInmotion”
Nakon serije od 10 treninga za trenere „Lekcije iz prošlosti – Alati za budućnost“ o „Sjećanju u pokretu“
– pedagoškom alatu o kulturi sjećanja, iniciranoj, kreiranoj i uređenoj od strane forumZFD-a, u bliskoj
saradnji sa partnerima - EUROCLIO-HIP BiH, Anne Frank House, YIHR, HiA, pax christi Aachen,
nastavnicima, historičarima i ekspertima u oblasti „Suočavanja sa prošlošću“, 124 nastavnika, profesora
i aktera u organizacijama koje se bave obrazovanjem za mir, obučeni su za upotrebu Alata na svojim
poljima djelatnosti u period mart-novembar 2015. Serija treninga i radionica je takođe održana u okviru
Međunarodne konferencije mladih “Građanska hrabrost u vremenu rata i mira: Uvijek postoji izbor“ u Tuzli,
kao i u ljetnim školama EUROCLIOHIP-BiH u Šipovu (BiH) i Internacionalnom univerzitetu Sarajevo (IUS):
„Učimo iz prošlosti“. Nakon zahtjeva profesionalaca iz formalnog i neformalnog obrazovanja, 50 kompleta
alata „Sjećanje u pokretu“ na njemačkom jeziku podijeljeno je i trenutno se koriste u Njemačkoj.
Projektni parneri zaprimili su oko 30 pisanih izvještaja i povratnih informacija do sada o uspješno
primjenjenom Alatu sa učenicima u BiH, Njemačkoj i Srbiji. Kao ‘pars pro toto’ stečenog iskustva i kao
uzorak uticaja ostavljenog na terenu, EUROCLIO-HIP BiH, koji zajedno sa forumZFD radi na uređivanju i
evaluaciji dokumenta o realizovanim treninzima i implementiranom Alatu do kraja 2015, sa zadovoljstvom
naglašavaju sljedeća pozitivna iskustva koja daju pregled pedagoškog didaktičkog potencijala Alata, kada
ga koristi motivisan i obučen nastavnik koji je bio dio projekta.
17

3.1. Komentari učesnika/ica treninga koji su implementirali
pedagoški alat “Sjećanje u pokretu” na terenu
Selim Jusić- Sarajevo, Osnovna škola „Umihana Čuvidina“
Posebno me je dojmila uključenost u ovu temu i njen način obrade od strane učenika kojima historija
i nije najbitniji predmet. Uvidio sam da ovaj način obrade tema (pedagoški alat i materijal “Sjećanje u
pokretu”) odgovara učenicima i da im je puno interesantniji, imaju više koncentracije i više su kreativni. Zato
ću odabrani pedagoški alat koji je korišten u ovm projektu koristiti pri realizaciji redovnih tema predmeta
HISTORIJE jer daje slobodniji i učinkovitiji pristup. Učestvovanje na seminaru “Sjećanje u pokretu” te
priprema i realizacija istog mi je omogućila da lakše shvatim interpretaciju spomenika i kulturno-historijske
baštine u lokalnoj sredini, njenu upotrebu i zlouptrebu. Priručnik „Sjećanje u pokretu“ omogućuje korištenje
pedagoškog alata i njegovo prilagođavanje za uzrast osnovne škole. Za uzrast osnovaca gotovo svim
elementima bi trebalo dati više opisnih i općih informacija o kontekstu vremena i događaja u kojem su
spomenici podignuti.
Video zapisi “Memory walk” su dobro osmišljeni iz razloga što su realni a sami prilozi su autentični.
Predstavljaju jednostavan i interesantan model preko kojeg bi se na sličan način mogli obraditi spomenici
u našim lokalnim sredinama i na taj način izvući pozitivne i negativne zaključke. Ovo je dobar način
osvještavanja „običnih“ ljudi zbog kojih su podignuti spomenici, spriječavaju se zloupotrebe spomenika u
interpretaciji dnevno-politički tema i gaje se i povećavaju univerzalni stavovi zbog kojih je svaki spomenik
bitno objektivno i istinito interpretirati.
MOnuMENTImotion animirani film mijenja stav o spomenicima. Podsjećaju gledatelja da iza svakog
spomenika stoji neka priča, događaj i poruka. Stvaraju osjećaj bitnosti svakog spomenika za svakog
gledatelja ili prolaznika jer svaki spomenik nosi pouku, pozitivnu ili negativnu, koja može biti korisna.
Stvaraju osjećaj kao kod odbačenog komada novine na putu iz koje svaki čovjek ako je pametan može
izvući pouku.
18
3.1. Komentari učesnika/ica treninga koji su implementirali
pedagoški alat “Sjećanje u pokretu” na terenu
Amra Hasić- Tuzla, Gimnazija Meša Selimović (sa Darijom Vilušić i Edinom Hrustić):
Amra Hasić, istoričar i profesor u gimnaziji „Meša Selimović“ u Tuzli, prisustvovala je dvodnevnom treningu
trenera koji je organizovao forumZFD u Tuzli u junu 2015. kako bi se upoznala sa metodama i ciljevima
pedagoškog Alata o kulturi sjećanja „MemorInmotion“. Nakon što je dobila sertifikat za trenera i stekla
vještine za prenošenje znanja na učenike, zajedno sa svojim kolegama Darijom Vilušić i Edinom Hrustić,
Amra je organizovala radionice u učionicama gimnazije, zasnovane na „MemorInmotion“.
Impresionirana efektom koji je postigla među grupama učenika po pitanju alternativnih, inkluzivnih i kreativnih
načina rada sa sjećanjem, istorijom i prošlošću u grupama, preuzela je inicijativu i poslala zvanična pisma
Pedagoškom zavodu Tuzlanskog kantona, dekanu Filozofskog fakulteta u Tuzli i Akademskom savjetu
fakulteta. U svom pismu ona je, s jedne strane, objasnila važnu ulogu pedagoškog alata „MemorInmotion“
u osnovnim i srednjim školama. S druge strane, na univerzitetskom obrazovnom nivou, posebno na
Odsjeku za istoriju, naglasila je da bi bilo poželjno raditi dalje radionice zasnovane na „MemorInmotion“,
koje bi pomogli da se bolje razumije srž spomenika, da se izrazi timski rad, kreativnost i komunikacija među
mladim ljudima i budućim edukatorima.
Rezultirajuće dobre vijesti su da je Pedagoški zavod Tuzlanskog kantona usvojo njen prijedlog za dodatne
radionice za profesore i škole i već organizovao novu radionicu za profesore. U međuvremenu njeno pismo
je proslijeđeno do Naučno-nastavnog vijeća Filozofskog fakulteta u Tuzli, i odobreno joj je da organizuje
radionice za studente u saradnji sa Odsjekom za istoriju (1. do 4. godine studija). Gđa Hasić trenutno
razvija plan radionica za čitavu 2015/2016 na univerzitetskom nivou, sa izraženom namjerom fakulteta da,
takođe, nastavi projekat u sljedećoj školskoj godini.
Selma Ćerimagić- Sarajevo, Gazi Husrev-begova medresa:
Učenici su bili motivirani za rad, te su nakon historijskog časa na lokacijama spomen obilježja učestvovali u
izradi portfolija o onome što su zapazili na lokacijama spomen obilježja (jedan od osvrta: većina Sarajevskih
19
 3.1. Komentari učesnika/ica treninga koji su implementirali
pedagoški alat “Sjećanje u pokretu” na terenu
ruža nije obilježena crvenom bojom, osim onih u centru grada, nepostojanje nikakvih informativnih tabela ili
natpisa o Sarajevskim ružama, neinformiranost mlađe populacije o istim, postojanju velikog broja Sarajevskih
ruža na području općine Novo Sarajevo, od kojih je samo jedna obilježena crvenom bojom). Ovo su samo
neka zapažanja o Sarajevskim ružama, jer zbog ograničenosti vremena nije mogla biti urađena dosta
detaljnija analiza i informacije o broju ovih spomen obilježja. Najbolji dio ovakve ternske nastave je što su
učenici fokusirani na ono što im je bio zadatak, što su svi učenici bili angažovani te motivirani da nešto više
sazanju o spomen obilježjima u Sarajevu.
Većina nastavnih jedinica u Priručniku je koncipirana tako da traju 2 ili više školskih sati, što se može
realizirati uglavnom na vannastavnim aktivnostima (npr. sekcija). Priručnik može poslužiti i na redovnoj
nastavi Historiji, i to određeni segmenti, zbog ograničenosti vremenom i preobimnim nastavnim sadržajem
iz predmeta Historija. Priručnik je svakako koristan u radu sa učenicima zbog poticanja na istraživački rad,
razvijanje kritičkog stava, motivacije i ukazivanje na važnost očuvanja kulturno-historijskog nasljeđa.
Jedinice alata koje smatram najuspješnje su: Muzej sjećanja, Razgovor sa spomenicima i Šetnja kroz
sjećanja. Video zapisi „ Memory Walk“ su kvalitetno i koncizno uređeni. Razvijaju radoznalost, kritički osvrt,
motivaciju kod učenika, te imaju jasnu poruku. Animirani film “ MOnuMENTImotion” je urađen na jedan
interesantan način i uglavnom prilagođen učenicima srednjoškoskog uzrasta i studentima.
Neformalna grupa „Culture of peace“- Sarajevo- srednjoškolci i studenti
Video zapisi “Memory walk” veoma su poučni. Na zanimljiv način prenose istorijske informacije. Bilo bi
dobro da ovakav film iskoriste i bh televizijske kuće u svom programu. Animirani film “MOnuMENTImotion”
je kreativno rješenje za privlačenje pažnje mladih ljudi i izazivanje krtičkog razmišljanja te istraživačkog
duha. Vjerujem da će svaka osoba, nakon gledanja ovog filma, drugačije posmatrati spomenike i njihova
značenja za društvo. Diskusija nakon filma MOnuMENTImotion, je bila veoma konstruktivna sa konkretnim
zaključcima. Učesnici/ce su navodili primjere iz njihovog okruženja i identificirali faktore koji negativno
utječu na razvoj njihovog stava i kritičkog mišljenja.
20
3.1. Komentari učesnika/ica treninga koji su implementirali
pedagoški alat “Sjećanje u pokretu” na terenu
Emina Musić- Sarajevo, srednja škola:
Željela bih izvijestiti da sam u proteklom periodu u nekoliko navrata pronašla primjenu pedagoškog alata.
Cilj mi je pripremiti moje učenike za realizaciju pojedinih modula koji su tematikom i izvodivošću bliski njima.
U proteklom periodu realizirala sam dio modula III, jedinica 7, Heroji priča o otporu sa učenicima IV razreda
gimnazije. Obzirom na trajanje školskog časa, temu sam prilagodila Drugom svjetskom ratu. Pedagoški
alat je jednostavan za primjenu, edukativan sa metodološke strane te lako primjenjiv i na drugim temama.
Učenici su gledali filmske isječke- Sarajevske ruže i Bijele ruže. Pokazali su zainteresiranost obzirom da
niko nije znao sta su Sarajevske ruže. Neinformiranost se pretvorila u znatiželju. Učenici su pokazali kritičko
razmišljanje i odgovornost, naročito kada je riječ o vlastitoj prošlost. Uključenost učenika u dijalog je bila
neočekivana, različiti stavovi i suočavanje, te na kraju doneseni zaključci koji su bili produkt podrobne
analize.
Jedinica 4- ovo su moja sjećanja/spomenici: U radu sa mladim ljudima ovaj scenario se njima najvise
dopao-podržava njihov istraživački duh i omogućava samostalan rad.
Memory walk klipovi su prilagođeni za nastavu, kratki, provokativni. Kako su ih radili mladi ljudi zapazila
sam da više plijene pažnju od ozbiljnih klasičnih historijskih dokumentaraca. Tehnički inovativni i animirajući
posebno za mlade ljude.
O animiranom filmu “MonuMENTImotion”: Odavno me nije nešto toliko podstaklo na akciju i djelovanje.
Najra Isaković- Sarajevo
Mislim da su video zapisi “Memory walk” i “MOnumENTImotion” u većoj mjeri poticali slobodnu diskusiju
među učesnicima naše radionice, kao i kritički otklon spram onoga što su do tada mislili da znaju.
21
 3.1. Komentari učesnika/ica treninga koji su implementirali
pedagoški alat “Sjećanje u pokretu” na terenu
Neformalne grupe mladih “ Nitko nije kriv “( 3 grupe):
Materijal kojem treba posvetiti pažnju i koji je moguće koristiti sa različitom svrhom. U skladu sa ciljanom
grupom potrebno je prilagoditi pripremu da bi se ostvario maksimalan učinak. Mislimo da je tehnika
procjenjivanja već neviđenih stvari najbolja, tako da bih u kartice o spomenicima stavio više manje
poznatih, dok bih smanjio broj poznatih spomenika. U radu sa mladim ljudima najviše smo koristili Modul
2, na osnovu kojeg smo pripremili i radionice i učesnici su bili veoma aktivni, te smo mogli i da radimo na
njihovim prezentacijskim vještinama. Na taj način smo ispitivali njihove stavove o spomenicima i diskutirali
o značaju spomenika , porukama koje nam šalju i ulozi spomenika u društvu.
Materijal sadrži videozapise, slike i prijedloge za radionice koji se mogu koristiti u radu sa ljudima različite
dobi. Smatram da bi posebno bio koristan u školskom radu.
O video zapisima “Memory walk”: Mislim da su pomogli mladima da se poistovijete sa učesnicima u filmu i
postanu još više motivirani za rad učešće u grupnom radu.
O animiranom filmu “MOnuMENTImotion:. Na veoma neobičan način, čak intrigantan jer kod učesnika
izaziva podijeljena mišljenja, oživljava spomenike i uvodi spomenike kao temu za diskusiju sa mladima na
potpuno drugom nivou. Možda bi trebalo malo više informacija o spomenicima u filmu “MOnuMENTImotion-
Razgovor o spomenicima” u ovom smislu postaje priča koja je u povezana sa sadašnjosti a ne pričom iz
udžbenika historije/povijesti koju je samo bitno upamtiti za potrebe škole.
Film je dobar, prikaz umjetničkog oblika, susret sa stvarnošću i iluzija o spomenicima koji pričaju. Sviđa mi
se poruka gledaocima da spomenici pričaju i da je njihova poruka glasna, jasna i jedinstvena, iako su ovi
spomenici u različitim državama, kontinentima, različitih vajara, ali sa jednom porukom – širiti mir.
Fenomenalna ideja i priča, ali mislim da je nekako ostala nedorečena. Film je odličan ako se prvo predstave
svi spomenici koji se pojavljuju, njihova uloga i razlog nastanka. Ili ako se poslije gledanja filma to uradi. A
22
3.1. Komentari učesnika/ica treninga koji su implementirali
pedagoški alat “Sjećanje u pokretu” na terenu
mislim da oduzima previše vremena da se svi učesnici upoznaju sa svakim spomenikom koji se pojavljuje
u filmu, tako da bi možda bilo dobro da se u samom filmu pojavljuju i neke informacije o spomenicima.
Himzija Kajtezović -Bihać, Osnovna škola ,,Harmani – I“
Izuzetno iskustvo. Pošto radim sa učenicima mlađeg školskog uzrasta film je bio koristan, ali neprilagođen
njihovom uzrastu. Snimak sam pustila na početku radionice i na kraju radionice. Podrazumijeva se da su
razmišljanja i zaključci različiti. U toku radionice razgovarali smo o svim scenama u filmu. Animirani film je
veoma pomogao u realizaciji radionice. Sve pohvale svim učesnicima u snimanju ovog animiranog filma.
Jedinicu koju smatram najuspješnijom je Posjete spomenicima.
Ilijan Kuzmanović- Novi Grad, Srednjoškolski centar „Đuro Radmanović“
O video zapisima “Memory walk”: Jasni, sa konkretnim porukama, što se ne može reći za MOnuMENTImotion,
pokreću kritičko mišljenje i podstiču kulturu sjećanja.
O animiranom filmu “MOnuMENTImotion”: Mislim da ovaj film nije za mlađe uzraste, jer da bi se razumio
potrebno je poznavanje prethodnog sistema društvenog uređenja, teorije književnosti i filma, sredstava
filmskog izražavanja što podrazumijeva daleko šire obrazovanje od onog koji se nudi u BiH, a na kraju
krajeva i stvar je ličnih afiniteta prema određenim vrstama umjetnosti.
Nerealno je očekivati da nastavnici za ovako kratak period urade sve jedinice iz alata.
Ivana Atlija i Ferida Kurtović- Sanski Most, Osnovna škola “Prva sanska škola”:
Ovom prilikom želimo Vam prenijeti naše utiske i iskustva, radeći sa učenicima starijeg osnovnoškolskog
uzrasta. Naime, povratna informacija od učenika bila je očekivana - nedovoljno poznavanje materije,
neuvezanost sadržaja historije na nivou BiH, neadekvatno kućno vaspitanje, poremećen sistem vrijednosti,
23
 3.1. Komentari učesnika/ica treninga koji su implementirali
pedagoški alat “Sjećanje u pokretu” na terenu
nedostatak informacija, empatije, suosjećanja, identifikacije, opšte kulture i sl. Želimo istaći da učenici u
potpunosti nisu sami krivi za to, za postojeće stanje, jer u sistemu u kojem živimo kao i u sistemu obrazovanja
postoje razni propusti. Razočaravajuća činjenica je i to što kod učenika čujemo i vidimo razlike, npr. naši-
njihovi, oni tamo, pa čak i konkretno uvredljivi termini. Ovim putem također Vam se želimo zahvaliti za
edukaciju, materijal koji nam je pomogao da krenemo raditi na ovoj temi i problemima, što smo imali priliku
da zaključimo da je izuzetno neophodno raditi, i to ne samo sa ovom populacijom nego i sa ostalim akterima
društva kao što su prosvjetni radnici i roditelji. Mi ćemo i dalje u svakoj prilici raditi sa učenicima, podizati
nivo i svijest učenika, usmjeravati ih i podsticati na pozitivno razmišljanje, djelovanje, kako bi u budućnosti,
korak po korak, davali doprinos izgradnji pozitivne klime i zdravog društva u cjelini.
Video zapisi “Memory walk” su veoma dobro osmišljeni, baziraju se na autentičnosti,stvarnim događajima i
doživljajima, mogu poslužiti kao kvalitetan materijal u radu ali prvenstveno sa starijim uzrastom.
O animiranom filmu “MOnuMENTImotion”: kvalitetan, direktan, slikovit, dobro osmišljen, posebno zbog
toga što su spomenici predstavljeni kao živa bića koja osjećaju, pate, razmišljaju i slično.
Radionice u Pedagoškom vodiču su izuzetno kvalitetno osmišljene, ali za 100% realizaciju ponuđenog
programa u osnovnim školama, potrebno je studiozno planiranje, prostor, vrijeme, adekvatna grupa,
prilagođen materijal, usklađen sa vremenom.
Ruža Zarić- Modriča, Srednja škola “Jovan Cvijić“:
Učenici su pokazali visok stepen pažnje i motivisanosti za rad. Pokazali su informisanost o spomenicima
i znanje da je to jedan vid sjećanja prošlosti i čuvanja kulturne tradicije. Određeni spomenici imaju
emocionalnu težinu. Spomenici vezani za događje iz 1992-1995. sadrže više emocija. Ovi spomenici
su pokazatelji emocionalne, nacionalne zrelosti i tolerancije. Razgovori na ovu temu proširuju znanja i
povećavaju stepen međusobnog razumijevanja. Učenici su bili aktivni i zainteresovani. Proširili su znanja i
analizirali su određen broj spomenika.
24
3.1. Komentari učesnika/ica treninga koji su implementirali
pedagoški alat “Sjećanje u pokretu” na terenu
Jasna Ibrahimpašić- Bihać, Mašinsko-saobraćajna škola
Pohađala sam trening MemorInmotion u Prijedoru i prije svega želim zahvaliti na pruženoj prilici za stručno
usavršavanje u okviru zanimljive teme kao što je ova. Radim kao profesor historije-povijesti u srednjoj školi
i pedagoški alat sam uspjela koristiti u tri odjeljenja, sa oko 100 učenika. Obzirom da se bližio kraj školske
godine, nisam bila u prilici primijeniti radionice u svim odjeljenjima kojima predajem. To ću učiniti ove
školske godine, čiji početak na žalost kasni zbog štrajka prosvjetnih radnika u mom kantonu. Radionice ću
unijeti u godišnji plan i program. Ono što na osnovu skromnog iskustva mogu reći jeste da radionice dugo
traju i niti jedna od njih se ne može uraditi za jedan školski čas. Ukoliko bi radili više časova jednu radionicu,
to bi gubilo na dinamici i zanimljivosti. Ja sam morala modifikovati materijal, prilagoditi i skratiti i to je sa
druge strane prednost materijala jer daje nam takve mogućnosti. Učenici su pokazali veliko interesovanje
i kreativnost na časovima. U neformalnom obrazovanju i kroz rad Vijeća učenika materijal može dobiti
potpunu upotrebu ili u izbornoj nastavi. Obzirom da sam i koordinator Vijeća učenika u mojoj školi, pa na
takvom sastanku možemo odrediti vrijeme sami, tu se pokazalo da materijal ima veći efekat. Na žalost, na
Vijeću ne učestvuju svi učenici, pa bi ukoliko je cilj da se većem broju učenika predstavi ovako zanimljiv
pristup kulturi sjećanja, bilo potrebno skratiti vrijeme ili pojedine korake u samim modulima. Želim također
reći da je ova potrebna tematika o kulturi sjećanja malo zastupljena u našem obrazovnom sistemu, pa bi
to bio jedan od razloga za širenje ovog materijala što većem broju mladih. Ono što je također pozitivno
u materijalu, jeste da potiče učenike na istraživanje i budi interesovanje za spomenike koji ih okružuju.
Materijal je dinamičan, a u mom radu učenicima su posebno interesovanje budile slike i njihov dizajn. U
povratnim informacijama učenici su iznijeli mišljenja gdje je veliki broj rekao kako je ovaj materijal promijenio
njihova razmišljanja o spomenicima i memorijalizaciji povijesnih događaja.
Milica Lakić- Brčko, Ekonomska škola
Koliko je dragocijen sav materijal koji smo dobili, uvidjela sam tek pripremajući se za početak realizacije
pojedinih tema. Na žalost, do danas sam uspjela realizovati samo jedan blok- čas (90 minuta) sa učenicima
drugog razreda. Čas je realizovan u okviru vaspitnog rada odjeljenjske zajednice i uklopio se u oblast
25
 3.1. Komentari učesnika/ica treninga koji su implementirali
pedagoški alat “Sjećanje u pokretu” na terenu
izgradnje međusobnog povjerenja sa naglaskom da se dijalogom mogu izgrađivati povjerenje. Učenici su
bili izuzetno zainteresovani - koristila sam kombinaciju filma o spomenicima, grupnog rada na upoznavanju
i prezentovanju spomenika,dijalog i iznošenje različitih stavova, argumentaciju za donošenje zajedničkih
zaključaka i slično. Pedagoški alat ću preporučiti i drugim nastavnicima da koriste u radu sa učenicima.
Mirjana Trbojević- Banja Luka, Gimnazija Banjaluka:
Odmah nakon seminara sam uradila radionicu. Cilj mi je bio da isprobam ovaj nastavni materijal dok mi
je iskustvo sa seminara još svježe. Radila sam istu radionicu sa učenicima trećeg razreda, a nakon toga
i sa učenicima prvog razreda. Prva grupa je imala 25 učenika, a druga 29. Radila sam radionicu -Šta je
spomenik. Imala sam na raspolaganju 60 minuta, a ne predviđenih 90 minuta. Pratila sam aktivnosti iz
radionice: aktivnost 1 doslijedno, a aktivnost 2 smo malo ubrzali (nisu pravili prezentaciju ili poster već je
predstavnik grupe izlagao istoriju spomenika). Svi učenici su birali spomenike iz lokalne i regionalne istorije.
Grupa od 25 (ili 29) učenika je dosta velika. Dijelila sam ih u pet grupa. Na moje iznenađenje učenici prvog
razreda su više zainteresovani za rad i čak bolje prepoznaju spomenike od učenika trećeg razreda (iako su
oni mlađi 2 godine). U svakoj grupi je bilo učenika koji više rade i onih koji su manje aktivni.
Ovaj nastavni materijal je veoma dobar. Može se iskoristiti na razne načine i u sastavu različitih tema , pa
čak i na času odjeljenjske zajednice. Isto tako ne moraju se koristiti cijele radionice, već samo dio, ili samo
pojedini materijali.
Na času odjeljenjske zajednice sam radila dio radionice „Razgovor sa spomenicima“. Takođe sam učenike
podijelila u grupe i zadala im da analiziraju i fotografije spomenika koje sam im podijelila (materijal koji ste
nam dali). Nisam koristila World Caffe (na rasplaganju sam imala samo 45 minuta) već je svaka grupa
predstavljala svoje fotografije (ovdje su svi članovi svake grupe bili angažovani, jer je svaki član imao
zadatak da predstavi po jednu fotografiju spomenika).
Svakako i ove školske godine mislim nastaviti rad sa Vašim materijalom. Moje iskustvo govori da je materijal
26
3.1. Komentari učesnika/ica treninga koji su implementirali
pedagoški alat “Sjećanje u pokretu” na terenu
iskoristiv u nastavi, učenicima zanimljiv, tokom časa oni su ti koji su konstantno aktivni. Nastavnici mogu
veoma dobro iskoristiti Vaš materijal u skladu sa svojim afinitetima i mogućnostima.
Aida Salketić / Nerkez Opačin, Sarajevo, Internacionalni univerzitet Sarajevo
Video zapisi “Memory walk” i “MOnuMENTImotion” su dobri, s tim da sam ja radila sa skupinom studenata
ljetne škole kojima je ovakav, workshop-based pristup, bio preplitak i nije im dozvoljavao da se dovoljno
udube u temu. To su bili njihovi komentari. Oni su svakako učestvovali u dijalogu jer su bili profesionalna
grupa, no mislim da nije bilo to što su očekivali (radi se o IUS ljetnoj školi). Najbolje su prošle refleksije
direktno na video isječke koje smo pokazivali.
Maida Mujčinović- Brčko, Proni Centar za omladinski razvoj
Pedagoški alat sam koristila tokom razmjene mladih iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine. Za mlade
uzrasta od 17 do 30 godina, više nacionalnosti, više religija, ovaj alat je bio jako koristan. Pored svih tih razlika
su shvatili koliko ustvari toga imaju zajedničkog, da dijele historiju/ istoriju/ povijest. Pošto su se upoznali
sa spomenicima iz kataloga, pregledali video zapise i animirani film, svi su razmišljali o spomenicima koji
su u njihovoj blizini i koji njima nešto znače ili su se sjetili onih koje viđaju ali ne poznaju. Potrudit ću se da
koristim ovaj alat i u drugim grupama kako bi i njih podstakla da drugačije i pažljivije posmatraju prošlost,
sadašnjost, jer će samo tako biti bolja budućnost.
Posebno nam se svidjela jedinica 8, te spomenici iz kataloga. Učesnicima su takođe bili jako zanimljivi
i poučni video-zapisi „Memory Walk“ i animirani film „MOnuMENTImotion” koje smo prikazali na kraju
radionice
O video zapisima “Memory walk”: Prikazani su zanimljivi spomenici, koji većini učesnika nisu bili poznati, a
ni meni samoj. Sve je to podstaklo na upoređivanje kultura, vremena kojeg označavaju i sadašnjosti. Mislim
da trebamo svi više pažnje obratiti na ono što je nama „ispred nosa“ da bi mogli bolje razumjeti i nešto što
27
 3.1. Komentari učesnika/ica treninga koji su implementirali
pedagoški alat “Sjećanje u pokretu” na terenu
je globalno.
O animiranom filmu “MOnuMENTImotion”: Na kreativan i zanimljiv način je prikazan dio naše historije/
istorije/ povijesti. Sama priča o prijateljstvu i jedinstvu je poučna.
Bojana Golubić, profesor u Gimnaziji „Svetozar Marković“ u Nišu, Srbija:
Ove nedelje sam odlučila da upotrijebim MemorInmotion pedagoški alat kako bi se usvojilo znanje osnovne
hipoteze, primjenile induktivne i deduktivne metode u procesu istraživanja i proveo proces pretpostavljanja
i argumentacije. Ovaj postupak se razvio i kroz perspektivu predrasuda jer je pokazao kako ljudi oslikavaju
različite simbole u različitim kontekstima.
Organizacija: Rad je bio u parovima. Studentima su dane dve fotografije spomenika i potrebne informacije
o ciljevima vježbe. Njihov zadatak je bio da pogledaju slike i napišu hipotezu o spomeniku, razmatrajući
sljedeća pitanja:
1) Šta simbolizuje spomenik?
2) U sjećanje na koga/šta je taj spomenik podignut?
3) Gdje se nalazi taj spomenik (učenicima je na početku časa rečeno da su fotografije spomenika
iz bivše Jugoslavije)?
Nakon što su učenici predstavili spomenik sa svog stanovišta razumijevanja konteksta, i diskusije o različitim
perspektivama u razredu, otkrila bi im se informacija napisana na poleđini slike.
180 učenika bilo je uključeno u ovaj čas. Svi učenici ocijenili su ovaj metod veoma stimulativnim za
razmišnjanje, ponovno razmatranje i debatovanje. Neki od njih su pokrenuli inicijativu istraživanja spomenika
u Nišu i okolini Niša, pa smo odlučili da zatvorimo poglavlje metodologije istraživanjem „Sjećanje u pokretu/
Šetnja sa spomenicima“.
28
3.1. Komentari učesnika/ica treninga koji su implementirali
pedagoški alat “Sjećanje u pokretu” na terenu
Ovdje su neki interesantni pogledi i činjenice koje su me, u nekim trenucima, ostavile bez riječi na
času. Želim da to podijelim s vama.
Sarajevske ruže su spomenik za koji niko nije čuo (samo 11 učenika je u životu bilo u Sarajevu, niko od njih
nije vidio Sarajevske ruže). Najčešća pitanja su bila: Da li je ovo stvarni spomenik? Da li je ovaj spomenik
nacrtan na zidu ili ulici?
(Najčešća hipoteza): Ovo je spomenik iz Hrvatske (argument: jer ima mnogo krvi), Slovenija (vrlo je
apstraktan i moderan), ili iz Bosne (argument – jer je tamo bio rat). Ovaj spomenik je simbol: a) holokausta,
b) Rimskog doba, c) bombardovanja, d) nevinih žrtava, e) atentata.
Da li biste se zaustavili prolazeći pored ovog spomenika i razmislili o simbolici koju predstavlja? (94%
učenika je dalo negativan odgovor prije nego što su čuli priču o spomeniku. Nakon što su čuli priču, nije
bilo nikoga ko je rekao da bi prošao pored spomenika i ne bi zastao da razmisli o tome. Kada sam im
govorila o okolnostima tog vremena, svi učenici su bili tihi i svjesni opsade Sarajeva, i zamišljali su život
tinejdžera u Sarajevu tih dana.
Šta mislite o nazivu spomenika? Samo nekoliko učenika moglo je povezati ruže i krv, govoreći da je ruža
simbol ljubavi a da je krv simbol smrti.
UČK: Nijedan od 180 učenika nije znao ko je Rugova. Samo nekoliko (6 od 180) bilo je upoznato s nazivom
(svi izbjegli sa Kosova). Kada ih se pitalo ko je čovjek na slici, odgovarali su: Tito, Slobodan Milošević, Mika
Antić, Roberto Begnini, Danilo Kiš, Singer. Samo 20% znalo je šta znači UČK, ali više od 50% je znalo šta
je OVK.
Bob Marli: Svi su znali koje bio Bob Marli, ali 80% đaka mislilo je da to mora biti spomenik iz Hrvatske (na
moru) ili Slovenije, jer je moderan spomenik.
29
 3.1. Komentari učesnika/ica treninga koji su implementirali
pedagoški alat “Sjećanje u pokretu” na terenu
Roki: Svi su bili upoznati s ovim likom, ali su mislili da je taj spomenik u Bosni jer Roki „izgleda kao da je
iz Bosne“.
Tito u Kumrovcu: Samo 7 učenika znalo je da ime sela u kome je Tito bio rođen počinje sa ‘K’, a nazivali su
ga Kumanovo I Kumanovec. Njih oko 40% nije moglo prepoznati Tita, govoreći: “Izgleda mnogo drugačije
na filmovima”. Što se tiče konteksta fotografije, 93% učenika odgovorilo je da fotografija potiče iz nekog
srbijanskog sela u Šumadiji.
Jasenovac: Samo dvoje od 180 đaka prepoznalo je Jasenovac, objašnjavajući ostalima da je to bilo mjesto
gdje su “ustaše, pardon, Hrvati” ubili milion Srba.
Gazimestan: Samo 4 od 180 učenika (izbjeglice sa Kosova) mogli su prepoznati ovaj spomenik. Više od
80% nije znalo da postoji spomenik u sjećanje na Kosovski boj.
Srebrenica: Svih 180 đaka znalo je za spomenik u Srebrenici. Ovo je bila jedina diskusija gdje su se
pojavile oprečne emocije, I kod dječaka I kod djevojčica. Osjećali su kolektivnu krivicu I pokušali da se bore
protiv tog osjećanja govoreći da je process inicijalno bio vođen protiv Srba od strane zapadnih političara,
kako bi Srbi izgubili svoju teritoriju I svoje živote. Kako bih otvorila osjećaj empatije, počela sam da vodim
diskusiju dalje od politike I vojnog načina razmišljanja na nivo gdje je dječak od 12 godina odveden od
svoje majke I poslan u smrt. To je bila slika na kojoj smo započeli debate, a ona je zatim usmjerila svoj tok
ka introspekciji I kolektivnoj (ne)svijesti, koristeći alate logičkih nedosljednosti, fiktivnih I radnih hipoteza I
problema mogućnosti odnosno istine.
Njegoš: Hipoteza je bila da je ova fotografija sigurno snimljena u Crnoj Gori, jer prikazuje Njegoša, a on je
jedina poznata ličnost koju crnogorci imaju, jer “Crna Gora je mala i irelevantna zemlja”.
Srđan Aleksić: Samo nekoliko đaka je čulo za Srđana Aleksića.
Spomenik Makljen, spomenik Tjentište: Učenici su uglavnom (57%) bili upoznati sa ovim dijelom istorije,
30
3.1. Komentari učesnika/ica treninga koji su implementirali
pedagoški alat “Sjećanje u pokretu” na terenu
uglavnom prepoznavajući da su se ove bitke odigrale tokom 2. Svjetskog rata. Nekih 30% smatralo je da su
u pitanju bitke iz 1. Svjetskog rata, dok su preostali đaci mislili da su u pitanju bitke iz ratova 90-ih godina
20. vijeka.
Kada je u pitanju srpska istorija, svi učenici, bez izuzetka, prepoznali su spomenik Šumarice i spomenik
voždu Karađorđu. Ne samo da sui h pepoznali, već su znali da opišu mjesta gdje su ti spomenici postavljeni.
Kada se govorilo o Šumaricama, učenici bi izgovarali stihove iz čuvene poeme Desanke Maksimović
“Krvava bajka”.
Makedonium: Više od 90% učenika prepoznalo je spomenik kao stanicu za komuniciranje sa vanzemaljcima
odnosno cirkusko igralište.
Spomenik majki Terezi: Samo 14% učenika je nekada čulo za Majku Terezu. Više od 70% smatralo je da
je spomenik smješten na Kosovu, jer njegova arhitektura ima sličnosti sa islamskom arhitekturom.
Boro I Ramiz: Nijedan đak nikada nije čuo priču o Bori I Ramizu I nisu mogli reći da bilo šta nedostaje na
tom spomeniku. Kada sam ja ispričala priču o Ramizu koji nije želio da ostavi Boru nakon što je ovaj osuđen
na smrt, neki učenici (dječaci) su prošaptali: “Kakva budala”.
Anne Decker, pripravnik u pax christi Aachen, Njemačka (Program “Aachener Friedenslauf”):
Ovo je izvještaj o mom iskustvu sa “Sjećanjem u pokretu” tokom pedagoške radionice u školama u okviru
tradicionalne “Trke za mir”, organizovane od strane pax Christi Aachen, Njemačka.
U okviru pratećeg programa za učenikku trku u Aachenu, Njemačka, koristila sam priručnik “Sjećanje u
pokretu” da uvedem učenike u temu sjećanja I spomenika. Pošto sam imala samo ograničeno vrijeme
(90 minuta) I samo jedan susret sa razredom, odlučila sam da kombinujem neke elemente iz priručnika.
Sa grupom od 28 srednjoškolaca, počela sam raspravu o spomenicima kako bih pronašla ulaz u temu
31
 3.1. Komentari učesnika/ica treninga koji su implementirali
pedagoški alat “Sjećanje u pokretu” na terenu
I otkrila šta oni već znaju o spomenicima. Kakos am I pretpostavljala, mnogi od njih nisu znali mnogo o
spomenicima uopšte, I osjećala sam da je rasprava bila dobar način da im se da opšte razumijevanje da
rade tokom trajanja radionice. Kasnije smo gledali video isječak o spomeniku Georgu Elseru. Mnogi učenici
nisu bili upoznati ni sa spomenikom ni sa Georgom Elserom, I žljeli su da znaju više o njemu. Odgovorili
smo na pitanja I dali neke grupne zadatke (igranje uloga). Na kraju, ali ne I manje važno, diskutovali smo o
njihovom mišljenju o spomeniku Georgu Elseru I spomenicima uopšte.
Završili smo prije isteka vremena, pa smo pogledali još video klipova, dok nam nije isteklo vrijeme, a učenici
otišli na odmor. Razred u kome sam provela radionicu bio je prilčno motivisan, drugim bi možda trebalo
više vremena za module, ali mislim da bi trebalo provjeriti predviđeno vrijeme trajanja dano u priručniku.
Ukupno gledano, meni se stvarno dopao rad sa “MemorInmotion” (Sjećanje u pokretu) kao nova vrsta teme
za mene, I mislim da sam mnogo naučila pripremajući se za radionicu. Bila je jednostavna da se koristi I
laka za razumijevanje. Daje veoma dobra objašnjenja o tome šta raditi kao instructor I jasno pokazuje šta
treba pripremiti prije početka radionice. Prema tome, želim da čestitam na dobroj elaboraciji pedagoškog
alata.
U mojoj radionici, međutim, primjetila sam da su neki dijelovi bili prelagani za učenike, pa I to može biti
razlog zašto smo završili ranije nego očekivano. Možda bi moglo da se označi koje su sesije manje, a
koje više zahtjevne. Takođe, mislim da bi bilo uputno da nastavnik ima više od jedne radionice sa istim
razredom, tako da najprije mogu imati malu uvodnu radionicu, a onda učenici mogu da počnu sa nekim
uvodnim informacijama za sljedeću radionicu.
Nerkez Opačin, Internacionalni Univerzitet Sarajevo:
Izgradnja mostova u Bosni: Korišćenje priča da se zatvori procjep između teorije I prakse 20. mart
2015:
Nedavna konferencija o izgradnji mira u Izraelu diskutovala je ulogu culture I sjećanja u izgradnji mira.
32
3.1. Komentari učesnika/ica treninga koji su implementirali
pedagoški alat “Sjećanje u pokretu” na terenu
Nerkez Opačin tvrdi da je pričanje priča od vitalnog značaja da se budućim generacijama objasni prošlost,
I izvještava o jedinstvenom načinu kako se Sarajlije sjećaju žrtava rata u Bosni.
U januaru je održana ključna međunarodna konferencija za mirovnjake nauniverzitetu Bar-Ilan u Izraelu.
Fokus konferencije bio je kako prevazići raskorak između teorije I prakse u rješavanju konflikata: da se
uključimo u nove metode rješavanja konflikta, pronaći najbolji način da se transformiše I upravlja konfliktom,
I u krajnjoj liniji da se spriječi užas rata.
Slijedeća generacija će uvijek biti ključ za rješavanje konflikta. Kad je već tako, prvi panel konferencije
diskutovao je kako da lično uključe student u podučavanje I učenje o prošlosti.
Pošto sam učestvovao na panelu, naglasio sam ulogu pričanja priča I narativa u obrazovanju. Ovo je jedan
način kako prići poteškoćama u radu sa istorijom. Panel je takođe razgovarao o važnosti priča I kako one
mogu biti iskorišćene kao alat u praksi podučavanja I studija o konfliktu. Govorio sam o vlastitim iskustvima
o upotrebi u učionici, diskutujući lekcije zasnovane na kulturi sjećanja.
Kultura I sjećanje: vitalni za prošlost – krucijalni za budućnost
Tačnije, govorio sam o nastavnom alatu “Sjećanje u pokretu”. On se fokusira na ulozi sjećanja u kulturi, što
je bilo diskutovano od strane drugih istraživača na polju mira I rješavanja konflikata.
Cilj “Sjećanja u pokretu” je da mlade ljude upozna sa načinima na koje su predstavljeni istorija I sjećanje na
rat I sukob, kako su upotrebljena I zloupotrebljena u javnom prostoru. Važnost ovoga prikazana je u Ruandi,
na Balkanu I u mnogim drugim zemljama.
Kada se mladi ljudi bave istorijom, mogu podijeliti perspektive I kreirati nove perspective o prošlosti.
Oni mogu kritički da se osvrnu na javne culture sjećanja, što za uzvrat povećava njihovu svijest o ulozi I
odgovornosti sjećanja. Promocija refleksije na prošlost – I različite moguće budućnosti – pomaže da se
uspostavi povjerenje između pojedinaca I zajednica različitog porijekla, da se obnovi dijalog i ponovo
33
 3.1. Komentari učesnika/ica treninga koji su implementirali
pedagoški alat “Sjećanje u pokretu” na terenu
izgrade mirni odnosi.
Sjećanje u izgradnji mira: Sjećanje na rat u Bosni kroz Sarajevske ruže
Sjećanje može biti snažan alat u obrazovanju I izgradnji mira. Ono omogućava ljudima da istraže različite
načine da se bave teškim ratnim sjećanjima, da se sukobe sa dominantnim istorijskim narativima, te da
preispitaju konvencionalne koncepte identiteta. U mojoj praksi podučavanja istorije, pokazao sam grupi
studenata iz Bosne film pod nazivom Sarajevske ruže, I bio sam zadivljen njihovom povratnom informacijom.
Sarajevska ruža je naziv dan obliku koji nastaje kada minobacačka granata eksplodira na betonu. Kao
spomen na one koji su poginuli tokom opsade Sarajeva, mnogi od ovih ožiljaka od eksplozija ispunjeni su
crvenom bojom.
Tokom godina, aktivisti I građani trudili su se da održe ova mjesta sjećanja. Od 2013. godine vlasti su
zvanično počele da štite Sarajevske ruže, jer su mnoge od njih nestale u radovima na obnovi Sarajeva.
Danas, još uvijek traje debata da li one trebaju ostati anonimne ili ne, i bez pratećeg teksta o njima. To bi
moglo dovesti do toga da se pored njih prođe bez da se primjeti njihov značaj. Ali njihova anonimnost I
nedostatak objašnjenja dopušta im da se odnose na sve pale u ratu, tiho I dostojanstveno.
Navesti student da slobodno I otvoreno razgovaraju o svojim osjećanjima o takvim idejama pomaže im da
diskutuju ne samo sjećanje, već I mir I procese konflikta, što sjećanje čini neophodnim.
I zaista, pobuđujući veće razumijevanje ‘drugih’ – suprotne strane u nekom sukobu – pričanje priča može
biti snažan alat za izgradnju mira. A priče imaju I drugu svrhu: Moralni pritisak. Priče mogu biti o nadi – o
tome šta bi trebalo da bude – I zato mogu da rade u pravcu oblikovanja procesa I ideja koje mogu donijeti
promjene.
Fokus pripovjedača na prošlost u svrhu komentarisanja problema, treba I priželjkuje taj izlaz u sadašnjost.
Priče su zato fundamentalne za budućnost: One ujedinjuju djecu I odrasle, prošlost I budućnost, kroz sve
34
3.1. Komentari učesnika/ica treninga koji su implementirali
pedagoški alat “Sjećanje u pokretu” na terenu
culture.
Radi toga price imaju važnu ulogu u obrazovanju o miru, I daju moć mladim ljudima da I sami postanu
mirotvorci. Ako od ljudi čuju price o drugim sukobima između različitih zajednica, mogu uvidjeti kako su
ljudi na obe strane sukoba patili, I tako postati motivisanida rade za mir I promjene. Priče su fundamentalne
za istoriju – I fundamentalne za mir.
http://www.mreza-mira.net/16289-building-bridges-in-bosnia/
Elma Hašimbegović- Sarajevo, direktorica Historijskog muzeja:
Alat “Sjećanje u pokretu” može poslužiti kao dobar I veoma koristan pedagški alat I pruža mnoge mogućnosti
za rad sa mladim ljudima. Može da donese nove perspective I poduči o novim poljima kao što su bavljenje
prošlošću, sjećanje, kultura sjećanja. Međutim, treba imati na umu da čak ni profesori I nastavnici ne
barataju mnogo ovim terminima u svom radu, tako da najprije treba uvesti ove termine I pažljivo ih koristiti.
Trajanje modula je predugo. Trajanje preko 90 minuta se ne preporučuje u bilo koju svrhu. Pogodnije je za
organizovanje poludnevnih ili jednodnevnih radionica.
Amir Mujkanović- Gradačac, Mješovita srednja škola ,,Hasan Kikić’’ i Gimnazija ,,Mustafa Novalić’’
Ovaj pedagoški alat je pravo osvježenje i nešto novo što se može koristiti u nastavi historije. Posebno
iz razloga, što na ovu temu do sada nije ništa niti ponuđeno nastavnom osoblju kao materijal koji može
poslužiti za bolje razumijevanje iste. Sve jedinice su jako zanimljive i moguće za primijeniti u radu.
Odlične ideje i usporedbe spomenika sa različitih prostora. Različita uloga (koju bi imali) nam otvara
mogućnosto i različite percepcije po pitanju ovih spomenika.
O animarnom filmu “MOnuMENTImotion”: Film je perfektno osmišljen i kao takav moguć za prikazati
35
 3.1. Komentari učesnika/ica treninga koji su implementirali
pedagoški alat “Sjećanje u pokretu” na terenu
učenicima i mlađeg uzrasta jer je scenarij vrlo zanimljiv, poučan, shvatljiv.
Bekir Mahmić- Velika Kladuša, Osnovna škola ,,Crvarevac“
Odgojni momenat koji radionica ostavlja na učesnike. Izuzetno iskustvo.
Video-zapis „Memory Walk“ je veoma dobro osmišljen, potiče na razmišljanje i kritičko mišljenje. Djeci
mlađeg školskog uzrasta nije baš prilagođen, ali ga uz više gledanja i uz stalna objašnjenja nastavnika mogu
razumjeti. Bitna je poruka koju šalje film. Sve pohvale svim učesnicima u snimanju “MOnuMENTImotion“
animiranog filma.
Marko Barišić- Historičar, Mostar:
Prvo sto mi se svidjelo vezano za implementiranje samog projekta jest njegova nelociranost u Sarajevu.
Dakle, koliko sam shvatio, htjeli ste da idete u druge lokalne zajednice gdje je ljudima zgodnije i prirodnije
da se prijave i sudjeluju na samim radionicama. Mislim da je to odlična ideja, ali isto tako da nije sprovedena
do kraja. Budući da sam ja bio samo u Prijedoru, imajte na umu da govorim samo iz te perspektive i da
je moguće da griješim. Ono što želim da kažem jest, da se osjetila npr. nepovezanost organizatora sa
lokalnom zajednicom. Dakle, nismo znali koje spomenike imamo u Prijedoru, i nismo ih ni posjetili. Smatram
da je posjeta spomenicima mjesta u koji smo došli nužna praksa radionice.
Pored toga, mislim da bi bilo puno bolje da organizator i edukatori znaju sta se sve moze naći u lokalnom
gradu, npr. Prijedoru od oficijalnih spomenika, ali isto tako od od subkulturnih, civilnih i drugih inicijativa koji
pružaju uvid i u drugačije narative okupacije prostora koji postoje u gradu. Ovakvo ‘’otkrivanje’’ Prijedora,
bi bilo inspirirajuća praksa i za trenere, a i za učesnike.
Uz to, također držim da bi bilo dobro da organizator kontaktira nevladin sektor u gradu u koji ide i ponudi
ovu edukaciju bar jednoj osobi iz tog sektora, ukoliko iz tog mjesta nema prijavljenog profesora historije.
36
3.1. Komentari učesnika/ica treninga koji su implementirali
pedagoški alat “Sjećanje u pokretu” na terenu
Mislim da je lokalna perspektiva jako bitna, a u Prijedoru je nismo imali. Lokalna osoba ce imati svoju verziju
priče, koja isto tako moze biti promijenjena u relaciji sa drugim ljudima, koji su u tom gradu prvi put, i cijelu
stvar vide drugačije.
Još jedna stvar koju bih ja definitivno uveo za sve one koji bi došli na radionicu je ta da prije samog dolaska
učesnici pročitaju bar neku osnovnu literatura o teoriji prostora i intervenciji u istome. Budući da iza cijelog
procesa čitanja spomenika na način koji je prezentiran u vodiču, stoje postmoderni filozofski pravci odnosa
materije i čovjeka, smatram da će razumijevanje bavljenja ove građe biti mnogo shvatljivije u tom pogledu,
ako se i pređe neka literatura-teorija o istom.
Srđan Tunić- slobodni kustos koji radi na obrazovnim projektima sa mladima- udruženje građana
ARTIKAL: Udruženje predano čuvanju i promovisanju savremenog i slobodnog umjetničkog
izražavanja, Beograd:
Pročitao sam kompletan material I evo nekih impresija, komentara I pitanja:
Sviđa mi se kako je sve nastalo – umjetnička izložba, zbirka eseja, radionice, animirani film, a posebnošto
je material podijeljen I napravljen u formi pedagoškog, praktičnog alata za upotrebu od strane edukatora
na lokalnom tj. Području bivše Jugoslavije. Povezivanje spomenika iz 2. Svjetskog rata iz Njemačke I BiH/
Jugoslavije I razmjena studenata se čini kao dobar način da se razumiju različiti konteksti, još uvijek povezani
sa (kritičkim) sjećanjem na 2. Svjetski rat. Odlično je što su tu eseji koji pružaju istorijsku I društvenu analizu,
otvarajući neke diskusijei dajući kontekst za radionice. Radionice se čine dobro osnovane, praktične,
strukturisane I korisne za dalje širenje. Osim ciljanja na konfliktne ili različite culture sjećanja na prošlost
kroz spomenike (ili bez njih) u regiji, kroz prizmu kritike, druga korist od projekta, po meni, su ljudi koji rade
zajedno I razmjenjuju stavove, kao I podjela rezultata u ovom formatu. Sad ne mogu da dočekam da vidim
čitav material u svojim rukama! Takođe, lično se slažem u kritikovanju nacionalističke retorike – prošle ili
sadašnje – čije službene verzije istorije još uvijek oblikuju javni prostor.
37
 3.1. Komentari učesnika/ica treninga koji su implementirali
pedagoški alat “Sjećanje u pokretu” na terenu

3.2. Grafički prikaz ocjena pedagoškog alata

na osnovu korištenja alata na terenu

Ja zaista nemam nikakvu kritiku prema projektu, jer su mnoge sumnje koje sam imao postepeno nestale a. Priručnik
nakon čitanja kompletnog materijala. Ipak, evo nekoliko komentara: (1-5)
Po pitanju video materijala “Šetnja sjećanja Sarajevo – Istočno Sarajevo 2013. Iza kulisa” daje pregled
šetnji uz vodiča, ali je teško razumjeti razgovor između učesnika radi buke s ulice. Sugerisao bih, za neko U kojoj mjeri je priručnik „Sjećanje Da li su sadržaji alata „Sjećanje
zamišljeno slijedeće snimanje, da se po mogućnosti snimi neka interna diskusija koja bi pružila uvid u u pokretu“ bio koristan za rad u nastavi/ u pokretu“ poticali učesnike/ce na
4,5 radionicama? 4,61 uspostavljanje dijaloga?
grupnu dinamiku I pitanja koja čak I neki posmatrači mogu imati; ili provesti nekoliko malih intervjua sa
učesnicima I čuti njihovo mišljenje o cijelom program.
Da li smatrate da su metodološka U kojoj mjeri su sadržaji alata „Sjećanje
objašnjenja alata „Sjećanje u pokretu“ za u pokretu“ poticali učesnike/ce na kritičko
Za neke radionice (Modul II / Modul IV/8) imam osjećaj da bi učesnici mogli trebati više vremena, pogotovo 4,55 4,1
izvođenje nastave/radionica bila dovoljno razmišljanje o spomenicima kao dijelu
kada se od njih traže lični utisci i/ili da upamte 25 spomenika u pitanju (ako ranije ne dođu u dodir s njima). jasna i detaljna? lokalne historije?
Naravno, vođe radionica znaju najbolje. Koliko su sadržaji alata „Sjećanje u U kojoj mjeri su sadržaji alata „Sjećanje
pokreta“ bili prilagođeni uzrastu mladih ljudi u pokretu“ poticali učesnike/ce na kritičko
Pošro je većina spomenika bila iz SFRJ, sada ideološki satanizovane Ili gurnute u stranu, učesnici takođe 3,7 sa kojima ste radili? 3,72 razmišljanje o spomenicima kao dijelu
trebaju razmotriti vlastite stavove o tom istorijskom period, Socijalizmu/komunizmu/ljevičarskoj ideologiji, regionalne historije?
šta sui m o tome rekli članovi njihove porodice, pored ostalog. Pretpostavljam da se neki ne bi mogli slagati Da li smatrate da se alat „Sjećanje U kojoj mjeri su sadržaji alata „Sjećanje
sa tom Jugoslovenskom ideologijom, ali to je jedna ideja. Ukoliko neko zaista nije nacionalista, niti ljevičar, u prošlosti“ može koristiti tokom u pokretu“ poticali učesnike/ce na kritičko
4,4 nastave u školama odnosno radionica u 4,1 razmišljanje o univerzalnim vrijednostima
vidjeti Tita u memorijalnom parku na Vracama može taj spomenik automatski staviti među komunističke.
organizacijama? kulture sjećanja?
Ali, Tito na stranu, spomenik još uvijek govori o žrtvama 2. Svjetskog rata, pokušaj da se zapamti istorija,
U kojoj mjeri su sadržaji i metoda alata
tragedija koja je oduzela ljudske živote (bez obzira na njihovu vjeru, etničku pripadnost, itd.) pa prema tome
„Sjećanje u prošlosti“ poticale interes za
govori o istorijskoj I univerzalnoj stvari. 4,2 kulturu sjećanja svih učesnika/ca nastave/
radionica?
U kojoj mjeri su metode rada poticale na
aktivno učešće svih učesnika/ca nastave/
4,16 radionica? 1 - Uopšte ne
2 - Ne
Da li su sadržaji alata „Sjećanje u 3 - U manjoj mjeri
pokretu“ dovoljno poticali učesnike/ce na 4 - Da
4,2 kritičko razmišljanje o spomenicima I kulturi 5 - Da mnogo
sjećanja?
38 39
 3.2. Grafički prikaz ocjena pedagoškog alata
na osnovu korištenja alata na terenu

4. Stvaranje aktivne kulture sjećanja

kroz osnaživanje nastavnika:
Poticanje mladih kroz kritičku
pedagogiju i mirovni odgoj -
Larisa Kasumagić-Kafedžić
b. DVD sa audio-vizuelnim i izvornim materijalima c. Pedagoški alat je pomogao da:
(1-5) (1-5)

Smatrate li da je audio-vizuelni materijal Ohrabri učesnike/ce da imaju svoje

bio prilagođen uzrastu učesnika/ca s kojima mišljenje, i razvijaju mogućnost samostalne
4,0 ste radili? 4,2 kritičke refleksije, postavljanja pitanja,
analize, interpretacije, prosudbe
Da li je audio-vizuelni materijal bio Razvije radoznalost
jasan i poticao na samostalno zaključivanje
4,0 učesnika/ca? 4,38
„ (...) kao nastavnica, pokušavala sam se pobrinuti da moji učenici nauče ono što moji nastavnici nisu uspjeli
mene naučiti - da je historija u velikoj mjeri rezultat ljudskih odluka, da je prevencija moguća i da obrazovanje
Smatrate li da je audio-vizuelni materijal Uključi i motivira učesnike/ce
mora imati moralnu komponentu ukoliko želi da doprinese promjenama. Suočavanje s prošlošću temelji se
bio koristan za prezentaciju tema koje su se
4,16 obrađivale u sa mladima? 4,05 na ovim uvjerenjima. Također je zasnovano i na vjerovanju da obrazovanje u demokratiji treba da bude,
kao što je jednom izjavio Alexis Tocqueville, „učenje na slobodi“. To znači da obrazovanje mora promovirati
stavove, vrijednosti i vještine neophodne da bi se živjelo u slobodi.“2 (Margot Stern Strom3; prema Barr,
2005)

d. Ostala pitanja

Smatrate li da su jedinice predstavljene u pedagoškom e. U kojoj mjeri ste jedinice “Sjećanje

alatu: u pokretu” mogli koristiti sa grupom
3,8 2
“(… ) as a teacher, I tried to ensure that my students learned what my own teachers failed to teach—that history is
s kojom radite?
Prevelike- pet osoba largely the result of human decisions, that prevention is possible, and that education must have a moral component if
Sasvim dovoljne veličine- trinaest osoba 1 - Uopšte ne it is to make a difference. Facing history is based on those beliefs. It is also based on the conviction that education in
2 - Ne a democracy must be what Alexis de Tocqueville once called an ‘apprenticeship in liberty’. That is, it must promote the
attitudes, values, and skills needed to live in freedom“ (Barr, 2005).
3 - U manjoj mjeri
4 - Da 3
Jedna od osnivača Organizacije „Facing History and Ourselves“ (http://www.facinghistory.org/), predsjednica i
5 - Da mnogo
izvršna direktorica. Margot Strom ojašnjava viziju obrazovanja u predgovoru knjige „Holokaust i ljudsko ponašanje“
(engl. Holocaust and Human Behavior)
40 41
 4. Stvaranje aktivne kulture sjećanja kroz osnaživanje nastavnika:
Poticanje mladih kroz kritičku pedagogiju i mirovni odgoj -
Larisa Kasumagić-Kafedžić
U Bosni i Hercegovini svjedoci smo promjena koje se neprestano dešavaju u procesu odgoja i obrazovanja:
promjene u osnovnoškolskom obrazovanju uvođenjem obavezne devetogodišnje škole; inkluzija djece
s posebnim obrazovnim potrebama; promjene u obrazovanju nastavnika svih predmetnih područja;
kurikularne reforme i izrada zajedničke jezgre za različita predmetna područja. Mnoge od promjena koje
svjedočimo veoma često stavljaju akcenat na ispunjavanju forme koja se suštinski ne bavi društveno-
pokretačkim promjenama. Promjene koje bi bile usmjerene na izgradnju pravičnog drušva i koje bi
trebale zaživjeti u učionici i odražavati kvalitetne obrazovne politike, moralno opredjeljenje i profesionalnu
posvećenost školskog menadžmenta, učitelja i nastavnika, u velikoj mjeri su ogledalo društvenog konteksta
u kojem i škole svakodnevno „žive“ post-konfliktnu društvenu stvarnost- dominantne političke diskurse moći
i institucionalizirane podjele, koje se ne mogu zanemariti jer kao takve odgovaraju širenju straha od svega
što je drugačije. U kompleksnosti mnogih pitanja s kojima se Bosna i Hercegovina suočava i dvadeset
godina po završetku rata, pitamo se gdje je najbolje započeti s promjenama da bi one bile kvalitetne,
smislene, da bi zaživjele u pedagoškoj praksi, da bi se desile u području sistemskih rješenja i obrazovnih
politika. U odsustvu šire sistemske reforme koja bi odgovorila na kompleksnost svih izazova obrazovanja
u post-konfliktnom društvu odgojno-obrazovne inicijative na lokalnom, formalnom i neformalnom nivou, i
dalje predstavljaju mogućnost osnaživanja onih pojedinaca i moralno i društveno osviještenih nastavnika
i aktivista, da se teme kulturnog sjećanja i suočavanja s prošlošću predstavljaju i propituju u kontekstu
relevantnih pedagoških polazišta i metodičko-didaktičkih principa. Takve obrazovne inicijative ukazuju na
potrebe za iznalaženjem novih načina suočavanja s prošlošću, suočavanja s dominantnim historijskim
narativima i propitivanja ustaljenih koncepata identiteta, kako bi se mladi potaknuli na kritičko razmišljanje
o procesu memorijalizacije i kako bi prepoznali vlastitu ulogu i odgovornost u procesu promjene. U takvom
kritičko-pedagoškom odnosu prema temama identiteta, pripadanja, suočavanja sa traumama i bolnim
sjećanjima, daje se prilika i mogućnost mladima da se u samom dijaloškom procesu osnažuju i sagledavaju
svoju odgovornost i ulogu u procesu odlučivanja i u procesu post-konfliktnog društvenog oporavka.
Snaga koja konceptualno upravlja promjenama u ključnom smjeru prisutna je u literaturi i usmjerena je
na fenomen kritičke pedagogije. Ova pedagogija je u svojoj suštini obrazovna filozofija koja podstiče
pedagoge i nastavnike da profesiju podučavanja shvate kao jedan dinamičan proces u kojem se konstruira
42
4. Stvaranje aktivne kulture sjećanja kroz osnaživanje nastavnika:
Poticanje mladih kroz kritičku pedagogiju i mirovni odgoj -
Larisa Kasumagić-Kafedžić
znanje (Banks, 1994) u interakciji s učenicima, a ne kao unaprijed određen tok u kojem je potrebno prenijeti
učenicima egzaktna znanja (Freire, 1974, 1995, 1998; Giroux, 1992, 1997; prema: Byram, Feng 2004).
Zagovornici kritičke pedagogije smatraju da u nastavnom procesu koji je ovako definiran učenici ne bi
trebali biti pasivni konzumenti, već aktivni tvorci znanja koji su angažirani u kreativnom kulturološkom
razvoju (Byram, Feng, 2004:158).
Unutar kritičke pedagogije na obrazovanje se gleda kao na proces učenja koji je oslobađajući i u kojem
svi pojedinci, neovisno o klasi, rasi, spolu, jeziku, porijeklu ili etničkoj pripadnosti, postaju svjesni svojih
sposobnosti da promoviraju djelotvorne promjene koje vode ka unapređenju društva. Kritička pedagogija
tako pomaže studentima da dekonstruiraju unaprijed formirane ideje koje su od koristi samo dominantnim
grupama i dominantnim narativima. Ovakav pristup vodi ka oslobađajućem procesu koji promovira
transformaciju bića, a proces dijaloške retrospekcije jedan je od načina da se postigne svjesnost o
transformaciji. Refleksija igra ključnu ulogu u ovom procesu jer omogućava pogled unazad i pomaže nam
da svoja prijašnja iskustva povežemo s trenutnom realnošću, te da konstruiramo novo značenje. Ideja
osvještavanja4 (engl. conscientization, critical consciousness, consciousness raising) odnosi se na razvoj
svjesnosti pojedinca unutar društva i svaka osoba trebala bi proći kroz taj proces (Freire, 1998). U ovakvoj
pedagoškoj klimi mladi ljudi postaju svjesni vlastite uloge u procesu memorializacije, oslobađaju zatomljene
glasove i podstiču se na korištenje argumenata i činjenica kroz multiperspektivne i dijaloške analize.
Mirovna pedagogija jeste „filozofija i proces koji obuhvataju vještine, kao što su slušanje, refleksija,
rješavanje problema, suradnja i rješavanje sukoba; ovakav proces podrazumijeva osnaživanje ljudi kroz
vještine, stavove i znanja koja im pomažu da kreiraju sigurniji svijet u održivom okruženju“ (Harris & Morrison,
2003:9; cit. prema: Opotow, Gerson, Woodside, 2005). Da bi bilo djelotvorno, mirovno obrazovanje treba
izbjegavati ograničavajući fokus koji romantizira neodrživu i stabilnu viziju mira i umjesto toga pokušati
predstaviti dinamičnu i neodložnu prirodu društvenih tenzija s ciljem preispitivanja društvenih uređenja
4
Engleski termin conscientization je prevod portugalskog termina conscientizaçã , koji je popularizirao brazilski
pedagog, aktivist i teoretičar Paulo Freire u svojoj knjizi “Pedagogija potlačenih” (Pedagogy of the Oppressed, 1970).
43
 4. Stvaranje aktivne kulture sjećanja kroz osnaživanje nastavnika:
Poticanje mladih kroz kritičku pedagogiju i mirovni odgoj -
Larisa Kasumagić-Kafedžić
koji institucionaliziraju nejednakost i nepravdu (Opotow, Gerson i Woodside, 2005). Mirovno obrazovanje
je u svojoj suštini dinamično, interdisciplinarno i multikulturalno i proisteklo je iz rada mnogih uvaženih
pedagoga i aktivista za mir, kao što su John Dewey, Maria Montessori, Paulo Freire, Johan Galtung, Elise i
Kenneth Boulding i mnogi drugi.
Mir podrazumijeva ne samo odsustvo tradicionalnih formi vidljivog nasilja već i pozitivno prisustvo dobrobiti,
društvene pravde, jednakosti spolova, ljudskih prava. Mirovno obrazovanje ne podučava učenike o tome šta
da misle, već kako da kritički razmišljaju, pa se ovakvi principi prepliću s kritičkom pedagogijom; mirovno
obrazovanje nema za cilj reprodukciju znanja, već transformaciju i kao takav proističe iz transformacijskog
učenja, a pristupi koji se koriste u samom podučavanju su holistični i participatorni.
O sličnoj transformaciji govori i Swee-Hin (1997) nazivajući je „kritičkim osnaživanjem“:
„Ako mirovno obrazovanje nije u stanju ili neće da potakne ne samo naše misli već i naša srca i duše
na lično i društveno djelovanje za izgradnju mira, onda će ostati samo kao umrtvljena, i prije svega
„akademska“ vježba, čak i u neformalnom obrazovnom kontekstu (...) Dok se neformalno obrazovanje
često smatra prirodnim staništem za kritičko osnaživanje, institucije za formalno obrazovanje trebale bi isto
tako podsticati učenike na transformaciju.“5 (Swee-Hin, 1997; cit. prema: Clarke-Habibi, 2005)
Sjećanje u pokretu- Pedagoški alat o kulturi sjećanja sa svojom kreativnom vizijom potiče mlade ljude da
otvore mnogobrojna pitanja za propitivanje historije, dominantnih i prevladavajućih narativa o spomenicima
i memorijalnim lokalitetima na zapadnom Balkanu i uloge umjetnosti i umjetnika u procesu memorijalizacije
i suočavanja s prošlošću. Ovakvi alati imaju za cilj da potiču mlade na društveno djelovanje za očuvanje i
5
“If peace education is not able or willing to try to move not just minds but also hearts and spirits into personal and social
action for peacebuilding, it will remain emasculated, a largely “academic” exercise even in the non-formal context…
While the non-formal community sector is often seen as the “natural” site for critical empowerment, the formal education
institutions should also challenge learners towards transformation.” (Swee-Hin, 1997; cit. prema: Clarke-Habibi, 2005)
44
4. Stvaranje aktivne kulture sjećanja kroz osnaživanje nastavnika:
Poticanje mladih kroz kritičku pedagogiju i mirovni odgoj -
Larisa Kasumagić-Kafedžić
izgradnju mira, a uloga nastavnika i edukatora u formalnom i neformalnom odgojno-obrazovnom kontekstu
je ključna u kreiranju sigurnog i empatičnog okruženja koje rezultira „kritičkim osnaživanjem“.
Radioničarski tip pedagoškog rada omogućava edukatorima da potiču mlade na kritičku analizu koristeći
različite interakativne i kooperativne aktivnosti i strategije, kao i video materijale koji odražavaju istinski
participativne strategije jer su mladi učestvovali u procesu osmišljavanja, snimanja, sagledavanja uloge
memorijalizacije, kreiranja i montiranja predstavljenih historijskih narativa. Budući da su materijali dostupni
na različitim jezicima otvara se mogućnost korištenja radionica ili adaptiranja pojedinih aktivnosti i materijala
u različitim predmetnim područjima, čime se podstiče kros-kurikularno povezivanje tema i sadržaja
i prepoznavanje ciljeva interkulturalnog, mirovnog i građanskog odgoja i obrazovanja, a koji zauzimaju
važno mjesto u ciljevima mnogih društveno-humanističkih područja i kurikuluma.
Obrazovne inicijative u Bosni i Hercegovini koje koriste participatorne i holistične pristupe i strategije, a
koje rezultiraju aktivizmom mladih ljudi potaknutih na transformaciju društva i izgradnju mira, za sada još
uvijek „iznose“ posvećeni i osviješteni pojedinci, pedagozi, aktivisti, i nastavnici koji transformiraju svijet
transformirajući sebe i svoje učionice, koji su i sami prošli razvojni put osvještavanja i prepoznali moralnu i
društvenu odgovornost svojih nastavničkih poziva. Odgojno-obrazovne institucije, prvenstveno nastavnički
fakulteti i istraživački instituti, trebaju na sličan način preuzeti ulogu u pokretanju ovakvih inicijativa i
otvaranju pitanja o važnosti i krucijalnoj ulozi obrazovanja u post-konfliktnom društvu. Ukoliko obrazovanje
ne bude utemeljeno na kritičko-pedagoškim i humanističkim principima suočavanje sa prošlošću ostaće
samo odraz u ogledalu društvene stvarnosti fragmentiranosti, podjela i dominantnih političkih diskursa
moći. Ako obrazovanje nije u stanju ili neće da potakne mlade ljude na društveno djelovanje i izgradnju
mira, onda će i „ostati samo kao umrtvljena i prije svega akademska vježba“.
45

5. Preporuke
a) Preporuke za obrazovne institucije
• Promicanje vještina i univerzalnih vrijednosti kroz obrazovni i odgojni proces
• Korištenje kritičke pedagogije za izgradnju mirovnog odgoja
• Uključivanje odgojno-obrazovnih institucija, u pokretanje inicijativa za otvaranje pitanja o važnosti i
krucijalnoj ulozi obrazovanja u post-konfliktnom društvu
• Ostvarivanje bolje strane sa nosiocima obrazovnih politika u Bosni i Hercegovini
• Promicanje ideje za inkorporiranje tema o kulturi sjećanja u nastavne planove i programe
• Korištenje multiperspektivnog pristupa u obradi tema
• Poticanje saradnje između sektora formalnog i neformalnog obrazovanja radi unaprijeđenja
kompetencija edukatora
b) Preporuke za nevladine organizacije izgradnje mira i edukatore/ice koji su angažirani u ovom
sektoru
• Rad na stvaranju aktivne kulture sjećanja kroz osnaživanje nastavnika i odgajatelja za rad sa temama
o spomenicima
• Poticanje saradnje između sektora formalnog i neformalnog obrazovanja radi unaprijeđenja
kompetencija edukatora
• Razmjena iskustava među mladim ljudima kroz zajedničke projekte na temu spomeničke baštine i
kulture sjećanja
• Promicanje novih ideja korištenja spomenika i otvaranje prostora za primjere dobre prakse koja se
implementira kako u formalnom tako i u neformalnom obrazovanju.
c) Za nastavnike/ce i profesore/ice u formalnom sektoru obrazovanja
• Poticanje mladih na kritičko razmišljanje i samostalno formiranje mišljenja o spomenicima i kulturi
sjećanja
46
5. Preporuke
• Poticanje mladih ljudi na društveno djelovanje i izgradnju mira
• Istraživanje lokalne historije kroz spomenike i poticanje mladih ljudi za uključivanje u promicanje
spomeničke baštine u sredinama u kojima žive.
• Poticanje mladih na kreativne oblike izražavanja u istraživanju i prezentaciji spomenika kao što su
dokumentarni filmovi, animacija, itd.
• Kroz različite predstavljene metode interaktivnog rada u pedagoškom alatu mladi ljudi mogu otvarati
mnogobrojna pitanja za propitivanje historije, dominantnih i prevladavajućih narativa o spomenicima
i memorijalnim lokalitetima na zapadnom Balkanu kao i uloge umjetnosti i umjetnika u procesu
memorijalizacije i suočavanja s prošlošću.
d) Preporuke za donatore i pokrovitelje
• Inoviranje pedagoškog alata i inkorporiranje novih ideja i metoda za rad na spomenicima
• Prezentacija pedagoškog alata kroz interaktivnu web platformu na kojoj bi svi zainteresirani mogli
razmjenjivati svoja iskustva i kreativne ideje.
• Prevod materijala na druge jezike.
• Razvoj istog pristupa i za druga, postkonfliktna područja.
• Širenje dobrih praksi i nadgradnja postojećeg pristupa.
47
6. Biografije trenerica,
kordinatora i voditelja
projekta
Bojana Dujković-Blagojević je diplomirala i
magistrirala istoriju na Univerzitetu u Banjoj Luci.
Nastavnica, autorka i urednica dodatnih nastavnih
materijala.
Melisa Forić je historičarka iz Sarajeva, autorica i
koautorica nekoliko udžbenika historije za srednje
i osnovne škole. Članica je udruženja nastavnika
i profesora historije u Bosni i Hercegovini
EUROCLIO-HIP BiH. Zaposlena je u Centru za
balkanske studije pri Akademiji nauka i umjetnosti
Bosne i Hercegovine.
Senada Jusić je historičarka i članica
Udruženja nastavnika i profesora historije u BiH-
EUROCLIO-HIP BiH. Učestvovala je na brojnim
konferencijama i projektima iz oblasti istraživanja
i analize historijske građe, novih nastavnih
metoda podučavanja historije, te u projektima
o zabrani diskriminacije. Zaposlena je u nastavi
osnovnovnog i srednjoškolskog nivoa.
48
7. Zahvaljujemo se
Larisa Kasumagić-Kafedžić je doktorica nauka,
profesorica i višegodišnja aktivistkinja u oblasti
mirovnog odgoja i obrazovanja, filozofije nenasilja
I interkulturalnog odgoja. Trenutno radi na Odsjeku
za anglistiku Filozofskog fakulteta u Sarajevu na
pedagoškoj grupi predmeta nastavničkog smjera.
Michele Parente već 16 godina radi kao socijalni
pedagog i stručnjak za mirovni rad i građansko
rješavanje konflikata. Od 2008. godine obavlja
funkciju menadžera projekta forumZFD u Bosni i
Hercegovini.
Soraja Zagić je magistrirala Ljudska prava i
demokratiju na Univerzitetu u Bolonji/Univerzitet
u Sarajevu. Radi kao projekt koordinatorica u
organizaciji forumZFD u Bosni i Hercegovini.
49
8. Dodaci
Program treninga

Trening za trenere/trenerice
„Sjećanje u pokretu”- Pedagoški alat o kulturi sjećanja

Subota

9:30 – 10:00: Otvaranje treninga/ Predstavljanje projekta, učesnika i plana rada treninga/ Uvod u temu i očekivanja
10:00-11:00: Radionica 1: Start-up aktivnost: Ovo si ti! / Jedinica 1 (prema Priručniku: “Sjećanje u pokretu”)
11:00-11:15: kafe pauza
11:15-12:30: Radionica 2: Šta je spomenik? /Jedinica 2: Aktivnost 1

Program treninga 12: 30-14:00: Pauza za ručak ( zajedno)

14:00-15:00: Šetnja gradom i posjeta lokalnom spomeniku

Obrazac Evaluacije treninga 15:00-15:15: kafe pauza

15:15-16.40: Radionica 3: Jedan spomenik, deset mišljenja /Jedinica 6

Obrazac Evaluacije nakon implementacije alata na terenu 16:40-17:00: Zaključna diskusija na kraju prvog dana i dogovor za drugi dan programa

Nedjelja

9:00-10:15: Radionica 4: Heroji: Priča o otporu. Različite strategije otpora prema nepravdi / Jedinica 7
10:15-10:30: Kafe pauza
10:30-12:00: Radionica 5: Razgovor sa spomenicima. Putovanje kroz katalog MonuMENTI./Jedinica 8
12:00-13:30: Pauza za ručak ( zajedno)
13:30-15:00: Radionica 6: Filmsko iskustvo “Spomenici i trenuci u pokretu/MOnuMENTImotion: analiza i debata./
Jedinica 9
15:00-15:15: Kafe pauza
15:15-16:45: Radionica 7 : Simulacija/Proba. Voljni učesnici će voditi jednu radionicu (ili dio) po izboru učesnika iz
priručnici “ Sjećanje u pokretu”. Diskusija u grupi nakon probe
16: 45-17:30: Evaluacija/monitoring treninga
Upitnik o evaluaciji treninga/ Prezentacija Upitnika o povratnim informacijama učesnika nakon njihovog iskustva
o implementaciji alata na terenu u toku godine. Podjela potvrda o učešću; podjela ped. alata “Sjećanje u pokretu”i
časopisa Balkan Perspectives.

50 51
 Obrazac Evaluacije treninga

Naziv treninga: “Sjećanje u pokretu”- Pedagoški alat o kulturi sjećanje” II - RADIONICE:

Učesnik/Učesnica (opcionalno): Sadržaj i način Bolji od mojih 4 Usklađen 3 Ispod mojih 2 Uopće me nije 1
Datum: izvedbe radionice očekivanja sa mojim očekivanja zadovoljio
Mjesto: 1: „Ovo si ti!“ očekivanjima
bio je

Pred Vama se nalazi upitnik za evaluaciju treninga u kojem ste učestvovali. Molimo Vas da označite ocjenu koja po Sadržaj i način Bolji od mojih 4 Usklađen 3 Ispod mojih 2 Uopće me nisu 1
izvedbe radionice očekivanja (moći sa mojim očekivanja zadovoljili (neće
vama najviše odgovara navedenim tvrdnjama, kako bismo adekvatno procijenili postignuća ovog programa i unaprijedili 2: „Šta je ću ih koristiti u očekivanjima mi biti od koristi
buduće obrazovne aktivnosti. Takodjer Vas molimo da odgovorite na pitanje III-IV. Unaprijed se zahvaljujemo na spomenik“ bio je praktičnom radu) nakon treninga)
iskrenosti i na vremenu koje ćete posvetiti popunjavanju upitnika. Sadržaj i način Bolji od mojih 4 Usklađen 3 Ispod mojih 2 Uopće me nisu 1
izvedbe radionice očekivanja (moći sa mojim očekivanja zadovoljili (neće
3: „Šetnja kroz ću ih koristiti u očekivanjima mi biti od koristi
sjećanje“ bio je praktičnom radu) nakon treninga)
Sadržaj i način Bolji od mojih 4 Usklađen 3 Ispod mojih 2 Uopće me nisu 1
izvedbe radionice očekivanja (moći sa mojim očekivanja zadovoljili (neće
4: „Jedan ću ih koristiti u očekivanjima mi biti od koristi
spomenik, deset praktičnom radu) nakon treninga)
mišljenja“ bio je
Sadržaj i način Bolji od mojih 4 Usklađen 3 Ispod mojih 2 Uopće me nisu 1
izvedbe radionice očekivanja (moći sa mojim očekivanja zadovoljili (neće
5: „Heroji: Priča o ću ih koristiti u očekivanjima mi biti od koristi
otporu“ bio je praktičnom radu) nakon treninga)
I - KVALITET TRENINGA:
Sadržaj i način Bolji od mojih 4 Usklađen 3 Ispod mojih 2 Uopće me nisu 1
Sveukupni Bolji od mojih 4 Usklađen 3 Ispod mojih 2 Uopće me nije 1 izvedbe radionice očekivanja (moći sa mojim očekivanja zadovoljili (neće
sadržaj i način očekivanja sa mojim očekivanja zadovoljio 6: „Razgovor sa ću ih koristiti u očekivanjima mi biti od koristi
rada bio je očekivanjima spomenicima“ praktičnom radu) nakon treninga)
Ocjena praktične Više od 5 4 Najmanje 3 3 Najmanje 1 2 Ništa od 1 bio je
koristi ovog činjenica ili činjenice ili činjenicu ili savjet obrađenog neću Sadržaj i Bolji od mojih 4 Usklađen 3 Ispod mojih 2 Uopće me nisu 1
treninga savjeta ću savjeta ću ću moći iskoristiti iskoristiti u svom način izvedbe očekivanja (moći sa mojim očekivanja zadovoljili (neće
iskoristiti u svom iskoristiti u svom u svom radu daljem radu radionice 7: ću ih koristiti u očekivanjima mi biti od koristi
radu radu „Filmsko iskustvo- praktičnom radu) nakon treninga)
Ocjena pratećeg Bolji od mojih 4 Usklađen 3 Ispod mojih 2 Uopće me nisu 1 Spomenici i
trening materijala očekivanja (moći sa mojim očekivanja zadovoljili (neće trenuci u pokretu /
(prezentacije, ću ih koristiti u očekivanjima mi biti od koristi MOnuMENT
skripte,priručnici) praktičnom radu) nakon treninga) Imotion“ bio je
52 53
 Obrazac Evaluacije nakon implementacije alata na terenu

III - IZVEDBA TRENERA: Formular evaluacije korištenja pedagoškog alata o kulturi sjećanja „Sjećanje u pokretu” nakon implementacije u
Kompetentnost-upućenost u temu Odlično 4 Vrlo dobro 3 Dobro 2 Loše 1 institucijama/organizacijama
Vještine prezentacije-sposobnost Odlično 4 Vrlo dobro 3 Dobro 2 Loše 1
prenošenja znanja Molimo Vas da:
Komunikativnost sa polaznicima- Odlično 4 Vrlo dobro 3 Dobro 2 Loše 1 • Odgovorite na pitanja zaokružujući ponuđeni odgovor.
interaktivnost i sposobnost • Budite otvoreni i kritični. Nas zanima vaš lični stav.
podsticanja participacije • Odgovorite samo na ona pitanja gdje, po vašem mišljenju, imate dovoljno informacija.
polaznika
• Molimo Vas da pošaljete obrazac nakon implementacije pedagoškog alata ili najkasnije do 02. oktobra 2015 godine
Inovativnost-zanimljiv i orginalan Odlično 4 Vrlo dobro 3 Dobro 2 Loše 1 na e mail adresu parente@forumzfd.de
pristup predavanja i temi

Hvala vam na saradnji!

III - Za dalji rad kao trener/trenerica:
a) Koliko i šta konkretno ste naučili u toku treninga? 1. Osnovne informacije
a. Grad i država
b. Institucija/ organizacija
c. Radim sa mladim ljudima uzrasta
b) U kojoj mjeri mislite da će Vam pedagoški alat o kulturi sjećanja “ Sjećanje u pokretu” biti od koristi za Vaš i. Osnovna škola (-15)
rad? Molimo Vas da nevedete na šta konkretno.
ii. Srednja škola (15-18)
iii. Srednja usmjerena škola (15-18)
iv. Studenti (18-23)
v. Drugo (upisati)

IV - Komentari, sugestije za poboljšanje: 2. Pedagoški alat

a. Priručnik
(1 = Uopšte ne; 2 = ne; 3 = U manjoj mjeri; 4 = Da; 5 = Da mnogo)

U kojoj mjeri je priručnik „Sjećanje u pokretu“ bio koristan za rad u nastavi/radionicama?

1 2 3 4 5
Da li smatrate da su metodološka objašnjenja alata „Sjećanje u pokretu“ za izvođenje nastave/radionica bila dovoljno
HVALA! jasna i detaljna?
1 2 3 4 5
54 55
 Koliko su sadržaji alata „Sjećanje u pokreta“ bili prilagođeni uzrastu mladih ljudi sa kojima ste radili? Smatrate li da je audio-vizuelni materijal bio koristan za prezentaciju tema koje su se obrađivale u sa mladima?
1 2 3 4 5 1 2 3 4 5
Da li smatrate da se alat „Sjećanje u prošlosti“ može koristiti tokom nastave u školama odnosno radionica u organizacijama? Vaše mišljenje o video-zapisima „Memory Walk“?
1 2 3 4 5
U kojoj mjeri su sadržaji i metoda alata „Sjećanje u prošlosti“ poticale interes za kulturu sjećanja svih učesnika/ca Vaše mišljenje o animiranom filmu “MOnuMENTImotion”?
nastave/radionica?
1 2 3 4 5 3. Pedagoški alat je pomogao da: (1-5)
U kojoj mjeri su metode rada poticale na aktivno učešće svih učesnika/ca nastave/radionica? (1 = Uopšte ne; 2 = ne; 3 = U manjoj mjeri; 4 = Da; 5 = Da mnogo)
1 2 3 4 5
Da li su sadržaji alata „Sjećanje u pokretu“ dovoljno poticali učesnike/ce na kritičko razmišljanje o spomenicima I kulturi Ohrabri učesnike/ce da imaju svoje mišljenje, i razvijaju mogućnost samostalne kritičke refleksije, postavljanja pitanja,
sjećanja? analize, interpretacije, prosudbe
1 2 3 4 5 1 2 3 4 5
Da li su sadržaji alata „Sjećanje u pokretu“ poticali učesnike/ce na uspostavljanje dijaloga? Razvije radoznalost
1 2 3 4 5 1 2 3 4 5
U kojoj mjeri su sadržaji alata „Sjećanje u pokretu“ poticali učesnike/ce na kritičko razmišljanje o spomenicima kao dijelu Uključi i motivira učesnike/ce
lokalne historije? 1 2 3 4 5
1 2 3 4 5
U kojoj mjeri su sadržaji alata „Sjećanje u pokretu“ poticali učesnike/ce na kritičko razmišljanje o spomenicima kao dijelu 4. Ostala pitanja
regionalne historije? a. Smatrate li da su jedinice predstavljene u pedagoškom alatu:
1 2 3 4 5 Prevelike / Sasvim dovoljne veličine / Premale
U kojoj mjeri su sadržaji alata „Sjećanje u pokretu“ poticali učesnike/ce na kritičko razmišljanje o univerzalnim b. U kojoj mjeri ste jedinice “Sjećanje u pokretu” mogli koristiti sa grupom s kojom radite?
vrijednostima kulture sjećanja? 1 2 3 4 5
1 2 3 4 5
c. Koji elementi alata “Sjećanje u pokretu” bi se mogli poboljšati?
b. DVD sa audio-vizuelnim i izvornim materijalima
(1 = Uopšte ne; 2 = ne; 3 = U manjoj mjeri; 4 = Da; 5 = Da mnogo) d. Da li biste izdvojili neke od jedinica koje smatrate najuspješnijim u vašem radu? Ako da, koji?

Smatrate li da je audio-vizuelni materijal bio prilagođen uzrastu učesnika/ca s kojima ste radili? e. Komentari I druga zapažanja o pedagoškom alatu
1 2 3 4 5
Da li je audio-vizuelni materijal bio jasan i poticao na samostalno zaključivanje učesnika/ca?
1 2 3 4 5 HVALA!
56 57
Copyright @ Forum Ziviler Friedensdienst e.V. (forumZFD)

Urednici:
Melisa Forić, Soraja Zagić, Michele Parente

Fotografije:
forumZFD, osim stranice 28, 31 i 32, autor Amra Hasić

Grafike:
Dragan Knežević

Dizajn i layout:
Studio Lisica

Prevod:
Branislav Blagojević

Sarajevo (BiH), 2015