JU Gimnazija Živinice

PISMENA PRIPREMA ZA NASTAVNI ČAS

GEOSFERE
Biosfera

Živinice, april 2016.

PISMENA PRIPREMA ZA NASTAVNI ČAS

Nastavnik: Alma Šljivić

Škola: JU Gimnazija Živinice
Školska godina: 2015./2016.
Datum: 27.04.2016.
Predmet: Geografija
Razred: I
Nastavna tema: Geosfere
Nastavna jedinica: Biosfera
Tip časa: Obrada nove nastavne jedinice
Ciljevi časa
 Obrazovni: Usvojiti osnovna znanja o biosferi, te o faktorima koji utiču na živi
svijet. Naučiti kako je izvršena podjela živog svijeta na Zemlji.
 Funkcionalni: Razvijati sposobnost zapažanja i zaključivanja. Uočavati uzročno-
posljedične veze u prostoru.
 Odgojni: Razvijati kod učenika sposobnost kritičkog mišljenja, poticati osjećaj
sigurnosti i vlastite kreativnosti, te razvijati pozitivnu sliku o sebi.

Oblikrada: Frontalni, individualni

Nastavne metode: Monološko-dijaloška, ilustrativno-demonstrativna metoda
Nastavna sredstva i tehnička pomagala: Udžbenik, tabla, kreda
Literatura: Udžbenik geografije za I razred gimnazije, Muriz Spahić

2
UVODNI DIO ČASA (5 minuta)

Ponoviti sa učenicima prethodno rađenu nastavnu jedinicu, tj. „Pedosferu“

Pitanja
1. Šta podrazumijevamo pod pojmom „pedosfera“?
2. Šta je tlo?
3. Koji prirodni faktori utiču na nastanak i razvoj tla?
4. Šta je humus?
5. Kakva može biti boja tla i od čega ona zavisi?
6. Kako se dijele tla s obzirom na teksturu (sastav)?
7. Šta je struktura tla?
8. Kako se dijele tla s obzirom na ulogu neorganskih faktora?
9. Koja tla prekrivaju sredozemne zone, a koja tropska područja?
10. Kakva su to antropogena tla?

Očekivani odgovori
1. Sva tla na Zemlji formiraju sferu koju nazivamo pedosfera.
2. Tlo je rastresiti, površinski sloj Zemlje, nastao trošenjem stjenovite podloge.
3. Na nastanak i razvoj tla utiču prirodni faktori u koje spadaju: reljef, klima, vode, biljni
i životinjski svijet.
4. Humus je površinski sloj tla. On je najčešće crne boje i sadrži 20-30% organskih tvari.
5. Boja tla može biti crna, tamnosmeđa, siva, crvena i žuta. Ona potiče od primjesa koje
učestvuju u njegovom sastavu.
6. Po teksturi tla se dijele na: pjeskovita, ilovasta i glinovita.
7. Struktura tla govori o prostornom rasporedu čestica unutar njega.
8. S obzirom na preovlađujuću ulogu neorganskih faktora tla se dijele na: zonala,
interzonalna i azonalna.
9. Sredozemne zone prekriva crvenica (terra rosa), a tropska područja lateritna tla.
10. Antropogena tla su tla koja nastaju i razvijaju se pod snažnim utjecajem čovjeka. Ima
ih u svim djelovima svijeta, a posebno poljoprivrednim rejonima.

3
GLAVNI DIO ČASA (25 minuta)

Usmenim izlaganjem upoznati učenike sa temom „Biosfera“

BIOSFERA
Živi svijet na Zemlji i podjela

Dokazano je da samo na planeti Zemlji postoji život. Njega čini biljni i životinjski
svijet koji čini biosferu. Biosfera (iz strogrčkog βίος, bíos = život i σφαίρα, sfaira = lopta)
označava prostor ili područje u kojem se nalaze živi organizami. U geografiji živi svijet se
proučava samo djelimično. Ta proučavanja se odnose na geografsku rasprostranjenost živih
organizama u zavisnosti od geografskih uvjeta.
Nauka koja proučava živi svijet na Zemlji i geografske uvjete njegove
rasprostranjenosti naziva se biogeografija. Ona se dijeli na fitogeografiju i zoogeografiju.
Fitogeografija proučava geografsku rasprostranjenost biljnog svijeta na Zemlji, a
zoogeografija životinjskog svijeta.
Život na Zemlji je nastao najprije u vodi, a potom se proširio na kopno i zrak.
Biosferu sačinjavaju dijelovi ostalih Zemljinih sfera koje su naseljene živim bićima:
atmosfera, hidrosfera, i litosfera, dakle živi svijet postoji na kopnu, vodi i u zraku. Živi svijet
na Zemlji nije ravnomjerno raspoređen.
Geografska prostranstva na Zemlji posebnih prirodnih uvjeta na kojima žive samo
određene biljke i životinje nazivaju se arealima. Neki živi organizmi nastanjuju površinom
veoma velike areale i nazivaju se kozmopolitima.
Živi organizmi koji nastanjuju samo određeni dio Zemljine površine i nigdje ih više
nema nazivaju se endemi. Živi organizmi koji su u geološkoj prošlosti bili široko
rasprostranjeni, a sada žive na veoma malom prostoru nazivaju se reliktnim vrstama.
Biljne i životinjske zajednice koje nastanjuju određeni prostor i žive zajedno u
međusobnoj zavisnosti nazivaju se biomi.

Biogeografski faktori

Rasprostranjenost biljaka i životinja na Zemlji zavisi od fizičko – geografskih faktora

(reljef, klima, vode i tlo) koji se nazivaju abiotički faktori. Pored njih na živi svijet utiču i
biotički faktori (biljke, životinje i čovjek).

4
 Abiotički faktori su presudni i održanje života na Zemlji. Iz grupe klimatskih faktora
najvažniji su: toplota, padavine, svjetlost i vjetar.
Živi svijet na Zemlji prilagođen je određenim temperaturama. Neki živi organizmi
adaptirani su na visoke, a neki na niske temperature. Padavine utiču na postojanje slatkih
voda kopna i na vlažnost zraka.
Vodu trebaju svi živi organizmi, osim toga neki su adaptirani isključivo na život u
vodi. Svjetlost omogućava proces fotosinteze. Biljke koje imaju potrebu za velikom
količinom svjetlosti nazivaju se heliofite. A one koje su prilagođene na manju količinu
svjetlosti nazivaju se skiofite (biljke sjene), npr. šumske biljke.
Vjetar pored ostalog utiče na oprašivanje biljaka. On raznosi sjeme i polen na veće
udaljenosti.
Reljef je abiotički faktor koji svojom ekspozicijom, privjetrenim i navjetrenim
padinama značajno utiče na razvoj, posebno biljaka. Kod ekspozicije razlikujemo južne i
sjeverne padine. Južne padine su osunčanije od sjevernih.
Površinu Zemlje čine reljefni oblici različitih nadmorskih visina. To uvjetuje visinski
raspored biljaka i naziva se visinska pojasnost.
Tlo svojom strukturom utiče na rasprostranjenost pojednih biljaka. Neke biljke ne
mogu se razvijati u rastresitim zemljištima, a druge u zbijenim. Zemljišta siromašna
humusom i drugim organskim materijama nepovoljna su za razvoj biljaka.

ZAVRŠNI DIO ČASA (15 minuta)

Postavljajući pitanja ponoviti nastavnu jedinicu.

Pitanja
1. Šta je biosfera?
2. Šta je biogeografija?
3. Kako se dijeli biogeografija?
4. Šta su endemi?
5. Šta podrazumijevamo pod pojmom reliktne vrste?
6. Koji faktori utiču na rasprostranjenost biljaka i životinja?
7. Šta su heliofite, a šta skiofite?
Očekivani odgovori
1. Biosfera (iz strogrčkog βίος, bíos = život i σφαίρα, sfaira = lopta) označava prostor ili
područje u kojem se nalaze živi organizami.

5
2. Nauka koja proučava živi svijet na Zemlji i geografske uvjete njegove
rasprostranjenosti naziva se biogeografija.
3. Biogeografija se dijeli na fitogeografiju i zoogeografiju.
4. Živi organizmi koji nastanjuju samo određeni dio Zemljine površine i nigdje ih više
nema nazivaju se endemi.
5. Živi organizmi koji su u geološkoj prošlosti bili široko rasprostranjeni, a sada žive na
veoma malom prostoru nazivaju se reliktnim vrstama.
6. Rasprostranjenost biljaka i životinja na Zemlji zavisi od fizičkogeografskih faktora
(reljef, klima, vode i tlo), tj. od abiotičkih faktora, te biotičkih faktora (biljke,
životinje i čovjek).
7. Biljke koje imaju potrebu za velikom količinom svjetlosti nazivaju se heliofite. A one
koje su prilagođene na manju količinu svjetlosti nazivaju se skiofite (biljke sjene).

6
PLAN TABLE

Biosfera – (bios = život, sfera = lopta)

Biogeografija: fitogeografija, zoogeografija
Endemi – nastanjuju samo određeni dio Zemljine površine
Reliktne vrste – žive na veoma malom prostoru
Biomi – biljke i životinje koje žive zajedno
Abiotički faktori: reljef, klima, vode i tlo
Biotički faktori: biljke, životinje i čovjek
Heliofite – biljke svjetlosti
Skiofite – biljke sjene