Univerzitet u Zenici

Islamski pedagoški fakultete u Zenici

Odsjek za predškolski odgoj i obrazovanje

ANALIZA PLANA I PROGRAMA AKTIVNOSTI TJELESNOG I

ZDRAVSTVENOG ODGOJA ZA UZRAST OD ŠEST MJESECI DO TRI
GODINE

Zenica, 2019.
 Univerzitet u Zenici

Islamski pedagoški fakultet u Zenici

Odsjek za predškolski odgoj i obrazovanje

Magistarski studij

Studentica: Kovačević Emina

Broj indeksa: 200/17

ANALIZA PLANA I PROGRAMA AKTIVNOSTI TJELESNOG I

ZDRAVSTVENOG ODGOJA ZA UZRAST OD ŠEST MJESECI DO TRI
GODINE

Kolegij: Kineziološke transformacije

Mentor: V.prof.dr Mirjana Mađarević

Zenica, 2019.
SADRŽAJ
SAŽETAK
 UVOD

Kako bismo posve razumjeli ovaj rad, potrebno je da razjasnimo najprije, šta je to metodika
tjelesnog odgoja i obrazovanja. Kako navode Mađarević i Maksimović ˝metodika tjelesnog
odgoja je naučna disciplina koja se bavi istraživanjem i unapređenjem pedagoškog rada u
oblasti tjelesnog odgoja.˝ ( 2018;13 ) Kao što možemo vidjeti, metodika tjelesnog i
zdravstvenog odgoja predstavlja ustvari jedan veoma bitan proces naučnih saznanja o procesu
tjelesnog i zdravstvenog odgoja i njegovim zakonitostima. Po svim karakteristikama ova
nauka je usko vezana i sa drugim prirodnim naukama. ˝Na prvom mjestu to su nauke koje, na
posredan ili neposredan način, proučavaju funkcionisanje i razvoj ljudskog organizma,a
posebno pod uticajem spicifično organizovane motorne aktivnosti, kao i društvene nauke koje
objašnjavaju socijalnu suštinu i druge aspekte tjelesne kulture.˝ Mađarević i Maksimović (
2018;13 )

S obzirom na sami uzrast i specifičnost pedagoškog rada, možemo govoriti o metodici

tjelesnog i zdravestvenog odgoja djece za predškolski uzrast, koja uvažava biološke te
pedagoško-psihološke zakonitosti, koje su pristune u predškolskom uzrastu.

Metodika tjelesnog zdravstvenog odgoja koja je usmjerena ka djeci predškolskog uzrasta ima
sljedeće ciljeve i ishode:

Ciljevi:

 Upoznati studente sa osnovnim teorijskim znanjima iz ove oblasti, zakonitostima i

uzrasnim karakteristikama u radu sa predškolskom djecom;

 Upoznati specifičnosti metodičkih postupaka koji se primjenjuju sa djecom

predškolskog uzrasta u oblasti tjelesnog zdravstvenog odgoja;

 Stvaranje teorijske osnove za osposobljavanje studenata za ostvarivanje ciljeva

tjelesnog zdravstvenog odgoja;

 Upoznavanje i praćenje savremenih metoda i oblika rada u tjelesnom zdravstvenom

odgoju;

 Upoznavanje specifičnosti razvoja dječijeg organizma;

 Sticanje znanja i organizacionih sposobnosti u primjeni svih motornih aktivnosti u

predškolskoj ustanovi – samostalno obavljanje rada odgajatelja;
  Upoznavanje studenata sa metodama samostalnog preispitivanja sopstvene prakse i
evaluacije rezultata.

Ishodi:

 Osposobljenost studenata, kako sa teorijskog tako i sa praktičnog aspekta za

neposredan rad sa djecom;

 Osposobljenost studenata za analizu i samoprocjenu motorne aktivnosti;

 Osposobljenost studenata za analizu i samoprocjenu motorne aktivnosti;

 Osposobljenost studenata za praćenje i primjenu savremenih metoda i oblika rada u

tjelesnom zdravstvenom odgoju;

 Osposobljenost studenata za samostalan rad iz oblasti tjelesnog zdravstvenog odgoja

djece predškolskog uzrasta. Mađarević i Maksimović ( 2018;14 )

Kako možemo vidjeti iz priloženih ciljeva i ishoda, zadatak metodike tjelesnog i zdravstvenog
odgoja za predškolski uzrast ima za cilj, da prije svega osobe koje se kvalifikuju kao budući
odgajatelji, pruži mogućnost pravilne i adekvatne edukacije. Svakoj budućoj kvalifikovanoj
osobi je potrebna dobra teorijska potkrijepa kako bi kasnije mogli da rekonstruišu sve što se
se u praksi ne podudara sa teorijom. Kao i to da odgajatelj bude visoko kvalificirana osoba,
osoba koja poznaje metodiku kako bi djeci pružili jedan kvalitetan model učenja i
proučavanja. To potpomaže razvijanju dobrih kompetencija kod djece, u odgoju, obrazovanju,
usvajanju znanja, kao i socio-emocionalnih vještina.

S obzirom na to da je tjelesni zdravstveni odgoj kopleksno povezan sa integralnim razvojem

predškolskog odjeteta, ono ima konkretne ciljeve koje odgajatelj u sklopu rada sa
predškolskom ustanovom treba da ostvari:

 Pozitivan uticaj na opći razvoj dječijeg organizma – dobro osmišljenim aktivnostima

treba podsticati pravilan rast i razvoj djece odnosno razvijati zdravu svestranu ličnost:
intelektualno, psihološki, fiziološki;

 Funkcionalno i skladno razvijati dječiji organizam; motornim aktivnostima

preduprijediti posljedice smanjene tjelesne aktivnosti, nedovoljnog kretanja,
dugotrajnog sjedenja što ima za posljedicu narušavanje zdravstvenog stanja
organizma,
 Održavanje normalnog stanja aparata za kretanje, posebno zglobova, ligamenata i
mišića, što se održava na dječijoj pokretljivosti i snazi;

 Svestrano usavršavanje motorike i sticanje bogatog motornog iskustva djeteta,

odnosno formiranje i učvršćivanje sposobnosti ovladavanja prostorom kroz raznovrsne
oblike kretanja u njemu, koje je koordinirano, skladno, graciozno, uravnoteženo i
ritmično;

 Razvoj osnovnih (bazičnih) motornih sposobnosti: koordinacije, snage, brzine,

fleksibilnosti, ravnoteže, preciznosti;

 Slobosno, efikasno i graciozno vladanje svojom motorikom i ekonomičnost u trošenju

mišićne energije-skraćenje zamora;

 Razvoj ravnoteže u statičnim i dinamičnim položajima;

 Svih mišićnih grupa (trupa, kičme, trbuha, nogu, ramenog pojasa, ruku, šake, prstiju,
stopala, vrata, očiju i lica), dakle kompletne muskulature za razvoj;

 Osposobljenost za rukovanje predmetima uz pomoć mišićnih grupa – što

podrazumijeva prenošenje sopstvene snage na predmete i primanje njihove sile
delovanja na sebe (radi njihovog pokretanja, hvatanja ili zaustavljanja);

 Razvoj sve složenijih, preciznijih, efikasnijih i ekonomičnijih pokreta i radnji koje

angažuju samo pojedine grupe mišića ili sitne mišiće, kada je za to stvorena osnova
razvojem krupnih mišićnih grupa;

 Ovladavanje osnovnim lokomotornim i manipulacionim pokretima – voljnog

usmjerenja pokreta, njihove koordinacije ritma, snage, tačnosti, tempa i razmaka
pokreta ruke, šake i prstiju, povezano sa razvojem mišljenja i opažanja, preciznosti,
orijentacije u prostoru, koncentracije i drugih sposobnosti potrebnih za sticanje
grafomotoričkih i tehničkih vještina od kojih zavisi pisanje;

 Pravilan razvoj svih organskih sistema: jačanje disajne muskulature, razvoj pokreta
grudnog koša, osposobljenost za dublje i ritmičnije disanje uz povećanje kapaciteta
pluća i kardiovaskularnog sistema, nervnog sistema;

 Pravilan uticaj na psihološko stanje, što podrazumijeva i odgovarajuću organizaciju

raznih vrsta aktivnosti, posebno zdravstveno-higijenskih. Ovde se podrzaumijeva i
 zaštita djece od prekomjernog zamora, narušavanja prirodnog sna, pravilna ishrana
Kamenov prema Mađarević i Maksimović ( 2018;14-16 )

„Jedno od osnovnih zadatak tjelesnog odgoja jeste da tjelesno vježbanje tako organizujemo da
ono pravilno utiče na rast i razvoj organizma.“ Mehmedić i Mađarević (1998; 21) Kako
vidimo iz prethodno citiranog teksta, koliko je važno baviti se tjelesnim odgojem, jer i pored
okoline u kojo živi, ishrane, da li ona bila zdrava ili ne, djetetu tjelesni odgoj u velikoj mjeri
utječe na pravilan rast i razvoj.

Važno je pomenuti da tjelesno vježbanje mora biti:

1. Primjereno uzrastu i

2. Pravilno dozirano odgovarajućim intenzitetom. Mehmedić i Mađarević (1998;21)

Kako je i navedeno, sve treba biti prilagođeno predškolskom uzrastu djeteta, ali na pravi način
primjereno uzrastu djeteta, pravilno dozirano i odgovarajuće u smislu da se bude veoma
oprezno u radu, jer je taj period jako važan za rast i razvoj djeteta.

„Svi zadaci tjelesnog odgoja mogu se uglavnom svrstati u dvije osnovne grupe, već prema
tome da li je težište na pitanjima zdravlja, dakle to su onda biološki, odnosno zdravstveno-
higijenski zadatci ili ako je težište na pitanjima odgoja, onda su to pedagoški, odnosno
odgojno-obrazovni zadaci.˝ Mehmedić i Mađarević (1998;21) Zajednička komponenta
tjelesne vježbe i zadataka su ustvari jedno osnovno sredstvo koje može da djeluje na dijete u
cijelosti, jer ne mogu se rješavati izolovano nego kao jedna skupina.

Jedan od važnih zadataka je stvaranje i učvršćavanje higijenskih navika življenja:

- Održavanje higijene i čistoće tijela, prostorija stanovanja, radnih i životnih prostora,

- Higijene ishrane,

- Sticanje navika za zdravo i korisno provođenje slobodnog vremena,

- Uspostavljanje ritma rada, opterećenja i sportskog angažovanja sa pravilnim

određenjem odmora, rekreacije i razonode.˝ Mehmedić i Mađarević (1998;21)
ZADACI TJELESNOG ZDRAVSTVENOG ODGOJA U RADU SA DJECOM
PREDŠKOLSKOG UZRASTA

Da bi mjere koje poduzimamo u tjelesnom odgoju i obrazovanju bile što određenije,

navodimo shematsku podjelu zadataka:

1. Biološki-zdravstveno higijenski
2. Pedagoški-odgojno obrazovni. Mađarević i Makismović ( 2018;17)

Kod bioloških zadataka veoma je važno da se stručno i adekvatno doziraju tokom procesa
kinezioloških i tjelesnih aktivnosti, kako bi osigurali pravilan tjelesni razvoj djetreta.Sredstva
tjelesnog odgoja vrlo odbor utiču na pravilno držanje tijela kao i na razvoj i funkcionisanje
svih organa i sistema u organizmu. Kako navode Mađarević i Maksimović ˝za ostvarenje
zdravstvenih zadataka neminovno je poznavanje pojedinih naučnih oblasti iz anatomije,
fiziologije, neurofiziologije, neuropsihologije.´ ( 2018;18)

Pored bioloških, jednako su važni i pedagoški, odgojno obrazovni zadaci. Svrha ovog zadatka
jeste da, plan i program, bude primjeren uzrastu djetetove dobi. ˝Djeca stiču znanja
funkcionalnim radom koja ostaju trajna sa trajnim pozitivnim efektima. Treba ih na
naeposredan način u najranijem uzrastu dovesti do toga da shvataju smisao tjelesnog
obrazovanja.˝ Mađarević i Makimović ( 2018;18 )

Pri samom izboru, obrazovnog zadatka mora se voditi računa o zrelosti djeteta, te
prilagođavanju dijagnostičkom-inicijalnom stanju djeteta. Prema, tome za neku djecu oni
najjednostavniji zadaci mogu biti složeni i kompleksni dok za drugu djecu oni mogu biti
prejednostavni. ˝Akcenat je na tome da konstatujemo kako je zadatak uticao na dijete. S druge
strane kak su u pitanju specifiče vježbe moramo voditi računa i o tome kako dijete vježbu
izvodi i kakav je odgojni ishod.˝ Mađarević i Maksimović ( 2018;19 )

1. Teoretski osvrt na plan i program

Za ostvarivanje prethodno navedenih zadataka bitno je da odgajatelj prije svega isplanira svoj
rad, osmisli ga te se pripremi se pomocu plana i programa. Bez plana vlada nered ali on u sebi
nosi suštinu problema kojeg treba riješiti. Kako navode Mađarević i Maksimović ˝planiranje
rada u Tjelesnom zdravstvenom odgoju ostvaruje se kroz tri dokumenta: godišnji plan i
program, mjesečni i izvedbeni plan i program.

Godišnji plan rada- odgajatelj piše godišnji plan rada na početku rada sa grupom djece. Na
osnovu sagledavanja tjelesne razvijenosti, motornih sposobnosti, posturalnog statusa i
zdravstvenog statusa djece treba naznačiti osnovne pravce razrade Osnova programa. Odrediti
zadatke tjelesnog odgoja za konkretan uzrast. Kako bi se konkretno riješili postavljeni zadaci
treba odrediti sredstva-vježbe ( kineziloške operatore) u skladu sa mogućnostima i potreba,a
djece. Potom predvidjeti organizacione oblike rada sa utvrđenim tokom realizacije. U skladu
sa potrebama djece i mogućnostima ustanove odrediti materijalno-tehnička sredstva. Godišnji
plan mora predvidjeti i mjere kontrole i praćenja tjelesnog razvitka, motornih sposobnosti,
zdravstvenog stanja, kao i praćenja cjelokupnog psihofizičkog razvoja djece.

Mjesečni plan rada- Poslije definisanja ciljeva i zadataka, sredstava, organizacionih oblika
rada, metoda i ostalih značajnih faktora može se pristupiti izradi mjesečnih planova rada.
Globalne cjeline godišnjeg plana sada se dijele na manje, mjesečne cjeline. Tematske cjeline
godišnjeg plana diferenciraju se na jedinice usmjerene motorne aktivnosti.“ ( 2018;172)

Pisana priprema za neposredan rad (izvedbeni plan)- Pisana priprema za rad treba biti za
svaki dan obezbijeđena i urađena detaljno.

„Pristupajući pripremi motorne aktivnosti, odgajatelj treba najprije da izvrši analizu

prethodnih, a posebno posljednje motorne aktivnosti.“ Mađarević i Maksimović (2018; 178)

„To je nužan preduvjet da se izbjegne stihijnost, neracionalno trošenje vremena i materijalnih

sredstava, što u pravilu rezultira slabim kvalitetom i nedovoljnom efikasnošću nastavnog
rada.˝ Mehmedić i Mađarević ( 1998;100).“

Planiranje rada je specifičan-didaktičko-metodički proces, koji se sastoji u materijalnom

sređivanjum raspodjeli i pripremi obrzovnih sredstava a cilj je da se obezbjedi visoka i trajna
organiziranost i efikasnost odgojno-obrazovnog procesa.

„Planiranje nastavnog rada je jedan specifičan didaktičko-metodički nastavni proces, koji se

sastoji u brižljivom materijalnom sređivanju, raspodjeli i pripremi obrazovnih sredstava sa
ciljem da se obezbijedi visoka organizovanost i trajna efikasnost nastavnog procesa.
¨Mehmedić i Mađarević ( 1998;100)
Planiranje ima svoje četiri etape koje su pojašnjenje u nastavku rada.

Prva etapa tematskog planiranja- „U prvoj etapi tematskog planiranja potrebno je izvršiti
snimanje tj. obaviti dijagnosticiranje stanja zdravstvenog statusa, antropometrijskih,
funkcionalnih i motoričkih dimenzija, nivo motoričkih znanja, preferenciju učenika prema
određenim sadržajima kao i prostorne i materijalne uvjete rada.“ Mehmedić i Mađarević
(1998; 101) Ono što je važno za prvu etapu jeste uvažavanje specifičnosti sredine u kojoj se
radi.

Druga etapa tematskog planiranja- „U drugoj etapi vršimo izbor i vrednovanje nastavnih
cjelina što je uvjetovano materijalnim uvjetima rada.“Mehmedić i Mađarević (1998;101)

Treća etapa tematskog planiranja- „Treća etapa u tematskom planiranju je izbor nastavnih
tema, što zavisi od konkretnih materijalnih uvjeta rada.“ Mehmedić i Mađarević (1998;101)

Četvrta etapa tematskog planiranja- „U četvrtoj etapi pristupa se sastavljanju nastavnih

jedinica koje se odnose na „A“ dio glavnog dijela sata i sada se za svaki sat kombinuju 2-4
nastavne teme, a radimo onu nastavnu jedinicu za koju se u datom trenutku imamo
obezbijeđene materijalno-tehničke i prostorne uvjete.“ Mehmedić i Mađarević (1998;101)

Uz planiranje, usko je vezano i programinjae,koje je jedan od osnovnih preduvjeta za dobru

aktivnost tjelesnog i zdravstvenog odogoja.

„Prema Mrakoviću „programiranje je međuzavisni skup metodoloških i metodičkih operacija

utvrđivanja, cilja transformacijskih procesa, različitih stanja subhekata, faktora ograničenja i
modaliteta rada, te načina realizacije i kontrole rada.“ Mađarević i Maksimović (2018; 174)
Unutar programiranja, ciljevi se unaprijed definiraju.

Struktura programiranja prema Findaku, može se podijeliti u četiri etape:

1. Eksplicitno definiranje cilja programa,

2. Određivanje sadržaja programa,

3. Programiranje procesa vježbanja,

4. Praćenje, analiza dobivenih saznanja o efikasnosti programa.“ Mađarević i

Maksimović (2018;174)

Ono što je također važno za napomenuti jeste da kod programiranja treba uzeti u obzir:
 1. Procjenu inicijalnog stanja tj. procjenu određenih dimenzija psihosomatskog statusa,
konativnih i kognitivnih sposobnosti djece

2. Izbor sadržaja

3. Faktore programiranja

4. Principe i faze programiranja.“ Mađarević i Maksimović (2018;174-175)

Programiranje ima svoje faze čijih se zakonitosti, obilježja i funkcija treba pridržavati. U
nastavku rada će biti opisane te faze.

Dijagnostička faza- Ova faza se sprovodi na početku u toku nekoliko sati tjelesnog odgoja.

„U ovoj fazi uvtrđuje se dijagnoza aktuelnog stanja antropološkog statusa svakog djeteta.
Dijagnoza obuhvata utvrđivanje zdravstvenog stanja, stanja antropoloških obilježja, stanje i
nivo motornih sposobnosti, znanja i motornih dostignuća i dr..“ Mađarević i Maksimović
(2018;176)

Analitičko-prognostička faza- Ona se provodi s ciljem analize rezultata koji se dobiju nakon
što se dijagnosticira aktuelno stanje svakog djeteta.

Sintetičko-programerska faza- Ova faza se provodi nakon analitičko-prognostičke faze.

Dakle provodi se nakon što se analiziraju rezultati dobiveni u dijagnostičkoj fazi. U ovoj fazi
se provodi izrada globalnog, operativnog i izvedbenog programa.

Verifikacijsko-valorizacijska faza- Ova faza se provodi tokom realizacije programa,

odnosno tokom cijele godine,a ima za cilj da se pruži uvid u realizaciju programa. Ukoliko se
ukaže potreba i da se program dopuni ili izmijeni kako bi se što bolje približilo individualnim
potrebama djece.

„Bez stalnih i valjanih povratnih informacija o stepenu realizacije programa, nemoguće je

utvrditi nivo njihovog učinka.“ Mađarević i Maksimović (2018;177)
Predmet i problem istraživanja

Predmet istraživanja – Analiza plana i programa aktivnosti iz tjelesnog i zdravstvenog odgoja

za uzrast od šest mjeseci do tri godine

Problem istraživanja – Utvrditi koliko trenutni plan i program ili teoretska osnova ispunjavaju
ciljeve i zadatke uvodnog dijela rada za djecu od šest mjeseci do tri godine.

Analiza

U ovom dijelu rada pristupljeno je analizi najprije Potencijalnih ishoda za razvoj motorike,
mišićne skupine i prirodnih oblika kretanja, a nakon toga je pristupljeno analizi Orijentacionih
aktivnosti / Ideja za rad dobivenog Plana i programa aktivnosti za tjelesni i zdravstveni odgoj
za uzrast pet godina. Teme koje nisu prihvatljive za aktivnosti tjelesnog i zdravstvenog odgoja
su boldirane unutar tabele te navedene sa „Nije prihvatljivo za aktivnosti tjelesnog i
zdravstvenog odgoja. Aktivnost se ne može modifikovati te se treba odstraniti.“

Tabela 1. Analiza potencijalnih ishoda za razvoj motorike, mišićne skupine i prirodnih

oblika kretanja

Potencijalni ishodi za razvoj motorike, Analiza potencijalnih ishoda za razvoj

mišićne skupine i prirodnih oblika kretanja
Može sagnuti i spustiti tijelo da bi sjelo bez
pomoći
Spretni u pokretima
motorike, mišićne skupine i prirodnih oblika
kretanja
Ovu aktivnost je potrebno modifikovati, sam
nagon djeteta za sjedenje je ugrađen u
normalan proces razvoja djeteta. Dijete u
predškolskom periodu prolazi veoma buran
motorički razvoj, koji teče kroz tri cjeline:
refleksni period, senzomotorni period i
psihomotorni period. Sve teme koje imaju za
cilj razvijati motorne sposobnosti realizuju se
putem prirodnih oblika kretanja. U ovom
periodu veomae važno je pružiti bebi priliku
da vježba sjedenje i držanje ravnoteže.
Tema nije jasno definisana. Treba je
modifikovati jer kao ovakva je samo
 pretpostavka da je dijete spretno u pokretima.
Modificirat ćemo je na način da poboljšamo
motoričke sposobnosti djeteta. Spretnostr se
povećava neposredno u procesu formiranja
kretne sposbnosti. Pogodni su različiti
poligini sa specifičnim sredstvima i
raznovrsnim zadacima.
Poskakuje Temu je potrebno modificirati, prije svega
kod ovog uzrasta djece, treba istači da je veći
problem sama organizacija skoka, nego
ispoljavanje eksplozivne snage nogu. Samo
poskakivanje, skakanje i preskakanje kao
kineziološki operator u tjelesnom odgoju
djece predškolskog uzrasta imaju pozitivan
uticaj na : razvoj mišića nogu i stopala,
jačanje pasivni i aktivnih stabilizatora
skočnog zgloba, razvoj opće motorne
kooridinacije, eksplozivne snage, ravnoteže,
ritmičnosti kretanja, spretnosti i brzine,
također pozitivno utiče na razvoj
funkcionalnih sposobnosti. Sve navedeno
važi uz dobru organizaciju odgajatelja, da
djeca bez problema, prije svega prolaze
poligone u kojima su vezani zadaci poskoka,
preskakivanja raznih prepreka.
Dijete često mijenja aktivnost i često se Temu je potrebno modificirati, jer nije jasno
pomjera razumljiva. Tema kao ovakva je samo
pretpostavka, da se dijeto često pomjera i
mijenja aktivnosti. Može se modificirati na
način da djetetu pružmo, niz aktivnosti kroz
koje će se „ pomjerati“ ali i pružiti mu
mogućnost da može da prelazi s jedne na
drugu aktivnost.
Hoda unatraške s lakoćom
Uživa u pokretima plesa
Može se brzo zaustaviti i krenuti
Trči unaprijed
Temu treba modifikovati u odnosu na pravac
kretanja tj. Hodanje u odnosu na pravac
kretanja: naprijed, nazad, lijevo, desno.
Predočeni primjer je samo neki od odbilka
hodanja koji m ogu poslužiti kao orijentacija,
u stvaranju, novih kombinacija zadataka.
Hodanje djeluje na cjelokupan dječiji
organizam npr: metabolizam ( poboljšava
razmjenu materija iako je energetska
potrošnja mala), usavršava opću motornu
koordinaciju, ravnotežu ( dinamičku i
statičku), razvija mišiće nogu i stopala,
poboljšava funkciju respiratornog sistema,
kardio-vaskularnog sistema, orijentaciju u
prostoru, spretnost, okretnost, pravilno
držanje tijela. Kombinacija sa drugim
prirodnim oblicima krenjanja omogućuju da
ukupan uticaj hodanja bude korisniji i
blagotvorniji na dječiji organizam pogotovo u
uvodnom dijelu sata tjelesnog odgoja.
Temu kao ovakvuje potrebn modificirati, te
jasnije izraziti.
Ovu temu potrebno je modificirati. Ova tema
se može modifikovati u obliku hodanja sa
zadacima. Kod ovog motornog zadatka treba
primjetnjivati, kombinirati razne varijante
hodanja. Sve zadatke djeca mogu izvoditi na
tlu ili niskoj gredi.
Samo trćanje je prirodan oblik kretanja,
prema tome temu je potrebno modifikovati. U
trćanju je angažovan cijeli organizam te
gotovo sve mišićne grupe i svi funkcionalni
sistemi. Načini trčanju su mnogobrojni, pa

Skače s mjesta s obje noge
Hoda na prstima
Šuta unaprijed loptu koja je u mjestu
Hoda uz manji broj stepenica izmjenjujući
noge
bih ovu temu modifikovala na način da dijete
trći sa promjenom pravca kretanja,
promjenom ritma, pravca i tempa, trčanje
produženim korakom i sl.
Tema nije jasno definisana, te bih je
modificirala kao sunožni poskok, u raznim
smijerovima ( u mjestu, naprijed, nazad,
desno i lijevo). Kod djece predškolskog
uzrasta, poskoke treba primjenjivati u
kombinaciji zadataka hodanja i trćanja.
Potrebno je voditi računa i o mekanoj podlozi
na koju se doskače.
Tema kao ovakva je vrlo nejsana, sa nejasnim
ciljevima i zadacima, te je neobikovana
ovako samostalno. Temu je potrebno
modificirati, da kroz uvodni dio
sata/aktivnosti, odgajatelj se za stvaranje
dobre orijentacije, posluži kombinacijama
zadataka i vježbi,a sve to u ostvarenju cilja
kroz konretne teme. Pa uz samo hodanje na
prstima, raditii hodanje na petama,
kombinirati i sa hodanjem uz kosu ravan
oslonac je prvo na prstima, pa hodanje uz
kosu ravan oslonac je na petama i sl..
Temu je potrebno modificirati na način da
prvo djetetu objasnimo i pokažemo kojim će
dijelom stopala (unutrašnjim dijelom)
udarati/gurnuti/šutnuti loptu, označiti pravac
ili postaviti neku kutiju kao gol. Kroz ovu
aktivnostu uključiti i voženje lopte desnom i
lijevom nogom.
Temu je potrebno modificirati, te dodati joj
složenost. Modifikacije teme bi uključivala

Pri hodu niz stepenice još uvijek stupaju na
svaku stepenicu s obje noge
Preskače preko nižeg predmeta, dočekuje se s
obje noge
Baca loptu preko glave
Vozi tricikl
Usavršava sposobnost održavanja ravnoteže
hodanje sa zadacima. Za ovaj uzrast djece
dovoljno je da se uključe zadaci poput
hodanja sa rukama u uzručenju, odrućenju i
zaručenju.
Tema nije jasno definisana. Ova tema spada u
mogućnosti djeteta.
Temu je potrebno pravilno modificirati u
cilju, pravilnog razvoja. Modifikovala bih
temu u sunožni poskoci, s obzirom da se radi
o uzrastu od 6 mjeseci do 3 godine, bilo bi
sunožni poskoci iz obruča u obruč. Također i
kroz ovaj modificirani zadatak, odgajatelj
treba obratiti pažnju na složenost
koordinacije tijela kod ozvođenja sunožnog
skoka i doskoka.
Tema nije jasno defnisana, prema tome
potrebno ju je modificirati. Ne postoji
bacanje lopte preko glave. Bacanje je također
jedan od prirodnih oblika kretanja, ali koje
iziskuje određenu tehniku, ali ima uticaj na
mišiće ruku i ramenog pojasa, mišiće leđa i
trbušne prese, mišiće donjih ekstremiteta.
Modificiranje teme, temelji se na osnovnoj
podjeli bacanja koja može biti bacanje iz
mjesta i bacanje iz kretanja, te dodajemo
bacanje-izbačaj, iznad glave, jednom ili
objema rukama, i na kraju u odnosu na
smijer, bacanje unazad ( preko glave iza
sebe).
Tema nije jasno definisana, spada u
mogućnosti i sposobnosti djeteta.
Ravnoteža je sposobnost zadržavanja tijela u
mehaničkom položaju sa težiđtem iznad

Okreće jednu po jednu stranu
Hvata sitne predmete palcem i kažiprstom
Drži bojicu sa palcem i prstima a ne čitavom
rukom
U većini aktivnosti dosljedno koristi jednu
ruku
Crta krug, vertikalne i horizontalne crte
Zna precrtati krug i križ
Papir slaže u harmoniku
Valja, udara, stišće i izvlači glinu
nožne površine. Potrebano je da se ovakva
tema modifikuje nizom zadataka iz
elementarne ravnoteže, vizualno otežane
ravnoteže i dinamički otežane ravnoteže.
Nije prihvatljivo za aktivnosti tjelesnog i
zdravstvenog odgoja. Aktivnost se ne može
modifikovati te se treba odstraniti.
Nije prihvatljivo za aktivnost tjelesnog i
zdravstvenog odgoja. Aktivnost se ne može
modifikovati. Spada u usavršavanje i
vježbanje fine motorike ruku., što se radi u
manipulativnom ili blok centru.
Nije prihvatljivo za aktivnost tjelesnog i
zdravstvenog odogja. Temu nije moguće
modificirati, i spada u oblast Metodika
likovnog izražavanja.
Tema nije prihvatljiva za aktivnost tjelesnog i
zdravstvenog odgoja, kao takvu ju je
nemoguće modificirati. Tema pripada
Metodici početnih matematskih pojmova.
Tema nije prihvatljiva za aktivnost tjelesnog i
zdravstvenog odgoja, kao takvu ju je
nemoguće modificirati. Tema pripada
Metodici početnih matematskih pojmova.
Tema nije prihvatljiva za aktivnost tjelesnog i
zdravstvenog odgoja. Vođena je logičkim
promišljanjem, te uvježbavanje fine motorike
prstiju/ruku.
Tema nije prihvatljiva za aktivnost tjelesnog i
zdravstvenog odgoja, kao takvu ju je
nemoguće modificirati. Tema pripada u

Kontrolira prihvaćanje i ispuštanje
Niže četiri krupnije bobice
Sposobno je ponijeti posudu s vodom bez
prolijevanja
Zavrće i odvrće poklopac
Tabela 2. Analiza orijentacionih aktivnosti / ideja za rad
Orijentacione aktivnosti / Ideje za rad
Uz prostorni razmještaj olakšati djetetu
kretanje
Ritmični ples
Manipulativne aktivnosti s različitim
manipulativni cetar dječijeg istraživanja.
Aktivnost nije definisana, niti je
predstavljeno na šta se odnosi. Aktivnost ne
može biti prihvaćena kao aktivnost za tjelesni
odgoj.
Tema nije prihvatajiva za aktivnost tjelesnog
i zdravstvenog odgoja, kao takvu uju je
nemoguće modificirati. Tema se oslanja na
usavršavanje i učenje korištenja fine motorike
ruku.
Temu je potrebno modificirati. Modofikacija
teme vodila bi ishodima prirodnog kretanja
kao što je hodanje sa zadacima. Odnosno,
nošenje tereta ispred sebe. Jako dobra vježba
za pravilno držanje tijela, angažirani su
gotovo svi mišići tijela, a naročito ruku i
ramenog pojasa, trbušnog zida i kičmenog
stuba.
Analiza orijentacionih aktivnosti / Ideja za
rad
Ovu temu je potrebno modifikovati, kada
ogdajateljica unutar sobe napravi razmještaj,
zatim upotrijebi prirodan oblik kretanja i
upotpuniti ga s zadacima.
Aktivnost se može realizirati kroz aktivnosti
tjelesnog i zdravstvenog odgoja kroz zadatke
ciklusa standardnih plesova, tradicionalnih
plesova.
Nije prihvatljivo za aktivnost tjelesnog i
privlačnim sitnim predmetima
Perceptivno-motoričke aktivnosti s poznatim
predmetima i hrabrenje na složeniju
manipulaciju predmetima
Gradnja tornja od drvenih kocki
Aktivnost izrezivanja škarama
Igre loptom: bacanje, hvatanje, šutiranje i
kotrljanje.
Slikanje vodenim bojama i korištenje kista
Otiskivanje, dlana, prstiju
Slikanje prstima
Aktivnost izrade raznih oblika u glini,
glinamolu, tijestu..
Igre trčanja skakanja provlačenja u dvorištu
zdravstvenog odgoja. Nema jasno definisane
zadatke, ciljeve i ishode.
Nedifisan ishod. Ovaj ishod ne možemo
prihvatiti kao ishod, jer i nije, nema definiran
cilj i zadatke.
Ishod nije definisan u oblasti tjelesnog i
zdravstvenog odgoja. Nema jasno definisane
ciljeve i zadatke unutar oblasti tjelesnog i
zdravstvenog odgoja.
Ova tema nije u skladu sa zadacima tjelesnog
i zdravstvenog odgoja. Nije prihvatljiva za
aktivnost, niti kao ishod.
Sve teme koje imaju za cilj razvoj motorne
sposobnosti realizuju se putem prirodnih
oblika kretanja. S toga kroz različite cikluse i
zadatke specifične za taj ciklus ostvaruju se
prirodni oblici kretanja.
Ova tema nije prihvatljiva niti u skladu sa
zadacima i aktivnosti tjelesnog i
zdravstvenog odgoja. Odgovara aktivnosti
likovnog izražavanja.
Ova tema nije prihvatljiva niti u skladu sa
zadacima i aktivnosti tjelesnog i
zdravstvenog odgoja. Odgovara aktivnosti
likovnog izražavanja.
Ova tema nije prihvatljiva niti u skladu sa
zadacima i aktivnosti tjelesnog i
zdravstvenog odgoja. Odgovara aktivnosti
likovnog izražavanja.
Sami ishod u ovom dijelu aktivnosti, nije
precizno definisan u oblasti tjelesnog i
zdravstvenog odgoja.
Temu je ptrebno modificirati. Izvođenje djece
 u dvorište, treba dobro organizirati,
provlačenje se može ukombinirati zajedno sa
poskocima. Iskoristiti predmete koji se nalaze
unutar dvorišta, napraviti mali poligon
provlačenja, između i ispod prepreka.
Izrada nakita uz nizanje bobica i perli Ova tema nije prihvatljiva niti u skladu sa
zadacima i aktivnosti tjelesnog i
zdravstvenog odgoja. Odgovara aktivnosti
likovnog izražavanja, kroz manipulativni
centar.
Razvrstavanje sjemenki i drugih sitnih Ova tema nije prihvatljiva niti u skladu sa
predmeta prema određenim kriterijumima zadacima i aktivnosti tjelesnog i
zdravstvenog odgoja. Odgovara aktivnosti
matematskih pojmova, te razvrstavanju u
skupove.
Igre održavanja ravnoteže ( hodanje po gredi
ili nekom pravcu..)
Igre građenja ( drveni blokovi, lego kockice
idr..)
Hodanje i trčanje po šljunku, niskoj i visokoj
travi, pijesku snijegu, ledu, blatu..
Hodanje po suženoj površini ( prava i kružna
staza, greda nagnuta daska..)
Provlačenje kroz uske prolaze
Prekoračivanje prepreka ( barica, greda,
kamen, cigla, valjak, letva ili uže podignutim
na visinu kojoj odgovara djeci)
Igre pijeskom i vodom
Poligoni- savladavanje prepreka u nizu
Oponašanje prirodnih pojava ( Puhanje vjetra, Ova tema nije prihvatljiva niti u skladu sa
izlazak sunca) zadacima i aktivnosti tjelesnog i
zdravstvenog odgoja.
Oponašanje kretnja životinja
 2. Teoretski i praktični značaj

U uvodnom dijelu ovog rada dobro su pojašnjena teoretska saznanja ciljeva i zadataka nastave
tjelesnog odgoja. Pored ciljeva i zadataka, dobro je pojašnjeno šta znači planiranje i
programiranje aktivnosti, šta to znači ispunjenje cilja, pojašnjene su etape planiranja i
programiranja te su opisani globalni, operativni i izvedbeni plan.

Unutar plana i programa aktivnosti tjelesnog i zdravstvenog odgoja za uzrast pet godina, koji
je bio predmet analize, može se uvidjeti mnogo nedostataka i propusta.

Prije svega, gotovo sve teme iz tabele 1 i tabele 2 su trebale biti modificirane, a neke od njih i
potpuno odstranjene iz plana jer nisu odgovarale sadržajima tjelesnog i zdravstvenog odgoja
jer trenutni plan i program ili teoretska osnova ispunjavaju ciljeve i zadatke iz uvodnog dijela
rada, mnogo stavki bi se u skladu s tim moglo promijeniti.

Prije svega iz dobivenog plana i programa teško je uvidjeti ciljeve i zadatke tjelesnog i
zdravstvenog odgoja. Zapravo može se reći da dobiveni plan bez modifikacija uopće ne
ispunjava ciljeve i zadatke tjelesnog i zdravstvenog odgoja. Teme nisu isprofilirane pravilno
kroz različite cikluse, određene teme ne odgovaraju nastavi tjelesnog i zdravstvenog odgoja i
vrlo su nejasno definirane. Kako bi plan i program bio prihvatljiv teme je nužno modificirati i
konkretizirati.

Praktični značaj ove analize se ogleda u samoj promjeni praktičnog rada. Prije svega, teme
koje su modificirane izvodile bi se pravilno sa odgovarajućim ciljem i svrhom, a teme koje bi
trebalo odstraniti iz plana i programa više ne bi bile uključene u praktičan rad kao dio
aktivnosti tjelesnog i zdravstvenog odgoja. Samim tim, aktivnosti tjelesnog i zdravstvenog
odgoja bi bile u velikoj mjeri prilagođene i prema cilju i zadacima tjelesnog i zdravstvenog
odgoja, zatim terminologiji te samim tim i uzrastu. Time bi se način odgoja i obrazovanja u
aktivnostima tjelesnog i zdravstvenog odgoja drastično promijenio u pozitivnom smislu.
Pored toga, aktivnosti koje bi bile izvođene bi davale hronološki i kineziološki pravilne
rezultate koji bi se svrsishodno mogli pratiti i evaluirati prema svakom djetetu individualno.

3. Zaključak
Svako dijete je indivuda za sebe. Neponovljiv i sebi svojstven, sa svim svojim mogućnostima,
interesovanjima i željama. Kao takav, iznimno treba da se poštuje, te je odgajateljev zadatak
vrlo specifičan i odgovoran.

Povrh svega, odgajatelj je taj koji nužno mora da poznaje ciljeve i zadatke tjelesnog i
zdravstvenog odgoja, zatim da dobro isplanira i isprogramira aktivnosti tjelesnog i
zdravstvenog odgoja u skladu sa mogućnostima djece poštivajući hronološku dob djeteta te da
poznaje motorni razvoj djece i njihove uzrasne karakteristike. Pored toga, pri planiranju i
programiranju aktivnosti (poznavajući etape istih) , odgajatelj je dužan da poštuje principe
tjelesnog odgoja, te da poznaje strukturu aktivnosti tjelesnog i zdravstvenog odgoja.
Odgajatelj je dužan da poznaje uvodni dio sata, pripremni, glavni i završni dio sata, te da se
koristi adekvatnim sredstvima za te dijelove sata. Također, odgajatelj treba da organizira
svoje aktivnosti tjelesnog i zdravstvenog odgoja koristeći različite metodičko organizacione
oblike rada, te različite metode tjelesnog odgoja. Pored toga, aktivnosti treba da realizira kroz
prirodne oblike kretanja. Dakle odgajatelj je dužan da poveže teoriju sa praksom. Obzirom da
je metodika nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja veoma specifična i kompleksa, iz tih
razloga joj se treba posvetiti posebna pažnja.

Analiza plana i programa aktivnosti iz tjelesnog i zdravstvenog odgoja za uzrast pet godina je
urađena temeljito te su obrađene sve teme koje se nalaze u tabeli Potencijalnih ishoda za
razvoj motorike, mišićne skupine i prirodnih oblika kretanja te Orijentacionih aktivnosti/Ideja
za rad. Prilikom analize primjećeno je da teme nemaju osnov iz oblasti anatomije i fiziologije
tjelesnog napora. Ishod toga jeste nepovezanost teorije sa praksom. Teme su zasnovane na
metodama elementarnih igara koje ne zadovoljavaju konkretne ciljeve i zadatke tjelesnog i
zdravstvenog odgoja. Zbog toga sadržaj i realizacija ovog plana i programa je nekvalitetna.

Modifikacijama tema te potpunim odstranjenjem tema koje nisu prihvatljive za aktivnosti

tjelesnog i zdravstvenog odgoja, dolazi se do povezanosti teorije sa praksom. Modificirane
teme nisu zasnovane na metodama elementarnih igara, te kao takve zadovoljavaju ciljeve i
zadatke tjelesnog i zdravstvenog odgoja, navedene u uvodnom dijelu radu. Sadržaj time biva
obogaćen te realizacija modificiranog plana i programa za uzrast pet godina bi bila mnogo
kvalitetnija.

Uzimajući u obzir ciljeve i zadatke tjelesnog i zdravstvenog odgoja, planiranje i

programiranje te njihove etape, motorni razvoj te uzrasne karakteristike djece, principe
tjelesnog odgoja, strukturu aktivnosti tjelesnog i zdravstvenog odgoja, korištenje adekvatnih
sredstava za različite dijelove sata (uvodni, pripremni, glavni, završni), različite metode
tjelesnog odgoja te korištenjem prirodnih oblika kretanja se zasigurno mogu obezbijediti
kvalitetne aktivnosti tjelesnog i zdravstvenog odgoja djeci uzrasta pet godina u predškolskoj
ustanovi, što je moguće kroz modificiran dobiveni plan i program.

Literatura

1. Mađarević M. i Maksimović S. (2012). Ritmička gimnastika teorija i praksa. Šabac:

Grafika Šabac

2. Mađarević M. i Maksimović S. (2018). Metodika tjelesnog i zdravstvenog odgoja za

djecu predškolskog uzrasta. Zenica: MINEX, d.o.o

3. Mehmedić U. i Mađarević M. (1998). Teorija i metodika tjelesnog odgoja. Zenica