406578213.

doc
2017. Pripreme za kont. zadaće - zbir 3. raz

42. ELEKTRODINAMIKA

42-11-1. "Mreža"
R1 R2
R4
R3

+ -

Izračunaj pad napona U1 na otporniku R1.

R1=6
R2=18
R3=12
R4=4
U=3,6V
U1=?
// R=12; U1=0,6V

42-11-2. "Mreža" R1
R3
R2

R4

+ -

Izračunaj struju I1 kroz otpornik R1.

R1 = 10 
R2 = 15 
R3 = 6 
R4 = 24 
U = 4,8 V
I1=?
// R = 8 ; I1 = 0,24 A
 2

42-21. "Unutrašnji otpor izvora"

Otpornik je spojen na izvor ems E=4,2V. Koliki je unutrašnji otpor izvora ako se
povećanjem vanjskog otpora za 50% struja u strujnom krugu smanji sa I1=0,28A na
I2=0,2A?
// R1=12; r=3

42-31-1. "Snaga električne struje"

Otpornik otpora R = 7,5  spojen je na izvor ems E = 5,4 V. Koliki je unutrašnji
otpora izvora, ako se na vanjskom otpru oslobađa snaga P = 2,7 W?
// I = 0,6 A; r = 1,5 

42-31-2. "Snaga električne struje"

Na izvor električnog napona spojimo jedamput otpornik R1 = 0,8 , a drugi put
otpornik R2 = 7,2  . Snaga koja se oslobađa na oba otpornika je ista. Koliki je
unutrašnji otpor izvora.
// r= 2,4

42-31-3 "Snaga električne struje"

Otpornik otpora R = 7,5  spojen je na izvor ems E = 5,4 V. Koliki je unutrašnji
otpora izvora, ako se na vanjskom otpru oslobađa snaga P = 2,7 W?
// I = 0,6 A; r = 1,5 

42-31-4. "Snaga električne struje"

Nominalna snaga žarulje je ona snaga koja se razvija na žarulji kada je ona spojena
na napon od 220V. Dvije žarulje nominalne snage P1 = 100 W i P2 = 40 W spojene su
serijski na napon U = 220 V. Kolike je pad napona na svakoj žarulji? (Pretpostaviti da
se otpor žarulje ne mijenja.)
// R1=484; R2=1210; I=0,12987A; U1=62,86V; U2=157,14V

I R1=6 – +

U1=5V
A B

– U2=3V
+ R2=4

42-32. "Pad napona"

Koliki je napon UAB?
// I= –0,2A; UAB = –3,8V
 3

42-33 "Kirchhoff"
Ispiši sve jednadžbe koje I1 R1 – +
slijede iz dva Kirchhoffova
pravila. U1
I3 R3
A B

– U2 R2
+

PLAVA ZBIRKA: 472, 473, 496*, 505, 512, 516, 532-535, 543*, 567, 568, 620 i
621.

AMPEREOVA SILA
43-11-1. "Ampereova sila"
U magnetskom polju na dva tanka vodiča obješen je vodič duljine l = 16 cm i mase
m = 3,2 g. Vodičem teče struja I = 6 A. Kolika je indukcija magnetskog polja, ako je
kut što ga tvore tanki vodiči s vertikalom  = 15°? (g=10m/s2)
// G = 0,32 N; FA = 0,0857 N; B = 0,0893 T

43-11-2. "Ampereova sila"

U magnetskom polju na dva tanka vodiča obješen je vodič duljine l = 16 cm i mase
m = 3,2 g. Vodičem teče struja I = 4 A. Kolika je indukcija magnetskog polja, ako je
kut što ga tvore tanki vodiči s vertikalom  = 30°? (g=10m/s2)
// G = 0,032 N; FA = 0,0185 N; B = 0,02887 T

LORENTZOVA SILA
43-21-1."Lorentzova sila"
Nabijena čestica ubrzana razlikom potencijala U = 2000 V ulijeće u magnetsko polje
indukcije 0.08 T (okomito na njegove silnice). Koliki je polumjer staze po kojoj se
čestica giba, ako je njeno ophodno vrijeme
T = 3·10-5 s?
// q/m=2,8016·106C/kg; v = 102 333 m/s; r = 0,4886 m

43-21-2."Lorentzova sila"
Nabijena čestica ubrzana razlikom potencijala U = 1800 V ulijeće u magnetsko polje
indukcije 0,15 T (okomito na njegove silnice). Koliko je ophodno vrijeme čestice ako
je polumjer staze po kojoj se giba r = 16 cm?
// v = 150 000 m/s; T = 6,698·10–6 s

43-22. "Ciklotron"
Nabijena čestica mase m=8·10-27kg i naboja q=3.2·10-19C ubrzava se u ciklotronu
kojemu je indukcija magnetskog polja B=0.628T, a napon koji ubrzava česticu
U=25000V. Kolika je brzina čestice nakon t=1s?
 4
//

43-23."Spektrograf masa"
Nabijena čestica mase m = 5·10-27 kg i naboja q = 4,8·10-19 C u spektrografu masa
napravi luk polumjera r = 3 cm.. Koliko je indukcija magnetskog polja, ako je jakost
električnog polja E = 1800 N/C?
// B = 0,025 T

PLAVA ZBIRKA: 712-716, 818-825, 832-837, 856-858.

MAGNETKO POLJE STRUJE

43-31-1."Magnetsko polje I"
Kroz dva beskonačna ravna vodiča teku struje I1 = 2 A i
I2 = 3 A (vidi). Kolika je indukcija magnetskog polja u I2
točki T?
0,3m
I1
0,4m T

// B1=–1T; B2=4T; B=3T

43-31-2."Magnetsko polje I"

Kroz dva beskonačna ravna vodiča teku struje I1 = 6 A i
I2 = 3 A (vidi). Kolika je indukcija magnetskog polja u I2
točki T?
0,3m
I1
0,4m T

// B1=–3T; B2 = –4T; B = 5 T

43-32-1. "Magnetsko polje II"

 5
Beskonačni ravni vodič kojim teče struja I1 = 4 A
udaljen je d = 10 cm od središta kružne petlje
polumjera r = 30 cm kojom teče struja I2 = 3 A. Kolika
I1 I2
je indukcija magnetskog polja u središtu petlje ako
struje imaju smjer kao na slici? d 
r

// B1=–2T; B2=6,28T; B=4,28T

43-32-2 "Magnetsko polje II"

Beskonačni ravni vodič kojim teče struja I1 = 2 A
udaljen je d = 20 cm od središta kružne petlje
polumjera r = 30 cm kojom teče struja I2 = 3 A.
Kolika je indukcija magnetskog polja u središtu I1
petlje ako struje imaju smjer kao na slici? I2 

r d
I2

// B1=2T; B2=–6,28T; B=–4,28T

43-32-3. "Magnetsko polje II"

Beskonačni ravni vodič kojim teče struja I1 = 4 A
udaljen je d = 10 cm od središta kružne petlje
polumjera r = 30 cm kojom teče struja I2 = 3 A. Kolika
I1 I2
je indukcija magnetskog polja u središtu petlje ako
struje imaju smjer kao na slici? d 
r

// B1=–2T; B2=6,28T; B = 6,59 T

43-33-1. "Magnetsko polje III"

 6
Kroz dva paralelna vodiča teku struje I1 = I2 = 5 A.
T
Smjer struja je označen na crtežu. Kolika je
indukcija magnetskog polja u točki T? Skiciraj
vektore svih indukcija magnetskog polja. 0,5m 0,5m

I1 0,5m I2
// B1=2T; B2=2T; B=3.464T

43-33-2. "Magnetsko polje III"

Kroz dva paralelna vodiča teku struje I1 = I2 = 6 A. T
Smjer struja je označen na slici. Kolika je indukcija
magnetskog polja u točki T? Skiciraj vektore svih 0,3m 0,4m
indukcija magnetskog polja.
x
I1 0,5m I2
// B1=4T; B2=3T; B=5T

43-41-1. "Sile između vodiča"

Beskonačni ravni vodič kojim teče struja I1 = 3 A udaljen
je d = 10 cm od kvadratnog okvira stranica a = 50 cm kojim
teče struja I2 = 2 A. Smjerovi struja su prikazani na crtežu.
Kolika je rezultantna sila na kvadratni okvir? Na koju
stranu djeluje? I1 d I2

// F1=6N; F2=–1N; F=5N

43-41-2. "Sile između vodiča"

I2
I1
d
 7
Beskonačni ravni vodič kojim teče struja I1 = 3 A udaljen je d = 10 cm od kvadratnog
okvira stranica a = 50 cm kojim teče struja I2 = 2 A. Smjerovi struja su prikazani na
crtežu. Kolika je rezultantna sila na kvadratni okvir? Na koju stranu djeluje?
// F1=3N; F2=2N; F=5N

PLAVA ZBIRKA: 735, 736, 739, 740, 745,748, 751-754, 758, 822, 828, 834, 925,
927, 929, 945, 963, 964.

ELEKTROMAGNETSKA INDUKCIJA
– tok magnetskog polja

– Faradayev zakon elektromagnetske indukcije

– napon induciran zavojnici

– napon induciran u vodiču koji se giba kroz magnetsko polje

44-11-1. "Indukcija"
Zatvorena petlja površine S=120cm2 i otpora R=300 leži okomito (1=0) na
magnetsko polje Kolika je jakost magnetskog polja, ako petljom proteče naboj Q=
25C kad se ona okrene za 750 (oko osi koja leži u ravnini petlje)?
// B=0,843T)

44-11-2. "Indukcija"
Zatvorena petlja površine S=40cm2 i otpora R=20 leži okomito (1=0) na
magnetsko polje jakosti B=0,5T. Koliki naboj proteče tom petljom ako se ona okrene
za 900 (oko osi koja leži u ravnini petlje)?
// Q=100C

44-12. "Transformator"
Na primar transformatora priključen je napon U1=220V, a na sekundaru je priključeno
trošilo snage P2=44W. Kolike su struje primara i sekundara u tom transformatoru, ako
je napon sekundara U2=8V?
// I2=5,5A; I1=0,2A

44-13. "Zavojnica"
Idealna zavojnica je spojena na istosmjerni izvor napona U=60mV. Kolika je
eneregija zavojnice u t=0.2s od uključenja struje, ako struja kroz nju raste
I/t=3A/s? (0=4·10-7 Tm/A)
// I=0,6A; L=20mH; W=0,0036J
 8
44-14. "Indukcija u vodiču"
Ravni vodič duljine l = 10 cm giba se brzinom v = 1 m/s okomito na homogeno
magnetsko polje indukcije B = 0,5 T. Koliki je pri tome induciran napon?
// U=0,05V

44-15. "Iz kvadrata u krug"

Kvadratni okvir opsega O = 1 m nalazi se u homogenom magnetskom polju indukcije
B = 0,5 T. Koliki će napon biti induciran u tom okviru, ako tom okviru damo kružni
oblik tijekom t = 0,25 s?
// a=0,25m; r=0,159m; S1=0,0625m2; S2=0,0796m2;
// 1=0,03125Wb; 2=0,0398Wb; =0,00855Wb; U=0,03415V

44-16. "Promjena magnetskog polja"

Vodljivi okvir površine S = 300 cm2 nalazi se u homogenom magnetskom polju. Otpor
žice od koje je načinjen okvir iznosi R = 5 . Koliki naboj proteče tim okvirom ako
se jakost magnetskog polja pojača za H = 400 A/m?
// B=5,0265·10-4T; =1,508·10-5Wb; Q=3,016C

44-17. "Okret"
Vodljivi okvir površine S = 400 cm2 nalazi se u homogenom magnetskom polju
indukcije B = 0,5 T. Silnice magnetskog polja su okomite na površinu okvira (1 = 0).
Koliki je inducirani napon ako okvir za t = 0,2 s zakrenemo za 60°?
// 1=0,02Wb; 2=0,01Wb; =0,01Wb; U=0,05V

44-18.“Inducirani napon”
Zatvorena petlja površine S = 300 cm2 nalazi se u
B/T
magnetskog polja kome se jakost mijenja u vremenu m
2
kako je to prikazano u B-t dijagramu. Prikaži U-t
1
dijagram.
0 1 2 3 4 5 6 7 8 t/s
-1
-2

– inducirani napon u zavojnici

– induktivitet jednoslojne zavojnice

– energija zavojnice

44-21. "Induktivitet zavojnice I"

 9
Koliki je induktivitet jednoslojne zavojnice od N = 200 namotaja, ako je njena duljina
l = 20 cm, a površina presjeka S = 80 cm2?
(0=4·10-7Tm/A)
// L = 2,001mH

44-22. "Indukcija u zavojnici"

Zavojnicom induktiviteta L = 6 mH teče struja od I = 500 mA. Koliki je inducirani
napon ako se struja jednoliko smanjuje do nule za t = 10-4 s?
// I = –0,5 A; U = 30 V

PLAVA ZBIRKA: 988, 989, 990, 1023-1026, 1030

IZMJENIČNA STRUJA

44-32-1. "Otpornik i kondenzator"

Na izvor izmjeničnog napona kružne frekvencije =2000rad/s serijski su spojeni
otpornik i kondenzator kapaciteta C=1,25F. Koliki je napon izvora, ako je UR=24V,
a struja I=0,08A?
// RC=400; R=300; Z=500; U=40V

44-32-2. "Otpornik i kondenzator"

Na izvor izmjeničnog napona kružne frekvencije =2500rad/s serijski su spojeni
otpornik i kondenzator kapaciteta. Koliki su otpor R i kapacitet C ako je razlika faza
 -/6 a impedancija kruga je Z=320?
// RC=160; R=277 C=2,5F

44-33-1. "Otpornik i kondenzator II"

Na izvor izmjeničnog napona U = 200 V spojeni su otpornik i kondenzator. Koliki je
otpr otpornika R ako je pri frekvenciji 1 = 200 rad/s struja I1 = 0,5 A, a pri frekvenciji
2 = 400 rad/s razlika faza između napona i struje iznosi   0,6rad?
// Z1=400; RC=0,00365; 1/RC=273,6; C=310F; R=11,8

44-34. "Zavojnica"
Kada idealnu zavojnicu spojimo na izvor istosmjerne struje kroz nju raste struja
I/t = 4 A/s. Ako je u trenutku t = 0,5 s od uključenja struje energija zavojnice
W = 0,12 J, koliki je napon izvora,?
// I=2A; L=0,06H; U=0,24V

44-35. "Otpornik i zavojnica"

 10
Na izvor izmjeničnog napona kružne frekvencije =600rad/s serijski su spojeni
otpornik i idealna zavojnica induktiviteta L=0,5H. Koliki je napon izvora, ako je
UR=80V, a struja I=0,2A?
// R=400; RL=300; Z=500; U=100V

44-36. "Zavojnica i kondenzator"

Na izvor izmjeničnog napona U = 24 V i kružne frekvencije  = 500 rad/s serijski su
spojeni idealna zavojnica i kondenzator kapaciteta C = 20 F. Koliki je induktivitet
zavojnice ako je pad napona na kondenzatoru UC = 30 V?
// RC=100; I=0,3A; Z=80; RL=180; L=0,36H

44-41. "Serijska rezonancija"

U serijskom spoju otpornika, kondenzatora i zavojnice pri kružnoj frekvenciji
 = 500 rad/s nastupaju ove vrijednosti: UC = 64 V i I = 0,2 A? Koliki je induktivitet
zavojnice ako serijska rezonancija nastupa pri =2000rad/s?
// RC=320; C=6,25F; L=0,04H

44-42. "Titrajni krug"

U titrajnom krugu frekvencije f = 2 MHz spojeni su zavojnica i kondenzator
kapaciteta C = 30 pF. Energija titrajnog kruga iznosi W=1,5·10-7J.
a) Koliki je maksimalni napon između ploča kondenzatora?
b) Kolika je maksimalna struja kroz zavojnicu?
a/ U=100V
b/ L=0,211mH; I=0,0387A

44-51-1. "Metoda kompleksnih brojeva"

U krugu izmjenične struje zadane su
slijedeće vrijednosti: C

L
R

U,

R=75 Z1 = –100i 
RL=56 Z2 = 75 
C=1,25F Z3 = 56i 
U=26V Z12 = (48–36i)  44-51-2. "Metoda kompleksnih brojeva"
=8000rad/ Z = (48+20i) 
Izračunaj: |Z| = 52 
Z=? I = 0,5A
I=? tg = 0,4166
=?  = 0,3948 rad
 = 22° 37´
 11
U krugu izmjenične struje zadane su
slijedeće vrijednosti: L
C

U,
RL = 100  Z1 = 100i 
R= 75  Z2 = 75 
C = 4 F Z3 = –50i 
 = 5000 rad/s Z12 = (48+36i) 
U = 40V Z = (48–14i) 
44-61-1. "Snaga izmjenične struje"
Izračunaj:     U krugu izmjenične struje s otpornikom i
Z=? I = 0,8 A
I=? zavojnicom RL = 600 teče struja I = 0,5 A.
tg = –0,2917 Koliki je napon izvora, ako je djelatna snaga
=?  = –0,2838rad Pd = 200 W?
= –16°15´ // R = 800 ; Z = 1000 ; U = 500 V

44-61-2. "Snaga izmjenične struje"

U krugu izmjenične struje s otpornikom i kondenzatorom RC=300teče struja
I=0,4A. Koliki je napon izvora, ako je djelatna snaga Pd=64W?
// R=400; Z=500; U=200V

44-61-3. "Snaga izmjenične struje"

U krugu izmjeničnog napona U=100V serijski su spojeni otpornik i idealna zavojnica
induktivnog otpora RL=150 Koliki je otpor otpornika, ako je jalova snaga
Pj=24VAR?
// I=0,4A; Z=250; R=200;

44-61-4. "Snaga izmjenične struje"

U krugu izmjenične struje u kojem su serijski spojeni otpornik, zavojnica
otpora RL= 400 i kondenzator otpora RC = 700 teče struja I = 0,5 A. Koliki je
napon izvora, ako je djelatna snaga Pd = 100 W?
// R = 400 ; Z = 500 ; U = 250 V

44-61-5. "Snaga izmjenične struje"

U krugu izmjenične struje u kojem su serijski spojeni otpornik, zavojnica i
kondenzator otpora RC = 700 teče struja I = 0,2 A. Fazni pomak je  = /3, a
djelatna snaga Pd = 10 W. Koliki je napon izvora?
// R = 400 ; Z = 500 ; U = 250 V
 12

44-61-6. "Snaga izmjenične struje"

U krugu izmjenične struje u kojem su serijski spojeni otpornik, zavojnica i
kondenzator otpora RC = 600 teče struja I = 0,2 A. Fazni pomak je  = /3, a
djelatna snaga Pd = 20 W. Koliki je pad napona na zavojnici?
// R = 500 ; Z = 1000 ; RL–RC=866 RL=266; UL = 53,2 V

PLAVA ZBIRKA: 1055, 1070, 1071, 1088 i 1095.

KOSI HITAC

51-11-1. “Kosi hitac”

Domet kosog hica je D=24m. Kolikom brzinom v0 je izbačeno tijelo, ako je ono u
trenutku t=2s imalo položaj x=16m? (g=10m/s2)
// v0 = 17 m/s

51-11-2. “Kosi hitac”

Tijelo u trenutku t=1s ima položaj x=24m i y=5m. Kolika je početna brzina v0
kojom je izbačeno tijelo? (g=10m/s2 )
// v0 = 26 m/s

51-11-3. “Kosi hitac”

Domet kosog hica je D = 134,4 m, a trajanje leta tD = 2,8 s. U kojem je položaju (x=?,
y=?) je bilo tijelo u t=2s? (g = 10 m/s2)
// x = 96 m; y = 8 m

STATIKA KRUTOG TIJELA

52-11. "Greda I"

Na gredu mase m = 72 kg djeluju sile F1 i F2 kao F1
na slici. Kolika je duljina grede l ako je a F2 b
a = 3,5 m, b = 1 m, a F2 = 160 N? (g=10m/s2)
// l = 9 m

F2
b
52-12. "Greda II" a

F1
G
 13
Na gredu duljine l = 6 m djeluju sile F1 i sila F2
kao na slici. Kolika je masa grede ako a = 1 m,
b = 2 m i F1 = 240 N? (g=10m/s2)

52-13. "Akrobat"
Željezna greda mase m0 = 320 kg i duljine l = 6 m postavljena je na terasu tako da
"strši" preko ruba terase a = 2,5 m. Koliko se akrobat mase m = 80 kg može udaljiti od
ruba terase a da se greda ne prevrne?
// r = 2 m

52-14. "Poluga"
Pomoću željezne tračnice mase m0 = 30 kg i duljine l = 4 m dijete podiže jednu stranu
automobila mase m1 = 1200 kg, tako da je a =0,4 m. Koliku najmanju masu m2 mora
mati dijete koje svojom težinom želi na taj način podignuti automobil?
// m2=40kg

52-15. "Klackalica"
Dvoje djece masa m1 = 30 kg i m2 = 48 kg klackaju se na klackalici mase m0=16kg.
Duljina klackalice je l = 2,5 m. Na kojoj udaljenosti od lakšeg djeteta mora biti
potporanj da bi oni bili u ravnoteži?
// r1 = 1,489 m

52-16. "Lojtre"
Ljestve duljine l = 3,7 m i mase m = 14 kg naslonjene su na zid (d = 1,2 m).
Trenje između zida i ljestava zanemariti.
a) Kolikom silom ljestve pritišću na zid?
b) Koliki (najmanji) mora biti faktor trenja između poda i ljestava da one ne skliznu?
a// F = 24 N;
b//  = 24/140 = 0,1714)

52-17. "Cigla I"

c
Kolikom silom treba djelovati na ciglu mase m = 5 kg
(a = 25 cm; b = 12,5 cm; c = 8 cm) da se ona prevrne? Sila F
djeluje na visini h = 20 cm. h
C
// F=10N
G

52-18. "Cigla II"

Cigla s dimenzijama a = 25 cm; b = 12,5 cm; c = 8 cm ima c
gustoću =2000kg/m3. F
a) Kolikom silom treba djelovati na vrh cigle da se ona prevrne?
C
h

G
 14
b) Ovisi li sila F o visini cigle a?
a// V = 2,510–3 m3; m = 5 kg; G = 50 N; F = 8 N
b// Ne ovisi

52-19. "Valjak"
F
Kolikom silom F treba pogurati valjak mase m = 0,582 kg i
polumjera R = 4,95 cm, da bi on savladao prepreku visine F
h = 1,8 cm?
G
// F = 2,75 N

y/cm
52-31-1. "Centar masa"
Izračunaj položaj centra masa tijela sa slike 4

-4 -2 -1 0 1 2 4
x/cm

-4
 15
52-31-2. "Centar masa"
Izračunaj položaj centra masa tijela na slici slike. y/m

-4 4 x/m

-4

PLAVA ZBIRKA: 821, 826, 838, 840-845

DINAMIKA KRUTOG TIJELA

52-41. “Moment inercije”

Izračunati moment inercije tijela iz zadataka 52-31-1. 52-31-2. :
a) Za os okomitu na ravninu i prolazi ishodištem koordinatnog sustava.
b) Za os okomitu na ravninu i prolazi centrom masa
Masa tijela je u obadva slučaja m = 2,8 kg.

52-42. “Štap”
Koliku brzinu će imati vrh štapa kada padne iz vertikalnog
položaja u horizontalni. Štap rotira oko osi O. Duljina štapa
l = 0,9 m, a a = 0,3 m. (g = 10 m/s2) O
a
// d=0,25m; h=0,25m; I=m∙(0,0675+0,0625)=m∙0,013
//  = 6,202rad/s; v = 3,721 m/s

52-43. "Kolotura I"

Na koloturu mase m0=0,3kg obješen je uteg. Kolika je masa
utega ako je njegova akceleracija a=2,5m/s2? m0
(g=10m/s2; moment inercije koloture je I0=m0R2)

m
a

52-44: "Kolotura II"

Na koloturu mase m0 = 0,4 kg namotana je nit, a na krajevima
niti vise utezi m1 = 0,2 kg i m2 =0,8 kg. Kolika je akceleracija m0
sustava?
// a=5m/s2

m1
m2
 16

52-45. "Yo-yo"
Masa diska od kojeg je načinjen yo-yo je m=0,6kg
a) Kolika je njegova akceleracija? m
b) Kolika je napetost niti? a
(g=10m/s2; moment inercije diska je I0=mR2)

52-46. "Kotrljanje"
Valjak polumjera R = 0,2 m kotrlja se niz kosinu duljine l = 4 m i visine h = 1,2 m.
a) Kolika je kutna akceleracija valjka?
b) Za koje će se vrijeme skotrljati niz kosinu?
(g=10m/s2; moment inercije valjka je I0=mR2)

52-47. "Žohar"
Disk mase m0=0,08kg i polumjera R=0,5m vrti se frekvencijom f1=0,5Hz. Na tom
disku se nalazi žohar mase m=0,005kg udaljen r1=20cm od središta diska. Na koju
udaljenost od središta diska mora doći žohar da se frekvencija smanji za 1%?
(moment inercije diska je I0=mR2)

52-48. “Pirueta”
Na disku polumjera R = 0,5 m i mase m0 = 4 kg, nalaze se dva
jednaka štapa duljine l = 0,5 m kao na slici. Ako štapovi padnu
brzina vrtnje na disk i vrte se zajedno s diskom kutna brzina
vrtnje diska se smanji 10%. Kolika je masa m štapova?

PLAVA ZBIRKA: 827, 829, 837, 854, 856, 862 i 865.

HARMONIČKI OSCILATOR
ma  ks

– period titranja harmoničkog oscilatora

v0=A – maksimalna brzina

a0=A2 – maksimalna akceleracija
 17

53-11-1. "Harmonički oscilator"

Harmonički oscilator ima masu m=0,3kg i amplitudu A=17cm. Pri elongaciji s=15cm
elastična sila je F=72N. Kolika je brzina oscilatora pri toj elongaciji?
// k=480N/m; =40rad/s; v0=6,8m/s; v=3,2m/s

53-11-2. "Harmonički oscilator"

Ukupna je energija harmoničkog oscilatora E=10J. Kolika je elastična sila u trenutku
kada je brzina v=3m/s. Maksimalna je brzina v0=5m/s, a maksimalna akceleracija
a0=200m/s2?
// m=0,8kg; a=160m/s2; F=128N

53-11-3. "Harmonički oscilator"

Harmonički oscilator ima period titranja T=0,02s. Kolika je akceleracija čestice s
elongacijom s=3,6cm?
// =314rad/s; a=3553m/s2

PLAVA ZBIRKA: 78, 80, 81, 136

VALOVI

– fazna brzina vala

– brzina transverzalnog vala duž žice

– brzina longitudinalnog vala
– Hookeov zakon
EY – Youngov modul elastičnosti

53-21-1. "Valovi"
Metal ima gustoće =8000 kg/m3, a kroz njega se zvuk širi brzinom v=2500m/s.
Kolikom je silom opterećena žica duljine l=3m i presjeka S=4mm2 od tog materijala
ako se ona produljila za l=0,24mm?
// Ey=51010N/m2; F=16N

53-21-2. "Valovi"
Val frekvencije f=40Hz. širi se kroz elastično sredstvo. Kolika je fazna brzina vala
ako razlika faza između točaka udaljenih x=0,2m iznosi =0,6 rad.?
 18
// =2,09m; v=83,77m/s

STOJNI VAL
– uvjet stojnog vala na žici
53-22-1. "Stojni val"
Žica duljine l=0,6m i mase m=1,2g opterećena je silom F=80N.
Kolika je frekvencija tona koji stvara ta žica, ako je na njoj nastao stojni val s tri
trbuha?
// =0,4m; v=200m/s; f=500Hz

53-22-2. "Stojni val"

Pri sili od F=90N na žici je nastao stojni val s četiri trbuha. Za koliko treba povećati
silu F, da bi na toj žici pri istoj frekvenciji nastao stojni val s tri trbuha? (Masa i
duljina žice se ne mijenjaju.)
// 2/1=4/3; v2/v1=4/3; F2/F1=16/9; F2=160N; F=70N

53-23. "Iz zraka u vodu"

Zvuk valne duljine  = 0,66 m širi se kroz zrak brzinom v1 = 330 m/s. Kolika je
njegova valna duljina u vodu? Brzina zvuka u vodi je v2 = 1450 m/s.
// f1 = f2 = 500 Hz;  2 = 2,9 m

BRZINA ZVUKA
– brzina zvuka kroz elastično sredstvo

53-24. "Zvuk u tračnici"

Kolikom se brzinom širi zvuk kroz čeličnu tračnicu?
EY = 2,1·1011 N/m2,  = 7800 kg/m3.
// v = 5190 m/s

INTENZITET ZVUKA

I0=10–12W/m2
I = 10 W/m2 – prag bola
L – razina zvuka (dB – decibel)

53-31. "Buka I"

Koliko je puta subjektivni doživljaj zvuka intenziteta I1 = 10–6 W/m2 jači od zvuka
intenziteta I2 = 10–9 W/m2?
// L1=60dB; L2=30dB; L1/L2=2

53-32. "Buka II"

 19
Neki stroj pri radu stvara buku od L1 = 60 dB. Kolika je razina buka ako u istoj
prostoriji istovremeno rade četiri takva stroja?
// I1=10–6W/m2; I2=4·10–6W/m2; L2=L1+10·logI2/I1=66,02dB

53-33. "Buka III"

Na udaljenost r1=2m od izvora intenzitet zvuka je I1 = 10–4 W/m2.
a) Kolika je razina zvuka?
b) Koliki je intenzitet zvuka na udaljenosti r2=20m?
b) Kolika je razina zvuka na toj udaljenosti?
// a) L1=80dB;
// b) I2=10–6W/m2;
// c) L2=60dB

PLAVA ZBIRKA: 112, 120, 123

DOPPLEROV EFEKT
– detektor prema mirnom izvoru
– detektor od mirnog izvoru
– izvor prema mirnom detektoru
– izvor prema mirnom detektoru

53-41. "Lokomotiva – tamo-amo"

Frekvencija zvižduka lokomotive koju čuje nepomičan slušatelj kad se vlak
približava je f'1=460Hz, a kad se udaljava f'2= 380Hz. Kolika je brzina vlaka pod
pretpostavkom da je konstantana? (zvuka c=343 m/s)
// v=32,7m/s

53-42-1. "Dopplerov efekt"

Vatrogasna kola se gibaju prema zidu brzinom v=72km/h, a njihova sirena odašilja
zvuk frekvencije f=800Hz. Kolika je frekvencija zvuka koju čuje vatrogasac u tim
kolima, nakon što se taj zvuk odbio od zida? (brzina zvuka je c=340m/s)
// f'=900Hz

53-42-2. "Dopplerov efekt"

Kad se vatrogasna kola s uključenom sirenom gibaju prema zidu zvuk koji se odbio
od zida vatrogasac u tim kolima čuje kao zvuk frekvencije f1'=1296Hz, a ako se
udaljava od zida istom brzinom čuje zvuk frekvencije f2'= 1024Hz. Kolika je
frekvencija sirene? (brzina zvuka je c=340m/s)
// v=20m/s

53-43. "Šišmiš"
Šišmiš leti brzinom v1=5m/s u potrazi za kukcima. Pritom emitira ultrazvučni signal
frekvencije f=40kHz, koji mu se nakon refleksije sa kukca vraća frekvencijom
f'=40,6kHz. Odredite brzinu kukca po smjeru i veličini. (c=340m/s)
// v2=2,47m/s od šišmiša
 20

53-44. "Ultrazvučni radar"

Brodski ultrazvučni radar ima frekvenciju f=35kHz. Krećući se prema obali na brodu
se registriraju reflektirani valovi od obale frekvencije f=36,55kHz. Kolika je brzina
broda ako je brzina zvuka c=340 m/s?
// v=7,4m/s

53-45. "Dva vlaka"

Dva vlaka voze jedan drugom u susret istom brzinom. Kolika mora biti brzina
vlakova da signal koji jedan vlak emitira drugi vlak prima s dvostrukom
frekvencijom prije mimoilaska vlakova od frekvencije koju prima nakon mimoilaska
vlakova?
// v=58,3 m/s

PLAVA ZBIRKA: 136, 143 i 145.