Univerzitet Crne Gore

Mašinski fakultet Podgorica

Studijski program: Mašinstvo
Smjer: Energetika
Predmet: Rashladni uređaji

Drugi domaći zadatak

1. Rashladni uređaj radi sa freonom R134a. Temperatura isparavanja je -10 oC i temperatura

kondenzacije 40oC. Kapacitet hlađenja je 10 kW. Izračunati maseni protok freona, snagu
kompresora, toplotu koja se odbacuje preko kondenzatora i faktor hlađenja ako:
a) kondenzat na izlazu iz kondenzatora se ne pothlađuje, para na izlazu iz isparivača se ne
pregrijava;
b) kondenzat na izlazu iz kondenzatora se pothlađuje do temperature od 38 oC, para na izlazu
iz isparivača se ne pregrijava;
c) kondenzat na izlazu iz kondenzatora se ne pothlađuje, para na izlazu iz isparivača se
pregrijava za 5oC;
d) ugrađen je razmjenjivač toplote u kome se para na izlazu iz isparivača pregrijava za 5 oC
na račun pothlađivanja kondenzata na izlazu iz kondenzatora.
Za sva četiri slučaja prikazati rashladni ciklus u p-i dijagramima.

2. Rashladni uređaj radi sa amonijakom. Temperatura isparavanja je -30 oC i temperatura

kondenzacije 35oC. Kapacitet hlađenja je 300 kW. Izračunati masene protoke amonijaka, snage
kompresora prvog i drugog stupnja, toplotu koja se odbacuje preko kondenzatora i faktor hlađenja
ako:
a) rashladni uređaj radi po ciklusu sa dvostepenim sabijanjem sa međuhlađenjem –
suvozasićena para amonijaka se u prvom stupnju sabija do međupritiska od 4,3 bar, a
zatim hladi u međuhladnjaku do temperature od 20 oC (vidi S. Vujić, Sl. 5.19, razlika je
što nema pothlađivanja kondenzata);
b) rashladni uređaj radi po ciklusu sa dvostepenim prigušivanjem i sabijanjem –
suvozasićena para amonijaka se u prvom stupnju sabija do međupritiska od 4,3 bar (vidi
S. Vujić, Sl. 5.22, razlika je što nema ni međuhlađenja ni pothlađivanja kondenzata);
c) rashladni uređaj radi po ciklusu sa dvostepenim prigušivanjem i sabijanjem sa
međuhlađenjem ključalom tečnošću u akumulatoru – suvozasićena para amonijaka se u
prvom stupnju sabija do međupritiska od 4,3 bar (vidi S. Vujić, Slika 5.23, razlika je što
nema ni međuhlađenja pare u posebnom razmjenjivaču toplote ni pothlađivanja
kondenzata.
Za sva tri slučaja prikazati rashladni ciklus u p-i dijagramima.

3. Rashladni uređaj radi sa amonijakom i ima dva isparivača, kapaciteta po 150 kW. Temperatura
isparavanja u prvom isparivaču je -10 oC, a u drugom -30oC. Temperatura kondenzacije u
zajedničkom kondenzatoru je 35oC. Izračunati masene protoke amonijaka, snage kompresora,
toplotu koja se odbacuje preko kondenzatora i faktor hlađenja ako rashladni uređaj radi po ciklusu
sa dvostepenim isparavanjem, dvostepenim sabijanjem i međuhlađenjem ključalom tečnošću u
akumulatoru (vidi S. Vujić, Slika 5.25, razlika je što nema ni međuhlađenja pare u posebnom
razmjenjivaču toplote, ni pothlađivanja kondenzata.

4. Rashladna instalacija radi po prostom ciklusu sa suvim usisavanjem, bez pothlađivanja

kondenzata. Rashladni fluid je R12. Klipni kompresor ima klip prečnika 80 mm sa hodom 60 mm
i broj obrtaja 1450 min-1. Izračunati kapacitet hlađenja, snagu kompresora i faktor hlađenja ako je:
a) temperatura kondenzacije 40oC i
1) temperatura isparavanja 10oC, nema štetnog prostora;
2) temperatura isparavanja 10oC, koeficijent štetnog protora je 5% i eksponent
 izentropske kompresije 1,13;
3) temperatura isparavanja -10oC, nema štetnog prostora;
4) temperatura isparavanja -10oC, koeficijent štetnog prostora je 5% i eksponent
izentropske kompresije 1,13;
b) temperatura kondenzacije 50oC
1) temperatura isparavanja 10oC, nema štetnog prostora;
2) temperatura isparavanja 10oC, koeficijent štetnog prostora je 5% i eksponent
izentrpske kompresije 1,13;
3) temperatura isparavanja -10oC, nema štetnog prostora;
4) temperatura isparavanja -10oC, koeficijent štetnog prostora je 5% i eksponent
izentrpske kompresije 1,13.
Prikazati cikluse u p-i dijagramima i prokomentarisati rezultate (objasniti uticaj temperature
kondenzacije, temperature isparavanja i štetnog prostora na kapacitet hlađenja, snagu kompresora
i faktor hlađenja).