29/05/08

RAZVOJ OSNOVNIH MOTORIČKIH SPOSOBNOSTI KROZ PRIMJENU

POLIGONA
THE DEVELOPMENT OF BASIC MOTORIC CAPABILITIES BY APPLICATION OF
THE POLYGON COURSE

Emil Kalić i Erko Solaković, Fakultet sporta i tjelesnog odgoja u Sarajevu

Sažetak

Poligoni kao sredstvo tjelesnog i zdravstvenog odgoja imaju jako širok dijapazon djelovanja. U
zavisnosti od specifičnosti i zadataka unutar poligona, mogu se razvijati: izdržljivost, snaga, brzina,
fleksibilnost, ravnoteža, preciznost i druge sposobnosti. Za vrijeme izvođenja poligona bitno je obim i
intenzitet izvođenja uskladiti sa potrebama i mogućnostima učenika određene uzrasne kategorije. U
ovom radu bit će predstavljeni neki od poligona za razvoj osnovnih motoričkih sposobnosti.

Summary

Polygon course as a means of the physical and health education have a wide range of the
influence. Depending on the specification and task you can develop: endurance, strength, speed,
flexibility, balance, precision and other abilities. While carrying out the activities inside course track it is
important to mach the intensity and the volume of the activity to the needs and possibilities of the
students of certain age group. In this paper some of the polygons for the development of basic motor
abilities will be presented.

Ključne riječi: poligoni, motoričke sposobnosti, razvoj, nastava.

Key words: course track, motor abilities, development, teaching.

Uvod

Po etimologiji riječi „poligon“ pripada vojnom rječniku a predstavlja posebno uređenu,

opremljenu i programiranu površinu u zatvorenim i otvorenim prostorima sa zadatkom formiranja
određenih motoričkih znanja i sposobnosti. Često smo u vojsci susretali vojne pješadijske poligone
kao sredstvo za provjeru funkcionalnih i motoričkih sposobnosti. U školi se poligon upotrebljava kao
sistem prepreka sa sukcesivnim izvođenjem određenog broja motoričkih zadataka u cilju sticanja
različitih psihomotornih sposobnosti i znanja u zatvorenom i otvorenom prostoru. U klubovima poligon
se najčešće koristi u smislu transformacionih procesa ili u smislu usavršavanja određenih stilizovanih
oblika kretanja. Takav pristup doprinosi učvršćivanju i usavršavanju sposobnosti i tehnika, jer se
aktivnost izvodi u različitim, promjenljivim uslovima sa zahtjevom primjene određene promjene
kinetičke, dinamičke i statičke strukture kretanja.

www.sportekspert.ucoz.com 1
 29/05/08

Vrste poligona

Iz široke lepeze poligona, u ovom radu će biti prezentirani poligoni za razvoj osnovnih
motoričkih spsobnosti i njihova primjena u nastavi tjelesnog i zdravstvenog odgoja. Kao što je naprijed
rečeno, biće prezentirani sljedeći poligoni za razvoj: 1. izdržljivosti; 2. koordinacije; 3. brzine; 4. snage;
5. fleksibilnosti; 6. ravnoteže i 7. preciznosti.

Primjer poligona za razvoj izdržljivosti

Ova sposobnost izražava se u vršenju aktivnosti tokom dužeg vremena, a bez sniženja
kvaliteta izvođenja. Razvija se većim brojem ponavljanja dijelova sastava sa naporom srednjeg ili
velikog intenziteta i kraćim međuodmorima ili jednokratnim korištenjem dugotrajnog napora srednjeg
intenziteta. U početku, prvenstveno se razvija opća izdržljivost. Sa usvajanjem tehnike kreće se i u
pravcu specifične izdržljivosti (brzinska izdržljivost, izdržljivost u sili).

Slika 1. Poligon za razvoj izdržljivosti

Početak poligona: izvoditi poskoke lijevo-desno preko švedske klupe; nakon toga trčećim korakom
zaobilazi medicinke (tj. čunjeve), zatim nakon provlačenja ispod prepreke izvodi kolut naprijed, zatim
se penje uz koso postavljenu klupu na ripstolu; nakon čega silazi sa ripstola i izvodi kolut nazad; zatim
preskače prepreku koja se može različito podešavati (početna visina 50 cm); uzima medicinku tešku
oko 2 kg i na udaljenosti 2-3 metra vrši odbijanje (3-5) puta; provlači se kroz postavljene sanduke
(oblik poluosmice) i na kraju protrčava preko švedske klupe i prolazi kroz cilj. Uz pomoć pomenutog
poligona moguće je razvijati i sljedeće sposobnosti: koordinaciju, okretnost i agilnost.

Napomena: Sljedeći takmičar (učenik) kreće na znak nastavnika ili kad prethodni učenik dođe do
određene prepreke. Sprave postaviti na dovoljnom rastojanju, da ne bi dolazilo do zastoja tj.
obezbijediti protočnost.

Primjer poligona za razvoj koordinacije

U mlađem školskom uzrastu izražena je veća sposobnost za usvajanje poznatih oblika

kretanja i lakšeg usvajanja novih kretanja. Pored sposobnosti za usvajanje koordinacione složenosti

www.sportekspert.ucoz.com 2
 29/05/08

zadatka, zadavanjem malih vježbovnih cjelina, može se procijeniti još i sposobnost za tačno izvođenje
zadatka, sposobnost motornog pamćenja pokreta i kretanja i sportsko gimnastičarski efekat.

Slika 2. Poligon za razvoj koordinacije

Učenik startuje sa startne linije kreće i izvodi kolut naprijed; nakon čega trčećim korakom
prelazi na suprotnu stranu gdje preskače okvir švedskog sanduka (broj 1) a zatim se provlači kroz
njega, obilazi medicinku trčeći prema švedskom okviru (broj 2) i izvodi isti zadatak; zatim obilazeći oko
medicinke prelazi na sanduk (broj 3) i također izvodi istu vježbu, nakon čega obilazi medicinku i trči što
brže do cilja.

Napomena: Ovaj poligon se koristi kod selekcije budućih gimnastičara i drugih sportova kao što su:
borilački sportovi, sportske igre, skijanje itd, kao test provjere koordinacije. Sljedeći takmičar (učenik)
kreće na znak nastavnika ili kad predhodni učenik dođe do određene prepreke. Sprave postaviti na
dovoljnom rastojanju kao što je prikazano na prethodnoj slici.

Primjer poligona za razvoj brzine

Brzina je važna za većinu sportova, jer većina sportaša mora trčati, kretati se, reagirati ili brzo
mijenjati pravac kretanja. Brzina je značajna sposobnost u sportu, jer omogućava izvršavanje pokreta
za najkraće moguće vrijeme.

Slika 3. Poligon za razvoj brzine

1. Start iz čučnja; 2. trčanje u raskoračnom stavu, klupa je među nogama; 3. obići čunj; 4. kolut
naprijed; 5. preskočiti klupu; 6. provlačenje kroz okvir šv. sanduka; 7. slalom između čunjeva uz

www.sportekspert.ucoz.com 3
 29/05/08

kotrljanje medicinke; 8. kolut naprijed na pok. šved. sanduku; 9. provlačenje kroz okvir; 10. «Osmica»
oko prepone; 11. Cilj.

Vrednovanje rezultata poligona: a) Svaki učenik prelazi dva puta stazu. Vrednuje se bolje postignuto
vrijeme b) Po dolasku na cilj okreće se i ponovo počinje takmičenje c) Samo sa obrnutim redoslijedom
zadataka.

Napomena: pored brzine kao primarnog cilja pvog poligona mogu se razvijati i sljedeće motoričke
sposobnosti: koordinacija, okretnost i agilnost.

Primjer poligona za razvoj snage

Slika 4. Poligon za razvoj snage

Učenik startuje iz ležećeg prednjeg položaja na švedskoj klupi, vrši kretanje naprijed pomoću
ruku (noge su sastavljene, tijelo zategnuto); zatim na vratilu izvodi jedan zgib, nakon čega vrši bočno
kretanje (ruke su opružene). Saskok sa vratila; penjanje na ripstol do vrha, prelazi na sljedeći ripstol i
silazi (koristi samo ruke); dolazi u položaj četvoronoške, obilazi čunj krećući se prema razboju naprijed
na kojem dolazi u upor i kreće se uz pomoć ruku naprijed (ne dodirivati nogama tlo); uzima medicinku i
vrši odbijanje o zid objema rukama iznad glave (1-3 x ), na rastojanju 2-3 metra; na kraju sa male
trambuline hvata konopac i uz pomoć njega vrši naskok na strunjaču koja je udaljena 3-5 metara, kada
startuje sljedeći učenik kome dodaje uže. Uz primjenu ovog poligona razvija se repetitivna snaga
gornjih ekstremiteta.

Napomena: Sljedeći takmičar (učenik) kreće na znak nastavnika ili kad prethodni učenik dođe do
određene prepreke. Sprave postaviti na dovoljnom rastojanju, da ne bi dolazilo do zastoja tj.
obezbijediti protočnost.

Primjer poligona za razvoj fleksibilnosti

Fleksibilnost odnosno pokretljivost, kao antropomotorička sposobnost vezana za elastičnost

mišića, veza i anatomsku konstrukciju zglobova, nezaobilazna je odlika u sportu i sportskim
aktivnostima i to nešto više kao aktivna, nego pasivna pokretljivost. Razvija se mnogostrukim

www.sportekspert.ucoz.com 4
 29/05/08

ponavljanjem vježbi razvlačenja i labavljenja, posebno onih za kičmeni stub, karlicu i rameni pojas, a
zavidni rezultati postižu se samo u radu sa mlađim uzrastima. Pokretljivost treba koristiti silu mišića,
tako da rad na sticanju ovih sposobnosti teče paralelno.

Pri razvijanju pokretljivosti, neophodno je koristiti elemente tehnike sportske gimnastike, gdje
se prednost daje vježbama koje se izvode sa zamahom, klaćenjem ili zibom, vježbe izvoditi
svakodnevno (za razvoj pokretljivosti - dva - tri puta dnevno; za održavanje dovoljno je tri - četri puta
nedjeljno), a u roku od 15 -20 min. Vježbe za pokretljivost izvode se tek poslije dobrog općeg
zagrijavanja organizma, sa orjentirima koji određuju amplitudu pokreta i veoma je značajno, prekidaju
se pri prvoj pojavi bola ili lokalnog zamora.

Slika 5. Poligon za razvoj fleksibilnosti

Učesnik poligona kreće sa startne linije, penje se na švedski sanduk i skače na visoku gredu.
Na visokoj gredi izvodi pretklon naprijed i rukama se hvata za gredu, dok jednu nogu podiže u zrak
što više i zadržava je tako, zatim je spusti i tako naizmjenično, jedna noga-druga noga, do kraja grede;
na kraju grede dolazi u uspravan položaj i izvodi raznožni skok, doskok na strunjaču; zatim se provlači
ispod švedske klupe, puzeći prelazi okvir švedskog sanduka i provlači se kroz drugu postavljenu
švedsku klupu u nizu; dolazi trčećim korakom do markacije na kojoj je postavljena palica, uzima je
ispred sebe objema rukama i izvodi iskret nazad (1 x) i ostavlja je na isto mjesto; trčećim korakom
izvodi uzmah na vratilu i pravilan podmetni skok na strunjaču; dolazi do niskih karika, hvata se za njih
izvodi iskret nazad i skok na strunjaču; sljedeći zadatak su postavljene lopte u nizu koje se nalaze na
različitim visinama, a mogu se podešavati. Učesnik ima za cilj dodirnuti nogom postavljene lopte u
nizu (pokušavati i slabijom nogom) i na kraju, lagano trčeći, skače na odskočnu dasku i izvodi
raznožku preko kozlića, čime prolazi kroz cilj i završava poligon (podešavati visinu kozlića).

Napomena: Pošto se u ovom poligonu primjenjuje i greda, treba naglasiti da se uz pomoć nje razvija i
ravnoteža. Naravno u ovom poligonu pored fleksibilnosti i ravnoteže, mogu se razvijati i okretnost,
agilnost i snaga, a u zavisnosti od broja ponavljanja i izdržljivost.

www.sportekspert.ucoz.com 5
 29/05/08

Primjer poligona za razvoj ravnoteže

Ravnoteža je sposobnost uspostavljanja i održavanja stabilnog položaja tijela. Ona se reguliše

svjesnim i podsvjesnim putem i uslovljena je nivom predhodno spomenutih antropomotoričkih osobina,
kao i od pravilnog funkcionisanja analizatora, prije svega, vestibularnog i motornog.

Slika 6. Poligon za razvoj ravnoteže

Učesnik poligona kreće sa startne linije, penje se na švedski sanduk i skače na visoku gredu.
Na visokoj gredi moguće je izvoditi razne kombinacije (npr. izdržaji poze-vaga-razne, razna hodanja
na rukama i nogama (četvoronoške), poskoci, skokovi, okreti na jednoj nozi, koluti, premeti, salta, i sl.
na kraju grede dolazi u uspravan položaj i izvodi raznožni skok-doskok na strunjaču; pretrčava preko
vertikalno postavljene švedske klupe; skače na dugog konja i prelazi ga četvoronožno, nakon čega
izvodi zgrčni skok-doskok na strunjaču; zatim nastavlja trčati uz vertikalno postavljenu švedsku klupu
koja je učvršćena za švedski sanduk i izvodi skok po izboru na strunjaču, prelazi trčeći dvije paralelno
postavljene niske grede, nastojeći održati ravnotežu; skače na mali švedski sanduk a zatim na gredu.
Na visokoj gredi leže 4 učenika na stomaku, održavajuči ravnotežu poprečno. Rastojanje između njih
je oko 1 m. Ostali učenici prelaze gredu i preskaču učenike koji leže. Prvi učesnik koji pređe gredu
mijenja svog kolegu i daje priliku njemu da on prođe poligon (tako svaki naredni mijenja one koji su na
visokoj gredi da bi svi prešli poligon).

Primjer poligona za razvoj preciznosti

Posmatrano s aspekta psihomotorike čovjeka, preciznost predstavlja takvu psihomotornu sposobnost

koja se ogleda u mogućnosti pogađanja cilja predmetom i vođenja predmeta u cilj.

www.sportekspert.ucoz.com 6
 29/05/08

Slika 7. Poligon za razvoj preciznosti

Učenik dolazi na startnu liniju i uzima loptu (poželjna je što manja, rukometna) i na znak
nastavnika probacuje loptu kroz horizontalno postavljen okvir švedskog sanduka i nastoji je ubaciti u
sanduk koji je udaljen od šv. okvira 1-1,5 m; zatim trčećim korakom dolazi do stalaka sa pikado
strelicama, uzima jednu strelicu i na udaljenosti 2 m nastoji pogoditi što veći broj, na pikado stalku
(npr. broj 8, brojevi su na pikado stalku numerisani od 1-10), takmičar ima pravo na jedan pokušaj;
zatim trčećim korakom dolazi do sanduka koji je postavljan ispod koša, uzima loptu i dolazi na liniju
slobodnog bacanja i nastoji ubaciti loptu u koš; (učenik ima pravo jednom šutirati loptu na koš i nakon
toga sa istom loptom dolazi do određene margine koja je udaljena od zida 2 m i vrši odbijanje lopte 3-
5 puta, nastojeći pogoditi centar s najvećom brojkom, nakon čega ostavlja loptu; na kraju dolazi do
margine gdje je postavljen obruč na odstojanju od 5 m nastoji nabaciti obruč na fiksirani stalak i
završava poligon. Zadužiti dežurne učenike da određene sprave vrate na odgovarajuća mjesta dok
ostali rade.

Napomena: dimenzije i oblik poligona uskladiti sa materijalno – tehničkim uslovima, a frekvenciju i broj
ponavljanja uskladiti sa mogućnostima početnika i u zavisnosti šta se tim poligonom želi postići . . .

Zaključak

Zbog svoje velike aplikativnosti i efikasnosti poligone bi trebalo puno više primjenjivati u nastavi sporta
i tjelesnog odgoja. Jedan od osnovnih uzroka izostavljanja poligona kao sredstva u osnovnim i
srednjim školama je neznanje i strah od pojedinih gimnastičkih elemenata koji se susreću unutar
poligona. U ovom radu su predstavljeni jednostavni poligoni koji se lako mogu primijeniti u nastavi
sporta i tjelesnog odgoja i iskreno se nadamo da će na neki način pomoći nastavnicima i profesorima
da uspješnije realiziraju nastavne jednike iz pomenute oblasti . . .

Literatura

1. Ban, R. (1967). Gimnastička početnica, NIP Partizan, Beograd.

2. Budnja, P. (1963, 1981). Akrobatika, NIP Partizan, Beograd.

3. Hmjelovjec, I., Kalić, E., Hmjelovjec, D. (2005). Gimnastički poligoni kao sredstvo, Fakultet sporta i
tjelesnog odgoja. Sarajevo.

4. I. Stela - V.Juras (1972). Poligoni prepreka u nastavi tjelesnog odgoja, Zagreb.

5. Mikić, B. (2001). Univerzalna škola sporta, Tuzla: Fakultet za fizičku kulturu.
6. Pelaksić, V. (1991). Sportska gimnastika, Sarajevo: Fakultet za fizičku kulturu.

Korespodencija: mr. Erko Solaković

E-mail: esolaković@fasto.unsa.ba

www.sportekspert.ucoz.com 7