MIKROFIZIOGRAFIJA MAFITNIH INTRUZIVNIH STIJENA

KRIVAJA-KONJUH OFIOLITNOG KOMPLEKSA U FUNKCIJI

PETROLOŠKIH I GEOTEKTONSKIH RAZMATARNJA

Dr sc. Elvir Babajić, docent, Rudarsko-geološko-građevinski fakultet Tuzla

Mail: elvir.babajic@untz.ba; ebabajic@gmail.com
Mr sc. Alisa Babajic, v.ass. - saradnik

Ključne riječi: mikrofiziografija, mafitne intruzivne stijene, Krivaja-Konjuh, ofioliti,

petrologija, geotektonika.

Sažetak
Mikrofiziografskim ispitivanjima mafitnih intruzivnih stijena Krivaja-Konjuh ofiolitnog
kompleksa definisane su dvije skupine stijena: kumulatne (troktoliti i „layered“ gabri) i
izotropne gabroidne stijene. Kumulatne gabroidne stijene su izgrađene uglavnom od
plagioklasa i olivina (troktoliti) i plagioklasa i klinopiroksena („layered gabri). Izotropne
gabroidne stijene, pored bitnih plagioklasa i klinopiroksena, sadrže i primarne amfibole i
sporadično ortopiroksene. Različiti kristalizacijski slijedovi i kvantitativni udjeli primarnih
petrogenih minerala u ovim stijenama su poslužili za razmatranje petroloških uslova postanka
kao i geotektonskih okoliša formiranja ovih stijena. Dajkovi intruzivnih stijena su takođe
optički tretirani. Presijecaju plaštne peridotite.. Mineralni sastav im korelira sa intruzivima,
dok se međusobno strukturno razlikuju.

Key words: microphysiography, mafic intrusive rocks, Krivaja-Konjuh, ophiolites, petrology,

geotectonics.
Summary
Microphysiographic studies of mafic intrusive rocks from Krivaja-Konjuh ophiolite complex
are defined two groups of rocks: cumulate (troctolite and "layered" gabbros) and isotropic
gabbroic rocks. Gabbroic cumulate rocks are composed mainly of plagioclase and olivine
(troctolite) or plagioclase and clinopyroxene ("layered gabbros). Isotropic gabbroic rocks,
beside essential plagioclase and clinopyroxene, contain also primary amphibole and
sporadically orthopyroxene. Different crystallization sequences and quantitative proportions
of primary petrogenic minerals in these rocks were used for consideration of petrological
genesis conditions as well as geotectonic environment in which these rocks are formed. Dykes
of intrusive rocks are also optically treated. These dykes intersecting mantle peridotites.. Their
mineral composition correlates with intrusives, while they differ structurally.

Uvod
Krivaja–Konjuh ofiolitni kompleks (KKOK) pripada najvećim kompleksima u ofiolitnoj zoni
Dinarida (OZD). Smješten je u središnjim dijelovima OZD-a i pruža se približno SZ-JI (sl. 1).
Duža os masiva iznosi oko 40 km, a kraća do 20 km. Na osnovu dosadašnjih saznanja KKOK
predstavlja pločastu formu sa blago konkavnom donjom plohom. Prosječna debljina se
procjenjuje na 2000 m, u južnim obodnim dijelovima pada na 100 m. Rupturni poremećaji su
uslovili blokovsku građu masiva. Jasno su uočljivi zapadni i istočni blok, odvojeni rijekom
Krivajom. Zapadni blok je rupturama nižeg reda amalgamiziran na manje blokove. Istočni
blok, na osnovu analize lineacije enstatita u plaštnim peridotitima odgovara sinklinali,
odnosno predstavlja sinformu (Nicolas et al., 1971).
Stijene KKOK-a predstavljaju složeni ofiolitni kompleks sa litološkim jedinicama, koje u
pravilnom redoslijedu karakterišu jedan ofiolitni kompleks. Plaštni peridotiti daleko
preovladavaju nad ostalim članovima. Kontinuirano na njih nastavljaju se krustalni članovi.
Krustalni ultramafitni i mafitni kumulati javljaju se podređeno u odnosu na dominirajuću
izotropne gabroidne stijene i masivne dolerite. Stijene “pillow tekstura” se takođe javljaju
podređeno. Sve sekvence, osim “pillow tekstura”, su probijene plutonskim i ekstruzivnim
dajkovima koji se i međusobno presijecaju.

Modernim pristupom korištenja i prezentiranja analitičkih podataka dat je petrografski prikaz

skoro svih varijeteta magmatskih mafitnih intruzivnih stijena i njihovih dajkova. Na osnovu
mikrofiziografije predmetnih stijena izvršena je njihova nomenklatura u skladu sa
preporukama IUGS-a. Rezultati optičkih ispitivanja su dali bitne podatke za razumijevanje
petrologije i geotektonskih okoliša formiranja predmetnih stijena.

Slika 1 – Litostrukturna shema Krivaja-Konjuh ofiolitnog kompleksa (Pamić et al., 1977)

Metode ispitivanja
Na terenu je prikupljeno 35 uzoraka stijena, čiji je broj nakon makroskopske determinacije
sveden na 21 i pripremljen za optička istraživanja. Za određivanje mineralnog sastava, te
strukturno-teksturnih karakteristika uzoraka stijena izrađeni su mikroskopski preparati
standardne debljine 0,02 - 0,03 mm. Pri izradi mikroskopskih preparata korištena su
predmetna stakalca dimenzija 2,8 x 4,8 x 0,1 cm (MTA Institut u Anakari) i 2,5 x 4,5 x 0,1 cm
(RGN fakultet u Zagrebu). Kao vezivno sredstvo i kao unutrašnji standard za određivanje
relativnog indeksa loma minerala korišten je Canada balzam.
Pri mikroskopskim određivanjima korišten je polarizacijski mikroskop marke Leica DM
2500P (Rudarsko-geološko-građevinski fakultet u Tuzli), a za mikrofotografije korišten je
softver LAS V3. Mikroskopiranje je izvršeno u propuštenoj polarizovanoj svjetlosti u
ortoskopskim uslovima, sa i bez uključenog analizatora, pri čemu je korišten standardni
mikroskopski pribor.

Makrofiziografija stijena
Makroskopskom determinacijom je ustanovljeno da su magmatske mafitne intruzivne stijene
KKOK-a sivoplave, sivozelene ili žućkaste boje zbog tanke alteracione prevlake. Dajkovi
zbog povećanog učešća salskih minerala poprimaju leukokratni izgled. Primarni petrogeni
minerali se makroskopski prepoznaju. Tekstura stijena varira od homogene (masivne) do
trakaste.

Mikrofiziografija intruzivnih stijena

Mafitne intruzivne stijene KKOK-a odlikuju se hipidiomorfnozrnastom,
alotriomorfnozrnastom (gabrovskom) u manjoj mjeri pojkilitnom, i krupnozrnastom
ofitno-intergranularnom strukturom. Alterisani varijeteti imaju domene sa kelefitskom
strukturom. Tekstura im je uglavnom masivna (homogena), rjeđe trakasta i to u
kumulatnim stijenama. Glavni minerali su plagioklas, klinopiroksen, ortopiroksen,
olivin, amfibol uz akcesorne magnetit i spinele. Među intruzivnim stijenama jasno se
razlikuju kumulatne i trakaste, „layered“ gabroidne stijene od izotropnih gabroidnih
stijena. Nomenklatura mafitnih intruzivnih stijena KKOK-a i njihovih dajkova na
temelju kvantitativnog udjela primarnih minerala, koristeći IUGS (Jahrbuch, 1973)
klasifikaciju stijena, data je u tabelama 1, 2 i 3 u kojima su također navedeni sekundarni
minerali.

U mafitnim stijenama KKOK-a plagioklasi su krupnozrni, idiomorfni do alotriomorfni.

Najčešći su blizanci, sraslaci dvojci srasli po karlsbadskom, albitskom i kompleksnom
sraslačkom zakonu. Javljaju se i sa sraslačkim lamelama. U izotropnim varijetetima su
ispucali, često mutni uslijed alteracionih procesa, dok su u troktolitima značajno svježiji.
Najčešće su izmijenjeni u sosirit, albit i kaolinit. U troktolitima plagioklasi pripadaju
bitovnitu do labradoru, za razliku od izotropnih gabroidnih stijena u kojima su većinom manje
bazični, intermedijarni do kiseli. Jaki alteracioni procesi plagioklasa su zabilježeni u
anortozitu (uzorak ER11) gdje reliktni plagioklasi pripadaju oligoklasu, kao i u dioritu
(uzorak ER14) gdje su plagioklasi potpuno izmijenjeni u albit.

Klinopirokseni su predstavljeni diopsidom (dijalagom) i augitom. Diopsid se javlja kao

kratkostupičast, no češće u nepravilnim formama. Olivin i opaki spinel su česte inkluzije u
diopsidu. Ističe se pozitivnim reljefom, karakterističnom putenastom vlastitom bojom i jačim
interferentnim bojama. Rubovi su mu alterisani u uralit, odnosno u asocijaciju vlaknastog
tremolita/aktinolita i podređeno zastupljenog listićavog hlorita. Uslijed mehaničkih
deformacija zrna su često blago savijena i raspucana. U uzorku gabra D9 iz Duboštice
registrovana je pojava pižonita koji je mikrofiziografski determinisan u lamelama
krupnozrnog diopsida, što je potvrđeno i analizom pomoću mikrosonde.
Ortopirokseni su znatno manje zastupljeni. Nalaze se isključivo u izotropnim gabrima.
Najčešće se radi o enstatitu, odnosno klinoenstatitu.
Olivin je u pravilu zahvaćen procesima serpentinizacije. Svježi relikti se nalaze u obliku
“olivinskih očiju” u mreži serpentina i praškastog magnetita u jako serpentinisanim zrnima.
Neka zrna olivina su u potpunosti aletrisana i prešla u talk. Često je uklopljen u plagioklasu ili
je okružen piroksenom sa klasičnim kelefitskim rubom.

Primarni, magmatski amfiboli su predstavljeni pargazitom do magnezihornblendom. Primarni

amfiboli se odlikuju plavičastim pleohroizmom koji ukazuje na postanak pri relativno
povećanim pritiscima. Sekundarni amfiboli su zastupljeni magnezihornblendom kao
produktom deuteričkih promjena klinopiroksena na visokim subsolidus temperaturama i
daleko češće amfibolima iz grupe tremolit/aktinolit koji su nastali hidrotermalnom alteracijom
klinopiroksena i to diopsida. Intenzitet alteracije je različit, negdje je to samo tanji rub okolo
diopsida, a negdje postoje pseudomorfoze uralita po klinopiroksenu. Pretpostavlja se
sukcesijska uralitizacija: prvo je formiran kelefitski ovoj, a onda je uralitisano cijelo zrno.

U ofiolitnom stubu KKOK-a kumulatne mafitne stijene, predstavljene troktolitima i trakastim

- „layered“ gabrima, čine vezu sa kumulatnim ultramafitnim stijenama. Makrofotografije i
mikrofotografije nekih predstavnika gabroidnih kumulatnih stijena date su na slici 2.
Troktoliti sadrže olivin, plagioklas i u akcesornim količinama opaki spinel i klinopiroksen.
Trakasti gabri sadrže plagioklas i klinopiroksen uz vrlo promjenjivu količinu olivina
(olivinski gabri).

U troktolitima kumulatni kristali se dodiruju što je tipično za njihov adkumulatni rast, a rijetki
interkumulus međuprostor je zapunjen klinopiroksenom koji je kristalisao na nižim
magmatskim temperaturama (Irvine, 1982). Redoslijed kristalizacije kumulatnih minerala je:
spinel → olivin → plagioklas, vidljiv po uklapanju spinela u olivinu i oba ova minerala u
plagioklasu u troktolitima, što se smatra sigurnim dokazom da se radi o tipičnim kumulatima,
(Campbell, 1978). Po ovom autoru kumulati se formiraju na dnu, ali i na bokovima i vrhu
magmatskog ognjišta. Opća odlika mafitnih kumulatnih intruzivnih stijena KKOK-a je rano
pojavljivanje plagioklasa u kumulatnoj kristalizacijskoj seriji (Trubelja, 1961).

Tabela 1. Klasifikacija i nomenklatura mafitnih kumulatnih gabroidnih stijena KKOK-a na temelju

kvantitativnog udjela primarnih minerala prema IUGS klasifikaciji i nomenklaturi (Jahrbuch, 1973).
Uzorak Lokalitet Varijetet stijene Mineralni sastav
ER8 Gostovići Troktolit Pl, Ol, Mgt, (Srp, Tlc, Chl, Lim)
ER10 Kamenica Troktolit Pl, Ol, Mgt, (Srp, Tlc, Chl, Lim)
ER15 Duboštica Troktolit Pl, Ol, Spl, Mgt, (Srp, Lim)
ER21 Maoča - Buk Troktolit Pl, Ol, Mgt, (Srp, Kln, Lim)
ER27 Trakasti troktolit (I) I – Pl, Ol, (Srp, Act, Chl, Kln, Tlc)
Karaula
ER28 Olivinski anortozit (II) II – Ol, (Tlc, So, Act, Chl, Lim)
ER32 Karaula Dijalag troktolit Pl, Ol, , Spl, Cpx (Srp)
Kratice minerala su prema Kretz (1983): Pl-plagioklas, Cpx-klinopiroksen, Act-aktinolit, Ol-olivin,
Srp-serpentin, Tlc-talk, Chl-hlorit, Lim-limonit, Mgt-magnetit, Spl-spineli, Kln-kaolinit, *So-sosirit (kratica po
vlastitom izboru).
Slika 2. Makrofotografije i mikrofotografije kumulatnih gabroidnih stijena KKOK-a. (a). Makrofotografija
troktolita iz Gostovića (uzorak ER8). (b). Mikrofotografija troktolita (ER8). N+. U zonalnim oikokristalima
plagioklasa (Pl) uklapaju se sočivasto izduženi kristali kumulatnih olivina (Ol) koji su znatno serpentinisani
(Srp). (c). Makrofotografija kompozitnog uzorka sa Karaule sa trakastim („layered“) troktolitom (uzorak ER-
27) i olivinskim anortozitom (uzorak ER-28). (d). Mikrofotografija svježeg trakastog troktolita. (e)
Mikrofotografija trakastog olivinskog anortozita u kome je zabilježena intenzivna aletracija. N+. Plagioklasi su
sosiritisani (So), a duž mikroprslina formirao se talk (Tlc) i sekundarni kalcit (Cal).

Na bazi mineralnog sastava i kvantitativnog udjela pojedinih minerala u izotropnim

gabroidnim stijenama izdvojeni su sljedeći varijeteti: gabro, norit, gabronorit, anortozit,
amfibol gabronorit, olivin gabronorit i amfibol-olivin gabronorit. Makro i mikrofotografije
nekih predstavnika izotropnih gabrova date su na slikama 3. i 4.
Redoslijed kristalizacije u izotropnim gabrima KKOK-a je najčešće slijedeći: spinel → olivin
→ ortopiroksen → klinopiroksen → plagioklas → Fe-Ti oksidi.
Mafitne izotropne stijene takođe sadrže i primarne amfibole i to gotovo u pravilu zajedno sa
ortopiroksenom u amfibol gabronoritima (uzorci ER17 i ER24). Mikrostrukturni odnosi
pokazuju da su amfiboli kristalisali u završnim fazama magmatske diferencijacije. Prisustvo
primarnih amfibola ukazuje da su mafitni intruzivi KKOK-a nastali iz „vlažnih“ magmi što je
generalna karakteristika magmi deriviranih iz metasomatiziranog plaštnog klina u zonama
subdukcije.
Slika 3. Makrofotografije i mikrofotografije izotropnih gabroidnih stijena KKOK-a. (a). Makrofotografija
gabronorita iz Gostovića (uzorak ER7). (b). Mikrofotografija gabronorita (ER7). N+. Dominiraju plagioklasi
(Pl) uz umjereno alterisane klinopiroksene (Cpx) i ortopiroksene (Opx). (c). Makrofotografija amfibol-olivin
gabronorita iz Duboštice (uzorak ER17). (d). Mikrofotografija amfibol-olivin gabronorita (ER17). N+. Struktura
i mineralni sastav sličan prethodnom uzorku stijene uz dodatnu pojavu olivina (Ol) i magmatskih amfibola
(pargazit – Prg).

Slika 4. Mikrofotografije izotropnih gabroidnih stijena KKOK-a. N+. (a). Enstatit gabro iz Duboštice (uzorak
D9). U tipičnoj gabrovskoj strukturi nalaze se zrna plagioklasa (Pl) i klinopiroksena (Cpx) sa podređenim
učešćem ortopiroksena (Opx). (b). Mikrofotografija anortozita iz potoka Kamenice (uzorak ER11). U prostoru
između tankolamelarnih i raspucalih megakristala plagioklasa (Pl) deponovani su sekunadrni talk (Tlc),
aktinolit (Act), te rutil (Rt) i sfen (Spf).

U rejonu Duboštice (kod Vareša) evidentiran je i jedna izuzetna pojava diorita (uzorak ER14)
unutar izotropnih gabrova koju kao veće, nepravilno tijelo presjeca dajk boninita (sl. 5). Diorit
grade primarni plagioklas, biotit i podređeno kvarc. Za pretpostaviti je da je prvobitna
parageneza diorita pod jakim alteracionim metasomatskim procesima koji su vjerovatno
uvjetovani probojom dajka boninita, hemijski i mineralno izmijenjena. Plagioklasi su pri tom
albitizirani, biotit hloritisan sa pojavom aktinolita na kontaktu sa bivšim plagioklasom.

Slika 5. (a). Makrofotografija izdanka s dioritom (i boninitom) iz Duboštice (uzorak ER14).

(b). Mikrofotografija diorita (ER14). N+. Jaki metasomatski procesi zahvatili su primarna zrna biotita (Bt) koja
su hloritisana i plagioklase (Pl) koji je preveden u albit (Ab). U međuprostoru deponovan je sekundarni aktinolit
(Act).

Tabela 2. Klasifikacija i nomenklatura mafitnih izotropnih stijena KKOK-a na temelju kvantitativnog udjela
primarnih minerala prema IUGS klasifikaciji i nomenklaturi (Jahrbuch, 1973).
Uzorak Lokalitet Varijetet stijene Mineralni sastav
ER7 Gostovići Gabronorit Pl, Cpx, Opx, Mgt, (Tr, Chl)
ER9 Kamenica Gabro Pl, Cpx, Mgt, (Chl, Lim)
ER11 Kamenica Anortozit Pl, (Act, Prh, Coe, Zrn, Rt, Q)
ER14 Duboštica Diorit Ab, Bt, Prg, (Act, mHbl, Qtz, Chl, Lim)
ER16 Duboštica Gabro Pl, Cpx, (Act, Chl, Tlc, Lim)
ER17 Duboštica Amfibol-olivin gabronorit Pl, Cpx, Opx, Prg, Ol, Mgt, (Act, Srp)
D9 Duboštica Enstatit gabro Pl, Cpx (Pgt), Opx, Mgt
D10 Duboštica Gabro Pl, Cpx, Mgt, (Chl, Tlc, Kln)
ER20 Maoča - Buk Gabro Pl, Cpx, (Act, Chl, Tlc, Kln, Lim)
ER24 Kladanj – M. Voda Amfibol gabronorit Pl, Cpx, Opx, Prg, Mgt, (Act, mHbl, Chl)
ER31 Poljice Olivin gabronorit Pl, Cpx, Opx, Ol, Prg, (Chl, Prh, Tlc, Srp)
DR8 Ribnica Gabro Pl, Cpx, Mgt, (Act, Chl)
DR26 Ribnica Gabro Pl, Cpx, Mgt, (Act, Chl, Kln)
Kratice minerala su prema Kretz (1983): Pl-plagioklas, Ab-albit, Cpx-klinopiroksen, Opx-ortopiroksen,
Prg-pargazit, Tr-tremolit, Act-aktinolit, mHbl-magneziohornblenda, Ol-olivin, Srp-serpentin, Tlc-talk, Chl-
hlorit, Lim-limonit, Mgt-magnetit, Bt-biotit, Kln-kaolinit, Pgt-pižonit, Prh-prehnit, Coe-coisit, Rt-rutil, Zrn-
cirkon, Qtz-kvarc; *mHbl-magneziohornblenda (kratica po vlastitom izboru).

Dajkovi intruzivnih stijena

Dajkovi intruzivnih stijena su predstavljeni sa dva uzorka sa lokaliteta Muška Voda u srcu
Konjuha. Dajkovi presijecaju plaštne peridotite „bobičave“ teksture i pri tome se međusobno
presijecaju pod pravim uglom (sl. 6). Debljina im je slična i kreće se u rasponu 6 – 9 cm. Oba
dajka imaju sličan mineralni sastav koji odgovara gabronoritu sa amfibolom i olivinom pa su
prema IUGS klasifikaciji (Jahrbuch, 1973) nazvani olivin-amfibol gabronoriti (tabela 3).
Akcesorni minerali u dajkovima intruzivnih stijena su spineli i magnetit.
Slika 6. (a). Fotografija uzorka sa dajkovima intruzivnih stijena koji presjecaju tektonitni peridotit (uzorak
ER26a) na lokalitetu Muška Voda kod Kladnja na Konjuhu. Sitnozrnasti dajk olivin-amfibol gabronorita (uzorak
ER26b) presječen je pegmatitnim dajkom istog mneralnog sastava (uzorak ER26c). (b). Mikrofotografija
sitnozrnastog dajka olivin-amfibol gabronorita u kontaktu sa tektonitnim peridotitom. Stijena ima tipičnu
gabrovsku strukturu u kojoj dominira plagioklas (Pl) nad klinopiroksenom (Cpx) uz manje zastupljeni amfibol i
olivin. N+. (c). Mikrofotografija pegmatitnog dajka olivin-amfibol gabronorita u kome dominiraju megakristali
plagioklasa (Pl) nad klinopiroksenom (Cpx) uz ponešto olivina i amfibola. N+. Karakteristike strukture dajkova
u kontaktu s peridotitom ukazuje na obostrano vrući kontakt.

Dajkovi se bitno razlikuju u strukturnom uređenju, odnosno u veličini zrna.

Stariji dajk, predstavljen uzorkom ER26b, odlikuje se tipskom gabrovskom
strukturom sa promjerom zrna najviše do 1,5 mm, za razliku od mlađeg,
krupnozrnastog dajka pegmatitskog obilježja, predstavljenog uzorkom
ER26c, u kojem su razvijeni megakristali plagioklasa i klinopiroksena veliki
i do 25 mm.
Ni na jednom dubinskom dajku nije primjećena varijacija veličine zrna od
ruba prema sredini. Plagioklasi značajno pretežu nad ostalim mineralima,
tako da oba dajka poprimaju leukokratni izgled.
Primarni amfiboli su zastupljeni pargazitom, a sekundarni deuteričkom
magneziohornblendom i niskotemperaturnim predstavnicima grupe
tremolit-aktinolit, (sl. 6).
Tabela 3. Klasifikacija i nomenklatura dajkova mafitnih stijena KKOK-a na temelju načina pojavljivanja,
mikrofiziografskih karakteristika i semikvantitativnog udjela fenokristala prema IUGS klasifikaciji i
nomenklaturi (Jahrbuch, 1973).
Uzora
Lokalitet Varijetet stijene Mineralni sastav
k
Dajkovi intruzivnih stijena
ER26b Kladanj – M. Voda Olivin-amfibol gabronorit Pl, Cpx, Opx, Prg, Ol, Spl, Mgt
ER26c Kladanj – M. Voda Olivin-amfibol gabronorit Pl, Cpx, Opx, Prg, Ol, Mgt, (Act, mHbl, Prh)
Pl–plagioklas, Cpx-klinopiroksen, Opx-ortopiroksen, Ol-olivin, Prg-pargazit, Mgt-magnetit, Spl-spinel, Act-
aktinolit, mHbl-magneziohornblenda, Prh-prehnit.

Alteracije mafitnih stijena KKOK-a

Primarni magmatski minerali mafitnih intruzivnih stijena KKOK-a bili su izloženi
dezintegracionim (mehaničkim) i dekompozicionim (hemijskim) izmjenama različitog
intenziteta. Dezintegracione izmjene su predstavljene djelomičnim kataklaziranjem, odnosno
milonitizacijom plagioklasa i piroksena. Minerali su znatno više izloženi dekompoziciji koja
je prisutna u svim stijenama. Za plagioklase je karakteristična alteracija u
sekundarni albit, prehnit, kaolinit i limonit. Primarni feromagnezijski
minerali alterisani su uglavnom u amfibole grupe tremolit-aktinolit u
asocijaciji s hloritom, tj. uralit, zatim u hlorit, serpentin, talk, prehnit,
limonit.
U nekim mafitnim stijenama KKOK-a procesi alteracije su u potpunosti zahvatili stijenu, tako
da se te stijene mogu determinisati sa prefiksom meta (metagabro). Ipak, za potrebe ovog
rada, zadržan je naziv stijene koji je izveden iz primarne mineralne parageneze, bez obzira na
intenzitet alteracije.

Zaključak

Kumulatne gabroidne stijene pokazuju male razlike u mineralnom sastavu. Kod troktolita
pretežu olivin i plagioklas, a kod trakastih gabrova plagioklas i klinopiroksen.
Strukturni odnosi kumulatnih kristala (adkumulatni rast) i kristalizacijski slijed (spinel →
olivin → plagioklas) ukazuju da se radi o tipičnim kumulatima koji najčešće nastaju na dnu
magmatskog ognjišta. Ove stijene karakteriše rano pojavljivanjem plagioklasa u kumulatnoj
kristalizacijskoj seriji.
Kod izotropnih gabroidnih stijena izdvojeno je više varijeteta. Kristalizacijski slijed je
najčešće slijedeći: spinel → olivin → ortopiroksen → klinopiroksen → plagioklas → Fe-Ti
oksidi. Ove stijene (osim plagioklasa, klinopiroksena, olivina, ortopiroksena) sadrže i
primarne amfibole koji su kristalisali u završnim fazama magmatske diferencijacije („vlažne“
magme), što je generalna karakteristika magmi deriviranih iz metasomatiziranog plaštnog
klina u zonama subdukcije.
Dajkovi presijecaju plaštne peridotite „bobičave“ teksture. Sličnog su mineralnog sastava, a
različitog strukturnog uređenja. Nema varijacija veličine zrna od ruba prema sredini. Osim
plagioklasa i piroksena, sadrže primarne i sekundarne amfibole.
Kristalizacijski slijed mafitnih intruzivnih stijena pokazuje rano lučenje plagioklasa i
prisustvo primarnih amfibola što ukazuje na kristalizaciju pri nižem pritisku iz magmi
zasićenih volatilima. Primarni paragenetski amfiboli su ključni dokaz za kristalizaciju
matičnih stijena u suprasubdukcijskom okolišu.
Zahvala
-Federalnom Ministarstvu nauke i obrazovanja BiH na grantu u okviru Projekta
„Tektonomagmatska obilježja krivajsko-konjuškog i okolnih sjeverozapadnih ofiolitnih
kompleksa” odobrenog od strane FMON-e 2008. godine.
-Neizmjernu zahvalnost na korisnim sugestijama pri mikrofiziografiji stijena KKOK-a
dugujemo pokojnom Profesoru-Mentoru, Bošku Lugoviću /RGNF Zagreb/.

Reference:

1. Babajić, E., (2009): Petrološko-geohemijska i geotektonska obilježja mafitnih magmatskih

stijena krivajsko-konjuškog ofiolitnog kompleksa. Disertacija. RGGF Tuzla.
2. Campbell, I.H. (1978): Some problems with the cumulus theory. Lithos 11: 311 – 323.
3. I.U.G.S., (1973): Subcommission on the systematic of Igneous Rocks. Classification and
nomemclture of plutonitic rocks. Recommendation.
4. Irvine, T.N., & Baragar, W.R.A., (1971): A guide to the chemical classification of the common
volcanic rocks. Can. J. Earth Sci., 8, 523-548.
5. Irvine, T.N., (1982): Terminology for layered intrusions. Journal of Petrology;23:127-162.
6. Jahrbuch, N., (1973): Classification and Nomenclature of Plutonic Rocks Recommendations
by the IUGS Subcommision on the Systematic of Igneous Rocks, N. Jb. Miner Mh., H4, 149-
164.
7. Kretz, R., (1983): Symbols for rock-forming minerals. Am. Mineral. 68, 277-279.
8. Nicolas, A., et al. (1971): Textures, structures and fabrics due to solidstate flow in some
European lherzolites.Tectonophysics. 12, 55, 86.
9. Pamić, J., et al. (1977a): Postkonsolidacione promjene na bazičnim stijenama iz ofiolitske zone
u Bosni, Posebni otisak Glasnika Zemaljskog muzeja N.S. sv. XVIII-Prirodne nauke.
10. Pamić, J., et al. (1977b): Petrografija i petrologija krivajsko–konjuškog ofiolitskog kompleksa i
njegove osnovne geološke karak-teristike.– Acta geologica, 9/3, 135 p., Zagreb.
11. Trubelja, F., (1961): Magmatske stijene jugoistočnog dijela planine Konjuh (Bosna). Geološki
glasnik, 5, 241-262, Sarajevo.