Neimenovano PDF

Priprave za 4.
razred
2., 3. Ponavljanje (književnost)

4., 5. Avangarda
6. F. G. Lorca, Oproštaj; Konjikova pjesma
7. Pablo Neruda, Ljubavna pjesma
8., 9. Franz Kafka, Preobrazba
10. Ponavljanje i uvježbavanje (jezik)
11. Jezični sustav i jezični znak
12. Metafora i metonimija
13. Sinonimi i sinonimija
14. Homonimi i homonimija
15. Antonimi i antonimija
16. Ponavljanje i uvježbavanje (jezik)
17. Pismena provjera znanja (jezik)
18. Analiza pismenih radova
19., 20. Marcel Proust, Combray
21., 22. Luigi Pirandello, Šest osoba traži pisca
23. Avangarda i 1. razdoblje (sinteza)
24., 25., 26. Antun Branko Šimić, Iz poezije
27. Ivo Andrić, Epilog i Nemiri
28. Miroslav Krleža, Snijeg
29., 30. Miroslav Krleža, Baraka Pet Be
31. Ponavljanje i uvježbavanje (književnost)
32. Pismena provjera znanja (književnost)
33. Analiza pismenih radova
34., 35. Bertolt Brecht, Majka Hrabrost i njezina djeca
36., 37. 1. školska zadaća
38. Ispravak 1. školske zadaće
39. É. Ionesco, Stolice
40. E. Hemingway, Zbogom oružje
41., 42. Vremenska raslojenost leksika
43. Područna raslojenost leksika
44., 45. Albert Camus, Stranac
Priprava za nastavu
Ime i prezime nastavnika:
Razredni odjel: četvrti Red. broj sata: 2., 3. Datum:
Naziv nastavne jedinice Ponavljanje (književnost)
Nastavno Tip nastavnoga sata: sat obrade Nastavni oblici: frontalni,
područje/područja: novoga gradiva individualni
književnost
Nastavna cjelina: povijest
književnosti
Operacionalizirani cilj • rješavanjem zadataka u radnoj bilježnici ponoviti slijed
(-evi) književnih razdoblja njihova obilježja, predstavnike i djela
Ishodi učenja
a) kognitivni • učenik će rješavanjem zadataka u radnoj bilježnici ponavljati
naučeno u 1., 2. i 3. razredu
b) afektivni • poticati zanimanje za učenje povijesti književnosti
Tijek sata (artikulacija)

1. i 2. sat
I. Motivacija
– učenici komentiraju kojega se dijela gradiva najbolje sjećaju – na osnovi toga zapisuju
pitanje
– netko od učenika postavlja pitanje, drugi učenici odgovaraju
II. Razrada
– rješavanje ponavljanja (1, 2 i 3) u radnoj bilježnici, komentiranje
(učenici najprije samostalno rješavaju ponavljanje gradiva iz 1. razreda, slijedi zajednička
korekcija rezultata; potom rješavaju vježbu koja se odnosi na 2. razred, nakon zajedničke
korekcije rezultata rješavaju vježbu koja se odnosi na 3. razred; zajednička korekcija
rezultata)
III. Zaključak
– učenici komentiraju koje od odgovora smatraju najvažnijim da se mora upamtiti
– d. z.: učenici dobivaju zadatak interpretirati pjesmu Jesenje veče A. G. Matoša i
Jesenja samoća M. Krleže
Plan ploče (prijenosnika)

Nastavni materijal
nastavni listić
A. G. Matoš Miroslav Krleža
Jesenje veče Jesenja samoća
Olovne i teške snove snivaju Sve više sâm, sve luđe sâm, sve tuđe i sve tužnije,
Oblaci nad tamnim gorskim stranama; sve tamnije, sve sramnije, sve biva ružnije.
Monotone sjene rijekom plivaju,
Žutom rijekom među golim granama. Sve hladnije, sve gladnije, sve ledenije,
samoća prazna jesenja, a biva sve jesenije.
Iza mokrih njiva magle skrivaju
Kućice i toranj; sunce u ranama
Mre i motri kako mrke bivaju
Vrbe, crneći se crnim vranama.
Sve je mračno, hladno; u prvom sutonu

Tek se slute ceste, dok ne utonu
U daljine slijepe ljudskih nemira.
Samo gordi jablan lisjem suhijem

Šapće o životu mrakom gluhijem,
Kao da je samac usred svemira.
1. Odredi književni rod kojem pripadaju navedeni tekstovi.

2. Kakvo je raspoloženje u objema pjesmama? (čeznutljivo, elegično, sumorno, zagonetno)
3. Što znači pretposljednji stih u kontekstu Matoševe pjesme?
4. Koja je funkcija aliteracije u drugoj strofi Matoševe pjesme?
5. U kojim stihovima Matoševe pjesme prepoznajete asonancu?
6. Što povezuje pjesme?
7. Koji pjesnički oblik prepoznaješ u Matoševoj pjesmi?
8. Kakva je rima u Matoševoj pjesmi?
9. Koju figuru riječi prepoznaješ u prvim dvama stihovima Matoševe pjesme?
10. Kako se ostvaruje ritam u Krležinoj pjesmi?
11. Kojim motivom počinje Matoševa pjesma (vizualnim, auditivnim, taktilnim, gustativnim)?
12. Što znači riječ gord u kontekstu Matoševe pjesme?
13. Kojim je stihom napisana Matoševa pjesma?
14. Koji je stih točno rastavljen na slogove?
a) mr-e i mo-tri ka-ko mrk-e bi-va-ju
b) mre i mo-tri ka-ko mr-ke bi-va-ju
c) mre i mot-ri ka-ko mr-ke biv-a-ju
d) mr-e i mo-tri ka-ko mrk-e biv-a-ju
15. Prema kojem se pravopisnome načelu piše zarez u sljedećem stihu: Sve hladnije, sve gladnije, sve ledenije?
a) prema načelu suprotnosti
b) prema načelu nabrajanja
c) prema načelu inverzije
d) prema načelu dodavanja
16. Koja se glasovna promjena dogodila u komparativu luđe?
17. Kako glasi infinitiv jedinoga glagola koji se javlja u Krležinoj pjesmi?
Rješenja nastavnoga listića, zadatci prema državnoj maturi, zimski rok, viša razina 2009./10.: 1. lirici,
2. sumorno; 3. Znači da ga nitko ne razumije. 4. Aliteracija ukazuje na zlokobnu slutnju. 5. „Olovne i
teške snove snivaju”. 6. Pjesme povezuje ugođaj jeseni. 7. Sonet. 8. abab abab ccd eed 9.
Personifikaciju. 10. Ritam se ostvaruje glasovnim ponavljanjima, posebice rimom. 11. Vizualnim.
12. Znači uznosit (ostala su ponuđena rješenja bila: visok, hvalisav, mudar). 13. Jedanaestercem.
14. b) 15. b) prema načelu nabrajanja 16. Jotacija. 17. Bivati (bila su ponuđena i rješenja: biti, htjeti,
imati).
Rješenja zadataka iz radne bilježnice
Str. 4., 5., 6.

1. Ep o Gilgamešu – nema autora – književnost starih naroda – babilonska književnost
Ilijada i Odiseja – Homer – antička (grčka) književnost – grčka književnost
Eneida – Vergilije – antička (rimska) književnost – talijanska književnost
Beowulf – nacionalni ep – srednji vijek – engleska književnost
Pakao – Dante Alighieri – humanizam/predrenesansa – talijanska književnost
Bijesni Orlando – Ludovico Ariosto – renesansa – talijanska književnost
Oslobođeni Jeruzalem – Torquato Tasso – barok – talijanska književnost
2. b) na latinski jezik
3. sv. Jeronima
4. d) Plaut (Plaut je rimski komediograf; Eshil, Sofoklo i Euripid grčki su tragičari.)
5. b) Ovidije
6. c) Aristotel i Horacije
7. a) inverziju i aliteraciju
8. b) oksimoron
9. c) Roman o Tristanu i Izoldi (roman, za razliku od ostalih djela koja su epovi)
10. c) Spominje se kralj Tomislav.
11. d) Kroz pakao Dantea vodi Homer. (Vodi ga Vergilije.)
12. c) Jedno od najznačajnijih djela razdoblja baroka. (Djelo pripada razdoblju humanizma.)
13. d) Djelo je religiozne tematike. (Djelo je svjetovne tematike.)
14. a) Juraj Šižgorić (Djelo se zove: Tri knjige elegija i lirskih pjesama.)
15. c) Davidijada
Str. 7., 8., 9.
1. d) Škrtac
2. c) Paris
3. a) Bistri vitez Don Quijote od Manche
4. Judita je po vrsti biblijsko-vergilijanski ep zato što je tema iz Biblije, a pisana je po uzoru na

Vergilija. Autor djela je Marko Marulić, a stih kojim je djelo pisano jest dvostruko rimovani
dvanaesterac.
5. Prvi hrvatski roman je djelo Planine autora Petra Zoranića. Prvi hrvatski povijesni ep je
djelo Vazetje Sigeta grada autora Brne Karnarutića. Prva hrvatska svjetovna drama je djelo
Robinja autora Hanibala Lucića.
6. d) Ignjat Đurđević
7. a) Hanibal Lucić
8. d) Pera – Pomet (Ispravno je: Ugo Tudešak – Pomet.)
9. b) Skup
10. d) Junije Palmotić (On pripada dubrovačko-dalmatinskom krugu baroknih pisaca.)
11. a) Osman
12. a) sentimentalni roman
13. U klasicizmu su najznačajniji tragičari Pierre Corneille i Jean Racine. Najznačajniji

komediograf je Molière, poznat po komediji Mizantrop (može se navesti i Škrtac).
14. d) Matija Antun Relković – Matijaš grabancijaš dijak (Matija Antun Relković napisao je
djelo Satir iliti divji čovik, a Tituš Brezovački napisao je djelo Matijaš grabancijaš dijak.)
15. a) Edgar Allan Poe
16. d) Pjesničkim uzorom smatra se Marko Marulić. (Pjesničkim uzorom smatra se Ivan
Gundulić.)
Str. 10., 11.
1. d) Raskoljnikov
2. c) pripovjedač u 1. licu (Pripovjedač je u 3. licu.)

3. Porfirije Petrovič je lik policijskoga istražitelja iz djela Zločin i kazna. Svidrigajlov je muž
Marfe Petrovne koji je bio zaljubljen u Dunju. Dunja se trebala udati za Lužina, ali se udala za
Raskoljnikovljeva prijatelja Razumihina.
4. Dostojevski je autor romana Zločin i kazna. On je rekao: „Svi smo mi izašli iz Gogoljeve
Kabanice”, zato što je Gogolj uzor i učitelj ruskim realističkim piscima.
Autor Ane Karenjine je Lav Nikolajevič Tolstoj. Prva rečenica toga romana glasi: „Sve sretne
obitelji nalik su jedna na drugu, svaka nesretna obitelj nesretna je na svoj način.”
5. a) E. Zole
6. d) Vagonaši
7. a) propadanje plemstva
8. a) Oprava
9. b) odnarođenost Hrvata
10. d) senzibilnog intelektualca Đuru Andrijaševića
11. c) Adieu (Ostali su primjeri Matoševa djela, Adieu je Vidrićevo djelo.)
12. a) Antun Gustav Matoš
13. b) lik skromnoga intelektualca
14. a) Janka Polića Kamova
15. Ksaver Šandor Gjalski (On pripada hrvatskom realizmu.)

Priprava za nastavu
Naziv nastavne jedinice Avangarda
Nastavno Tip nastavnoga sata: sat obrade Nastavni oblici: rad u
područje/područja: novoga gradiva parovima
književnost
Nastavna cjelina:
avangarda
Operacionalizirani cilj • učenici će raditi u parovima, zadatci: nacrtati uređaj koji je po
(-evi) njima tipičan za njihovu stvarnost i bez kojeg ne bi mogli;
nacrtati stablo onako kako ga oni vide (upotrijebiti boju i detalje
kojima žele prenijeti neku poruku); napisati pjesmu prema
zadanoj uputi, zabilježiti tijek svojih misli u vremenu od jedne
minute bez cenzure i kontrole razuma, PP prezentacija –
pregled avangardnih razdoblja, povezivanje s likovnim
umjetnostima
Ishodi učenja
a) kognitivni • učenik će: stvarati u skladu s nastojanjima pojedinih
avangardnih pravaca, upoznati avangardne pravce i njihova
obilježja
b) afektivni • poticati zanimanje za umjetnost i umjetničko izražavanje, za

uspoređivanje djela različitih umjetnosti
• izraziti svoje mišljenje o estetici provokacije
1. sat
Motivacija
– učenici dobivaju četiri zadatka: 1. Napisati pjesmu prema uputi u čitanci. 2. Nacrtati
tehničku napravu bez koje ne mogu zamisliti život. 3. Nacrtati stablo, ali ga obojiti i oblikovati
tako da izražava neku njihovu poruku. 4. Zabilježiti tijek vlastitih misli u jednoj minuti. Misli
ne smiju biti „cenzurirane” razumom.
Razrada
- objašnjenje pojma avangarde
- pravci u okviru avangarde (detaljnije: dadaizam, nadrealizam)
Završetak
- učenici povezuju svoj 1. zadatak s dadaizmom, a 4. s nadrealizmom, objašnjenje slikovnih
priloga u čitanci
2. sat
Motivacija
- ponavljanje pojma avangarde, ponavljanje obilježja dadaizma i nadrealizma
Razrada
- objašnjenje futurizma i ekspresionizma
- obilježja futurizma i ekspresionizma
Zaključak
- učenici povezuju svoj 2. zadatak s futurizmom i 3. zadatak s ekspresionizmom
- rješavanje zadataka u radnoj bilježnici na str. 12. i 13.

Dadaizam
Vrijeme Manifest – Obilježja Najznačajniji Važno!
nastanka autor predstavnici
1916. Tristan Tzara, • za slobodu • Tristan Tzara, • značenje riječi
Dadaistički umjetničkog Hans Arp, Hugo dada mnogi
manifest, 1924. stvaranja Ball povezuju s
• protiv logike i dječjim
reda, za tepanjem jer
anarhiju, dadaisti, poput
slobodu i djece, ne robuju
spontanost pravilima i
• „Red = nered, „plaze jezik”
afirmacija = dotadašnjim
negacija; to su autoritetima
vrhovni
bljeskovi
apsolutne
umjetnosti.”
Nadrealizam
1924. André Breton, • nadrealizam je • André Breton, • program
Manifest diktat misli u Paul Éluard, nadrealizma
nadrealizma kojem je Louis Aragon temelji se na
1924.; 1930. odsutna svaka učenju
kontrola utemeljitelja
razuma, izvan psihoanalize
svih estetskih ili Sigmunda
moralnih Freuda
preokupacija • nesvjesno se
može
„automatskim
pisanjem”
prenijeti u
umjetničko djelo
Futurizam
• Italija: Filippo Tomaso • futurizam (lat. • Italija: Filippo • početak
1909. Marinetti, futurus – budući) Tomaso ruskog
Futuristički veliča pobunu, Marinetti; futurizma
• Rusija: manifest, 1909. agresivnost, označuje
1912. brzinu, dinamiku; • Rusija: almanah Pljuska
to znači da Vladimir društvenom
predmet Majakovski ukusu, 1912.
umjetničkog • stilske
oblikovanja osobitosti: u
postaju: strojevi, pjesništvo ulazi
mase u pokretu, jezik ulice
industrija…
Ekspresionizam
• započeo je - poznati • lat. expressio – • Georg Trakl, • značajni
oko 1910., a ekspresionistički izraz, umjetnost Gottfried Benn, ekspresionistički
trajao do manifesti: kao ekspresija Franz Werfel; časopisi su:
1925. g. Govor posvećen čovjekove pjesnici Der Sturm, 1910.
budućnosti, unutrašnjosti – 1924.;
1918. Kurta • umjetnost kao • Oskar Die Aktion, 1911.
Pinthusa i O krik, vapaj, uzdah Kokoschka – 1932.
ekspresionizmu • boja kao boja Georg Kaiser,
u književnosti i pjesnikove Ernst Toller; • faze u okviru
nova poezija, unutrašnjosti, a ne dramatičari ekspresionizma:
1919. Kasimira preslika objektivne kozmički
Edschmida stvarnosti socijalni i
religiozni*
*kozmički ekspresionizam (teži oslobođenju ljudskoga duha djelovanjem pojedinca, život
se doživljava kao kozmička pojava, zaokupljenost pitanjima ljudskoga postojanja i smisla
ljudskog života), socijalni ekspresionizam (vezan je uz socijalnu nepravdu i potrebu da se
socijalna nepravda ispravi); religiozni ekspresionizam (sklon promišljanju odnosa čovjeka i
boga, rješenje zemaljskih problema i nepravdi traži se u vjeri)
Nastavni materijal
Rješenja zadataka u radnoj bilježnici, str. 12. i 13.
1. c) realizam
2. b) F. T. Marinetti
3. Osnovno obilježje futurizma je izraziti dinamiku suvremenog života. Razvijen je u zemljama

Italiji i Rusiji.
4. Očekuje se da učenici povežu Munchovu sliku Krik s ekspresionizmom. Na slici se

prepoznaje strah i kao da se čuje „krik”, a upravo ekspresionizam izražava krik na situaciju u
svijetu u kojem pojedinac živi, izražava unutarnju stvarnost, prije svega strah.
Očekuje se da učenici povežu Dalíjevu sliku s nadrealizmom, zato što slikar spaja stvarnost i
san u jednu novu realnost.
5. Dadaizam se zalaže za slobodu umjetničkog stvaranja, za nered i potpunu afirmaciju

stvaralačke slobode.
Dada je uništila dadu u trenutku kad je dadaizam nametnuo pravila, umjetničko stvaranje
više nije moglo biti slobodno.
6. S nadrealizmom.
7. a) Svaki od umjetničkih pravaca na neki način provocira čitatelja (gledatelja slike).

(Očekuje se da učenik izrazi koji mu se pravac čini najprovokativnijim.)
b) Učenici izražavaju što smatraju eksperimentom u umjetnosti kod pravaca koje su upoznali.
(Mnogi se opredjeljuju za dadaizam i kao primjer navode pjesmu koju su napisali prema
dadaističkim pravilima.)
Priprava za nastavu
Razredni odjel: četvrti Red. broj sata: 6. Datum:
Naziv nastavne jedinice Federico García Lorca, Oproštaj; Konjikova pjesma
književnost
Nastavna cjelina:
Avangarda
Operacionalizirani cilj • usporednom analizom pjesama prokomentirati Lorcin odnos
(-evi) prema smrti, objasniti ulogu pejzaža u njegovim pjesmama,
objasniti obilježja njegova stila te obilježja stiha i strofe
Ishodi učenja
a) kognitivni • učenik će: odrediti vrste lirskih pjesama, objasniti motiv smrti
u svakoj od pjesama, objasniti ulogu pejzaža u pjesmama,
odrediti obilježja stiha i strofe, navesti obilježja Lorcina
pjesništva
b) afektivni • izraziti svoj odnos prema životu, smrti, nasilju, ratovima
Uvod
– doživljaj koji je Lorca ispričao Pablu Nerudi
Razrada
- čitanje pjesme Oproštaj
- čitanje pjesme Konjikova pjesma
- zajednički motiv: motiv smrti; zajednička je kratkoća pjesama i ponavljanje prvog distiha
na kraju pjesme
- način na koji se motiv smrti konkretizira u svakoj od navedenih pjesama
Oproštaj – smrt kao mogućnost, balkon kao granica između života i smrti,
želja da se ostavi mogućnosti povezivanja smrti sa životom;
život kao osjetilna senzacija, isticanje vizualnog i auditivnog motiva;
balkon kao mjesto s kojeg se promatra – uključen promatrač, umjetnik
koji zapaža stvarnost i na svoj je način prenosi u umjetničko djelo,
umjetnikova želja da trajno bude dio ciklusa život – smrt; ponavljanje
početnog distiha na kraju pjesme zaokružuje ciklus.
Konjikova pjesma – smrt kao izvjesnost, krik kao reakcija na smrt, dominantni motivi su
vizualni, ponavljanja (Cordoba – 5x, kobila – 3x, Jao – 3x, luna – 2x –
smrt – 2x); Cordoba – simbol cilja čovjekovoga života, dio andaluzijskog
pejzaža, odnosno prostora; kobila – pomoć pri ostvarenju cilja, jao – krik na
smrt, luna – simbol noći; boje: crna i crvena – crna slutnja i crveno kao simbol
života). Raspoloženje: tajanstvenost, tjeskoba…
Izmjena distiha i katrena, slobodni stih, glagol tek u posljednjem stihu druge
strofe – nije naglasak na događanju, nego na slikama.
Završetak
- stilska izražajna sredstva: Konjikova pjesma – epiteti, polisindeton, metafora, anafora
- obilježja Lorcine poezije
Plan ploče (prijenosnika) – PP prezentacija
Federico García Lorca (1898. – 1936.)
Oproštaj Konjikova pjesma
– misaone lirske pjesme
– motiv smrti
– kratkoća
– škrtost izraza
– smrt kao mogućnost – smrt najprije kao slutnja, potom kao
– smrt kao dio ciklusa: život – smrt izvjesnost
– balkon kao simbol poveznice između – ponavljanje osnovnih motiva
života i smrti (Cordoba – 5x, kobila – 3x,
– lirsko ja – umjetnik koji doživljava Jao – 3x, luna – 2x, smrt – 2x)
zbilju svojim osjetilima i preobražava – spajanje motiva iz prirode i
je u književno djelo mjesta i elemenata
– lirsko ja želi zauvijek biti dio andaluzijskog pejzaža
ciklusa: život – smrt (spajanje nacionalnog i
– distisi univerzalnog)
– ponavljanja – raspoloženje: tjeskoba, tajanstvenost
– distisi, katreni, slobodni stih
Osobine Lorcine poezije:

• utjecaj španjolske narodne pjesme (cante jondo)
• utjecaj ekspresionizma, nadrealizma, imažinizma
• pjesničke slike, važnost boja
• prepletanje nacionalnog i univerzalnog
• škrtost pjesničkoga izraza
• asocijativnost, simbolika
Književno stvaralaštvo
- pjesništvo: Knjiga pjesama, Pjesme, Prve pjesme, Ciganske romance, Pjesnik u New Yorku
- drame: Ljubav don Perlimplina, Krvava svadba, Dom Bernarde Albe
Nastavni materijal
Priprava za nastavu
Naziv nastavne jedinice Pablo Neruda, Ljubavna pjesma
područje/područja: novoga gradiva / sat individualni
književnost interpretacije lirske pjesme
Nastavna cjelina:
avangarda
Operacionalizirani cilj • interpretacija lirske pjesme s naglaskom na: nokturalnom
(-evi) ugođaju, raspoloženju lirskoga subjekta, osnovnim motivima u
pjesmi: ljubav, priroda, vrijeme, pjesništvo i obilježjima
Nerudina stila
Ishodi učenja
a) kognitivni • učenik će na početku sata napisati nekoliko rečenica na temu:
Kad bih pisao/pisala ljubavnu pjesmu, napisao/napisala bih…
• navesti stihove u kojima se oblikuje osnovna nokturalna
pozadina
• iznijeti osjećaje, misli i raspoloženja lirskoga subjekta koja
prepoznaju u pjesmi
• izdvojiti i objasniti osnovne motive u pjesmi: ljubavi, prirode i
vremena
• protumačiti Nerudin doživljaj pjesništva i navesti obilježja
Nerudina pjesništva
b) afektivni • izraziti svoj odnos prema pjesništvu i prema ljubavnome

pjesništvu
1. sat
Uvod
– Neruda s Lorcom i Dalíjem izdaje nadrealistički časopis Zeleni konj
– bavio se diplomacijom, čak je bio i kandidat za predsjednika republike
– bio je politički aktivan
– prva zbirka pjesama kojom stječe veliku popularnost jest Dvadeset ljubavnih i jedna
očajna pjesma (1924.)
Razrada
– čitanje pjesme
– interpretacija pjesme:
• stihovi u kojima se oblikuje osnovna nokturalna scena:
– „Noćas bih mogao napisati veoma tužne stihove.”
– „Noć je osuta zvijezdama
I drhte, plava, nebeska svjetla u daljini.”
– „Ponoćni vjetar kruži nebom i pjeva.” (…)
• osjećaji, misli, raspoloženja koja prepoznajemo u tim stihovima:
sjećanje – zaborav
prolaznost – vječnost
– usamljenost i tjeskoba lirskoga subjekta, ispunjenost beskrajnom ljepotom prirode,
bol, sjeta, čežnja
• osnovni motivi:
ljubav priroda vrijeme
– sjećanje na ljubav – personificirana – spoznaja o
– ljepota ljubavnog – vodi vlastiti život prolaznosti svega
dodira i bliskosti ne mareći za pojedinca i ljudskog
– veličina ljubavi njegove osjećaje – prošlost i
– bol, samoća zbog – prelijepa u svojoj veličini sadašnjost
izgubljene ljubavi – svojom ljepotom i preko prirode se
savršenstvom u suprotnosti stapaju u vječnost
s boli i usamljenosti
lirskoga subjekta
poezija
– noć kao poticaj za oživljavanje sjećanja i njihovo prenošenje u stihove
– mogućnost za pisanje najtužnijih stihova, piše stihove koje donose utjehu i smirenje
(„A stih pada na dušu kao na pašnjak rosa.”)
– poezija prolaznost pretače u vječnost
• obilježja Nerudina stila

– ljubavna tematika poezije
– metaforičnost
– iskrenost, emocionalnost
– važnost motiva iz prirode
– melankolična intonacija
Zaključak
– čitanje i komentiranje stihova iz Nerudinih pjesama (čitanka, str. 36.)
Pablo Neruda (1904. – 1973.)

- Dvadeset ljubavnih i jedna očajna pjesma (1924.)
- pravo ime: Ricardo Neftali Reyes
Ljubavna pjesma
- nokturalni ugođaj: sjećanje – zaborav
prolaznost – vječnost
- tuga, očaj, usamljenost lirskoga subjekta
- osnovni motivi:
ljubav priroda vrijeme
– sjećanje na ljubav – personificirana – spoznaja o
– ljepota ljubavnog – vodi svoj vlastiti život prolaznosti svega
dodira i bliskosti ne mareći za pojedinca i ljudskog
– veličina ljubavi njegove osjećaje – prošlost i
– bol, samoća zbog – prelijepa u svojoj veličini sadašnjost se
izgubljene ljubavi – svojom ljepotom i preko prirode
savršenstvom u suprotnosti stapaju u vječnost
s boli i usamljenosti
lirskoga subjekta
poezija
– noć kao poticaj za oživljavanje sjećanja i njihovo prenošenje u stihove
– mogućnost za pisanje najtužnijih stihova, piše stihove koje donose utjehu i smirenje
(„A stih pada na dušu kao na pašnjak rosa.”)
– poezija prolaznost pretače u vječnost
– obilježja Nerudina stila

– ljubavna tematika poezije
– metaforičnost
– iskrenost, emocionalnost
– važnost motiva iz prirode
– melankolična intonacija
Nastavni materijal
Priprava za nastavu
Naziv nastavne jedinice Franz Kafka, Preobrazba
književnost
Nastavna cjelina:
avangarda
Operacionalizirani cilj • analiza pripovijetke i rješavanje zadataka u radnoj bilježnici
(-evi)
Ishodi učenja
a) kognitivni • učenik će: prokomentirati značenjsku razliku između riječi
preobražaj i preobrazba
• analizirati glavni lik
• objasniti ključne dijelove pripovijetke: otvaranje vrata, očevo
nasilje spram Gregora, sestrino sviranje, Gregorova smrt
• navesti i objasniti probleme u djelu
• navesti obilježja Kafkine proze i navesti Kafkina djela
b) afektivni • prokomentirati položaj slabijih, nemoćnih u društvu i obitelji

1. sat
Motivacija
– dojmovi o djelu, razmišljanje o važnosti djela, čitanje rješenja 16. zadatka u radnoj
bilježnici (učenici su trebali riješiti za d. z. str. 15. i 16. u radnoj bilježnici)
Razrada
- motiv preobražaja/preobrazbe (prokomentirati značenjsku razliku između riječi preobražaj i
preobrazba; prema Rječniku hrvatskoga jezika Vladimira Anića preobrazba podrazumijeva i
unutarnju promjenu, učenici komentiraju je li Gregorova preobrazba bila samo vanjska ili i
unutarnja, pitanje učenicima o jednom od prvih djela koje je uključivalo motiv preobrazbe,
učenici se prisjećaju Ovidija i njegovih Metamorfoza)
- lik Gregora Samse (učenici komentiraju čime se Gregor bavio dok je bio čovjek, kakav je
njegov odnos prema radu, što misle o takvom odnosu prema radu, kakav je njegov odnos
prema obitelji)
- Gregorova soba (učenici komentiraju izgled Gregorove sobe, iznose svoje mišljenje o tome
što u toj sobi nedostaje, je li ta soba individualizirana i čime)
- simbolika broja tri: vrata se otvaraju tri puta (svako otvaranje vrata bolno je za Gregora)
- sestrino sviranje (Gregor osjeća sestrino sviranje, osjeća ljepotu umjetnosti, postavlja se
pitanje je li on doista životinja kad tako osjeća ljepotu glazbe)
- Gregorova smrt (učenici komentiraju Gregorovu smrt i odnos obitelji prema toj smrti)
Zaključak
– čitanje bilješke iz Kafkina dnevnika, povezivanje s Gregorom Samsom
2. sat
Motivacija
– o Kafkinu životopisu, Kafkin stvaralački opus
Razrada
– problemi u Kafkinu djelu (egzistencijalni problem – život pojedinca, odnos: pojedinac –
obitelj, odnos: pojedinac – društvo)
– obilježja Kafkine proze (estetika šoka, kafkijanska atmosfera, čudesno koje nikoga ne čudi,
struktura paradoksa, elementi sna, osjećaj straha, nemoći, unutarnjega krika
(ekspresionistički element), intervencija u logiku svijeta (dadaistički element), problem
ljudskoga života (egzistencijalistički element), simboličnost (očevo gađanje jabukom),
realistička tehnika pripovijedanja
Zaključak
- čitanje ulomka koji je bio na državnoj maturi, čitanje smjernica i usmeno odgovaranje na
njih, za d. z. učenici pismeno odgovaraju na smjernice (ne moraju pisati esej, samo odgovore
na smjernice s tim da trebaju zbrojiti koliko imaju riječi)

Franz Kafka (1883. – 1924.)
Preobrazba
- pripovijetka
- značenjska razlika:
preobražaj – promjena vanjskog oblika; preobrazba – uključuje i promjenu u kvalitativnom
smislu
- Gregor Samsa – lik koji se pretvara u kukca

↓
fantastični element
alegoričnost: kukac – čovjek bez vrijednosti
- trgovački putnik koji prehranjuje svoju obitelj: želi otplatiti očeve dugove i
sestru poslati na konzervatorij; rad ga ne ispunjava, ne voli svoj posao, osjeća
se iskorištenim
- nakon preobražaja brine se hoće li stići na posao
- Gregorova soba: građanski interijer s jednom osobnom oznakom: slika žene sa
šeširom
________________
- tri puta otvaraju se vrata, veza između Gregora i obitelji
- Gregorov doživljaj umjetnosti, kao kukac osjeća ono što nije osjećao kao čovjek
- obitelj ga napada (otac ga gađa jabukom)
- Gregorova smrt
- obitelj osjeća olakšanje
- problemi: usamljeni pojedinac, otuđenost pojedinca u svijetu u kojem živi, otuđenost od

obitelji i od društva, problem obitelji – nije temelj društva u smislu ljubavi i bezuvjetne
podrške i međusobne pomoći, odbacivanje izdvojenog, drukčijeg pojedinca; problem
umjetnosti – oplemenjuje, povezuje, ohrabruje, uzvisuje
- obilježja Kafkine proze:

• fantastični element (čudno koje nikoga ne čudi – estetika šoka)
• detaljiziranje (realistička tehnika)
• elementi sna (nadrealizam), predosjećaj nadolazećeg rata (ekspresionizam)
• zagonetnost
• kafkijanska atmosfera (tajanstvenost, tjeskoba, nemoć, utjecaj sila moćnijih od čovjeka)
• paradoks
• zbilja se ne shvaća kao nešto suvislo i strukturirano, Kafkina proza signalizira sumnju u
razumnost i spoznatljivost zbilje
• alegoričnost
Kafka: pripovijetke (Preobrazba, 1915.; Osuda, 1916.; Seoski liječnik, 1919.; Umjetnik u
gladovanju, 1924.)
- romani: Proces, Dvorac i Amerika
Nastavni materijal
1. Gregor se kao čovjek brinuo o obitelji. Zbog brige o obitelji bio je spreman izdržati još
nekoliko godina na poslu, samo da bi otplatio očev dug. Sestri je htio omogućiti glazbeno
obrazovanje i poslati je na konzervatorij i tu je odluku namjeravao reći obitelji za Božić.
Nitko od članova obitelji nije radio i bilo im je normalno da ih on uzdržava.
2. Sestra se u početku brinula o njemu, donosila mu je hranu, pazila da redovito jede, čistila
mu je sobu. S vremenom i njezina briga postaje površna i ona automatizmom ponavlja
radnje, a ustvari je nije briga je li on što pojeo ili ne. Majka ga se bojala, padala je u nesvijest
kad bi ga vidjela. Zanimljivo je to što je i otac i sestra štite od pogleda na Gregora. Otac je
grub prema Gregoru, on ga i tjelesno ozljeđuje zbog čega Gregor na kraju i umire.
3. Prije Gregorova preobražaja nisu radili ništa, a nakon preobražaja svatko je od njih
zarađivao, a pokazalo se da otac ima i tajnu ušteđevinu. Otac je radio kao podvornik u banci,
majka je šila, a sestra je radila kao prodavačica.
4. Očekuje se da učenici komentiraju ravnodušnost obitelji spram Gregora i činjenicu da im
kao kukac više nije bio koristan i zato su oni odustali od njega, odnosno dopustili su da ugine.
5. Gregor je osjećao ispunjenje i ljepotu glazbe, što nikad kao čovjek nije osjetio.
6. U pripovijetki prepoznajemo turobnu, mračnu (kafkijansku atmosferu): otužnu, vezanu uz
usamljenost pojedinca i nedostatak ljubavi, pažnje, privrženosti i međusobnog pomaganja.
7. Na kraju pripovijetke Gregor ugiba, a obitelj odlazi u šetnju. Oni su sretni što su ga se
riješili smatrajući da su se riješili kukca i uopće ne tugujući za svojim sinom.
8. Obilježja Kafkina stila: estetika šoka, čudno koje nikoga ne čudi, realistička tehnika
pripovijedanja, kafkijanska atmosfera.
9. Učenici komentiraju jesu li tako zamišljali Gregora ili nekako drukčije.
ŠKOLSKI ESEJ – Franz Kafka: Preobrazba
Pred vama je ulomak djela Franza Kafke Preobrazba. Pozorno ga pročitajte, a zatim i
smjernice za pisanje školskog eseja ispod teksta.
Redoslijed ponuđenih smjernica ne obvezuje vas u oblikovanju eseja. Svoj esej oblikujte kao
zaokruženu cjelinu (uvod, razrada zaključak).
Najprije pišite na listu za koncept, a kasnije uredno prepišite na list za čistopis.
Pazite na pravopisnu i gramatičku točnost. Esej treba imati 400 do 600 riječi.
Kad se Gregor Samsa jednog jutra probudio nakon nemirnih snova, primijetio je da se u krevetu bio pretvorio u
golemog kukca. Ležao je na oklopno tvrdim leđima i vidio, kada bi malko podigao glavu, svoj zaobljeni, smeđi,
zasvođenim ukrućenjima razdijeljen trbuh, na čijoj se visini pokrivač, koji samo što nije spuznuo na tlo, još jedva
držao. Njegove mnoge prema obujmu njegova tijela jadno mršave nožice treperile su mu bespomoćno pred
očima. „Što se to sa mnom dogodilo?” pomisli. To nije bio san. Njegova zbiljska samo nešto odveć mala ljudska
soba ležaše mirno između četiri dobro znana zida. Nad stolom, nad kojim bijaše rasprostrta raspakovana
kolekcija uzoraka različitih tkanina – Samsa bijaše trgovački putnik – visjela je slika koju je nedavno bio izrezao
iz nekog ilustriranog časopisa i stavio u zgodan pozlaćen okvir. Predstavljala je damu koja je, sa šeširom i
vratnim krznom, sjedila uspravno i držala prema gledaocu težak krzneni muf, u kojem je nestala čitava njena
podlaktica.
Gregorov pogled usmjeri se zatim prema prozoru, i tmurno vrijeme – čulo se kako kišne kapi lupkaju po
prozorskom limu – činilo ga je posve melankoličnim. „Kako bi bilo da odspavam još malko i zaboravim sve
ludorije!” pomisli, no to bijaše potpuno neizvedivo, jer se bio naviknuo da spava na desnoj strani, ali se u
sadašnjem stanju nije mogao dovesti u taj položaj. Ma kako snažno da se bacao na desnu stranu, uvijek bi se
iznova odnjihao u prijašnji leđni položaj. Bit će da je to i sto puta pokušavao, zatvarajući oči da ne gleda
zakoprcane nožice, te je tek onda odustao kad je u boku počeo ćutjeti neki lak, prigušen bol što ga dotada još
nikada nije bio oćutio.
„O Bože”, pomisli, „kakvo li sam naporno zvanje izabrao! Iz dana u dan na putu. Poslovna su uzrujavanja mnogo
veća nego u radnji kod kuće, a osim toga mi je nametnuta i muka putovanja, brige oko voznih redova,
neredovita, loša hrana i druženje s ljudima, koje je uvijek drukčije, nikada dugo ne traje i ne postaje srdačnije.
Neka vrag sve to nosi.” Osjetio je lak svrbež gore po trbuhu, polako se na leđima gurao bliže uzglavlju da bi
mogao bolje podići glavu; našao je mjesto gdje ga je svrbjelo i koje bijaše osuto sve samim bijelim točkicama, za
koje nije znao što su; i htio je jednom nožicom opipati to mjesto, ali je odmah uvuče, jer ga pri dodiru
prostrujiše ledeni srsi.
Smjernice za pisanje
 Odredite mjesto pripovijetke Preobrazba u stvaralačkom opusu Franza Kafke.
 Smjestite ulomak u kontekst pripovijetke. Smjestite djelo u književnopovijesno
razdoblje.
 Pokažite razumijevanje sadržaja pripovijetke (građa, tema). Povežite ga s Kafkinim
životopisom.
 Ukažite na egzistencijalnu problematiku (odnos ja – svijet, obitelj). Iznesite svoje
mišljenje o tim problemima.
 Objasnite alegoriju prikazanu u djelu. Povežite je s naslovom.
 Uklopite Kafkinu pripovijetku u kontekst roda / književne vrste. Opišite Kafkin stil.
 Povežite Kafkino djelo s vremenom u kojem nastaje. Povežite ga i s današnjim
vremenom: uočite njegovu aktualnost.
 Osmislite na temelju prethodne analize djela zaključak o svijetu koji Kafka prikazuje u
svojim djelima. Povežite svoj zaključak s problemom (ili tezom) najavljenom u uvodu.
Priprava za nastavu
Razredni odjel: četvrti Red. broj sata: 10. Datum
Naziv nastavne jedinice Ponavljanje i uvježbavanje (jezik)
Nastavno Tip nastavnoga sata: sat Nastavni oblici: frontalni,
područje/područja: jezik ponavljanja individualni
Nastavna cjelina:
fonetika/fonologija,
morfologija, sintaksa
Operacionalizirani cilj • rješavanjem nastavnoga listića učenik će ponoviti osnovne
(-evi) pojmove iz 1., 2. i 3. razreda
Ishodi učenja
a) kognitivni • učenik će: ponoviti i prokomentirati rješenja zadataka vezane
uz glasove, riječi i rečenice
b) afektivni • poticati zanimanje za učenje norme standardnoga jezika
Motivacija
- učenici komentiraju u kojem im je razredu jezično gradivo bilo najlakše i zašto
Razrada
- rješavanje zadataka na nastavnome listiću
- objava i komentiranje rješenja, korekcija
Zaključak
- učenici komentiraju svoje pogreške
Nastavni materijal
- nastavni listić
Rješenja nastavnoga listića
1. c; 2. Glas š u riječima šuma i lišće se različito izgovara zbog okolnih glasova, zato alofon
definiramo kao glasovnu razliku uvjetovanu mjestom, pozicijom u riječi.
3. a) iščupati – iz + čupati > isčupati (jednačenje po zvučnosti) > iščupati (jednačenje po
mjestu tvorbe), b) orao – orla (nepostojano a i vokalizacija), c) grozd + je > grozđe (jotacija) >
grožđe (jednačenje po mjestu tvorbe) 4. Zvučni suglasnici: b, d, g, dž, đ, z, ž; bezvučni
suglasnici: p, t, k, č, ć, s, š, f, c, h
5. a) pogostìti 6. Uljez je riječ zanaglasnice zato što su prednaglasnice, prislonjenice ili
proklitike. 7. U nizu c. 8. a), treba biti Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske
9. Vjerovao sam – glagol, svojim – zamjenica, prijateljima – imenica, a – veznik, oni –
zamjenica, me – zamjenica, nisu iznevjerili – glagol. 10. c)
11. gorak – gorči, krotak – krotkiji i kroči, ljut – ljući, dug – duži. 12. b 13. c 14. b 15. odlazili
smo – predikat, na ljetovanja – priložna oznaka mjesta, lijepo – priložna oznaka načina, smo
se provodili – predikat 16. a) zavisnosložena vremenska b) zavisnosložena pogodbena c)
nezavisnosložena, rečenični niz d) nezavisnosložena, suprotna e) jednostavna proširena
rečenica 17. d), rečenični niz je nezavisnosložena rečenica, ostale su zavisnosložene rečenice
18. a) Austro-Ugarska Monarhija, imena država (povijesna i postojeća) pišu se velikim
slovom – sve riječi osim veznika i prijedloga.
b) Lijepa Naša – perifrazno ime države – sve riječi pišu se velikim slovom.
c) Sjeverno ledeno more – imena mora – samo se prva riječ piše velikim slovom
Ponavljanje, 1., 2., 3. RAZRED
1. Fonem je:
a) najmanja jezična jedinica koja ima svoje značenje
b) najmanja samostalna jezična jedinica koja ima svoje značenje
c) najmanja jezična jedinica koja nema svoje značenje, ali ima razlikovnu funkciju
d) najmanja govorna jedinica.
2. Na primjerima: šuma/lišće, ruka/ručni objasni razliku između alofona i alomorfa.

………………………………………………………………………………………………………………………………………………..
………………………………………………………………………………………………………………………………………………..
3. Odredi glasovne promjene.

a) iščupati ……………………………………………………………………………………………………………………………….
b) orao – orla ………………………………………………………………………………………………………………………….
c) grožđe ………………………………………………………………………………………………………………………………..
d) striče ………………………………………………………………………………………………………………………………….
4. Navedi zvučne i bezvučne suglasnike.
5. Zaokruži riječ koja je neispravno naglašena.

a) pogostìti
b) dân
c) pjȁn
d) mòrski
6. Izbaci uljeza.
a) proklitike
b) prednaglasnice
c) prislonjenice
d) zanaglasnice
7. U kojem su nizu sve riječi ispravno napisane?

a) močvara, ubitačno, računajući, sendvić
b) ručajući, ćevapčić, čistaćičin, mučki
c) doček, mačić, hoću, voćni
d) kićast, ćaća, mačevalački, nekritičan
8. Zaokruži primjer koji nije ispravno napisan.

a) Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i sjeverne Irske
b) Svi sveti
c) crkva svete Lucije
d) bernardinac
9. Odredi vrste riječi.
Vjerovao sam svojim prijateljima, a oni me nisu iznevjerili.

10. Zaokruži kondicional I.
a) bijah radio
b) bio sam radio
c) bih radio
d) bio bih radio
11. Napiši komparative pridjeva.

gorak ……………………, krotak ……………………………., ljut ……………………., dug …………………….
12. Zaokruži pokazne zamjenice.

a) moj, tvoj, njegov, njezin, naš, vaš, njihov
b) ovaj, taj, onaj, ovakav, takav, onakav, ovolik, tolik, onolik
c) ja, ti, on, ona, ono, mi, vi, oni, one, ona
d) netko, nešto, nekakav, itko, išta, ikakav
13. Izbaci uljeza.

a) prilozi
b) prijedlozi
c) glagoli
d) usklici
14. Prema vrsti riječi podcrtane riječi su (To je dobro dijete. / On dobro uči.):
a) pridjev / pridjev
b) pridjev / prilog
c) glagol / prilog
d) prilog / pridjev
15. Odredi članove rečeničnoga ustrojstva.
Odlazili smo na ljetovanja, lijepo smo se provodili.
16. Odredi vrstu rečenice.

a) Kad odradim ovaj dan, sve će biti lakše. ……………………………………………………………………..
b) Ako me prijatelji pričekaju, otići ćemo u grad. …………………………………………………………..
c) Mislim na tebe, javi mi se. …………………………………………………………………………………………
d) On je pogledao mene, a ja nisam reagirala. ……………………………………………………………..
e) Stigli smo na vrijeme u školu. …………………………………………………………………………………..
17. Izbaci uljeza.

a) subjektne rečenice
b) atributne rečenice
c) predikatne rečenice
d) rečenični niz
18. Napiši ispravno i navedi pravilo.

a) AUSTRO-UGARSKA MONARHIJA _____________________________________________________
_________________________________________________________________________________
b) LIJEPA NAŠA ____________________________________________________________________
Priprava za nastavu
Naziv nastavne jedinice Jezični sustav i jezični znak
područje/područja: jezik novoga gradiva individualni
Nastavna cjelina:
leksikologija
Operacionalizirani cilj • INSERT metodom učenici će čitati tekst u udžbeniku, označiti

(-evi) pojmove koji su im poznati, označiti nepoznate pojmove i
označiti ono što ne razumiju, objava i korekcija rezultata
Ishodi učenja
a) kognitivni • učenik će: iznijeti definiciju lingvistike ili jezikoslovlja,
filologije, jezika i govora
• objasniti ulogu F. de Saussurea
• iznijeti definiciju jezičnoga znaka
• objasniti proizvoljnost (arbitrarnost) jezičnoga znaka
b) afektivni • promišljati odnos jezika i govora
Motivacija
– uvodni udžbenički zadatak, rješavanje prvog zadatka u radnoj bilježnici
Razrada
– jezik
– govor
– jezični znak
– proizvoljnost (arbitrarnost) jezičnoga znaka
– filologija : lingvistika
– semantika; etimologija
– semiologija
Završetak
– rješavanje zadataka u radnoj bilježnici

Jezični sustav i jezični znak
• jezik – sustav jezičnih znakova koji služi za sporazumijevanje među pripadnicima iste
jezične zajednice
• govor – ostvarenje jezika
• jezični znak – izraz + sadržaj

– narav jezičnoga znaka može se prikazati trokutom:
izraz
k+u+ć+a
sadržaj: mjesto predmet u stvarnosti

stanovanja
– veza između sadržaja i predmeta je proizvoljna (arbitrarna)
Značenje jezičnoga znaka
– ljubav
– doslovno značenje: organ u ljudskom tijelu
značenje – osnovno (denotativno – stilski neobilježeno)
– izvedeno (konotativno – stilski obilježeno)
- lingvistika – filologija
– znanost o jeziku – znanost koja pomoću jezika proučava kulturne i
civilizacijske značajke nekog društva
- semiologija – znanost koja proučava znakove i sustave znakova

- semiotika – opća teorija o znakovima
- semantika – proučava značenje riječi
- etimologija – proučava podrijetlo riječi
Nastavni materijal
Priprava za nastavu
Naziv nastavne jedinice Metafora i metonimija
Nastavna cjelina:
leksikologija
Operacionalizirani cilj • rješavanjem nastavnoga listića sa stilskim izražajnim

(-evi) sredstvima učenici zaključuju u čemu je razlika između metafore
i metonimije, definiraju poredbu i sinegdohu, na primjeru
analiziraju razliku između osnovnog i izvedenog te denotativnog
i konotativnog značenja, iznose definiciju leksema, leksika i
leksikologije
Ishodi učenja
a) kognitivni • na primjeru objasniti razliku između metafore i metonimije
• definirati poredbu i sinegdohu
• objasniti razliku između osnovnog i izvedenog te denotativnog
i konotativnog značenja
• navesti definiciju leksema, leksika, leksikologije
b) afektivni • promišljati doslovno i preneseno značenje
Motivacija
– ponavljanje stilskih izražajnih sredstava
– stilska izražajna sredstva: figure glasova, riječi, sintaktičke figure i figure misli
– figure riječi ili tropi: metafora – riječ ili izraz prenesena značenja
metonimija – riječ ili izraz prenesena značenja; sinegdoha – dio se uzima umjesto
cjeline, jednina umjesto množine
Razrada
– jezični znak
– jednoznačnost i višeznačnost jezičnoga znaka
– prijenos značenja kod metafore i metonimije
– leksem, leksikologija (onomastika, frazeologija, terminologija ili nazivoslovlje,
tvorba riječi, leksikografija)
Završetak
Stilska izražajna sredstva
– figure ponavljanja (glasovne figure), figure riječi ili tropi, sintaktičke figure i figure
misli
- metafora, metonimija,
sinegdoha, eufemizam, epitet, personifikacija,
alegorija
On je kao lisica. / On je lisica.

↓ ↓
poredba metafora
(uspoređivanje (prijenos značenja po sličnosti;
pojmova riječju kao) sličnost čovjeka i lisice: lukavost)
Pantovčak je odlučio upozoriti Markov trg.

↓ ↓
Predsjednik Vlada
|_________________________|
metonimija – značenje se prenosi po nekim stvarnim odnosima
Značenje jezičnoga znaka
– ljubav
– doslovno značenje: organ u ljudskom tijelu
Značenje – osnovno (denotativno – stilski neobilježeno)
– izvedeno (konotativno – stilski obilježeno)
Leksem
- leksem je ukupnost svih oblika koje ima jedna riječ; leksemi nekog jezika čine njegov leksik
(rječnik)
- znanost koja proučava lekseme zove se leksikologija (discipline: onomastika, frazeologija,
terminologija, tvorba riječi, leksikografija)
Nastavni materijal
Priprava za nastavu

Naziv nastavne jedinice Sinonimi i sinonimija
Nastavna cjelina:
leksikologija
Operacionalizirani cilj (-evi) • na osnovi udžbeničke jedinice i rješavanjem zadataka u radnoj
bilježnici upoznati i objasniti pojmove vezane uz sinonime i sinonimiju
Ishodi učenja
a) kognitivni • učenik će: prepoznati značenjske sastojnice leksema, objasniti
sintagmatske i paradigmatske odnose, objasniti na primjeru
istoznačnice i bliskoznačnice te općejezične i individualne sinonime
b) afektivni • poticati zanimanje za učenje leksičke norme standardnoga jezika

Motivacija
- čitanje i komentiranje uvodnoga udžbeničkog zadatka, prepoznavanje sinonima
Razrada
- objašnjenje osnovnih pojmova: sinonimi i sinonimija
- vrste sinonima
- rješavanje zadataka u radnoj bilježnici
Završetak
- ponavljanje prema pitanjima u udžbeniku
Nastavni materijal
Rješenje zadataka iz radne bilježnice (Snježana Zrinjan, Hrvatski jezik 4), str. 6.
1. Lekseme djevojka, žena, supruga raščlani na značenjske sastavnice i navedi po čemu se navedeni
leksemi razlikuju.
značenjske sastavnice
djevojka žena supruga
mladost + +/- +/-
udana – +/- +
ženska
osoba + + +
(Učenici kao razliku navode kategorije označene znakom –.)
2. Napiši definicije navedenih pojmova.
sinonimi – leksemi istoga sadržaja, a različitoga izraza
istoznačnice – sinonimi međusobno zamjenjivi u svim kontekstima
bliskoznačnice – sinonimi međusobno zamjenjivi samo u nekim kontekstima
3. Uz riječi iz standardnoga jezika napiši barem jednu riječ iz žargona tako da čine sinonimski par
(ili niz).
novac – lova, perje; negativna ocjena – kulja, komad; glava – bulja ; učiti – štrebati, bubati
4. Odredi jesu li navedeni sinonimski parovi istoznačnice (I) ili bliskoznačnice (B).
računalo – kompjutor I; glup – lud B
printer – pisač I; realizirati – ostvariti I
muzika – glazba I; avion – zrakoplov I
5. Svrstaj lekseme u odgovarajuće stupce u tablici.
Hiperonim: cvijet; hioponim: ivančica, ljubičica; hiperonim: voće, hiponim: trešnja; hiperonim: piće,
hiponim: voda, vino, sok; hiperonim: boja; hiponim: plavo, zeleno
6. Zaokruži par koji ne pripada nizu. d) plavo – garavo
7. Po čemu se razlikuju općejezični i individualni sinonimi?
Općejezični sinonimi oni su sinonimi koje prepoznaje većina govornika hrvatskoga jezika, a
individualni su sinonimi oni koje sinonimima smatra samo pojedini govornik.
8. Napiši primjere nekih tvojih, individualnim sinonima.
Na primjer, riječi iz žargona i standardnoga jezika: kulja/top, policajac/drot, prijatelj/kompa…
Priprava za nastavu

Naziv nastavne jedinice Homonimi i homonimija
Nastavna cjelina:
leksikologija
bilježnici upoznati i objasniti pojmove vezane uz homonime i
homonimiju
Ishodi učenja
a) kognitivni • učenik će: objasniti oblične i leksičke homonime, objasniti
homografe i homofone
b) afektivni • poticati zanimanje za leksičku normu standardnoga jezika

Motivacija
Čitanje i komentiranje uvodnoga udžbeničkog teksta
Razrada
- objašnjenje značenjskih odnosa među leksemima (hiperonimi, hiponimi i kohiponimi)
- objašnjenje paronima
- objašnjenje homonima i homonimije
- uvjeti ostvarivanja homonimije
- homonimi, homofoni i homografi
Ponavljanje
- ponavljanje prema pitanjima u udžbeniku

Nastavni materijal
Rješenja zadataka iz radne bilježnice (Snježana Zrinjan, Hrvatski jezik 4, radna bilježnica, str. 8.)
1. Definiraj navedene pojmove.
homonimi – leksemi jednakih izraza, a različitih sadržaja; sinonimi – leksemi jednakih sadržaja, a
različitih izraza; antonimi – leksemi suprotna značenja
2. Napiši značenje navedenih homonima.
rok 1 vrsta glazbe; 2 termin
rak 1 životinja; 2 bolest
lak 1 sredstvo za premazivanje koje daje sjaj; 2 lagan
3. Po čemu se razlikuju leksički homonimi od obličnih homonima?
Kod leksičkih se homonima podudaraju izrazi osnovnoga leksičkog oblika, kanonskog oblika, a oblični
homonimi izjednačavaju svoje izraze tek u gramatičkim oblicima.
4. Nabroji uvjete koje moraju zadovoljavati riječi da bi bile homonimi.
a) Moraju imati različita značenja.
b) Izrazi im moraju biti jednakog fonemskog sastava.
c) Moraju imati iste naglasne osobine.
d) Moraju se jednako pisati.
5. Kako se i zašto zovu riječi poput pas (životinja) i pâs (pojas)?
Zovu se homografi jer se jednako pišu, a različito zvuče.
6. Leksemi Dunja – dunja su:
c) homofoni (isto zvuče, a različito se pišu).
7. Napiši značenje navedenih homonima i odredi kojoj vrsti pripadaju.
kòsa/kòsa/kòsa kòsa – vlasi; kòsa – oruđe za košenje; kòsa – kosa padina; leksički homonimi
žénā/žèna žénā – genitiv množine imenice žena; žèna – nominativ jednine ž. r.; oblični homonimi
mláda/mlâdā mláda – koja nije stara, mlâdā – djevojka na dan vjenčanja; leksički homonimi
8. Napiši vlastiti primjer:
a) homonima akt (spis) – akt (prikaz gologa ljudskog tijela)
b) homografa vrata – vrata
c) homofona Rijeka – rijeka.
Priprava za nastavu

Naziv nastavne jedinice Antonimi i antonimija
područje/područja: jezik novoga gradiva individualni, rad u parovima
Nastavna cjelina:
leksikologija
bilježnici upoznati i objasniti pojmove vezane uz antonime i
antonimiju
Ishodi učenja
a) kognitivni • učenik će: iznijeti definiciju antonima i antonimije, navesti vrste
antonima s obzirom na usvojenost, podrijetlo, narav značenjske
opreke, iznijeti definiciju oksimorona
Motivacija
- čitanje i komentiranje uvodnoga udžbeničkoga zadatka
Razrada
- učenici u parovima rade: čitaju udžbeničku jedinicu i izrađuju mentalnu mapu o antonimima i
antonimiji
- komentiranje rezultata rada – usporedba s tekstom na PP prezentaciji
Zaključak
- ponavljanje na osnovi zadataka u udžbeniku

Nastavni materijal
Snježana Zrinjan, Hrvatski jezik 4, str. 7.
1. Napiši antonime navedenih riječi i odredi kojoj vrsti riječi pripadaju.
ražalostiti se – razveseliti se, glagol
naglašen – nenaglašen, pridjev
mali – veliki, pridjev
približiti – udaljiti, glagol
isti – različit, drukčiji, pridjev
mogućnost – nemogućnost, imenica
bolestan – zdrav, pridjev
siromašan – bogat, pridjev
blizina – daljina, imenica
2. Koja je razlika između općejezičnih i individualnih (kontekstualnih) antonima?
Leksemi koje svi govornici hrvatskoga jezika prepoznaju kao antonime zovu se općejezični antonimi, a
leksemi koji su antonimi samo unutar konteksta pojedinoga pisca zovu se individualni ili kontekstualni
antonimi.
3. Spoji istoznačne pojmove.
Binarni antonimi – komplementarni antonimi, stupnjeviti antonimi – kvalitativni antonimi;
primarni antonimi – pravi antonimi; istokorijenski antonimi – tvorbeni antonimi.
4. Jednom crtom podcrtaj binarne, a dvjema crtama stupnjevite antonime.
star/mlad, oženjen/neoženjen, mršav/debeo, lijep/ružan
binarni antonimi: oženjen/neoženjen
stupnjeviti: star/mlad, mršav/debeo, lijep/ružan
5. Napiši značenje navedenih leksema i njihove antonime.
mir – stanje bez buke/buka; stanje bez rata/rat
mlad – koji je na početku zrelosti/star
6. Zaokruži ispravan odgovor.
Oksimoron je:
b) stilsko izražajno sredstvo u kojem se povezuju protuslovni pojmovi.
7. Napiši antonime navedenih leksema i odredi njihovu vrstu prema naravi značenjske opreke.
muškarac – žena; binarni (komplementarni) antonimi
donji – gornji; stupnjeviti antonimi
slijetati – uzlijetati; vektorni antonimi
8. Navedene riječi spoji u antonimske parove.
Gornja Dubrava, prefiks, plašljiv kao zec, sufiks, hrabar kao lav, Donja Dubrava
Gornja Dubrava – Donja Dubrava; prefiks – sufiks; plašljiv kao zec – hrabar kao lav
Priprava za nastavu

Naziv nastavne jedinice Ponavljanje i uvježbavanje (jezik)
područje/područja: jezik novoga gradiva skupinama
Nastavna cjelina:
leksikologija
Operacionalizirani cilj (-evi) • rješavanjem nastavnoga listića učenici ponavljaju obrađene osnovne
pojmove iz leksikologije i prepoznaju ih na primjerima
Ishodi učenja
a) kognitivni • učenik će prepoznati i objasniti osnovne pojmove iz leksikologije
b) afektivni • poticati zanimanje za učenje norme standardnoga jezika

Motivacija
Učenici komentiraju stečene spoznaje iz leksikologije, izražavaju svoje mišljenje o učenju
leksikologije. Komentiraju citat iz Hamleta: „Riječi, riječi, Riječi, sve ostalo je šutnja.” i moguća
značenja te rečenice izvan konteksta književnoga djela.
Razrada
Učenici rješavaju nastavni listić u skupinama. Objava i korekcija rezultata.
Završetak
Objašnjenje dvojbi i nejasnoća.
Nastavni materijal
Nastavni listić
Rješenja
1. Leksikologija je jezikoslovna disciplina koja proučava rječnik nekoga jezika. Leksikografija je
znanstvena disciplina koja je vezana uz sastavljanje rječnika.
2. Leksikološke discipline su: semantika, tvorba riječi, onomastika, frazeologija.
3. Leksem je ukupnost svih oblika koje ima jedna riječ.
4.
a) Jezični znak = izraz (označitelj) + sadržaj (označenik); sunce = izraz (s+ u + n + c + e) + sadržaj
(središnje nebesko tijelo)
b) konotativno je preneseno značenje, sunce – netko tko je drag, mio
c) denotativno je osnovno značenje – nebesko tijelo
5. Monosemija je obilježje leksema koji ima jedno značenje pridodano jednom izrazu, a polisemija je
obilježje leksema koji ima više značenja pridodanih jednom izrazu.
6. Okamenjena ili leksikalizirana metafora glavica zelja izgubila je svoju metaforičnost i govornici je
ne prepoznaju kao izraz prenesena značenja.
7. Metonimija je prenošenje značenja prema stvarnim odnosima. U rečenici Pantovčak je odlučio
reagirati. Pantovčak znači hrvatski predsjednik (kojem je rezidencija na Pantovčaku).
8. To su bliskoznačnice jer nisu zamjenjive u svim kontekstima. Na primjer: Stariji su u pravilu mudriji.
(Ne znači da su doista i pametniji.), ali u rečenici: On je to mudro rekao. može se reći i On je to
pametno rekao.
9. Homofoni su leksemi koji isto zvuče, a različito se pišu, npr. Rijeka, rijeka.
Homografi su leksemi koji se isto pišu, a različito zvuče, npr. luk, luk.
10. Bijelo – crno, gledati – ne gledati, slab – jak. Prema vrsti riječi bijelo – crno su pridjevi, gledati – ne
gledati glagoli, a slab – jak pridjevi. Prema naravi značenjske opreke to su stupnjeviti antonimi (svi
imaju međustupnjeve: sivo, viriti, osrednje jak, prema podrijetlu to su: raznokorijenski (bijelo – crno,
slab – jak) i istokorijenski (gledati – ne gledati). Prema usvojenosti to su općejezični antonimi.
11. Hiperonim (leksem koji je svojim značenjem nadređen drugim leksemima) je voće. Jabuka,
kruška, dunja su u ravnopravnom značenjskom odnosu, one su kohiponimi.
12. a) sinonimskom b) antonimskom c) homonimskom
13. Došao sam na sajam i pogledao izloške. Punoznačnice: doći, sajam, pogledati, izlošci.
Nepunoznačnice: na, i.
Ponavljanje
1. Objasni razliku između leksikologije i leksikografije. _____________________________________
_________________________________________________________________________________
2. Navedi leksikološke discipline. ______________________________________________________

_________________________________________________________________________________
3. Definiraj leksem. _________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________
4. Na primjeru riječi sunce objasni:

a) jezični znak _____________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
b) konotativno značenje riječi _________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
c) denotativno značenje riječi. _________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
5. Objasni navedene pojmove.

monosemija _______________________________________________________________________
polisemija _________________________________________________________________________
6. Na primjeru izraza glavica zelja objasni leksikalizirajuću metaforu. __________________________

__________________________________________________________________________________
7. Na primjeru Pantovčak je odlučio reagirati. objasni metonimiju. ____________________________

__________________________________________________________________________________
8. Jesu li leksemi mudar i pametan istoznačnice ili bliskoznačnice? Objasni zašto. _________________
__________________________________________________________________________________
9. Na primjeru objasni homofone i homografe. ____________________________________________

__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
10. Izdvoji antonime iz teksta i odredi kojoj vrsti pripadaju.

Gledao sam kako se bijelo pretvara u crno i nisam mislio da ću to gledati. Ne gledati značilo bi priznati
da sam slab, a osjećao sam se tako jak. __________________________________________________
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
11. Napiši hiperonim riječi: dunja, jabuka, kruška. Objasni na tom primjeru hiponime i kohiponime.
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
12. U kakvom su leksičko-semantičkom odnosu navedeni leksemi?

a) priroda – narav b) vrijedan – lijen c) rak – rak
13. Odredi vrstu leksema prema stupnju određenosti značenja. Došao sam na sajam i pogledao
izloške.
Priprava za nastavu

Naziv nastavne jedinice Pismena provjera znanja (jezik)
Nastavno Tip nastavnoga sata: sat provjere Nastavni oblici: frontalni,
područje/područja: jezik znanja individualni
Nastavna cjelina:
leksikologija
Operacionalizirani cilj (-evi) • provjeriti usvojenost jezičnoga gradiva (leksikologija)
Ishodi učenja
a) kognitivni • učenik će na konkretnim zadatcima dokazati znanje o obrađenim
osnovnim pojmovima iz leksikologije

Uvod
- upute za pisanje rada
Razrada
- pisanje rada
Završetak
- nakon što predaju radove, učenici komentiraju zadatke i rješenja
Nastavni materijal
Pismena provjera znanja
Ime i prezime _____________________ Razred _____ Datum ___________________
Broj bodova Ocjena _______________________________
8, 9, 10 = 2
11, 12, 13 = 3
14, 15, 16 = 4
17, 18 = 5
A
1. Definiraj navedene pojmove. __/2
a) leksikologija ______________________________________________________________________
b) onomastika ______________________________________________________________________
2. Razvrstaj riječi iz navedenoga teksta prema stupnju određenosti njihova značenja. __/2
„Ljudi – kao i volovi, crvrčci, djetlići te mnoge druge životinje komuniciraju u prvom redu zvukovima.”
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
3. Na primjeru riječi kreda objasni jezični znak. __/2
4. Kojem tipu metafore pripada izraz grlo žarulje? __/2

__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
5. Objasni kojoj vrsti homonima pripadaju leksemi Rijeka – rijeka. __/2

__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
6. Kako se dijele antonimi? Na primjeru objasni vrste antonima. __/4

__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
7. Iz teksta izdvoji hiperonime. __/2

Predmeti su bili blizu, gledao sam te stolove i stolce i razmišljao o ovom gradu. Bio on Zagreb ili
Pariz, na kraju se sve svodi na isto. ___________________________________________________
8. U kakvom su leksičko-semantičkome odnosu nazivi: Kraj Gornji / Kraj Donji? __/1

a) homonimskom b) sinonimskom c) antonimskom d) homofonskom
9. Koji od navedenih leksema ne može imati antonim? __/1

a) ljepota
b) dobar
c) Dora
d) ulaziti
Pismena provjera znanja
Ime i prezime _____________________ Razred _____ Datum ___________________
Broj bodova Ocjena _______________________________
8, 9, 10 = 2
11, 12, 13 = 3
14, 15, 16 = 4
17, 18 = 5
B
1. Definiraj navedene pojmove. __/2
a) leksikografija _____________________________________________________________________
b) semantika _______________________________________________________________________
2. Razvrstaj riječi iz navedenoga teksta prema stupnju određenosti njihova značenja. __/2
„Unatoč tomu jezik, taj ljudski sustav komuniciranja, mnogostraniji je od svih ostalih…”
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
3. Na primjeru riječi svjetlo objasni konotativno i denotativno značenje riječi. __/2

__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
4. Objasni prijenos značenja na primjeru Čitamo Kafku. __/2

__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
5. Objasni kojoj vrsti homonima pripadaju leksemi: pas – pas. __/2

__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
6. Navedi i objasni na primjeru vrste sinonima. __/4

__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
7. Iz teksta izdvoji hiponime. __/2

Predmeti su bili blizu, gledao sam te stolove i stolce i razmišljao o ovom gradu. Bio on Zagreb ili
Pariz, na kraju se sve svodi na isto.
8. U kakvom su leksičko-semantičkom odnosu riječi gore – gore? __/1

a) homonimskom b) sinonimskom c) antonimskom d) hiponimskom
9. Koji su komparativi u sinonimskom odnosu? __/1

a) tamnije – tužnije
b) hladnije – ledenije
c) tužnije – ružnije
d) hladnije – jesenije
Priprava za nastavu

Naziv nastavne jedinice Analiza pismenih radova
područje/područja: jezik ponavljanja individualni
Nastavna cjelina:
leksikologija
Operacionalizirani cilj (-evi) • analiza točnosti odgovora, objašnjenje dvojbi i nedoumica
Ishodi učenja
a) kognitivni • učenik će prepoznati svoje pogreške i objasniti odgovore

Motivacija
Rezultati pismenoga ispita.
Razrada
Rješavanje zadataka. Učenici objašnjavaju jedni drugima zadatke koje su dobro naučili.
Završetak
Komentiranje rješenja. Dogovor o ispravljanju/poboljšavanju ocjena.
Nastavni materijal – rješenja zadataka

A
1. Leksikologija je jezikoslovna disciplina koja proučava lekseme. Onomastika je leksikološka disciplina
koja proučava imena.
2. Punoznačne riječi: ljudi, volovi, cvrčci, djetlići, mnoge, druge, životinje, komuniciraju, prvom, redu,
zvukovima; nepunoznačne riječi: i, te, u.
3. Izraz (označitelj) je k + r + e + d + a; sadržaj (označenik) je predmet za pisanje po školskoj ploči.
4. Grlo žarulje je leksikalizirana (okamenjena) metafora – metafora koju govornici ne prepoznaju kao
metaforu, odnosno kao preneseno značenje.
Kojem tipu metafore pripada izraz grlo žarulje.
5. Rijeka i rijeka su homofoni zato što isto zvuče, a različito se pišu.
6. Antonimi se dijele prema vrsti riječi (npr. lijep – ružan /pridjevi), prema naravi značenjske opreke
(npr. binarni: muško – žensko; stupnjeviti – oni koji imaju međustupanj, npr. crno – bijelo,
međustupanj je sivo), prema podrijetlu (na tvorbene ili istokorijenske, npr. moral – nemoral i na
netvorbene ili raznokorijenske, npr. voljeti – mrziti). Prema usvojenosti mogu biti općejezični, npr.
dobro – zlo, a mogu biti kontekstualni, npr. budnost (život), spavanje (smrt).
7. Hiperonimi su: predmeti, grad.
8. c) antonimskom odnosu
9. c) Dora
B
1. Leksikografija je leksikografska disciplina koja proučava rječnike, a semantika je leksikološka
disciplina koja proučava značenje riječi.
2. Punoznačne riječi: tomu, jezi, taj, ljudski, sustav, komuniciranja, mnogostraniji, je, svih, ostalih;
nepunoznačne riječi: unatoč, od.
3. Konotativno (preneseno) značenje: svjetlo kao život, radost, sreća; denotativno značenje (osnovno
značenja) – svjetlo kao svijetle zrake koje stvaraju vidljivost.
4. Objasni prijenos značenja na primjeru Čitamo Kafku.
Na tom se primjeru značenje prenosi po stvarnim odnosima (Kafka je napisao pripovijetku ili roman
koji čitamo) i zato je to metonimija.
5. To su homografi jer se isto pišu, a različito zvuče.
6. Prema opsegu sadržaja sinonimi mogu biti bliskoznačnice (knjižnica – biblioteka) i istoznačnice
(tuga – žalost). Prema usvojenosti mogu biti općejezični sinonimi (npr. glazba – muzika), a mogu biti
individualni (glazba kao lijepo govorenje).
7. Hiponimi: stolovi, stolci; Zagreb, Pariz.
8. a) homonimskom
9. b) hladnije – ledenije
Priprava za nastavu
Razredni odjel: četvrti Red. broj sata: 19., 20. Datum
Naziv nastavne jedinice Marcel Proust, Combray
područje/područja: novoga gradiva, sat analiza individualni
književnost ulomka romana
Nastavna cjelina:
avangarda – 1. razdoblje
Operacionalizirani cilj • čitanjem ulomka iz udžbenika i komentiranjem ulomka iz

(-evi) stripa Combray prokomentirati obilježja Proustove
impresionističke tehnike, objasniti značaj epizode s kolačićem
madelaine, usporediti Proustov ciklus romana s Balzacovim,
objasniti Proustov odnos prema vremenu i usporediti ga s
filozofijom H. Bergsona, objasniti obilježja Proustova romana i
usporediti ih s realističkim romanom
Ishodi učenja
a) kognitivni • učenik će: usporediti Proustov i Balzacov odnos prema
književnosti, objasniti pojam impresionizma na osnovi
Proustova djela, objasniti značaj epizode s kolačićem madelaine,
navesti obilježja modernoga romana prepoznatljiv kod
Proustova djela, riješiti zadatke u radnoj bilježnici
b) afektivni • poticati ljubav i zanimanje prema književnosti

1. sat
Uvod
– Proustov ciklus romana u odnosu na Balzacov ciklus romana; rješavanje zadataka
u radnoj bilježnici vezanih uz realistički roman (str. 17.)
Razrada
– čitanje stripa o Combrayu
– čitanje i komentiranje ulomka
– povezivanje ulomka sa stripom
Zaključak
– učenici komentiraju zanimljivost Prousta za današnjega čitatelja
2. sat
Uvod
– čitateljica o Proustovu romanu
Razrada
– Proustov impresionizam
– Proustov odnos prema vremenu
– Proust i filozofija H. Bergsona
– Proustov roman i realistički roman
Završetak
– rješavanje zadatka u radnoj bilježnici (str. 18., za d. z. riješiti zadatke na str. 14.)

Marcel Proust, Combray
- dio ciklusa romana U potrazi za izgubljenim vremenom (Put k Swannu, U sjeni procvalih
djevojaka, Vojvotkinja de Guermantes; Sodoma i Gomora; Zatočenica, Bjegunica (ili Iščezla
Albertina) i Pronađeno vrijeme)
Balzac, Proust, U potrazi

Ljudska komedija za izgubljenim vremenom
• nastoji opisati stvarnost

• pravi proživljeni život je
književnost; iznosi sjećanje
• realistička tehnika • impresionistička tehnika
• realistički roman • moderni roman (monološko- asocijativni)

• cjelovitost prikaza (Balzac: ljudsko društvo; Proust: ljudski život)
• velik broj likova, isprepletenost ljudskih sudbina
- Proustov odnos prema vremenu:
Pripovjedač ------------------------- vrijeme budućnost
prošlost sadašnjost
– sadržana je u predmetu – oživljavanje prošlosti
a) hotimično sjećanje
(inteligencijom)
b) nehotično sjećanje – madelaine
– oživljavanje prošlosti – Combray
– osmišljavanje života preko umjetnosti
- filozof Henri Bergson uvodi pojam traganja u teoriju vremena, vrijeme kao trajanje koje
spaja prošlost i sadašnjost u takvu organsku cjelinu u kojoj postoji prožimanje svih
vremenskih dimenzija; trajanje se shvaća intuicijom
- impresionistička tehnika – osjetilna impresija – okus izaziva sjećanje na prošlost
- modernost Proustova romana:

• nema fabule u tradicionalnom smislu riječi (ona je reducirana i fragmentarna)
• subjektivni pripovjedač izražava kako se objektivna stvarnost reflektira u njegovoj svijesti
• simultana tehnika pripovijedanja
• introspekcija, retrospekcija
• nema socijalne i psihološke karakterizacije likova (važan je pripovjedačev doživljaj lika i
njegovo viđenje lika)
• esejistički dijelovi
_________
- moderni roman, monološko-asocijativni tip romana
Nastavni materijal
Rješenja zadataka iz radne bilježnice, str. 14., 17., 18.
Str. 14.
1. Keltsko vjerovanje govori o tome da su duše umrlih zarobljene u stvarima. O slučaju ovisi
hoće li živi čovjek doći u posjed te stvari i osloboditi dušu koja je u njoj zarobljena. Duša tako
pobjeđuje smrt i dolazi ponovo u život.
2. Pripovjedač je okusio kolačić madelaine umočen u lipov čaj i u njemu je oživjela uspomena
na Combray. On je oslobodio svoju prošlost zahvaljujući okusu kolačića.
3. Zato što je on oslobodio svoje uspomene preko osjeta okusa.
4. Proust se može povezati s Bergsonovom filozofijom upravo po intuiciji – „procesu koji je
zahtijevao mnogo introspekcije, besposlenih dana tijekom kojih ćemo promišljati o našim
unutarnjim odnosima.” Proustova je književnost slavila intuiciju, što se vidi i po najpoznatijoj
epizodi u romanu.
Str. 17.
• razgranata fabula
U romanu su tri fabule: otac Goriot i njegovo propadanje u društvu, Rastignac i njegov uspon
i društvu te Vautrin i njegovi poslovi.
• detaljni opisi, vjerodostojnost
Detaljni opisi vanjskog i unutarnjeg prostora, izgleda likova utječu na vjerodostojnost, ali i
Balzacova rečenica na početku romana: „All is true.”
• socijalno-psihološka karakterizacija likova
Likovi su socijalno i psihološki okarakterizirani (pisac nam opisuje i pripovijeda o njihovom
socijalnom statusu i načinu razmišljanja te o njihovim međusobnim odnosima).
• pripovjedač u 3. licu
Pripovjedač je u 3. licu, sveznajući je.
Str. 18.
• fragmentarnost fabule
Fabula nije primarna, ona je svedena na fragmente. Prekidaju je unutarnji monolozi.
• simultana tehnika pripovijedanja

Povezana je s pripovjedačevom percepcijom stvarnosti koja je povezana s kombinacijom
različitih vremenskih doživljaja pa se u pripovijedanju istodobno prepliću sadašnjost i
prošlost.
• psihološka karakterizacija lika

U prvom je planu psihološka karakterizacija lika – njegova razmišljanja, njegovi osjećaji,
odnos prema drugim likovima.
• pripovjedač je u 1. licu, impresionistička tehnika pripovijedanja

Impresionistička tehnika pripovijedanja povezana je s pripovjedačevim oživljavanjem
prošlosti i njegovim osjetilnim dojmovima, odnosno impresijama.
• monološko-asocijativni tip romana

Monološko-asocijativni tip romana jest roman u kojem fabula nije primarna, nego su važni
monolozi i asocijacije likova kojim se fabula prekida.
• roman struje svijesti – u tom se tipu romana koristi tehnika struje svijesti, autor se
poistovjećuje s jednim likom u romanu i pokazuje kako se okolni svijet reflektira u svijesti
toga lika, najvažniji su predstavnici: James Joyce, Uliks i Virginia Woolf, Gospođa Dalloway
• roman ideja – roman treba osloboditi podčinjenosti stvarnosti, u roman treba ići sve,
romanom se prenose neke ideje, glavni predstavnik: André Gide, Krivotvoritelji novca
• Kafkin tip proze – posebnost toga tipa proze vezan je uz realističku tehniku pripovijedanja i
temu koja je protivna prirodoznanstvenoj kauzalnosti koja je u osnovi naše slike svijeta;
glavni je predstavnik Franz Kafka; njegovi su romani: Proces, Dvorac i Amerika te pripovijetka
Preobrazba
Priprava za nastavu
Naziv nastavne jedinice L. PIRANDELLO, Šest lica traži autora
Nastavno Tip nastavnoga sata: Nastavni oblici: rad u skupinama
područje/područja: sat obrade novoga
književnost gradiva / sat lektire
Operacionalizirani ciljevi: • rješavanjem zadataka u radnoj bilježnici prokomentirati i
objasniti obilježja Pirandellove drame i njegova odstupanja od
tradicionalne drame
Ishodi učenja
a) kognitivni • učenik će: iznijeti radnju drame, objasniti predstavu u
predstavi u drami, objasniti pirandelovski relativizam,
prokomentirati odnos iluzije i stvarnosti u drami, objasniti
Pirandellova odstupanja od tradicionalne drame
b) afektivni • izraziti svoj odnos prema istini u drami
Uvod
Učenici će pogledati i prokomentirati slike René Megritta, Neodlučnost Dobro povjerenje, i uz
njih autorovu izjavu: „Što vidiš kroz ogledalo – lulu? Ne, sliku lule” i „Jasno je, naslikana lula
nije lula.” Usporedit će ove izjave s Pirandellovom tvrdnjom: „Moj je lik umjetničko biće,
postoji…” i tako doći do dvojbe koju pred nas postavlja Pirandellova drama: Je li umjetnost
stvarnija od zbilje?
Razrada
Podrazumijeva se da su učenici pročitali dramu, stoga čitaju i komentiraju uvodne didaskalije
i opisuju atmosferu svijeta kazališta, potom se dijele u skupine i rješavaju zadatke.
Zadatci za rad u skupinama
1. Objasni i prokomentiraj dramu šest lica: Oca, Majke Pastorke, Sina, Dječaka i
Djevojčice.
2. Objasni susret lica i glumaca koji pripremaju kazališnu predstavu, odnosno pojam
predstave u predstavi.
3. Citiraj i objasni dio teksta koji govori o tome da su dramska lica stvarnija od redatelja i
glumaca.
4. Prokomentiraj završetak drame.
Završetak
Učenici će u čitanci pročitati tekst S. Husić, Odnosi među glumcima i licima i zapisati svoj
doživljaj Pirandellove drame pod nazivom: Koji je odraz dvaju zrcala u Pirandellovoj drami
stvarniji: onaj u kojemu se ogleda stvarni život ili kazališna iluzija o životu?
PLAN PLOČE
L. Pirandello
Šest lica traži autora
Lica glumci
----------------- -----------------
------------------ ------------------
----------------- -----------------
------------------ ----------------
------------------ -----------------
.------------------ -----------------
kompozicija
pirandelovski relativizam
kaotičnost radnje
predstava u predstavi ukidanje kazališne iluzije
dupliciranje scenskog prostora
Nastavni materijal
René Magritte, Neodlučnost
„Jasno je, naslikana lula nije lula.”

R. Magritte, Dobro povjerenje (Good faith)
„Što vidiš kroz ogledalo – lulu? Ne, sliku lule.”
Rješenja zadataka u radnoj bilježnici, str. 20.

1. c; 2.a; 3.b; 4.d; 5.b; 6. b; 7.a; 8.c
Priprava za nastavu
Naziv nastavne jedinice Avangarda i 1. razdoblje (sinteza)
područje/područja: ponavljanja i usustavljivanja individualni
književnost gradiva
Nastavna cjelina:
avangarda
Operacionalizirani cilj • ponavljanje periodizacije europskih književnosti 19. stoljeća,
(-evi) komentiranje periodizacije europskih književnosti 20. stoljeća
Ishodi učenja
a) kognitivni • učenik će: navesti i objasniti obilježja, trajanje i predstavnike
avangardnih pravaca, navesti i objasniti obilježja: lirike, epike i
drame, navesti i objasniti obilježja realističkoga romana te
obilježja i vrste modernoga romana
b) afektivni • poticati zanimanje za povijest književnosti

Uvod
– pitanje učenicima koje im se djelo koje smo obrađivali najviše svidjelo i zašto
Razrada
– periodizacija književnosti 20. stoljeća, prema Solaru i tzv. tradicionalna periodizacija
Završetak
Nastavni materijal
Nastavni listić
Nastavni listić
Periodizacija književnosti 19. stoljeća
__|________________|_________________|____________|_________________
romantizam realizam naturalizam modernizam
1800. – 1830. 1830. – 1870. 80-te, 90-te kraj 19. st.
↓ ↓ ↓ ↓
• mašta, • prikazuje • pisac kao • pjesništvo
osjećaji društvenu znanstvenik • parnasovci
• prevladava stvarnost koji simbolisti
pjesništvo • prevladava eksperimentira larpurlartisti
J. W. Goethe roman sa svojim dekadencija
F. Schiller H. de Balzac likovima • težnja za
E. A. Poe Dostojevski E. Zola ljepotom i
G. G. Byron Tolstoj G. Verga – savršenstvom
verizam pjesničkoga
izraza
20. stoljeće
a) prema Solaru
___________________________ Modernizam ____________________________________

kraj 19. i 20. st.
esteticizam avangarda kasni modernizam postmodernizam

kraj 19. stoljeća 1915. – 1930. 1930. – 1970. od 1970.
• književnost • opire se ideji ljepote i • obnova realističkih • relativizam

stvara dotjeranom stilu nastojanja • sklonost ironiji
vlastitu stvarnost i paradoksu
u skladu s • pobuna, kritika • na književnost utječu • kratki knjiž.
idejom ljepote, dotadašnjeg filozofija i znanost oblici
dotjerani stil
• isticanje uloge • egzistencijalizam
• parnasovci podsvijesti
simbolisti
larpurlartisti • futurizam,
dekadencija ekspresionizam
dadaizam
nadrealizam
imažinizam
kubizam
------------------------------------
modernizam ___________ avangarda ________ 1. razdoblje_______ 2. razdoblje ___ suvremena
poč. 20. st. 1915. – 1929. 1929. – 1952. knjiž.
1952. – 1969.
• pjesništvo: Jesenjin druga moderna
Lorca (hrv. književnost)
Neruda
1. 1.C; 2.D; 3.A; 4.B ; 2.a; 3.d; 4.d; 5.b; 6.a; 7.c; 8.a; 9.a; 10.c; 11.d; 12.b; 13.b; 14.b; 15.d
Priprava za nastavu
Razredni odjel: četvrti Red. broj sata: 24., 25., 26. Datum
Naziv nastavne jedinice Antun Branko Šimić, Iz poezije
područje/područja: novoga gradiva skupinama
književnost
Nastavna cjelina:
ekspresionizam u
hrvatskoj književnosti
Operacionalizirani cilj (-evi) • izrada plakata o temama, motivima i obilježjima Šimićeva
pjesništva
Ishodi učenja
a) kognitivni • učenik će: pročitati pjesme, prokomentirati teme, izdvojiti
motive, navesti i objasniti stilska obilježja pjesama
b) afektivni • poticati zanimanje za pjesništvo
1. sat
Uvod
– učenici komentiraju stihove iz Opomene i Bezdana citirane u udžbeničkoj jedinici
– učenici dobivaju zadatak istražiti razliku između impresionizma, ekspresionizma i
realizma (ako ne znaju sami, koriste se citatom Josipa Bognera)
Razrada
– profesor najavljuje pjesme koje će se obrađivati tijekom nastavnog dvosata i definira
cilj analize: uočiti motiv preobraženja u svakoj od pjesama
– čitanje/slušanje i analiza pjesme Pjesnici
– motiv preobraženja: pjesma govori na koji način pjesnik doživljava svijet – osjetilima,
potom percipiranu sliku svijeta (svoju unutarnju stvarnost izražava u pjesmi);
dakle, vanjska stvarnost se pretvara u unutarnju, a unutarnja u pjesmu
– čitanje/slušanje i analiza pjesme Moja preobraženja
– motiv preobraženja: pjesnik govori o svojim dnevnim preobraženjima, o težnji da
se preobrazi u zvijezdu kako bi olakšavao put drugim ljudima (to je i učinio svojim
pjesmama, pjesništvo tako uzdiže odnosno preobražava pjesnika u zvijezdu)
Završetak
– učenici izražavaju svoje dojmove o Šimićevu pjesništvu
2. sat
Uvod
– ponavljanje osnovnih spoznaja o pjesmi Pjesnici i o načinu na koji ekspresionistički
pjesnici doživljavaju svijet
Razrada
– čitanje i interpretacija pjesme Povratak
– motiv preobraženja u pjesmi: preobraženja smrti u život (na početku pjesme), ljubavi
tijekom ljudskog života i života u smrt (na kraju pjesme)
– čitanje/slušanje i interpretacija pjesme Smrt i ja
– motiv preobraženja: preobraženje života u smrt
– čitanje/slušanje pjesama istoga naziva Hercegovina
– motiv preobraženja u pjesmama istoga naslova (vanjski pejzaž preobražava se u
unutarnji: izražava nemir, strah, usamljenost, slutnju smrti)
Završetak
– tematski krugovi u Šimićevim pjesmama i pjesme koje im pripadaju
3. sat
Uvod
– podjela na skupine
Razrada
– rad u skupinama: izrada plakata o Šimićevu pjesništvu
Završetak
– kratko objašnjenje plakata i biranje najboljeg plakata; d. z.: riješiti zadatke u radnoj
bilježnici (str. 23. i 24.)
Plan ploče (prijenosnika) – PPT Antun Branko Šimić
Realizam Impresionizam Ekspresionizam

- pisci nastoje izraziti i - impresija (dojam) - ekspresija (izraz)
opisati društvenu stvarnost - pokazuje stvarnost - izraz vlastite duše
uključujući dojam koji - potpuno oslobođenje od
ostavlja na umjetnika realiteta, izražava realitet
umjetnikove duše
Antun Branko Šimić (1898. – 1925.)
- zbirka pjesama Preobraženja, 1920.

– prva zbirka slobodnih stihova u hrvatskoj književnosti
- Šimić je pokrenuo tri književna časopisa (Vijavica, Juriš, Književnik)
Pjesnici
- pjesnikov doživljaj svijeta: čuđenje, doživljaj svijeta osjetilima, osluškivanje šutnje
- pjesnici su trajno uznemireni
- oni preobražavaju vanjsku zbilju u svoju unutrašnjost i onda to izražavaju u pjesmama
- slobodni stih
- odstupanje od pravopisne norme, leksičke norme
Moja preobraženja
- lirski subjekt: pjeva sebe (izražava sebe, bit ekspresionističkog pjesništva)
- promjene u lirskom subjektu tijekom dana
- želja za preobražajem u zvijezdu, preobražaj u umjetničko djelo – osvjetljava put „noćnim
očajnicima”
- slobodni stih
- odstupanje od pravopisne i gramatičke norme
Povratak
- povratak
- mijene ljubavi: mladenačka ljubav
zrela ljubav
starost
- boja u funkciji izražavanja vlastite unutrašnjosti
- funkcija dvotočja: izdvajanje riječi znaj – tri razine ljudske spoznaje
izdvajanje riječi staneš – zrelost kao važno doba
- odstupanje od leksičke, gramatičke i pravopisne norme
Smrt i ja
______________. mladost
. ________ zrelost
______________:
__________________ starost i smrt …
Ručak siromaha
- socijalna lirska pjesma
- siromaštvo: stid, gađenje, tišina, težina, unakažena lica, stranac u vlastitom tijelu
Hercegovina
- pejzažna lirska pjesma
- preobražaj vanjskoga pejzaža u unutarnji: nemiri, strah, slutnja smrti
Teme Šimićevih pjesama

1. Kozmički ekspresionizam (Opomena)
2. Teme umjetničkog stvaranja (Pjesnici, Moja preobraženja)
3. Intimne teme (Povratak)
4. Smrt (Smrt i ja)
5. Socijalne teme (Ručak siromaha)
6. Zavičaj (Hercegovina)
Nastavni materijal
Rješenja zadataka iz radne bilježnice, str. 23. i 24.
1. „Preobraženja” – Šimić preobražava u svojim pjesmama motive iz vanjske stvarnosti u

svoju unutarnju stvarnost.
2. Antun Branko Šimić jedan je od najznačajnijih hrvatskih književnika, autor prve zbirke
slobodnih stihova u hrvatskoj književnosti.
3. Kozmičke teme: Opomena
Umjetničko stvaranje: Pjesnici; Moja preobraženja
Zavičajne teme: Hercegovina; Hercegovina
Intimne teme: Povratak
Smrt: Smrt i ja
Socijalne teme: Ručak siromaha
4. Zato što pjesnici čuđenjem doživljavaju svijet i trajno su uznemireni.
5. O preobraženju sna u budno stanje, o bezbrojnim unutarnjim dnevnim preobraženjima, o
preobraženju života u smrt.
6. Povratak – jedno od tumačenja pjesme jest kružni tijek života, povratak iz smrti u život.
7. Hercegovina – unutarnji nemiri, strah, slutnja smrti.
8. Smrt je očekivana i svakodnevna pojava. Ona je u čovjeku od rođenja i njegovim
odrastanjem raste i smrt. Smrt pojedinca nastupa u trenutku kad ga smrt nadraste i „kraljuje
dalje sama”. Nema emocija povezanih uz smrt, samo promišljanje smrti kao završetka
ljudskoga života, ali i kao dijela ljudskoga života (smrt je u čovjeku od rođenja).
9. Siromaštvo kao pojava koja ugrožava ljudski život, što je slikovito prikazano doživljajem
ljudske krvi kao hrane. Osjećaj čovjekove svakodnevne ugroženosti od drugoga čovjeka i
doživljaj stvarnosti preko hrane.
Budući
Tema pjesme: ljudi budućnosti
Tematski ciklus: kozmičke teme
Pjesničke slike: vizualne: duboko tamno Božje krilo, svjetlost površine, Božje oko
Osnovni motivi i njihovo značenje: motiv budućih (ljudi budućnosti), Boga – Božjeg pogleda,
Božjeg krila, Božjeg oka, površine, svjetova
Pjesnik iznosi misao kako je budućnost već postojala jer je zapisana u Božjem oku. Vrijeme
poima kao odvajanje od Boga i pristizanje na svjetlost površine.
Svi budući svjetovi ogledaju se u Božjem oku.
Dakle, pjesnik promišlja čovjeka u kontekstu Svemira, stvaranja i protjecanja vremena.
Pjesma je posljednja u zbirci Preobraženja. Znači da Šimić završava zbirku kozmičkim
motivom, odnosno promišljanjem čovjeka u Svemiru i promišljanjem odnosa čovjeka prema
Bogu.
Stilska obilježja pjesme: Pridjevom budući (koji?) imenuju se ljudi budućnosti, pridjevom
zato što je njihovo glavno svojstvo da pripadaju budućnosti i onda paradoksom već u prvom
stihu pjesnik ističe: „Budući već su bili.”
Pjesma se temelji na metaforama: (sve se od prvoga časa ogledalo u Božjem pogledu,
vrijeme kao prelaženje iz dubokog Božjeg krila na svjetlost površine), svjetovi se ogledaju u
Božjem oku.
Ritam se temelji na ponavljanjima riječi (u svakoj se strofi spominje riječ Bog), na
opkoračenjima. Riječ mirijade ima stilističko značenje, riječ potječe iz grčkog jezika, a znači
nebrojeno, mnoštvo, bezbroj.
Pjesnik odstupa od pravopisne norme (izostavlja interpunkciju; jedina je interpunkcija u
drugoj strofi gdje je dvotočje koje ističe pjesnikov doživljaj vremena).
Vrsta lirske pjesme: misaona lirska pjesma
Strofa i stih: slobodni stih; stihovi nisu pravilno raspoređeni u strofe; prva strofa ima tri
stiha, druga strofa ima tri stiha, treća strofa ima dva stiha
Priprava za nastavu
Naziv nastavne jedinice Ivo Andrić, Epilog i Nemiri
književnost
Nastavna cjelina:
ekspresionizam u
Operacionalizirani cilj (-evi) • interpretacija pjesama, stilska obilježja pjesama, doslovna i
alegorijska razina pjesme Epilog, raspoloženja i misli izražene u
pjesmi Nemiri, naziv Andrićeve zbirke pjesama
Ishodi učenja
a) kognitivni • objasniti naziv Andrićeve zbirke Ex Ponto, prokomentirati
osnovne misli i raspoloženja u pjesmama Epilog i Nemiri
b) afektivni • promišljati odnos prema životu i smrti

Uvod
– pokušaj da se učenici prisjete kojoj književnosti pripada rimski pisac Ovidije, kako
se zove njegova zbirka pjesama i kojoj lirskoj vrsti pjesme pripadaju; povezivanje
s Andrićem, Andrić – nobelovac (1961.)
Razrada
– značaj zbornika Hrvatska mlada lirika
– Andrićeve zbirke Ex Ponto i Nemiri
– čitanje i interpretacija Epiloga
– čitanje i interpretacija Nemira
Završetak
– čitanje pjesme Bog izbija kao svjetlost

Ivo Andrić (1892. – 1975.)
- zbirke pjesama Ex Ponto i Nemiri

- Nobelova nagrada za književnost 1961.
Epilog Nemiri
– razgovor oca i sina – svijest o prolaznosti

– alegoričnost: i trajnoj usamljenosti
razgovor Boga i čovjeka
čovjeka
– pjesma je strukturi-
rana dijaloški
Nastavni materijal
Priprava za nastavu
Naziv nastavne jedinice Miroslav Krleža, Snijeg
područje/područja: novoga gradiva / sat individualni
književnost interpretacije lirske pjesme
Nastavna cjelina:
ekspresionizam u
Operacionalizirani cilj (-evi) • odrediti temu pjesme, prepoznati osnovne motive, objasniti
motiv snijega kao motiv unutarnje praznine, prokomentirati
završni motiv prolaznosti
Ishodi učenja
a) kognitivni • učenik će: objasniti osnovni motiv snijega i povezati ga s
unutarnjom prazninom, objasniti način na koji lirski subjekt
doživljava stvarnost, objasniti motiv jalove boli, prokomentirati
završni motiv prolaznosti, usporediti Krležin doživljaj života s
Andrićevim (Epilog, Nemiri)
b) afektivni • izraziti svoj doživljaj snijega kao unutarnje pojavnosti

Uvod
– osnovno i izvedeno značenje riječi snijeg
Razrada
– snijeg kao oznaka čovjekove unutarnje praznine
– doživljaj vanjskih pojavnosti: prljavost, iskrivljenost stvarnosti, ledeno i sivo
– jalova bol lirskoga subjekta
– ljudska nemoć pred prolaznosti
– obilježja ekspresionizma u hrvatskoj književnosti
– predstavnici ekspresionizma u hrvatskoj književnosti
Završetak
– Krležina drama Kraljevo – obilježja ekspresionističke drame (vizija svijeta u rasapu,
suludo komešanje na sceni, tj. masovne scene – strah čovjeka
u osvit Prvoga svjetskog rata)

Miroslav Krleža, Snijeg
- lirski subjekt ------------------- vanjska stvarnost

– unutarnja praznina
(tabula rasa)
– prljave vanjske pojave, stvari – pojave, stvari
– ružnoća lijepih žena – lijepe žene
– ledeno i sivo – boje
– osjećaj jalove boli
– spoznaja o prolaznosti poentirana u završnom stihu: „I nitko neće znati da sam i ja bio tu i
prošao.”
- slobodni stih
__________
- ekspresionizam – trajanje: od 1916./17. do 1930.

– književnost kao izraz književnikova unutarnja stanja, strahova, komešanja,
usamljenosti, prolaznosti
- predstavnici: Miroslav Krleža (pjesništvo, drame)

Antun Branko Šimić
Ulderiko Donadini
Ivo Andrić
August Cesarec
Nastavni materijal
Priprava za nastavu

Naziv nastavne jedinice Miroslav Krleža, Baraka Pet Be
područje/područja: novoga gradiva, sat lektire individualni
književnost
Nastavna cjelina:
ekspresionizam u
Operacionalizirani cilj (-evi) • prepoznavanjem i komentiranjem citata, komentiranjem
novele, fabule iznijeti obilježja novele (tema, mjesto i vrijeme
radnje, simboliku, stilska osobitosti); u nastavnom listiću izraziti
razliku između grofa Axelrodea i studenta Vidovića
Ishodi učenja
a) kognitivni • prepoznati mjesto i vrijeme radnje te povijesnu podlogu
novele, uočiti i argumentirati trodijelnu kompoziciju, prepoznati
i prokomentirati razliku između grofa Axelrodea i studenta
Vidovića s obzirom na podrijetlo, funkciju, odnos prema ratu,
odnos prema drugom čovjeku i prema povijesnim okolnostima u
kojima žive; uočiti, prokomentirati i izraziti simboliku
Vidovićevih razmišljanja:
a) o okolnostima u kojima živi
b) prema tragediji hrvatskoga naroda, prepoznati i izraziti
simboliku naslova zbirke novela, prepoznati i objasniti stilska
obilježja novele (ironiju, sarkazam, groteskne slike,
ekspresionističke, realističke i naturalističke elemente)
b) afektivni • iznijeti svoj stav prema ratu

1. sat
Uvod
– učenici iznose svoj dojam o noveli; objašnjenje naslova novele (rješavanje 1. i 2. zadatka
u radnoj bilježnici, str. 26.)
Razrada
– određivanje glavnoga lika u noveli, vrijeme radnje novele i položaj grofa Axelrodea
– lik grofa Maksimilijana Axelrodea
– čitanje i komentiranje citata iz radne bilježnice (str. 4.)
– nakon zajedničkoga komentiranja, učenici pišu objašnjenja
Završetak
– objava rezultata i korekcija
2. sat
Uvod
– ponavljanje obilježja ekspresionizma
Razrada
– rješavanje 5. i 6. zadatka u radnoj bilježnici
– objašnjenje završetka novele (7. zadatak)
– komentiranje odnosa prema ratu (8. zadatak)
– djela iz Krležine ekspresionističke faze (9. zadatak)
Završetak
– rješavanje nastavnoga listića sa zadatcima s državne mature

Miroslav Krleža
Hrvatski bog Mars
- naslov zbirke: očekuje se jaki, pobjednički bog, a iz tekstova proizlazi da on nije takav jer
baš i nije hrvatski, u službi je tuđina
- antiratni stav: čovjek se svodi na biološku razinu, nagon za preživljavanjem, tragedija
pojedinaca, trpljenje
- novele: Bitka kod Bistrice Lesne, Domobran Jambrek, Tri domobrana, Kraljevska ugarska
domobranska novela, Baraka Pet Be, Hrvatska rapsodija, Smrt Franje Kadavera
Baraka Pet Be
- novela
- tema: I. svjetski rat; vrijeme radnje: kolovoz 1916.
- trodijelna kompozicija
- zbirka novela: Hrvatski bog Mars
- ironija, sarkazam
- groteskne slike
- ekspresionistički, naturalistički, realistički elementi
- Krležina ekspresionistička faza:

• pjesništvo (Pjesme I., Pjesme II., Pjesme III. i Lirika, 1918. – 1919.)
• drame (Legenda, Kraljevo, Michelangelo Bounarroti)
• novele (Hrvatski bog Mars)
Nastavni materijal
- nastavni listić sa zadatcima s državne mature
Radna bilježnica, str. 26., 27. i 28.
1. Naziv novele je Baraka Pet Be – naziv odjela u ratnoj bolnici u vrijeme Prvoga svjetskog
rata.
2. Pripada zbirci Hrvatski bog Mars. U naslovu je zbirke naziv rimskoga boga rata, očekuje se
jaki, pobjednički bog, a iz tekstova proizlazi da on nije takav jer baš i nije hrvatski, u službi je
tuđina. To znači da su Hrvati u prošlosti uvijek ratovali na strani tuđina i ginuli za tuđe
interese.
3. Glavni je lik student Vidović. Vrijeme radnje je kolovoz 1916. godine. Grof Maksimilijan
Axelrode upravitelj je ratne bolnice.
4.
a) groteskna slika mimohoda ranjenika u znak pobjede; simbolika povorke – pogrebna
povorka državi na izdisaju
b) Vidović razmišlja o raspetom „Kristušu” koji simbolizira žrtvu hrvatskoga naroda –
ispaćenog, ranjenog, nemoćnog, ali i uzvišenog u toj svojoj muci.
c) Citirani dio teksta govori o Vidovićevu nihilizmu vezanom uz njegov život u lažnoj,
operetnoj civilizaciji u kojoj ljudski život nema nikakvu vrijednost ni smisao.
5. Naturalistički elementi: opis smrada u baraci (opis mjesta na kojem se peru zavoji), prizori
umiranja, opijanje ranjenika, silovanje sestara.
6. Ekspresionistički elementi:
a) gibanje mase (kaotičnost zbivanja) – epizoda opijanja ranjenika, mimohod ranjenika u čast
pobjede Austro-Ugarske
b) vizualni i zvučni elementi (govor ranjenika, izgled kupaonice, izgled povorke ranjenika)
c) krikovi – ekspresija boli (primjer krikova ranjenika koji jaukanjem i zapomaganjem
izražavaju svoju patnju)
7. Završetak novele: Vidovićeva želja za pobunom ukazuje na postojanje svijesti o pobuni, ali
i nemoć da bi se ona izvršila. Završna je slika groteskna, Vidović upada u vlastito blato – slika
nemoći pojedinca u društvenim okolnostima koji ga u potpunosti poražavaju i degradiraju
kao ljudsku osobu.
8. U noveli iščitavamo antiratni stav: čovjek se svodi na biološku razinu, nagon za
preživljavanjem, tragedija pojedinaca, trpljenje.
9. Krležina ekspresionistička faza:
a) pjesništvo (Pjesme I., Pjesme II., Pjesme III. i Lirika, 1918. – 1919.)
b) drame (Legenda, Kraljevo, Michelangelo Bounarroti)
c) novele (Hrvatski bog Mars)
Grof Maksimilijan Axelrode, komtur Suverenog malteškog reda, postao je johaniterski
chevalier de justice, u potpunoj gali sa srebrnim krstom, u svojoj četrnaestoj godini. Mjesto
šesnaest plemenitih i viteških predaka na liniji svoga gospodina oca i svoje gospođe majke,
visokorođene kneginje, potrebnih za rang visokog dostojanstvenika visokog Malteškog reda,
grof Maksimilijan Axelrode brojio je na svojoj lozi dvadeset i osam perjanica i kaciga pod
kojima je već ključala modra krv, pa kada je veliki priorat Suverenog malteškog reda poslao
kabinetskoj kancelariji Njegova Veličanstva skupocjene povelje sa zlatnim pečatima na visoki
i najviši „Imprimatur”, to bijaše onda velik događaj kakav se rijetko zbiva na kugli zemaljskoj.
Grof Maksimilijan Axelrode imao je za cijeloga svoga života samo jednu ideju, da za svoju
visoku maltešku devizu
— Pro Fide — povuče goli mač, da se zaogrne svojom crnom pelerinom što pada u teškim
naborima, i da sune u smrt, vedra i smiona čela. Kao kad je putovao prvi put u Jeruzalem,
zaplakavši gorko na mramoru Santae Mariae Latinae od tuge što mu nije bila dana velika
sreća da tu, prije osam stotina godina, posije svoje plemenite kosti sa velikim Gottfriedom
Bouillonskim, ili ako to već ne, a ono da se barem rodio trista ljeta kasnije kada su topovi
grmjeli na Rodu i na Malti. Ali ne! On je pao ovamo na globus u kukavno i glupo doba kada su
plemeniti Villiers de l'Isle Adami postali kao nekakvi socijalistički agitatori i bune fukaru na
prvoga maja, i kada je najveći vojnički događaj po koji manevar na kome se puca slijepo, ali i
to slabo jer nekakav ministar financija i nekakvi „blesavi” parlamenti viču da armada mnogo
košta. Pfuj, ovo idiotsko doba parnih lokomotiva kad je sve sapeto šinama i takozvanom
socijalnom, upravo socijalističkom demokracijom, i kad se plemeniti malteški vitezovi sastaju
po hotelima u halbcilindru purgarskom, a i dvoboji su zakonom ukinuti.
Grof Maksimilijan Axelrode tugovao je tako jalovo pune šezdeset i tri godine, kad se jednoga
jutra probudio i bilo mu je kao da sanja. (…)
Miroslav Krleža, Baraka pet be
komtur — viši član viteškog reda, upravitelj većeg broja crkvenih imanja
johaniterski chevalier de justice (še-valje d žistis) — johaniteri, ivanovci, duhovni viteški red osnovan u XI.
stoljeću u Palestini, koji je zatim imao mjesto na Kipru, pa na Rodu, a konačno na Malti, odatle naziv Malteški
viteški red; gala — svečani ukras, svečano odijelo, paradno odijelo
priorat — prior, nastojništvo, poglavarstvo samostana u Katoličkoj Crkvi
Imprimatur — formula za odobrenje da se nešto može štampati, tiskati
deviza — geslo, lozinka, mudra izreka (sredstvo plaćanja)
Pro Fide — za vjeru pelerina — široka kabanica bez rukava, ogrtač
Santa Maria Latina — crkva Sveta Marija Latinska; meštar — u značenju majstor, trgovac
1. Kojom pripovjednom tehnikom započinje novela Baraka Pet Be?

a) pripovijedanjem
b) opisivanjem
c) unutarnjim monologom
d) retrospekcijom
2. Kakvim je tonom napisan tekst?

a) svečanim
b) sentimentalnim
c) elegičnim
d) ironičnim
3. O čemu je oduvijek sanjao grof Axelrode?
a) o carskoj pobjedi
b) o ratničkoj slavi
c) o žrtvovanju za vjeru
d) o pobjedi pravde
4. Što saznajemo o grofu iz sljedeće rečenice?

… grof Maksimilijan Axelrode brojio je na svojoj lozi dvadeset i osam perjanica i kaciga pod
kojima je već ključala modra krv…
a) Bio je pobjednik u dvadeset i osam bitaka.
b) Pripada staroj plemićkoj obitelji.
c) Bio je blizak Njegovu Veličanstvu.
d) Sudjelovao je u križarskim ratovima.
5. Kakav je bio grofov položaj u odnosu na druge plemiće i viteze u predaji zahtjeva za
Malteški red?
a) Bio je znatno mlađi nego ostali kad je postao johaniterski chevalier de justice.
b) Uvelike je u potrebnim uvjetima nadmašio druge dostojanstvenike primane u Malteški
red.
c) Oduševio je veliki priorat Suverenoga malteškoga reda svojim zlatnim pečatima.
d) Bio je u krvnome srodstvu s kancelarom Njegova Veličanstva.
6. Zašto je grof Maksimilijan Axelrode plakao u Jeruzalemu?

a) Prvi je put stigao u Svetu Zemlju.
b) Nije pokopan u Santae Mariae Latinae.
c) Nije sudjelovao u križarskim ratovima.
d) Nije upoznao Gottfrieda Bouillonskoga.
7. Koje je društvene okolnosti i zbivanja svojega doba grof Axelrode odobravao?

a) ulogu parlamenta u odnosu na vojsku
b) nastalu društvenu ulogu plemića
c) socijalističku demokraciju
d) održavanje dvoboja
8. Što radi grof Axelrode u noveli?

a) General je na galicijskome ratištu.
b) Zapovjednik je vojne bolnice.
c) Glavni je kirurg u vojnoj bolnici.
d) Teško je ranjen na ratištu.
9. Tko je glavni lik u noveli Baraka Pet Be?

a) domobran Jambrek
b) dr. med. Kyriales
c) odvjetnik Baločanski
d) student Vidović
10. Kako završava glavni lik u noveli Baraka Pet Be?
a) Nestaje u ratnom kaosu.
b) Teško je ranjen i umire.
c) Dobiva orden za hrabrost.
d) Osakaćen se vraća kući.
11. Što je temeljna ideja novele Baraka Pet Be?

a) viteška hrabrost
b) spašavanje ranjenika
c) seljački fatalizam
d) besmislenost rata
12. U kojem se vremenu zbiva radnja novele Baraka Pet Be?

a) krajem 19. stoljeća
b) tridesetih godina 20. stoljeća
c) u drugome desetljeću 20. stoljeća
d) u drugoj polovini 20. stoljeća
13. Što označuje baraka u naslovu novele?

a) bolnički paviljon
b) zapovjedno središte
c) spremište streljiva
d) zarobljenički logor
14. Kojoj zbirci novela pripada novela Baraka Pet Be?

a) Novele
b) Hrvatski bog Mars
c) Glembajevi
d) Hiljadu i jedna smrt
15. Kako glasi genitiv jednine titule i imena grof Maksimilijan Axelrode?
a) grofa Maksimilijana Axelroda
b) grofa Maksimilijana Axelrodea
c) grof Maksimilijana Axelrodea
d) grof Maksimilijan Axelroda
16. Koliko ima surečenica u sljedećoj rečenici?

Grof Maksimilijan Axelrode tugovao je tako jalove pune šezdeset i tri godine, kad se jednoga
jutra probudio i bilo mu je kao da sanja.
a) dvije
b) tri
c) četiri
d) pet
17. Kojoj vrsti leksema pripadaju leksemi grof i vitez?
a) oronimima
b) eponimima
c) arhaizmima
d) historizmima
18. Kako se naziva podcrtana stilska figura u sljedećoj rečenici?

… grof Maksimilijan Axelrode brojio je na svojoj lozi dvadeset i osam perjanica i kaciga, pod
a) metonimija
b) okamenjena metafora
c) barokna antiteza
d) simbol
19. Što znači sintagma modra krv u sljedećoj rečenici?

… grof Maksimilijan Axelrode brojio je na svojoj lozi dvadeset i osam perjanica i kaciga, pod
a) slavnu prošlost
b) nasljednu bolest
c) sklonost nasilju
d) aristokratsko podrijetlo
20. Što u ponuđenoj leksikografskoj definiciji predstavlja etimološku odrednicu?

idila ž (klas. evr.) umjetnička tvorevina u kojoj se opisuje život ljudi koji sretno žive u prirodi i
prirodnim životom nastala u staroj Grčkoj
a) idila
b) ž
c) (klas. evr.)
d) umjetnička tvorevina u kojoj se opisuje život ljudi koji sretno žive u prirodi i prirodnim
životom nastala u staroj Grčkoj
Rješenja: 1.b, 2.d, 3.b, 4.b, 5.b, 6.c, 7.d, 8.b, 9.d, 10.b, 11.d, 12.c, 13.a, 14.b, 15.b, 16.c, 17.d,
18.b, 19.d, 20.c
Priprava za nastavu
Naziv nastavne jedinice Ponavljanje i uvježbavanje (književnost)
Nastavno Tip nastavnoga sata: sat Nastavni oblici: rad u
područje/područja: ponavljanja parovima
književnost
Nastavna cjelina:
avangarda i
ekspresionizam
Operacionalizirani cilj • na osnovi nastavnoga listića koncipiranog na način na koji će
(-evi) biti koncipiran test, ponoviti osnovne pojmove, pisce, obilježja
njihovih djela
Ishodi učenja
a) kognitivni • učenik će ponoviti sadržaje koji će se ispitivati na pismenoj
provjeri znanja
b) afektivni • poticati zanimanje za povijest književnosti

Uvod
Ponavljanje periodizacije europske i hrvatske književnosti 20. stoljeća
Razrada
Ponavljanje prema dobivenim pitanjima. Objava i korekcija rezultata.
Završetak
Učenici upisuju predstavnike u periodizaciju s početka sata. D. Z. Riješiti zadatke u radnoj
bilježnici.
Periodizacija književnosti 20. stoljeća
a) prema Solaru
___________________________ Modernizam ____________________________________

kraj 19. i 20. st.
esteticizam avangarda kasni modernizam postmodernizam

kraj 19. stoljeća 1915. – 1930. 1930. – 1970. od 1970.
• književnost • opire se ideji ljepote i • obnova realističkih • relativizam

stvara dotjeranom stilu nastojanja • sklonost ironiji
vlastitu stvarnost i paradoksu
u skladu s • pobuna, kritika • na književnost utječu • kratki knjiž.
idejom ljepote, dotadašnjeg filozofija i znanost oblici
dotjerani stil
• isticanje uloge • egzistencijalizam
• parnasovci podsvijesti
simbolisti
larpurlartisti • futurizam,
dekadencija ekspresionizam
dadaizam
nadrealizam
imažinizam
kubizam
b) tradicionalna periodizacija
modernizam ___________ avangarda ________ 1. razdoblje___2. razdoblje ___ suvremena

poč. 20. st. 1915. – 1929. 1929. – 1952. knjiž.
1952. – 1969.
• pjesništvo: Jesenjin druga moderna
Lorca (hrv. književnost)
Neruda
• proza: Kafka, Proust
Nastavni materijal
Nastavni listić.
Ponavljanje
1. Navedi obilježja:
a) dadaizma i nadrealizma
b) futurizma
c) ekspresionizma.
2. Napiši kratku interpretaciju Šimićeve pjesme Moja preobraženja.
3. Objasni odnos stvarnosti i iluzije u Pirandellovoj drami.
4. Navedi obilježja Lorcina pjesništva.
5. Navedi Jesenjinove pjesme i prokomentiraj njegovu povezanost s imažinizmom.
6. U kojem smislu Neruda spaja osobno i univerzalno u pjesmi Ljubavna pjesma?
7. Objasni Pirandellovo odstupanje:

a) od tradicionalne dramske kompozicije
b) od tradicionalne dramske forme.
8. Objasni simboliku u noveli Baraka Pet Be.
9. Objasni simboliku naslova Krležine zbirke novela.
10. Prokomentiraj stilska obilježja Kafkine Preobrazbe.
11. Objasni ekspresionistička obilježja u Krležinoj pjesmi Snijeg.
12. Objasni naslov Andrićeve pjesme Epilog te naslov njegove zbirke pjesama.
13. Kako se zove Šimićeva zbirka pjesama i u čemu je njezin značaj? Koje je književne
časopise pokrenuo Šimić?
14. Navedi tematske cikluse u Šimićevoj zbirci pjesama.
15. Usporedi realistički i moderni roman na temelju romana Otac Goriot i Combray.
16. Prokomentiraj Proustov odnos prema vremenu (Combray) i poveži to s filozofijom

Henrija Bergsona.

1. d; 2. b; 3. d; 4. a; 5. c; 6.a; 7.c; 8.a; 9.c; 10.b; 11.b; 12.d; 13.a; 14.c; 15.c
Priprava za nastavu

Naziv nastavne jedinice Pismena provjera znanja (književnost)
Nastavno Tip nastavnoga sata: sat provjere Nastavni oblici: frontalni,
područje/područja: znanja individualni
književnost
Nastavna cjelina:
avangarda i
ekspresionizam
Operacionalizirani cilj • provjera znanja iz književnosti
(-evi)
Ishodi učenja
a) kognitivni • učenik će: ukratko interpretirati jednu od Šimićevih pjesama,
navesti obilježja, trajanje i predstavnike pojedinih avangardnih
pravaca, navesti obilježja Kafkina stvaralaštva, usporediti
realistički i moderni roman, objasniti Proustovu impresionističku
tehniku, navesti obilježja Jesenjinova i Lorcina pjesništva,
objasniti dramu šest lica i Pirandellova odstupanja od
tradicionalne drame
b) afektivni
Uvod
Upute za pisanje.
Razrada
Pisanje rada.
Završetak
Komentiranje radova.
Nastavni materijal
Ime i prezime _________________ Razred ______________ Datum ________________
Bodovi 13, 14, 15, 16 = 2; 17, 18, 19, 20 = 3; 21, 22, 23 = 4; 24, 25, 26 = 5
A
1. Napiši interpretaciju Šimićeve pjesme Pjesnici. ___/4
Pjesnici
Pjesnici su čuđenje u svijetu
Oni idu zemljom i njihove oči

Rastu pored stvari
Naslonivši uho
na ćutanje što ih okružuje i muči
pjesnici su vječno treptanje u svijetu
2. Napiši naziv Šimićeve zbirke pjesama i njezin značaj. Navedi časopise koje je pokrenuo A.
B. Šimić. ___/4
3. Opiši dramu šest lica (Pirandello, Šest lica traži autora). ___/2
4. Navedi ekspresionistička obilježja u noveli Baraka Pet Be. ___/2
5. Usporedi Proustov roman s realističkim romanom. ___/4
6. Navedi obilježja Jesenjinova pjesništva. ___/2
7. Dopuni rečenice. __/6

Autor dadaističkog manifesta je _______________. Dada je uništila dadu zato što
__________________________________________________________________________.
Osnovno obilježje futurizma jest ________________________________________________.
Riječ futurus znači _________________. Futurizam se javlja u _______________________.
Glavni su predstavnici __________________________ i ____________________________.
8. Objasni obilježja Kafkina stila. __/2

Ime i prezime _________________ Razred ______________ Datum ________________
Bodovi 13, 14, 15, 16 = 2; 17, 18, 19, 20 = 3; 21, 22, 23 = 4; 24, 25, 26 = 5
B
1. Napiši interpretaciju Šimićeve pjesme Smrt i ja. ___/4
Smrt i ja
Smrt nije izvan mene. Ona je u meni
od najprvog početka: sa mnom raste
u svakom času
Jednog dana
ja zastanem
a ona raste dalje
u meni dok me cijelog ne proraste
i stigne na rub mene. Moj svršetak
njen pravi je početak:
kad kraljuje dalje sama
2. Navedi tematske cikluse u Šimićevoj zbirci pjesama i pjesme koje im pripadaju. __/4
3. Navedi Pirandellova odstupanja od tradicionalne drame (Pirandello, Šest lica traži autora).
__/2
4. Objasni simboliku u Baraci Pet Be. __/2
5. Objasni Proustovo shvaćanje vremena (poimanje sjećanja) i prokomentiraj u kojem se

smislu Proustovo djelo može usporediti s filozofijom Henryja Bergsona. __/4
6. Navedi obilježja Lorcina pjesništva. __/2
7. Dopuni rečenice. __/6

Autor nadrealističkog manifesta jest __________________. Na nadrealizam utječe
psihoanaliza ______________. Osnovna obilježja nadrealizma jesu:
___________________________________________________________________________
__________________.
Osnovno je obilježje ekspresionizma ____________________________________________.
Imažinizam dolazi od latinske riječi ________________, što znači _______________.
Osnovno je obilježje imažinizma ________________________________________________.
8. Navedi avangardne elemente u Preobrazbi. __/2

Priprava za nastavu
Naziv nastavne jedinice Analiza pismenih radova
područje/područja: ponavljanja individualni
književnost
Nastavna cjelina:
avangarda i
ekspresionizam
Operacionalizirani cilj (-evi) • analiza točnosti odgovora, objašnjenje dvojbi i nedoumica
učenik će: uočiti pogreške, analizirati odgovore i spoznati razinu
svoga znanja
Ishodi učenja
a) kognitivni • učenik će: uočiti pogreške, analizirati odgovore i spoznati
razinu svoga znanja
b) afektivni
Uvod
Rezultati pismenoga ispita.
Razrada
Pisanje ispravka, iznošenje rješenja, korekcija.
Završetak
Upute učenicima koji trebaju ispraviti ocjene.
Nastavni materijal
Priprava za nastavu
Naziv nastavne jedinice Bertolt Brecht, Majka Hrabrost i njezina djeca
područje/područja: novoga gradiva / sat lektire individualni
književnost
Nastavna cjelina: kasni

modernizam
Operacionalizirani cilj (-evi) • PP prezentacijom i rješavanjem zadataka u radnoj bilježnici
objasniti skicu odnosa među likovima, objasniti i prokomentirati
odnos prema ratu, navesti i objasniti obilježja epskoga kazališta,
objasniti tijek radnje i alegoričnost djela
Ishodi učenja
a) kognitivni • Učenik će navesti i objasniti skicu odnosa među likovima,
navesti tijek radnje, objasniti stav prema ratu prepoznatljiv u
djelu, navesti i objasniti obilježja epskoga kazališta, objasniti
efekt začudnosti, objasniti alegorijsko značenje djela
(povezivanje s II. svjetskim ratom).
b) afektivni • promišljanje i izražavanje antiratnoga stava
1. sat
Uvod
- dvostruki dnevnik (nastavni listić)
Razrada
- rat kao tema djela
- Tridesetogodišnji rat u 17. st.
- rat – izokretanje vrijednosti, djeca Majke Courage pogibaju zbog svojih vrlina
– Eilif – pljačka, ubijanje = hrabrost
– Švicarski Sir – poštenje = smrt
– Kattrin – suosjećanje, ljubav prema djeci = smrt
– problem ratnog profiterstva
– Majka Courage – rat je trgovina, stjecanje, profiterstvo
– problem prostitucije
– Yvette – prostitucija, bogaćenje, usamljenost
– gubljenje najvrjednijeg i najvažnijeg (majka gubi djecu)
– čovjek se svodi na životinju (alegoričnost završne slike) / dehumanizacija
Završetak
- čovjek se svodi na životinju (alegoričnost završne slike) / dehumanizacija
2. sat
Uvod
- epska i dramska forma kazališta
Razrada
- Pjesma o velikoj kapitulaciji / interpretacija
Završetak
- učenici izražavaju mišljenje o majčinskim osjećajima Majke Courage (voli svoju djecu, ali je
gruba, ne izražava osjećaje, zaokupljena stjecanjem materijalnih dobara radi lagodnijeg
života)
Plan ploče (prijenosnika) – PPT Bertolt Brecht
Bertolt Brecht, Majka Hrabrost i njezina djeca
- drama
- vrijeme radnje: Tridesetogodišnji rat u 17. st.
- rat – Eilif – pljačka, ubijanje = hrabrost

– Švicarski Sir – poštenje = smrt
– Kattrin – suosjećanje, ljubav prema djeci = smrt
– Majka Courage – rat je trgovina, stjecanje, profiterstvo
– Yvette – prostitucija, bogaćenje, usamljenost
– gubljenje najvrjednijeg i najvažnijeg (majka gubi djecu)
- alegorijsko značenje:
– čovjek se svodi na životinju (alegoričnost završne slike) / dehumanizacija
dramsko kazalište epsko kazalište

– djeluje na osjećaje – djeluje na razum
– dramski je tekst podijeljen na dramski – drama je podijeljena na slike koje su
činove i prizore tekst numerirane, na početku svake slike je
sažetak onoga što će se događati, V-efekt,
songovi
– tradicionalna dramska dramska – razara se tradicionalna dramska

kompozicija (uvod, zaplet, kompozicija kompozicija
radnja, kulminacija, radnja,
peripetija, rasplet)
– glumac se uživljava u lik glumac – glumac postaje tumač uloge

koji glumi
– gledatelj je uživljen s gledatelj – gledatelj je aktivan i kritičan, kazališna

radnjom, pasivan promatrač predstava treba ga navesti na djelovanje
Pjesma o velikoj kapitulaciji

• kapitulacija pojedinca / kapitulacija pred životom
htijenje, želje, ideali ------------ stvarnost
1. nada u lijepu budućnost
2. suočavanje sa stvarnošću
3. rezignacija
4. kapitulacija (htijenje, želje, ideali nestaju u suočavanju sa
surovom stvarnošću)
• stvarnost – uništava iluzije
– donosi patnju
– dehumanizacija svijeta u kojem pojedinac živi
Nastavni materijal
Citati Komentari
___________________________________________________________________________
„Tko od rata živjeti se lati

Morat će ratu ponešto i dati.”
„Kad slušaš kako govore

velike glave, ratovi se vode samo
iz straha Božjeg i za sve što je dobro
i lijepo. Ali pogleda li se točnije, nisu
ni oni tako glupi, ratove oni vode za
dobitak. Inače mali ljudi ne bi s njima
ni išli.”
„Da, sirotinji treba kuraže. Jer su i

inače izgubljeni. Već da ustanu u zoru,
i za to u njihovu položaju valja imati
hrabrosti. Ili da uzoru kakvu njivu,
i to u ratu! Već i to što donose djecu
na svijet pokazuje da imaju kuraže, jer
ona nemaju nikakvih izgleda. Jedan
drugome moraju biti krvnik, pa ako si
pritom gledaju u lice, za to im je dakako
potrebno da imaju kuraže. To što podnose
nekakvog cara i nekakvog papu dokaz
je da imaju nevjerojatne kuraže, jer ih oni
stoje života.”
„Ali kad vidim Vas kako mir primate kao

kakav stari ušmrkani rupčić, palcem i
kažiprstom, to me ogorčuje kao čovjeka;
tek tada uviđam, Vi nećete mir nego rat, i
to zato jer tako stječete korist, ali onda
nemojte zaboraviti staru izreku: ‚Tko s
vragom doručkuje, mora imati dugu žlicu!’”
Rješenja zadataka iz radne bilježnice, str. 35., 36.
1. Skica odnosa među likovima.
Kattrin
narednik
Eilif Majka Courage
vrbovnik
Švicarski Sir
2. Očekivana rješenja.
a) Učenici komentiraju narednikov odnos prema ratu. Je li istina da rat stvara red, a da je mir
pusta zbrka? Narednik je na strani rata zato što mijenja način života i uvodi red kako bi
država mogla funkcionirati.
b) Za Majku Courage rat daje mogućnost da se napravi dobar posao.
c) Tema djela jest Tridesetogodišnji rat u Europi koji je trajao između 1618. i 1648. godine
uglavnom u središnjem dijelu Europe i u njemu je sudjelovao veliki broj europskih
kontinentalnih država. Rat je započeo kao sukob između protestanata i katolika, ali se ubrzo
pretvorio u opći sukob europskih zemalja. Rat je završio Westfalskim mirom potpisanim
1648. godine između njemačkoga cara i Francuske te njemačkoga cara i Švedske.
3. a) Švicarski Sir umro je zbog poštenja spašavajući vojnu blagajnu, b) Eilif je umro zbog
hrabrosti – oteo je stoku seljacima (u ratu to se smatralo hrabrošću, a u miru kaznom, stoga
je u doba primirja zbog toga ubijen), c) Kattrin je stradala zbog suosjećanja (zvonima je
upozorila grad na napad kako bi spasila djecu).
4. Alegoričnost djela povezana je antiratnom porukom: od rata se ne može profitirati, rat
dehumanizira čovjeka i svodi ga na razinu životinje.
Priprava za nastavu
Naziv nastavne jedinice 1. školska zadaća
područje/područja: pismenoga izražavanja individualni
izražavanje
Nastavna cjelina:
izražavanje
Operacionalizirani cilj (-evi) • provjera sposobnosti samostalnog i kreativnog pismenog
izražavanja na zadanu temu
Ishodi učenja
a) kognitivni • učenik će: oblikovati pismeni rad trodijelne strukture kao
smislenu cjelinu povezanu s temom, pravopisno i gramatički
ispravno
b) afektivni • pisanjem izraziti vlastite misli i osjećaje na određenu temu

Uvod
- zajednički odabir tema
- komentiranje i objašnjenje tema
Razrada
- učenici pišu dva školska sata
Završetak
- učenici komentiraju za koju su se temu odlučili i zašto
Nastavni materijal
Priprava za nastavu
Naziv nastavne jedinice Ispravak 1. školske zadaće
područje/područja: izražavanja individualni, rad u skupinama
izražavanje
Nastavna cjelina:
izražavanje
Operacionalizirani cilj (-evi) • pokazati poznavanje jezičnih pravila, služiti se jezičnim
priručnicima
• profesor ispisuje na ploču greške, učenici u skupinama traže
rješenja u jezičnim priručnicima i zapisuju rješenja na ploču
• čitanje najboljega sastavka i komentiranje njegove poruke
Ishodi učenja
a) kognitivni • izraziti rješenja konkretnih jezičnih pravila (gramatičkih i
pravopisnih), povezati konkretni primjer s pravilom
• komentirati poruku najboljega sastavka
b) afektivni • poticati zanimanje za ovladavanje normom standardnoga

jezika

Uvod
- ocjene školskih zadaća
Razrada
- pisanje na ploču najučestalijih pogrešaka
- učenici traže rješenja u jezičnim priručnicima
- rješenja se pišu na ploču
Završetak
- čitanje najboljega sastavka
- komentiranje njegove poruke
Nastavni materijal
Priprava za nastavu

Naziv nastavne jedinice Éugene Ionesco, Stolice
područje/područja: novoga gradiva skupinama, frontalni,
književnost individualni

modernizam
Operacionalizirani cilj (-evi) • učenici pripremaju prikazivanje scene u razredu, na papiru
dobivaju replike koje moraju pripremiti za dramsku izvedbu,
komentiraju što smatraju čudnim, što im se sviđa, što im se ne
sviđa – polazište za analizu ulomka i objašnjenje obilježja
kazališta apsurda, usporedba kazališta apsurda s epskim
kazalištem
Ishodi učenja
a) kognitivni • učenik će: navesti dramska lica, objasniti obilježja dramskoga
prostora i dramskoga vremena, objasniti jezična obilježja djela i
ideju djela, usporediti epsko kazalište s kazalištem apsurda
b) afektivni • promišljati apsurd u svakodnevici u kojoj pojedinac živi

Uvod
- učenici u skupinama pripremaju prizor po vlastitom izboru za izvođenje na pozornici
Razrada
- skupine predstavljaju svoj prizor
- biranje najbolje izvedbe
- obilježja kazališta apsurda
Završetak
- učenici govore kako bi, po njihovu mišljenju, trebalo osmisliti scenografiju za predstavu
Ionescova djela
Éugene Ionesco, Stolice, tragična farsa
- tragično kao obilježje ljudskoga postojanja, a farsa kao tragedija potpuno lišena uzvišenosti
- skica odnosa među likovima:
Stari
__________ car ______ nevidljivi gosti ________ Govornik
Stara
- egzistencijalni problemi: ljudska usamljenost, nemogućnost komunikacije; pitanje smisla

života: poruka možda i postoji, ali je nema tko izreći; ljudski se život svodi na gomilanje
predmeta i na iščekivanje osmišljavanja vlastitoga postojanja
- izvjesna je jedino smrt
- Ionesco: tema komada je NIŠTA – odsutnost ljudi, Boga, cara
Kazalište apsurda
1. Zadržava podjelu drame na činove i prizore.
2. Dekonstrukcija radnje, zapleta i dramskoga lika.
3. Ne poštuje se kompozicija tradicionalne drame.
4. Postoji dramska napetost (gledatelj iščekuje nastavak, ali na kraju se uglavnom ne događa
ništa što bi zadovoljilo njegovo očekivanje).
5. Nema pjevanih dijelova.
6. Ironizira se i kritički promatra uobičajeno jezično ophođenje – o apsurdu se govori
apsurdnim jezikom.
7. Odsutnost logike odraz je vjerovanja da čovjekov položaj u svijetu ne određuje razum,
nego apsurd.
Nastavni materijal
• glavni predstavnik i djelo

Epsko kazalište: Bertolt Brecht, Majka Courage i njezina djeca
Kazalište apsurda: Eugène Ionesco, Stolice; Samuel Beckett, U očekivanju Godota
• dramska forma
Epsko kazalište: Drama je podijeljena na slike (za razliku od tradicionalne drame koja je
podijeljena na činove i prizore).
Kazalište apsurda: U Stolicama postoje činovi i prizori.
• kompozicija
Epsko kazalište: Brecht u svojoj drami razara tradicionalnu dramsku kompoziciju.
Kazalište apsurda: Ionescova drama razara tradicionalnu dramsku kompoziciju.
• uloga gledatelja
Epsko kazalište: Gledatelj se ne uživljava s likovima, njegov je zadatak biti kritičan i kritički se
odnositi prema onome što se vidi na pozornici.
Kazalište apsurda: Gledatelj je u najmanju ruku iznenađen izostankom logike u radnji,
besmislenim dijalozima, brojnim ponavljanjima, nevidljivim likovima.
• uloga glumca
Epsko kazalište: Glumac se ne uživljava u ulogu, on postaje tumač lika koji gledatelju mora
prenijeti određenu spoznaju.
Kazalište apsurda: Glumac se uživljava u ulogu.
• napetost
Epsko kazalište: Nema dramske napetosti (na početku svake slike ukratko se iznosi što će se
u toj slici dogoditi).
Kazalište apsurda: Postoji dramska napetost.
• osobitosti
Epsko kazalište: Efekt začudnosti – nastojanje da se naizgled normalne društvene pojave
pokažu iz neobičnog, začudnog kuta.
Kazalište apsurda: Osnovna je ideja nerazumijevanje u besmislenom, apsurdnom svijetu u
kojem su ljudi otuđeni jedni od drugih, nesposobni čuti, razumjeti, shvatiti onoga drugoga.
Priprava za nastavu
Naziv nastavne jedinice E. Hemingway, Zbogom oružje
književnost

modernizam
Operacionalizirani cilj • čitanjem i komentiranjem ulomka objasniti obilježja
(-evi) Hemingwayeva stila, objasniti fabulu, odnos među likovima i
Hemingwayev stav prema ratu (usporediti ga s Brechtovim)
Ishodi učenja
a) kognitivni • učenik će: ukratko iznijeti fabulu djela, objasniti naslov,
prokomentirati i objasniti Hemingwayev antiratni stav, objasniti
obilježja Hemingwayeva stila, objasniti pojmove: izgubljena
generacija i tvrdo kuhana proza
b) afektivni • izražavanje vlastitoga antiratnog stava

Uvod
– o Hemingwayevu životopisu (aktivan život: sudjelovanje u Španjolskom građanskom ratu,
Prvom i Drugom svjetskom ratu (kao dopisnik), povezanost s Havanom; samoubojstvo
– najznačajnija Hemingwayeva djela, Hemingway kao dobitnik Nobelove nagrade
Razrada
– čitanje i interpretacija ulomka romana Zbogom oružje
– sadržajna i stilska obilježja djela
Zaključak
– učenici komentiraju svoj odnos prema ratu i književna djela koja su obradili tijekom
školske godine, a koja problematiziraju rat (prema nastavnom listiću koji će učenici riješiti za
domaću zadaću)
Ernest Hemingway (1899. – 1961.)
Zbogom oružje, roman, 1929.
- vrijeme radnje: Prvi svjetski rat, talijansko ratište

- glavni likovi: Frederic Henry i Catherine Barkley
– ljubav: idealizirana, sentimentalna, potpuna posvećenost

osoba jedne drugoj, bez materijalnih briga i svakodnevnih
uobičajenih problema; završava tragično: kao idealna i savršena
ne može opstati u nesavršenom svijetu
- rat zahtijeva uključenost svakog pojedinca

- bez velikih iluzija i očekivanja od života; hedonizam: uživanje u druženju, piću, jelu, ženama;
ravnodušnost prema vjeri; ljubav mu mijenja život (ljubav kao posvećenost, potpuno osjećanje i
suosjećanje za drugu osobu)
- čovjekova prepuštenost životu i nemoć da promijeni životni tijek

- tvrdo kuhana proza – stil novinske reportaže (kratke rečenice, mnogo živopisnih dijaloga, slikoviti
opisi, jednostavnost u izražavanju)
Nastavni materijal
Nastavni listić
1. Pročitaj ulomak i odgovori na navedena pitanja.
„Sad je znao da je riba tu i da ga ruke i leđa ne bole u snu. Ruke brzo zacjeljuju, pomisli.
Poprilično su mi iskrvarile, ali će ih slana voda već izliječiti. Tamna voda prave golfske struje
najbolji je lijek na svijetu. Samo moram ostati bistre glave. Ruke su obavile svoj posao i dobro
jedrimo. Gubica joj je zatvorena, rep uspravan i plovimo kao braća. Onda mu se malko
zamuti u glavi i pomisli, da li to ona mene vuče ili ja nju? Da je vučem za sobom, to se pitanje
ne bi postavljalo. A ne bi ni da je riba u čamcu, lišena svoga dostojanstva, ni onda ne bi bilo
dvojbe. Ali plove vezani jedno uz drugo pa starac pomisli, ma neka i ona mene vuče ako baš
hoće. Ja sam je samo svojim lukavstvom nadmudrio, a ona meni nije htjela učiniti ništa
nažao.” E. Hemingway, Starac i more
Koju tehniku u oblikovanju lika prepoznaješ u citiranom ulomku?

Ukratko objasni navedenu tehniku.
Tko je starac o kojem se govori u ulomku? Usporedi starca iz djela Starac i more s Fredericom
Henryjem iz djela Zbogom oružje.
Zašto Hemingwayevu prozu nazivaju tvrdo kuhanom prozom?
Objasni pojam izgubljene generacije.
1. Ispuni tablicu.
Miroslav Krleža, Ernest Bertolt Brecht, Ranko
Baraka pet be, Hemingway, Majka Hrabrost Marinković,
Zbogom oružje, i njezina djeca, Kiklop, 1965.
1929. 1939.
književno
razdoblje
književna vrsta
rat
značaj
Rješenja nastavnoga listića

Učenici prepoznaju unutarnji monolog kao književnu tehniku u kojoj lik govori sam sebi.
U ulomku se govori o starcu Santiagu koji se na otvorenom moru bori s prirodom i u toj borbi s
prirodom gubi svoj ulov.
• problematizacija rata u književnim djelima 20. stoljeća

Miroslav Krleža, Ernest Bertolt Brecht, Ranko
Baraka Pet Be Hemingway, Majka Hrabrost i Marinković,
Zbogom oružje, njezina djeca, Kiklop, 1965.
1929. 1939.
književno - ekspresionizam - kasni - kasni - druga
razdoblje u hrvatskoj modernizam modernizam moderna u
književnosti hrvatskoj
književnosti
književna - novela - roman - drama - roman
vrsta
rat - Prvi svjetski rat - Prvi svjetski - Tridesetogodišnji - Drugi
rat rat u 17. st. svjetski rat
značaj - životne sudbine - Amerikanac u - rat oduzima - Drugi svjetski
malih ljudi koji Prvom svjetskom ljudskost i svodi rat kao antički
ratuju za druge ratu čovjeka na životinju mitski kiklop
koji je zatočio
svijet
Priprava za nastavu
Razredni odjel: Red. broj sata: 41., 42. Datum
Naziv nastavne jedinice Vremenska raslojenost leksika
Nastavna cjelina:
leksikologija
Operacionalizirani cilj (-evi) • radom na nastavnom listiću i PP prezentacijom objasniti
vremenske slojeve leksika te lekseme povezane s pojedinim
vremenskim slojevima
Ishodi učenja
a) kognitivni Učenik će: rješavanjem zadataka na nastavnom listiću objasniti
vremenske slojeve leksika, historizme, arhaizme, zastarjelice,
pomodnice, oživljenice i novotvorenice.
b) afektivni Poticati zanimanje za učenje norme standardnoga jezika.
1. sat
Uvod
Čitanje i komentiranje teksta Stjepka Težaka o riječima.
Razrada
Raslojenost leksika – objašnjenje.
Čitanje i komentiranje teksta Nives Opačić Horugva nam ćuhta.
Objašnjenje vremenske raslojenosti leksika: pasivni leksik, aktivni leksik i leksik na prijelazu.
Završetak
Ponavljanje osnovnih pojmova.
2. sat
Uvod
Razlozi prelaska leksema iz aktivnoga u pasivni leksik.
Razrada
Pasivni leksik – objašnjenje: historizama, arhaizama i vrsta arhaizama, nekrotizama i
knjiškoga leksika.
Objašnjenje novotvorenica i pomodnica.
Završetak
Izrada vlastite skice (grafičkoga prikaza) najvažnijih pojmova obrađenih na satu.
Plan ploče (prijenosnika) – PP prezentacija (Vremenska raslojenost leksika)
Nastavni materijal – nastavni listić Horugva nam ćuhta (Nives Opačić)
Horugva nam ćuhta
Prvu verziju ovoga teksta pisala sam dan uoči još jedne, dakako sudbonosne, utakmice za
opstanak Hrvatske na europskom nogometnom nebu, one s još jednim „povijesnim”
neprijateljem, Turcima, pa još k tome pod Bečom, kad se očekivao (a umalo i ostvario) šlag na
nogometnoj torti i prolazak Hrvatske u polufinale ovogodišnjega Europskoga nogometnog
prvenstva.
No uvijek po istom uzorku umjetno pumpani balon „svekolikoga vatrenog ludila” ispuhao se – uz
malo peha i podosta lakomislenosti hrvatske nogometne vrste – pa šlag na nogometnoj torti (uz
dobrano podgrijavane apetite) nismo dočekali. Bez obzira na ishod, tri smo tjedna gledali kako
nam nepregledan broj horugvi ćuhta – na kućama, vozilima, antenama...
Još dok sam nešto ispitivala studente kroatistike, brzo sam shvatila da im ni izričaji „oca hrvatske
književnosti” Marka Marulića, poput čuhtati se (mi kao da smo nedorasla nacija, pa ne možemo
ništa bez „očeva” ni u književnosti, ni u znanosti,pa onda ni u politici), baš i ne leže. Ni
antologijska pjesma Tina Ujevića Oproštaj, napisana jezikom koji želi oponašati onaj Marulićev,
nije prolazila ništa bolje. Kamen spoticanja bio je upravo završni stih pjesme: Korugva nam
ćuhta; gremo, mi puntari!
Nives Opačić
Priprava za nastavu
Naziv nastavne jedinice Područna raslojenost leksika
Nastavna cjelina:
leksikologija
Operacionalizirani cilj • na osnovi udžbeničke jedinice objasniti osnovne pojmove
(-evi) vezane uz prostornu raslojenost leksika
Ishodi učenja
a) kognitivni • učenik će: objasniti pojmove: dijalektizmi, regionalizmi,
lokalizmi te na primjerima razlikovati vrste dijalektizama
b) afektivni Poticati zanimanje za učenje norme standardnoga jezika.

Uvod
Rad na tekstu – Recept.
Izdvojite riječi i izraze koji ne pripadaju standardnom jeziku. Pokušajte odrediti govorom
kojega mjesta ili regije govore likovi koji se služe standardnim jezikom.
Razrada
Objašnjenje područne raslojenosti leksika.
Objašnjenje pojmova: idiom i idiolekt.
Objašnjenje pojmova: lokalizmi i regionalizmi.
Objašnjenje dijalektizama i vrsta dijalektizama.
Završetak
Ponavljanje osnovnih pojmova.
Plan ploče (prijenosnika) – PPT (Područna raslojenost leksika)
Nastavni materijal
Priprava za nastavu
Naziv nastavne jedinice Albert Camus, Stranac
književnost

modernizam
Operacionalizirani cilj • rješavanjem zadataka u radnoj bilježnici bilježe se argumenti
(-evi) kojima bi učenici optužili, odnosno obranili Meursaulta, skicira
se odnos među likovima, objašnjava se pojam apsurda;
uspoređuje se apsurd u Stolicama i apsurd u Strancu
Ishodi učenja
a) kognitivni • učenik će: odrediti književnu vrstu kojoj djelo pripada,
objasniti kompoziciju, odrediti stilska obilježja djela, iznijeti
argumente kojima bi optužili/obranili Meursaulta, skicirati i
objasniti odnos među likovima, objasniti pojam apsurda u djelu
b) afektivni • poticati zanimanje za književnost i čitanje, poticati učenike na

razmišljanje o životu i svijetu u kojem pojedinac živi te na
izražavanje vlastitog odnosa prema tom svijetu

1. sat
Motivacija
– razgovor o dojmovima koje je djelo ostavilo na učenike; komentiranje naslova na
osnovi autorovog predgovora
Razrada
– apsurd u Strancu i u Stolicama, objašnjenje i grafički prikaz
– komentari, pitanja
Zaključak
– čitanje i komentiranje ulomka iz Mita o Sizifu
2. sat
Motivacija
– zadatak: riješiti zadatke u radnoj bilježnici; čitanje pitanja, rješavanje dvojbi
Razrada
– učenici samostalno rješavaju zadatke
Zaključak
– ocjenjivanje učenika

Albert Camus (1913. – 1960.), Stranac, 1942.
- roman, glavni lik kao stranac u svijetu u kojem živi („Mersault ne želi pojednostavniti sebi život. On
govori ono što jest, on odbija prikazivati svoje osjećaje, a društvo se zbog toga odmah osjeća
ugroženo.”)
s v i j e t – apsurdan
nepravda
nasilje smrt
usamljenost patnja filozof i
automatizam bolest umjetnik
siromaštvo |
č o v j e k – svjedok kriza koje se povlače
– stranac u takvom svijetu i vraćaju poput
totalitarizam | kuge
pitanje: Je li vrijedno živjeti?
|
APSURDNOM SVIJETU SUPROTSTAVLJA
POBUNU (vraća čovjeku dostojanstvo) I
UMJETNOST (uspostavlja puninu svijeta).
Camus = filozof apsurda i pobune
Eugène Ionesco (1912. – 1994.), Stolice, 1952.
- drama apsurda
s v i je t – apsurdan
usamljenost
besmisao umjetnik/pisac
tragika postojanja |
proturječnosti umjetničko djelo
automatizam |
ograničenost cilj: publika i sama treba osjetiti apsurd
– ne postoji komunikacija (ponavljanja, proturječja
nelogičnosti)
– nevidljivi likovi
– gomilanje praznih stolica; nijemi govornik ne može
prenijeti poruku svijetu
– tragičan završetak Staroga i Stare
Nastavni materijal

Str. 32.
1. Učenici će smjestiti ulomke: prvi ulomak u okvir djela Stolice Éugenea Ionesca, a drugi
ulomak u okviru djela Stranac Alberta Camusja.
2. Stari i Stara likovi su u drami Stolice, oni primaju nevidljive goste i očekuju Govornika koji
treba prenijeti njihovu poruku svijetu. Govornik ne ispunjava njihova očekivanja jer je
gluhonijem, ali oni se osobno u to ne uvjeravaju jer prije no što on promumlja, i time dokaže
kako ne govori artikulirano, oni se bacaju svaki kroz svoj prozor.
3. Tijekom drame likovi i čitatelj/gledatelj iščekuju govornika koji treba izreći poruku svijetu,
činjenica da je on gluhonijem ukazuje na to da poruka možda i postoji, ali je nema tko izreći.
4. Didaskalije su u ulomku vrlo šture i ukazuju na ponašanje likova.
5. Stolice – naslov drame Éugenea Ionesca ukazuje na temu drame: prazne stolice, odnosno
odsustvo ljudi, cara, tema drame je ništa (kao što je sam Ionesco rekao). Camusjev se roman
zove Stranac jer je glavni lik Meursault stranac u svijetu u kojem živi.
6. Apsurd u Strancu povezan je s Meursaultovom sviješću o apsurdnosti življenja nakon čega
on i smrtnu kaznu prihvaća kao nešto normalno, a u Stolicama gledatelj sam mora osjetiti
apsurd preko besmislenih dijaloga, gomilanja stolica, nevidljivih likova, gluhonijemog
govornika.
7. Meursault smatra da je u prednosti pred ispovjednikom jer je spoznao apsurd života.
8. U ulomku iščitavamo da Meursault prezire sve uobičajene društvene i moralne vrijednosti
koje prihvaća današnji čovjek kao nešto normalno, on je spoznao istinu i smatra da je time
osmislio vlastiti život.
9. Meursault se može usporediti sa Sizifom jer su i jedan i drugi vezani uz apsurd, Sizif ga ne
spoznaje, ali živi apsurd, a Meursault ga spoznaje i zato može biti sretan iako ga očekuje
smrtna kazna.
Učenik će očekivane odgovore oblikovati u esej s citatima, odgovarajućim brojem riječi,
trodijelnom strukturom.
Str. 38., 39., 40.

1. Skica odnosa među likovima:
Salamano Raymond Celeste
majka Meursault Marie
ispovjednik
Arapin
2. Naslov romana vezan je uz Meursaulta koji je stranac u svijetu u kojem živi.
3. Učenik iznosi argumente za optužbu Meursaulta (ubio je Arapina, nije se pokajao) i obranu
(nije ga namjeravao ubiti, ubojstvo je splet okolnosti, Meursault na drukčiji način doživljava
ljude i život).
4. Učenici uglavnom zamjeraju sudu što je osudio Meursaulta na smrtnu kaznu, iznose svoje
argumente zašto su protiv smrtne kazne. Zamjeraju i to da se Meursaultu sudilo što nije
plakao na sprovodu svoje majke.
5. Meursault je čovjek koji ne pokušava objasniti događaje iz vlastitog života, on ništa u
životu ne pokušava promijeniti jer ga okružuje laž, svjestan je apsurda vlastitoga postojanja i
zato je stranac u svijetu u kojem živi. Svijest o apsurdu javlja se kod njega noć prije smrti,
odnosno prije izvršenja smrtne kazne.
6. Meursault ne prihvaća vjeru i nadu jer za njega nada ne postoji, za njega je izvjesna jedino
smrt kojoj se besmisleno opirati jer je ona jedina izvjesna u ljudskom životu.
7. U Mitu o Sizifu Camus je rekao da Sizifa treba promatrati kao sretnog čovjeka zato što
istodobno i prezire sudbinu koju su mu namijenili bogovi i prihvaća je kao vlastitu sudbinu; u
tom je smislu Meursault sretan: prezire ono što mu se dogodilo, ali prihvaća to kao vlastitu
sudbinu, ne opire se smrti, veseli joj se jer smrt je jedina izvjesnost u čovjekovu životu. Dakle,
svijest o apsurdu oslobađa čovjeka i čini ga sretnim, u tom su smislu i Sizif i Meursault sretni
ljudi (Sizif bez obzira na činjenicu da mu je život sveden na guranje kamena uzbrdo, a
Meursault bez obzira na činjenicu da ga očekuje smrtna kazna).
Str. 41.
1. b, 2.a, 3.c, 4.b, 5.a, 6.c, 7.a

Neimenovano PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Neimenovano PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Priprave za 4.

2., 3. Ponavljanje (književnost)

b) afektivni • poticati zanimanje za učenje povijesti književnosti

Tijek sata (artikulacija)

Plan ploče (prijenosnika)

Sve je mračno, hladno; u prvom sutonu

Samo gordi jablan lisjem suhijem

1. Odredi književni rod kojem pripadaju navedeni tekstovi.

Rješenja zadataka iz radne bilježnice

Str. 4., 5., 6.

4. d) Plaut (Plaut je rimski komediograf; Eshil, Sofoklo i Euripid grčki su tragičari.)

9. c) Roman o Tristanu i Izoldi (roman, za razliku od ostalih djela koja su epovi)

10. c) Spominje se kralj Tomislav.

11. d) Kroz pakao Dantea vodi Homer. (Vodi ga Vergilije.)

13. d) Djelo je religiozne tematike. (Djelo je svjetovne tematike.)

3. a) Bistri vitez Don Quijote od Manche

4. Judita je po vrsti biblijsko-vergilijanski ep zato što je tema iz Biblije, a pisana je po uzoru na

8. d) Pera – Pomet (Ispravno je: Ugo Tudešak – Pomet.)

10. d) Junije Palmotić (On pripada dubrovačko-dalmatinskom krugu baroknih pisaca.)

12. a) sentimentalni roman

13. U klasicizmu su najznačajniji tragičari Pierre Corneille i Jean Racine. Najznačajniji

15. a) Edgar Allan Poe

Str. 10., 11.

2. c) pripovjedač u 1. licu (Pripovjedač je u 3. licu.)

10. d) senzibilnog intelektualca Đuru Andrijaševića

11. c) Adieu (Ostali su primjeri Matoševa djela, Adieu je Vidrićevo djelo.)

12. a) Antun Gustav Matoš

13. b) lik skromnoga intelektualca

14. a) Janka Polića Kamova

15. Ksaver Šandor Gjalski (On pripada hrvatskom realizmu.)

b) afektivni • poticati zanimanje za umjetnost i umjetničko izražavanje, za

Plan ploče (prijenosnika)

Rješenja zadataka u radnoj bilježnici, str. 12. i 13.

3. Osnovno obilježje futurizma je izraziti dinamiku suvremenog života. Razvijen je u zemljama

4. Očekuje se da učenici povežu Munchovu sliku Krik s ekspresionizmom. Na slici se

5. Dadaizam se zalaže za slobodu umjetničkog stvaranja, za nered i potpunu afirmaciju

7. a) Svaki od umjetničkih pravaca na neki način provocira čitatelja (gledatelja slike).

Osobine Lorcine poezije:

b) afektivni • izraziti svoj odnos prema pjesništvu i prema ljubavnome

• obilježja Nerudina stila

Pablo Neruda (1904. – 1973.)

– obilježja Nerudina stila

b) afektivni • prokomentirati položaj slabijih, nemoćnih u društvu i obitelji

Tijek sata (artikulacija)

Plan ploče (prijenosnika) – PP prezentacija

- Gregor Samsa – lik koji se pretvara u kukca

- problemi: usamljeni pojedinac, otuđenost pojedinca u svijetu u kojem živi, otuđenost od

- obilježja Kafkine proze:

Plan ploče (prijenosnika)

2. Na primjerima: šuma/lišće, ruka/ručni objasni razliku između alofona i alomorfa.

3. Odredi glasovne promjene.

4. Navedi zvučne i bezvučne suglasnike.

5. Zaokruži riječ koja je neispravno naglašena.

7. U kojem su nizu sve riječi ispravno napisane?

8. Zaokruži primjer koji nije ispravno napisan.

9. Odredi vrste riječi.

Vjerovao sam svojim prijateljima, a oni me nisu iznevjerili.

11. Napiši komparative pridjeva.

12. Zaokruži pokazne zamjenice.

13. Izbaci uljeza.

15. Odredi članove rečeničnoga ustrojstva.

Odlazili smo na ljetovanja, lijepo smo se provodili.

16. Odredi vrstu rečenice.