Sveučilište u Rijeci

TEHNIČKI FAKULTET
Katedra za tehnologiju i organizaciju brodogradnje

OSNIVANJE BRODOGRADILIŠTA “P&C“

SEMINARSKI RAD

Diplomski studij brodogradnje

Kolegij: Osnivanje brodogradilišta

Predmetni nastavnik: Doc. dr. sc. Tin Matulja, dipl. ing

Ime i prezime studenata: Darko Petrović

Ante Crnica

Rijeka, siječanj 2015.

SADRŽAJ
1. UVOD.....................................................................................................3

2. UVJETI ZA IZBOR LOKACIJE BRODOGRADILIŠTA...............4

2.1. Osnovna pravila pri izboru lokacije brodogradilišta..................5

3. IZBOR LOKACIJE BRODOGRADILIŠTA “P&C“........................6

3.1.Izbor lokacije prema uvjetima na tržištu.....................................7
3.1.1.Lokacija sirovine............................................................8
3.1.2.Teren...............................................................................9
3.1.3.Radna snaga...................................................................10
3.1.4.Energija..........................................................................10
3.1.5.Transportne olakšice......................................................11
3.1.6. Struktura poreza............................................................11
3.1.7. Zakoni i propisi.............................................................12
3.1.8. Atmosferske prilike.......................................................12
3.1.9. Postojeća brodogradilišta na Šri Lanci..........................13
3.2. O odabranoj lokaciji...................................................................13

4. TIP, PROIZVODNI PROGRAM I KAPACITET BRODOGRADILIŠTA

“P&C“........................................................................................................14

5. GENERALNI PLAN BRODOGRADILIŠTA “P&C“.......................18

5.1. Prizvodne i neproizvodne površine brodogradilišta “P&C“.......18
5.2. Opći plan brodogradilišta “P&C“...............................................25

6. ZAKLJUČAK........................................................................................26

LITERATURA

1. UVOD

U ovom radu prikazan je postupak osnivanja novog brodogradilišta. U pripremi seminarskog

rada obradit će se izbor najpovoljnije lokacije za izgradnju brodogradilišta “P&C“, s obzirom
na lokaciju sirovina, teren, radnu snagu, transportne olakšice, atmosferske prilike, zakone i
propise, te na tržišne uvjete koji trenutačno vladaju na brodograđevnom tržištu. Nadalje
odrediti će se tip brodogradilišta koji će najbolje izvući sve prednosti navedene lokacije s
obzirom na uvjete koje ona pruža. Odrediti će se proizvodni program i kapacitet brodogradilišta
usporedbom sa sličnim brodogradilištima. Odrediti će se sve proizvodne i neproizvodne

2
površine koje će to brodogradilište imati, te će se opisati sam tok proizvodnog procesa. Nakon
definiranja svih parametara izraditi će se opći plan brodogradilišta.

2. UVJETI ZA IZBOR LOKACIJE BRODOGRADILIŠTA

Jedan od prvih koraka pri osnivanju novog brodogradilišta je izbor njegove lokacije. Izbor
lokacije zajedno sa ostalim čimbenicima od bitnog je značaja za budućnost brodogradilišta te
utječe na rezultate poslovanja. Stoga postoji nekoliko temeljnih pitanja koja se postavljaju
prilikom odabira lokacije.

1.Lokacija sirovina
a) Koja vrsta sirovina postoji na tom lokalitetu?
b) Kakav je obim proizvodnje tih sirovina?
c) Kakva je kvaliteta pojedine vrste sirovina?
d) Kakva je mogućnost kupovine sirovina?

2.Teren
a) Koliko ima slobodnog terena za ekspanziju?
b) Kakve su topografske karakteristike terena?
c) S kojim olakšicama se može ili će se moći računati?

3
 d) Po kojim cijenama i uvjetima se može zemljište kupiti?

3.Radna snaga
a) Koliko ima radne snage na tom području?
b) Kakva je kvaliteta slobodne radne snage?
c) Kakva je struktura slobodne radne snage?

4.Gorivo
a) Koja su goriva raspoloživa za daljni razvoj?
b) Koliki stupanj sigurnosti ima daljnji razvoj?
c) Po kojoj je cijeni gorivo raspoloživo?

5.Transportne olakšice
a) Na koje se olakšice u transportu može računati?
b) Dali je sigurna raspoloživost te energije?
c) U koje svrhe ta energija može biti trošena?

6.Tržište
a) Koje se komercijalno područje snabdjeva s ovog lokaliteta?
b) Koje su karakteristike tog tržišta?

7.Uvjeti života
a) Postoje li u tom kraju udgovarajući uvjeti za naobrazbu, rekreaciju, kupovinu robe
široke potrošnje?
b) Kakav je raspoloživi stambeni prostor?

8.Zakoni i popisi
a) Koji zakoni i propisi mogu imati utjecaj na perspektivu industrije?

2.1. Osnovna pravila pri izboru lokacije brodogradilišta

Pri izboru lokacije brodogradilišta potrebno je voditi računa o sljedećim pravilima:

4
  brodogradilište mora biti na morskoj obali ili na obali velike plovne rijeke,
 obala mora biti pogodna za najjeftiniju gradnju navoza ili dokova i opremnih obala,
 teren mora biti čvrst i otporan kako bi izdržao opterećenje strojeva, dizalica, složenih
limova i pritisak broda pri porinuću,
 konfiguracija tla mora biti takva da na iskopima i nasipima nisu potrebni veliki radovi,
 akvatorij brodogradilišta mora biti dovoljno dubok za porinuće i privez brodova, ali ne
predubok jer to poskupljuje investiciju,
 poželjno je da brodogradilište bude smješteno pokraj željezničke pruge kako bi se
materijal mogao dovoziti željeznicom preko industrijskog kolosijeka,
 blizina grada i industrijski razvijena zaleđina omogućuje kvalitetu kadrova različitih
profila.

3. IZBOR LOKACIJE BRODOGRADILIŠTA P&C

S obzirom na navedene uvjete i pravila pri izboru lokacije u prethodnom poglavlju, izabrana
lokacija brodogradilišta “P&C“ nalazi se prema Slici 3.1 na otočnoj državi Šri lanci u Južnoj
Aziji, jugoistočno od Indijskog poluotoka nedaleko od grada Puttalam na zapadnoj strani otoka.
Spada pod Sjevero – zapadnu provinciju koja broji 2 400 000 stanovnika.

Slika 3.1 Lokacija brodogradilišta

Ukupna raspoloživa površina brodogradilišta iznosi 230 000 m² (Slika 3.2), te će biti više nego
dovoljna za osnivanje novog brodogradilišta. Ukoliko potrebe proizvodnje budu zahtijevala
širenje brodogradilišta to ne bi trebalo naići na neke zapreke s obzirom da se pretežito radi o
5
poljoprivrednim zemljištima koja bi se mogla jeftino kupiti, te nisu potrebna dodatna ulaganja
u rušenje i preinaku postojećeg prostora.

Slika 3.2 Raspoloživa površina brodogradilišta

3.1. Izbor lokacije prema uvjetima na tržištu

Tržište potražnje za novim brodovima kao i ostala tržišta bilježi svoje uspone i padove ovisno o
gospodarskoj situaciji u svijetu. Za tržište gradnje brodova obično se kaže da nakon pet godina
konjukture sljedi pet godina recesije. Pametna brodogradilišta s jakom upravljačkom i
organizacijskom strukturom u razdoblju konjukture ugovaraju nove brodove, dok ih u
razdoblju recesije grade. Ovom filozofijom će se voditi i brodogradilište P&C.

Na Slici 3.1.1 vidi se kako su se kreću isporuke brodova od 1996. godine do projicirane 2015.
godine na temelju narudžbi brodova. Flota brodova tijekom godina konstantno raste, ali od
2010. godine kad je zabilježen najveći rast, tj. isporuke brodova od 9%, sljedi polagani pad
narudžbi brodova kakav se očekuje i u 2015. godini. Ovaj negativni trend može biti označen
kao razdoblje konjukture tj. ekonomskog usporavanja i svakako nije ništa dobro za osnivanje
novog brodogradilišta. Ali u vjeri skorog gospodarskog oporavka tržišta novogradnji smatra se
da će se ovaj negativni niz prekinuti tj. da će potražnja za brodovima rasti. Iz ovog, ali mnogo
drugih razloga brodogradilište “P&C“ neće biti orjentirano samo na gradnju novih brodova,
nego i za remont i preinake postojećih, sve u svrhu prebacivanja radnih kapaciteta kada knjiga
narudžbi ne bude zahtijevala čitavi radni sektor.

6
 Slika 3.1.1 Kretanje narudžbi brodova kroz godine

Što se tiče isporuke različitih vrsta brodova na Slici 3.1.2 je vidljiv pad investicija u nove
brodove, a najviše se grade kontenjerski brodovi, brodovi za prijevoz rasutog terete, tankeri,
brodovi za prijevoz ukapljenog plina kao i offshore objekti. Sukladno tome more se voditi
računa o izboru proizvodnog programa brodogradilišta “P&C“.

Slika 3.1.2 Kretanje vrste naručenih brodova kroz godine

Stoga se može zaključiti da unatoč ne baš sjajnoj situaciji na tržištu novogradnji kao i veliki
primat u brodogradnji Daleko istočnih zemalja, postoji prilika za novo brodogradilište P&A da
uz jaku organizacijsku i upravljačku strukturu, kao i svojom lokacijom, cijenama energenata i
sirovina, cijenu i strukturu radne snage bude konkurentno na svjetskom brodograđevnom
tržištu.

7
3.1.1. Lokacija sirovine

U gospodarstvu Šri Lanke tradicionalno je najznačajniju ulogu imala plantažna poljoprivreda.

Nakon liberalizacije i privatizacije gospodarstva u protekla dva desetljeća u prvi plan je izbila
tekstilna industrija i proizvodnja hrane, kao i snažni uslužni sektor (financije,
telekomunikacije). Šri Lanka je bogata industrijskim rudama u koje spadaju: kalcit, dolomit,
grafit, kaolin, vapnenac, fosfat, kvarc, a nema izvore metalnih ruda i nafte. Poznata je po
svojim nalazištima dragog kamenja.

Šri Lanka nije bogata u nalazištima željeza, ali neki od čeličnih proizvoda potrebnih za
građevnu djelatnost se proizvode u:

 „Ceylon Steel Corporation Limited“ i

 „Melbourne Metal (pvt) Limited“.

Sve ostale firme čine dobavljači i davatelji usluga za čelične proizvode. Postoji i nekoliko
poduzeća za proizvodnju proizvoda od nehrđajućeg čelika i aluminija. Položaj čeličana je
prikazan na Slici 3.1.1.1.

Slika 3.1.1.1 Položaj čeličana u Šri Lanci

Ostale potrebe za željeznim i čeličnim proizvodima se snabdijevaju uvozom iz Australije,

Belgije, Brazila, Njemačke. Indije, Japana, Rusije i Singapura. Što se tiče ostalih sirovina tu su
prirodni plin, titan . Na temelju ovog može se zaključiti da su sirovine potrebne za rad
brodogradilišta “P&C“ dostupne unutar granica Šri Lanke, što smanjuje uvoz i povećava
konkurentnost brodogradilišta.
8
3.1.2. Teren

Puttalam je grad smještena u blizini zapadne obale Šri Lanke . Ima površinu od 3.072 km 2, te
se nalazi u sjeverozapadnoj provinciji Šri Lanki.

Naš odabrani teren nalazi se blizu grada Puntalama, ima slobodnog terena za ekspanziju. Teren
je ravan, nema nikakvih većih uzvišenja koja bi poskupila cijenu gradnje brodogradilišta.
Cijene zemljišta u blizini Puttalama kreću se od 3 – 6 $/m², što je čini izrazito povoljnom.

3.1.3. Radna snaga

Šri Lanka spada u jedne od najobrazovaniji nacija na svijetu s postotkom obrazovanih od

92,5%. Postotak mladih koji su obrazovani kreće se oko 98%, računalno obrazovanih oko 35%,
a osnovnu školu ima završeno oko 99% stanovništva. Šri Lanka ima aproksimativno 9675
državnih škola, 817 privatnih škola te 15 javnih sveučilišta. Postoje fakulteti brodograđevne,
strojarske i elektrotehničke struke.

U blizini brodogradilišta “P&C“ je grad Puttalam s oko 46 000 stanovnika. Cijena radne snage
je prilično jeftina kao što je i prikazano na Slici 3.1.3.1, što će smanjiti troškove radne snage
brodogradilišta “P&C“ i učiniti ga konkurentnim.

ijj

9
 Slika 3.1.3.1 Cijena radne snage u Šri Lanci i usporedba s drugim zemljama

3.1.4. Energija

Financiranjem od strane vlada Šri Lanke i Japana izgrađen je terminal za primanje prirodnog
plina u gradu Kerawalapitiya nedaleko od Puttalama s kapacitetom od milijon tona po godini
što je dovoljno za zadovoljenje domaćih potreba. Isto tako vlada ulaže u izgradnju rafinerije
nafte u gradu Hambantota u Južnoj Provinciji s kapacitetom od 100 000 barela po danu koja će
opskrbljivati ne samo lokalno tržište nego će i izvoziti rafinirane proizvode na ostala tržišta u
Aziji.

Seguwantivu Wind Power Limited indijska tvrtka ulaže US $ 37.000.000 u održavanje 25

vjetroturbina koje proizvode 20 MW s električnom energijom u Puttalam Seguwantivu regiji.

Norocholai Power Station je velika ugljen- elektrana u Norocholai, Puttalam, Šri Lanka.
Izgradnja objekta je započela 11. svibnja 2006. godine, te je puštena u pogon 22. ožujka 2011.
Stvara gotovo 1,7 TWh električne energije godišnje, što je vrlo značajan iznos u odnosu na
ukupne proizvodnje Šri Lanke od 11,5 TWh u 2011. Šri Lanka nema fosilnih goriva. Gorivo se
uvozi . Cijena jedne litre benzina iznosi 1.16$ što je oko šest kuna.

3.1.5. Transportne olakšice

Dobro je razvijen pomorski promet glavne luke Colombo, Trincomalee i Galle, ukupan lučki
promet iznosi 40,9 mil. t (2004). Šri Lanka ima dobro razvijen cestovni (12 000 km cestovne
mreže) i željeznički promet (1450 km željezničke mreže), a željeznica prolazi četiri kilometra
od brodogradilišta “P&C“ što omogućava vrlo efikasan transport sirovina direktno do skladišta.
Dakle, zaključuje se da je kvaliteta transportne mreže zadovoljavajuća, što će pozitivno utjecati
na fleksibilnost, pravovremenost i cijenu nabave potrebnog materijala. Na Slici 3.1.5.1
prikazan je cestovni i željeznićki promet u blizini brodogrradilišta “P&C“.

10
 Slika 3.1.5.1 Promet u blizini brodogradilišta P&C (crno – željeznica, žuto – cesta)

3.1.6. Struktura poreza

Stope poreza jedan su od najvažnijih uvjeta osnivanja poduzeća za pravne i fizičke osobe.
Porezne stope su ključni gospodarski igrač makro – ekonomske regulacije koji uvelike utječe
na gospodarski i društveni razvoj zemlje. Kao i u ostalim zemljama porezni doprinosi ŠriLanke
su najvažniji izvor prihoda. Prema trenutnom poreznom sustavu u Šri Lanci postoji 16 vrsta
poreza, od kojih su najznačajniji porez na dobit (16%), porez na dodanu vrijednost (12%), NBT
porez (2%), porez na dohodak (28). Kako bi pojačali izvoz, a time i gospodarski napredak
zemlje vlada Šri Lanke daje poticaje svojim izvoznicima pogotovo ako se radi o
novootvorenim poduzećima, poduzećima koja rade proizvode velike dodane vrijednostu u
smislu da plaćaju manje stope poreza na dobit.

3.1.7. Zakoni i propisi

Industrija je većinom smještena u Kolambi i okolici, iako država potiče ulaganja u druge
dijelove zemlje. Brodogradilište treba projektirati,izgraditi i eksploatirati u skladu s važećim
zakonima, propisima i poreznom politikom

3.1.8. Atmosferske prilike

Puttalam ima tropsku klimu s kratkim sušnim razdobljem od lipnja do rujna, a drugo sušno
razdoblje od siječnja do ožujka. Mokra sezona je uglavnom od listopada do prosinca.
Temperature su stabilane tijekom cijele godine, s malim varijacijama između njih. Temperature
su ujednačeno visoke tijekom cijele godine 25–30 °C. Prirodna vegetacija u velikoj je mjeri

11
iskrčena tako da šume danas zauzimaju oko 32% površine. Na slici 3.1.8.1 prikazana je
količina padalina i temperature za pojedine mjesece, a na Slici 3.1.8.2 klimatske prilike za grad
Puttalam. Vrlo opasno je razdoblje monsuna koja su najjača u prosincu i siječnju.

Slika 3.1.8.1 Padaline i temperatura tijekom mjeseci u Šri Lanki

Slika 3.1.8.2 Klimatske prilike za grad Puttalam

3.1.9. Postojeća brodogradilišta u Šri Lanci

Jedino brodogradilište koje postoji na Šri Lanci je Colombo Dockyard PLC smješteno u luci
glavnog grada Colombo. Osnovano je 1974. godine i namjenjeno je za gradnju i remont
brodova i offshore objekata. Raspolaže sa četiri suha doka sa maksimalnim kapacitetom od 125
000 DWT. Pozicija brodogradilišta je prikazana na slici 3.1.9.1.

12
 Slika 3.1.9.1 Položaj brodogradilišta Colombo Dockyard PLC

3.2. O odabranoj lokaciji

Kratkom analizom svih parametara bitnih za osnivanje brodogradilišta može se zaključiti da je

odabrana lokacija zadovoljavajuća prema većini kriterija. Teren brodogradilišta omogućuje
gradnju različitih tipova brodova s ograničenjem gaza od 10 metara. Cijena zemljišta je izrazito
jeftina što smanjuje investiciju. Lokacija sirovina je blizu, transportni putevi su dobro razvijeni
što će uvelike smanjiti cijenu investicije u brodogradilište “P&C“. Radna snaga je također vrlo
jeftina jer cijena radnog sata iznosi oko 6 kuna. Što se tiče atmosferskih prilika, one pokazuju
vrlo velike količine padalina u prosincu i siječnju kad se poklapaju i monsunska razdoblja, što
može imati velikog utjecaja na proizvodnju. Blizina velikih gradova omogućiti će dobre uvjete
života za pojedince i obitelji.

4. TIP, PROIZVODNI PROGRAM I KAPACITET BRODOGRADILIŠTA

“P&C“

Tip brodogradilišta “P&C“

Prema karakteristikama navedene lokacije i trenutačnim trendovima na tržištu novogradnji,

ideja je osnovati mješovito brodogradilište koje će obavljati poslove gradnje novih brodova te
poslove popravka i preinake postojećih. Odabir ovakvog tipa brodogradilišta smatra se
najboljim izborom s obzirom na trenutačnu situaciju na tržištu, gdje će se u slučaju naručivanja
13
ne velikog broja novogradnji dio kapaciteta prebaciti na remontne radove. Postojanjem velikih
luka na Šri Lanci s velikim godišnjim prometom, smatra se da posla za remontne radove neće
nedostajati. Kako posla za brodogradilište “P&C“ što se tiče novogradnji nebi nedostajalo, te
kako bi se privukli potecijalni klijenti, temeljni principi poslovanja brodogradilišta “P&C“ biti
će:

 zadovoljenje želja kupaca,

 smanjenje cijene izvršenih poslova uz istovremeno povećanje kvalitete,

 pridržavanje ugovorenih rokova,

 poslovanje unutar nacionalnih i međunarodnih pravila, regulativa i standarda,

 vođenje brige o zaštiti okoliša,

 otvorenost za nove ideje u svrhu neprestanog poboljšavanja,

 otvorena i pouzdana upravljačka struktura.

Proizvodni program brodogradilišta “P&C“

Gradnja novih brodova

U brodogradilištu se planira gradnja svih vrsta brodova (teretni brodovi, brodovi za prijevoz
nafte i naftnih prerađevina, kontenjerski brodovi, brodovi za prijevoz automobila i putnika...)
maksimalne duljine do 250 metara. Planirana je gradnja od 10 brodova godišnje, gdje će ovisno
o povećanim tržišnim zahtjevima biti angažirana dodatna radna snaga, što od kooperanata što
od dodatnih zapošljavanja. Brodogradilište će biti opremljeno sa dva suha doka kapaciteta 92
000 DWT, čije su karakteristike: duljina 250 metara, širina 40 metara i maksimalni gaz od 8
metara. Pokrivati će ih mostne dizalice kapaciteta od 1000 tona.

Popravak i preinaka postojećih brodova

U proizvodnom programu brodogradilišta P&C nuditi će se usluge popravaka i preinake

postojećih brodova, a to će biti: poslovi popravka trupa, strojeva, popelera, električnih
instalacija, cijevi, poslovi čišćenja i bojanja trupa i tankova, postavljanja katodne i anodne
zaštite, radovi pregleda opreme za sidrenje i ostale usluge redovitih pregleda te poslovi preinke
brodova u svrhu mijenjanja njihove službe. U svrhu obavljanja ovih poslova, brodogradilištu će
biti na raspolaganju plutajući doka kapaciteta 92 000 DWT, čije su karakteristike: dužina 230
14
metara, širina 37 metara, te maksimalni gaz od 7,5 metara. Za obavljanje ovih radova koristiti
će se dvije portalne dizalice dizalice kapaciteta od 60 tona.

Kapacitet brodogradilišta

Kapacitet brodogradilišta je određen na temelju količine čelika koju brodogradilište može

godišnje obraditi. Približna godišnja masa čelika je dobivena na temelju usporedbe s drugim
brodogradilištima koja su približno slična našem brodogradilištu. Ovdje su uzeta tri
brodogradilišta:

 “Damen Shipyard“ u gradu Groichem iz Nizozemske – sjedište međunarodne

brodograđevne grupe brodogradilišta. Ovo brodogradilište nudi usluge gradnje svih
vrsta brodova i offshore objekata, kao i remont navedenih.
 “Besiktas Shiyard“ iz Turske – jedno od vodećih brodograđevnih kompanije iz Turske.
Brodogradilište je namjenjeno za gradnju novogradnji kao i za remont brodova.
 “3. Maj“ brodogradilište iz Hrvatske – treće najveće brodogradilište u Hrvatskoj.
Proizvodni program ovog brodogradilišta čini gradnja novih brodova kao što su tankeri,
kontenjerski brodovi, brodovi za prijevoz rasutog tereta, teretni linijski brodovi, ali i
ostali specijalizirani brodovi.

U Tablici 4.1 su izneseni izručeni brodovi u 2013. godini za svako od navedenih

brodogradilišta, kao i ukupna masa čelika koja se obradilia u brodogradilištima za navedenu
godinu. Proračun mase čelika je dobiven empirijskim postupkom kako sljedi:

Q 0m  k v1  C (1)

k v1  k v  0,75 (2)

k v  L PP  B  H (3)

gdje je:

Lpp – duljina broda između okomica,

B – širina broda,

H – visina broda,

C – 0,9.....1,1 t/m³

15
 Tablica 4.1 Ukupna godišnja obrada čelika za navedena brodogradilišta

Proračun mase čelika

Proizvodni
program Tip Broda Brodova/g Lpp, m B, m H, m kv kv1 Q, t
Tanker 2 104,52 17 9,5 33759,96 25319,97 25319,97
Kontenjerski brod 3 140,64 21,8 9,5 87379,63 65534,72 65534,72
Damen Teretni brod -
(2013) višenamjenski 7 115,7 15,2 8,8 108332,2 81249,17 81249,17
Ukupna obrada
čelika / god 172103,9
Tanker 4 99,9 18,6 10,6 78785,14 59088,85 59088,85
Besiktas Remorker 2 30 12 5,36 3859,2 2894,4 2894,4
(2013) Brod za ukapljeni plin 2 140 17 11 52360 39270 39270
Ukupna obrada
čelika / god 101253,3
Brod za prijevoz
asfalta 3 134,6 23 11 102161,4 76621,05 76621,05
Teglenica za prijevoz
3. Maj (2013) nafte i asfalta 12 59,5 16 4,6 52550,4 39412,8 39412,8
Ukupna obrada
čelika / god 116033,9
Na temelju dobivenih rezultata možemo otprilike reći da će godišnji kapacitet brodogradilišta
P&C iznositi oko 150 000 tona što ispada kao neka srednja vrijednost za sva tri brodogradilišta.
Kako su ovo približne vrijednosti dobivene empirijskom metodom te kako se odnose samo na
jednu godinu ( za druge godine su možda brodogradilišta imala više ili manje isporuka, a
sukladno s tim više i manje tona obrađenog čelika), možemo reći da je ovo neka okvirrna
vrijednost. Tok materijala biti će horizontalni, “U“ tipa. Na Slici 4.1, prikazana je analiza toka
obrađenog čelika u periodu od jedne godine.

16
 Slika 4.1 Analiza toka materijala

5. GENERALNI PLAN BRODOGRADILIŠTA “P&C“

5.1. Proizvodne i neproizvodne površine

Cjelokupna površina brodogradilišta P&C prostire se na otprilike 250 000 m² što će biti
dovoljno za ostvarivanje cjelokupne proizvodnje. Veličine proizvodnih površina u koje spadaju
radionica za predobradu, rezanje i oblikovanje limova i profila, radionica predmontaže,
radionica montaže, radionica za bojanje gotovih sekcija te opremne radionice su određene
usporedbom sa brodogradilištem “Besiktas Shipyard“ iz Turske.

17
Površina glavnog skladište materijala je određena pomoću sljedećeg izraza:

(4)

gdje je:

- A1 površina glavnog skladišta čelika, m2

- Q0 je ugrađena masa čelika godišnje, t

- f1 je specifična potrebna površina. Ovisi o načinu slaganja materijala za 1 tonu čelika.

Iznosi 1,0 – 1,25 t/m²,

- t je vrijeme trajanja uskladištenja zaliha materijala u tjednima,

- KM je koeficijent iskorištenja materijala. Iznosi 1,09 – 1,14.

Dobivena vrijednost potrebne površine glavnog skladišta iznosi:

A1  25380m 2

Procjena potrebne predmontažne površine dobivena je sljedećim izrazom:

(5)

gdje je:

- A3 površina predmontaže, m2

- f3 koeficijent opterećenja površine predmontaže, t/m2. Obično se određuje dijagramima

proizašlim iz analize postojećih brodogradilišta. Ovdje je uzeto f 3 = 5,5.

Dobivena vrijednost površine predmontaže iznosi:

A3  27300m 2

U Tablici 5.1 su prikazane proizvodne i neproizvodne površine u brodogradilištu “P&C“ i

njihove dimenzije dobivene usporedbom s brodogradilištem “Besiktas Shipyard“ iz Turske.

Tablica 5.1.1 Proizvodne i neproizvodne površine u brodogradilištu P&C

18
 Naziv površine Dužina, m Širina, m Površina, m2
1 Skladište materijala 200 100 20 000
2 Radionica za predobradu, rezanje i oblikovanje limova i
profila 100 70 7 000
3 Radionica za izradu panela s prostorom za malu predmontažu 100 100 10 000
4 Predmontaža i osnovno opremanje 150 100 15 000
5 Radionica za zrnčenje i bojanje gotovih sekcija 80 50 4 000
6 Površina za odlaganje/ukrupnjivanje gotovih sekcija 200 150 30 000
7 Opremna radionica 1(cjevarska radionica) 40 40 1 600
7 Opremna radionica 2 (limarska radionica) 40 40 1 600
7a Opremna radionica pri opremnoj luci (elektro radionica) 40 40 1 600
7a Opremna radionica pri opremnoj luci (bravarska radionica) 40 40 1 600
8 Ostale opremne radionice (mehaničarska, cjevarska, stolarska,
radionica za bojanje, izolaterska i staklarska radionica) 137 25 3425
9 Suhi dok 250 40 10 000
10 Plutajući dok 230 37 8 510
11 Upravna zgrada i projektni ured 110 45 5 000
12 Menza i škola zavarivanja 50 50 2 500
13 Opremna obala 500 - -
Ukupno (osim plutajućeg doka) 113 325

U nastavku su opisane sve površine navedene u Tablici 5.1, tj. sam tok kretanja materijala.
Raspored navedenih površina je prikazana u općem planu brodogradilišta “P&C“ na kraju
ovog poglavlja.

Skladište materijala

Ovaj prostor služi za skladištenje svih proizvodnih sirovina (limovi, profili, cijevi i sl.).
Čelični metarijal se doprema na prostor skladišta željezničkim ili cestovnim transportom.
Tijekom iskrcaja vrši se kontrola ulaznog materijala prema specifikaciji. Transport sirovina
izvana i unutar skladišta se vrši viljuškarima i mostnom dizalicom nosivosti 10 tona, a
pozicija skladištenja je unaprijed definirana. Limovi i profili zatim odlaze u radionicu za
predobradu valjčanim stazama. Na Slici 5.1.1 je prikazano jedno takvo skladište.

19
 Slika 5.1.1 Skladište materijala

Radionica za predobradu, rezanje i oblikovanje limova i profila

Na limovima i profilima pristiglim iz skladišta vrši se predobrada na stanicama za ravnanje,

pjeskarenje i temeljno bojanje. Najprije se limovi deformirani u transportu ravnaju s nekoliko
prolaza kroz ravnalice. Kontrola je vizualna, a obilježavanje limova se vrši prije ulaza u ovaj
proces utiskivanjem oznake u lim. Potom se pristupa abrazivnom čišćenju limova i profila
kako bi se uklonile sve nečistoće i okujine, a jedno takvo postrojenje je prikazano na Slici 5.2.
Abrazivno čišćenje se može vršiti s pjeskom, čeličnim kuglicama ili vodom pod visokim
tlakom. Zatim slijedi nanošenje temeljnog radioničkog premaza protiv korozije, a
upuhivanjem toplog zraka se skraćuje vrijeme sušenja. Time je završen postupak predobrade
te se limovi i profili valjčanim stazama odlaze na prostor za obradu i oblikovanje.

Slika 5.1.2 Postrojenje za čišćenje limova i profila

Na prostoru za obradu i oblikovanje limova i profila smješteni su strojevi za rezanje i preše za

oblikovanje limova i profila kao što je prikazano na Slici 5.3 i Slici 5.4. Za rezanje limova

20
upotrebljavaju se numerički upravljani strojevi kojima se ostvaruje minimalni škart, a rezanje
profila se odvija na automatiziranoj liniji za rezanje profila. Za manipulaciju materijalom
prilikom ovih operacija upotrebljavaju se 3 mostne dizalice nosivosti 10 tona te 2
poluportalne dizalice nosivosti 3 tone.

Slika 5.1.3 Numerički upravljani stroj za rezanje

Nakon rezanja vrši se savijanje na limovima i profilima na kojima je to potrebno izvršiti.

Savijanje se izvodi hidrauličkim prešama uz pomoć odgovarajućih šablona. Nakon dovršetka
ovog postupka materijal se viljuškarima ili transporterima odvozi u radionicu za izradu
panela.

Slika 5.1.4 Hidraulička preša za savijanje limova

Radionica za izradu panela s prostorom za malu predmontažu

21
Na panel linijama spajaju se limovi poluatomatom se jedne strane, okreću se te se ponovno
spajaju s druge strane. Zatim se trasiraju položaji ukrepljenja, njihova orijentiranost, dovodu
se ukrepljenja u položaj za zavarivanje te se obostrano zavaruju. Proces je prikazan na Slici
5.5.

Slika 5.1.5 Zavarivanje limova pod praškom (lijevo) i zavarivanje ukrepa (desno)

Na linijama male predmontaže izrađuju se sklopovi koji će zajedno sa panelima činiti

kompletirane panele. Radionica za izradu panela s prostorom za malu predmontažu je
opremljena dvjema mostnim dizalizama nosivosti 10 tona. Nakon dovršetka radova u ovoj
radionici, nastale 2D sekcije transporterima odlaze u radionicu za predmontažu i osnovno
opremanje.

Predmontaža i osnovno opremanje

Ovdje se 2D sekcije pristigle s panel linije sklapaju u velike 3D sekcije, a također se obavlja i
uranjeno opremanje. U ovoj fazi teži se ugradnja što više pripadajuće opreme, u svrhu
povećanja proizvodnosti, tj. smanjenja vremena isporuke broda. U svrhu manipulacije
sekcijama, u halu je postavljena jedna mostna dizalica nosivosti 300 tona. Nakon završetka
radova 3D sekcije se dizalicom postavljaju na transportere s kojim se sekcije dovode do
radionice za zrnčenje i bojanje gotovih sekcija.

Radionica za zrnčenje i bojanje gotovih sekcija

22
U ovoj hali završava izrada sekija. Sekcije se polažu na potklade te se zatim tlače kako bi se
ispitala nepropusnost zavara na rubnim dijelovima sekcija. Nakon toga se ponovno pristupa
obradi površine abrazivima kako bi se dobila tržena glatkoća limova, a zatim se pristupa
premazivanju zavara i cijele sekcije. Nanošenje premaza odvija se u nekoliko faza: prvi
premaz, sušenje, drugi premaz, sušenje boje te kontrola debljine premaza. Teži se
automatiziranom premazivanju, ali ono je još uvijek ograničeno samo na ravne limove. Nakon
završetka svih operacija sekcija je spremna da se transporterima prebaci na površinu za
odlaganje/ukrupnjivanje gotovih sekcija.

Površina za odlaganje/ukrupnjivanje gotovih sekcija

Na ovom prostoru se vrši završno ukrupnjivanje 3D sekcija i preostalo opremanje iz obližnjih

radionica. Nakon završetka opremanja, ova se površina koristi i za odlaganje tih sekcija do
montaže u suhom doku. To omogućuje velika mostna dizalica nosivosti 500 tona i portalna
dizalica koja služi za dopremanje opreme iz okolnih radionica. Gotove sekcije se zatim
odvode transporterima na površinu za odlaganje gotovih sekcija gdje čekaju ugradnju na
navoz.

Opremne radionice

Opremne radionice mogu se podijeliti na cijevarske, bravarske, limarske, mehaničarske,

radionice elektro opreme i ostale. Smještaj ovih radionica u brodogradilištu je takav da postoji
što manja udaljenost od radionice za predmontažu (uranjeno opremanje), opremne obale
(završno opremanje) i plutajućeg doka (remont).

Suhi dok

U suhom doku odvija se montaža sekcija. Dimenzije suhog doka su 250 x 40 m s

maksimalnim gazom od 8 metara. Suhi dok pokriva mostna dizalica nosivosti 1000 tona .
Poželjno je da sekcije na navozu budu što većih dimenzija i da su što više opremljene kako bi
se skratilo ukupno vrijeme montaže trupa.

Plutajući dok

23
U plutajućem doku izvoditi će se remontni radovi popravka trupa, strojeva, popelera,
električnih instalacija, cijevi, poslovi čišćenja i bojanja trupa i tankova, postavljanja katodne i
anodne zaštite, remontni radovi opreme za sidrenje, poslovi preinke brodova u svrhu
mijenjanja njihove službe kao i svi potrebni pregledi. Plutajući dok je dimenzija 230 x 37 m,
maksimalnog gaza od 7,5 metara. Obavljanje radovima u suhom doku obavljati će se dvijema
portalnim dizalicama nosivosti 60 tona.

Opremna obala

Osnovna duljina opremne obale iznosi 500 metara. Opremne radionice nalaze se u
neposrednoj blizini opremne obale te su povezane dvjema portalnim dizalicama nosivosti 150
tona.

5. 2. Opći plan brodogradilišta “P&C“

24
6. ZAKLJUČAK
25
U radu su analizirani najbitniji parametri za osnivanje novog brodogradilišta. Mješovito
brodogradilišt “P&C“ smješteno je na otočnoj državi Šri Lanci na sjevero – zapadu otoka u
blizini grada Puttalam. Lokacija se pokazala povoljnom s obzirom na većinu uvjeta koje je
novo brodogradilište moralo zadovoljiti. Razlog odabira ovakve vrste brodogradilišta je iz
razloga održavanja poslovne aktivnosti kada brodogradilište ne bude imalo veliki broj
ugovorenih brodova pa će se dio radnih kapaciteta prebaciti na remontne radove kojih s
obzirom na velik pomorski promet u glavni lukama Šri Lanke i oko samog otoka neće
nedostajati. Ukoliko tržište bude zahtijevalo povećani obim posla na remontnim radovima,
brodogradilište će biti spremno za kupnju ili najam još jednog plutajućeg doka S obzirom na
današnje stanje na svjetskom tržištu brodova koje se stalno mijenja, jedan od glavnih i
najvećih ciljeva brodogradilišta “P&C“ biti će prilagoditi se potrebama na tržištu tako da se
stalno teži za unapređenjem kvalitete, uvođenjem novih tehnoloških rješenja za ubrzanje
proizvodnog procesa, uz istovremeno smanjenje cijena finalnih proizvoda te zadovoljenje
želja kupaca, kako bi brodogadilište bilo i ostalo konkurentno.

LITERATURA
26
[1] Matulja T.; Materijali sa predavanja iz kolegija Osnivanje brodogradilišta, 2013./2014.

[2] http://ird.gov.lk/

[3]http://www.bing.com/search?q=shipbuilding+market+overview&FORM=MSSHHP&PC=
MSSH

[4] http://www.fte.org/teacher-resources/lesson-plans/tradelessons/lesson-3-trade-labor-
sweatshops/indicators-of-hourly-labor-costs/

[5] http://en.wikipedia.org/wiki/Sri_Lanka

[6] http://sri-lanka.exportersindia.com/suppliers/mineral-metals/steel.htm

[7] http://www.cdl.lk/

[8] http://www.besiktasshipyard.com/

[9] http://www.damen.com/

[10] http://www.3maj.hr/index.php/hr/uljanik-grupa/treci-maj-bgd/proizvodi/brodovi

27