Javno poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim

zemljištima u Republici Hrvatskoj, p.o. Zagreb

 Osobna iskaznica "Hrvatskih šuma'
SADRŽAJ
2 Proslov

"Hrvatske šume" -javno poduzeće za gos­ napokon, pridonosi stalnosti globalnoga eko­ 3 Predstavljamo
podarenje šumama i šumskim zemljištima u sustava. Zato su "Hrvatske šume" dužne Prof. dr. Stanislav Sever
"Hepublici Hrvatskoj, p.o. Zagreb, djeluju od gospodariti šumama višenamjenski;
1. siječnja '1991., a temeljna im je zadaća - konačno, drvo kao tvorivo rijetka je obnov­ 4 Miroslav Mrkobrad, Ivan Tomić
da gospodare državnim šumama i šumskim ljiva tvar koja se može izravno tehnički rabiti. Za još šumovitiju Hrvatsku
zemljištem. Šumarstvo ima energetsku pozitivnu bilancu
7 Posjet prijatelja iz Bavarske
"Hrvatske šume",p.o. Zagreb,gospodare s te mali utrošak energije po jedinici proizvoda. Hrvoje Glavač
oko 80 % svih šuma i šumskoga zemljišta Ustroj je "Hrvatskih šuma", javnog
Republike Hrvatske. Šume i šumsko zemljište poduzeća za gospodarenje šumama i šum­ 9 Jadranka Rosa
zauzimaju 43 % kopnene površine Repub­ skim zemljištima u Republici Hrvatskoj,p.o. Standard suvremenog življenja
like Hrvatske. Zagreb, trostupanjski - Direkcija u Zagrebu,
Temeljno je načelo hrvatskoga šumarstva 16 uprava šuma i 171 šumarija. "Hrvatske 10 Može li se klima spasiti
Hrvoje Glavač
potrajno gospodarenje. U skladu s tim Za­ šume" imaju oko 10.000 zaposlenika, pri
kon 0 šumama obvezuje na jednostavnu i čemu 1188 s akademskom naobrazbom. 12 Darko Getz
proširenu biološku reprodukciju šume. Jed­ Kopački rit se vraća kući
nostavna biološka reprodukcija obuhvaća U 1995. godini "Hrvatske šume" su na
pripremne radove u obnovi sastojina, sadnju privlačenju i prijevozu drvnih sortimenata 16 Branimir Prpić
i sjetvu, njegu sastojina, doznaku stabala i obavile oko 50 % radova vlastitim zaposlen­ Potrajno gospodarenje i čuvanje
prosijecanje šume. Ti se radovi obavljaju u icima i sredstvima rada, a 50% radova putem raznolikosti
skladu sa šumskogospodarskom osnovom koja uslužnih djelatnosti. Poduzeće gospodari s
17 Hrvoje Glavač
vrijedi do 2005. godine na ploštini oko 13.669 km tvrdih šumskih cesta, što je dul- Dabar Darko ponovo u našem
328.000 ha. Proširena biološka reprodukci­ jinski oko 50 % svih javnih prometnica Hr­ susjedstvu
ja obuhvaća plantažiranje i pošumljivanje vatske.Tijekom 1995. izgrađeno je vlastitim
neobraslih površina te konverziju i sanaciju sredstvima 90,3 km donjega stroja i 86,2 19 Dragutin Cuković
sastojina na ploštini oko 97.918 ha. Sve su km gornjega stroja šumskih cesta te 320 km Prilagodba europskim normama
to šumskouzgojni radovi, koji s radovima na protupožarnih prosjeka,
21 Vijesti
zaštiti šuma predstavljaju značajan dio U 1996. godini sječni je etat "Hrvatskih
šumarske djelatnosti. Najveći dio ovih rado­ šuma"iznosio 4.934.000 m\ aprirast drveta 24 Miljenko Sarić
va financira se prihodom od iskorištavanja iznosio je 8.123.000 m'. "Hrvatske šume" Pretvorba mora početi bez odgađanja
šuma, budući da Zakon o šumama i načelo financiraju znanstvenoistraživački rad Šumar­
potrajnosti nalažu vraćanje stečenih prihoda skoga fakulteta i Šumarskoga instituta u 25 Ratko Matošević
u šumu. godišnjem iznosu od 6.900.000 kn. One Sume na Internetu
gospodare s oko 38 lovišta, gdje se danas kao
27 Ivan Simić
Od ostalih gospodarskih djelatnosti prvenstvena zadaća nameće obnova ratom Bura u borovim šumama
šumarstvo se razlikuje: uništenoga fonda divljači.
- posebno dugom ophodnjom ili proizvod­ Višenamjenskim potrajnim gospodarenjem 28 Zoran Batušić
nim ciklusom; katkad prođe i 150 godina šumama i šumskim zemljištem, kojim se pod­ Kako je Europa ostala bez šuma
između početka i svršetka proizvodnoga proc­ jednako osiguravaju ekološke, općekorisne i
esa, od ulaganja kapitala do ostvarenja pri­ gospodarskefunkcije šume, "Hrvatske šume" 30 Darko Polšek
Zašto je važna zlatna grana
hoda; uvećavaju nacionalno bogatstvo i pridonose op­
- obvezom održavanja proizvodne osnove stojnosti hrvatske države. 32 In memoriam
na nepromijenjenoj razini, odnosno održan­
ja opstojnosti šume i potrebne biomase za ČASOPIS "HRVATSKIH SUMA" REDAKCIJA ČASOPISA: ANTUN ZLATKO
kakvoćni prirast drveta; LONČARIĆ, IVAN TOMIĆ, MIROSLAV MRKOBRAD,
VESNA PLEŠE, IVAN ŠIMIĆ
- obvezom obnove šuma na krškom šum­
skom zemljištu mediteranskog i submediter-
)DCE ADRESA REDAKCIJE: LJ. F. VUKOTINOVIĆA 2,
ZAGREB
TEL.:448 611
anskog pojasa od Savudrije do Prevlake, FAKS: 4551 138
Javno poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim
posebno značajnog za turizam; zemljištima u Republici Hn/atsl<oj, p.o. Zagreb LEKTURA/REDAKTURA: M&M
L A V O U T : ŽELJKA JORDAN
- obvezom održanja i poboljšanja općeko­ I Z D A V A Č : "HRVATSKE ŠUME" P.O. ZAGREB ČASOPIS "HRVATSKE ŠUME" IZLAZI JEDNOM
risnih i ekoloških funkcija šume. Suma veže D I R E K T O R P O D U Z E Ć A : ANĐELKO MJESEČNO
SERDARUŠIĆ, DIPL. ING. T I S A K : HRVATSKA TISKARA
znatnu količinu ugljičnog dioksida, stvara U R E Đ I V A Č K I O D B O R : MARIN TOMAIĆ, DIPL ING. NAKLADA: 5000
kisik, sprječava eroziju tla, održava zalihu PREDSJEDNIK; HRVOJE GLAVAČ, PROF.; ZORAN KOVAČ, MIŠLJENJEM MINISTARSTVA PROSVJETE, KULTURE I
PROF.; IVAN ZOVAK, DIPL. ING.; IVAN TOMIĆ, DIPL ING. ŠPORTA BROJ 532 - 03 -1/7 - 93 -01 ČASOPIS JE
pitke vode te čuva postojeći, prirodni vodni G L A V N I I O D G O V O R N I U R E D N I K : HRVOJE OSLOBOĐEN PLAČANJA OSNOVNOG I POSEBNOG
režim; ona je mjesto za razonodu i odmor i. GLAVAČ POREZA NA PROMET.

Časopis Hrvatske šume/ 1

 PROSLOV

1#

Sume smo
posudili od
potomaka
amjenaje časopisa "Hrvatske šume" upoznavanje čitate­
lja sa šumom kao najvećim i najznačajnijim kopnenim
ekosustavom, sa šumarskom strukom koja brine o tom
i ekosustavu i poduzečem "Hrvatske šume", javnim
poduzećem za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u
Republici Hrvatskoj, p.o. Zagreb, koje gospodari sa 80 posto
tog ekosustava i pomaže gospodarenju ostatkom šuma i šum­
skih zemljišta u Hrvatskoj. Namjera nam je hrvatskoj javnosti,
ljubiteljima prirode, građanima željnim zelenila, hrvatskoj
mladeži i ostalima koje to zanima predočiti istinite i točne
obavijesti o šumi, šumarstvu i poduzeću "Hrvatske šume". Ž e ­
limo im pružiti što jednostavnije i što određenije spoznaje o
našem najvećem prirodnom obnovljivom bogatstvu, o struci
priznatoj i poznatoj na svim uljudbenim prostorima svijeta i o
poduzeću koje gospodari s više od trećine kopnenog teritorija
naše zemlje.
Želimo pokazati istinu da se svake godine površine šuma pove­
ćavaju za više od tisuću hektara, a drvna zaliha u šumama za
više od jedan posto. Naše šume godišnje apsorbiraju više od 15
milijuna tona ugljičnog dioksida, proizvode preko 30 milijuna
tona kisika, zadržavaju svake godine više od 100 milijuna tona
prašine i daju mnoge druge nemjerljive koristi u očuvanju i
uljepšavanju životne sredine.
Uz 2,5 milijuna hektara šuma i šumskih zemljišta, 324 mili­
juna nr^ drvne zalihe, godišnji prirast od 9,6 milijuna m^ u
kvalitetnim i na prirodnim načelima potrajnog gospodarenja
uzgojenim šumama, imamo razloga biti zadovoljni i ponosni.
Današnje generacije hrvatskih šumara, zaljubljenici u šumu i
šumarstvo, naslijedili su tradiciju dobrih gospodara šuma i
požrtvovno i samozatajno ustraju na načelu da šume nisu
naslijeđene od predaka već su posuđene od potomaka.
O složenim odnosima društva i šumarske djelatnosti, o tržišnim
i netržišnim vrijednostima šume, o osiguranju potrajnog gos­
podarenja, o zadovoljavanju potreba za drvom u industriji i
domaćinstvu, o biološkoj raznolikosti, o očuvanju svih vrsta
živih bića u šumskim ekosustavima naše zemlje i o mnogo čemu
drugom najvećim dijelom brine i skrbi više od 10.000 zaposle­
nika poduzeća "Hrvatske šume", p.o. Zagreb.
Redakciji časopisa "Hrvatske šume" želim puno uspjeha.

DIREKTOR
Anđelko Serdarušić, dipl. ing. šum.

2 /Časopis Hrvatske šume

 PREDSTAVLJAMO

Prof dr. Na mjesto

pomoćnika
ministra
Stanislav poljoprivrede
i šumarstva

Sever imenovan je
dugogodišnji
profesor
mehanizacije šumarstva Šumarsl<og
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

M
edu hrvatskim šumarskim
stručnjacima nema zacije
lo nikoga tko nije upoznat
s ovom ili onom stranom
znanstveno-nastavnog rada novoga po­
moćnika ministra poljoprivrede i
šumarstva, no mnoge će iznenaditi
mnogostranost njegova djelovanja, koju
u ovome kratkome životopisu možemo
tek naznačiti. Prof. dr. Stanislav Sever
rođenje 1935. godine u Svetom Križu
Prof. dr. Stanislav Sever
Začretju u zagrebačkoj obitelji. Otac
mu je bio diplomirani inženjer poljodjelstva, a majka je kod kuće
skrbila o obitelji s troje djece. Godine 1959. Stanislav Sever diplo­
mirao je na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu Sveučilišta u
Zagrebu, Drvnoindustrijski odjel, a 1965. i na Strojarsko-
brodograđevnom fakultetu istoga sveučilišta. Strojarski odjel.
Doktorsku disertaciju "Istraživanja nekih eksploatacijskih paramet­
ara traktora kod privlačenja drva", koju je izradio pod vodstvom
mentora prof dr. Roke Benića, branio je na Šumarskome fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu 1980. godine. fotografija: Mrkobrad

Od 1960. godine Stanislav Sever neprestano djeluje na Šumar­
skom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 1986. postao re­
dovnim profesorom. Devet godina bio je i gost profesor na
Šumarskome fakultetu u Sarajevu te povremeno nastavnik surad­
nik na Agronomskome fakultetu u Zagrebu. U dodiplomskoj
nastavi, osim temeljnoga predmeta Mehanizacija šumarstva, u
raznim je oblicima sudjelovao u nastavi nacrtne geometrije, te­
hničkoga crtanja, mehanike, osnova elektrotehike, osnova stro­
jarstva, radnih strojeva za drvo, transporta u drvnoj industriji i
dr. Na poslijediplomskoj nastavi iz područja Iskorištavanje šuma
sudjeluje u izradi sastavnice o strojevima u iskorištavanju šuma
i šumskom građevinarstvu.
U istraživačkim projektima Stanislav Sever radio je kao is­
traživač, voditelj zadatka, voditelj potprojekta i dr. Godine 1990.
izabran je, a 1995. reizabran za zamjenika koordinatora is­
traživačkog projeka l U F R O za razdoblje 1995.-2000. Kao
istaknuti šumarski stručnjak sudjeluje u radu mnogih struk­
ovnih udruga.Trenutno je u Državnome zavodu za normiza­
ciju i mjeriteljstvo zamjenik predsjednika Tehničkog odbora (izvoditelj, voditelj, dirigent, aranžer za innoge tamburaške sas­
za nazivlje i tajnik Tehničkog odbora za šumarske strojeve. Od tave i orkestre) i šah (1956. prvak Zagrebačkoga šahovskog klu­
1993. član je Odbora za dodjelu Državne nagrade za tehničku ba).
kulturu "Faust Vrančić" Sabora R H , vladin je predstavnik u
Upravnom odboru "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb (zamjenik
predsjednika), član Komisije za znanstvenoistraživački rad
šumarstva Hrvatske itd.
Stanislav Sever član je međunarodnih strukovnih organizaci­
ja International Union of Forestry Research Organization i The
International Society forTerrain-Vehicle Systems, a sudjelovao
je i u radu međunarodnih agencija FAO (Organizacija U N za
ishranu i poljoprivredu), ILO (Međunarodna organizacija rada),
ECE (Ekonomska komisija U N za Europu), ISO (Međunarodna
organizacija za standarde), lEA (Međunarodna organizacija za
energiju) itd. Bio je u uredništvima nekoliko časopisa ("Drvna
industrija","Mjeriteljski vjesnik" i "Meteorolog") te tehnički i
glavni urednik časopisa "Mehanizacija šumarstva". Supruga mu
Zdenka diplomirani je profesor kemije, sin Zlatko dipl. ing. stro­
jarstva, a kći Zvjezdana dipl. ing. molekularne biologije,
kanđ.Ph.D.
U slobodnom vremenu Stanislava Severa zaokupljaju glazba

Časopis Hrvatske šume/ 3

 INTERVJU Mr. Gašpar Fabijanić

Za još šumovitiju
u povodu odobrenja šumskogospodarske

Hrvatsku osnove Hrvatske razgovarali smo s

mr. Gašparom Fabijanićem, u "Hrvatskim
šumama" rukovoditeljem Službe za uređivanje šuma, koja se u sklopu radnih zadaća
susreće i s - barikadama
Razgovarali Miroslav Mrkobrad, Ivan Tomić

P je popisan svaki odsjek i svi ostali

otkraj prošle godine Ministarstvo poljoprivrede i
površinski entiteti s atribucijama
šumarstva odobrilo je šumskogospodarsku osnovu
koje tu pripadaju: površina, drvna
područja Republike Hrvatske. Na taj način utvrđena je
zaliha, prirast, vrste drveća, debljin-
ekološka, proizvodna i ekonomska podloga za biološko
ska struktura i dob. Upisani su obras-
poboljšavanje šuma i povećanje šumske proizvodnje. Osim toga,
ti, sklopovi, nadmorska visina, nagib,
stvorena je osnovica za donošenje dugoročnih i srednjoročnih
ekspozicija, bonitet staništa, naziv fi-
planova razvoja pravnih osoba koje gospodare šumama i šum­
tocenoze, tip tla i još neke značajke,
skim zemljištima u državnom vlasništvu, odnosno šumama i
i to za svaki odsjek. Osim toga tu su
šumskim zemljištima na kojima postoji pravo vlasništva.
i količinski propis sječa za svaku
- Prema Zakonu o šumama, šumskogospodarska osnova po­
vrstu drveta te radovi na j e d ­
dručja mora polaziti od općekorisnih funkcija i racionalnog
mr. se. Gašpar Fabijanić
nostavnoj i proširenoj biološkoj re­
korištenja proizvodnih mogućnosti šuma za oblikovanje kul-
produkciji šuma. Za dan 1. siječnja 1996. godine sveli smo
stanje po osnovama gospodarenja i programima za gospo­
Uzimajući u obzir melioracije degradiranih
darske jedinice računskim putem, u rasponu od jedne do
formacija i gledajući preko okvira donesene
deset godina, uzimajući u obzir sječu, prirast i eventualno
osnove, može se očekivati oko 400.000 hapošumljavanje. Podaci se odnose za cijelo područje Hrvatske,
visokovrijednih medunčevih i 350.000 habez obzira na vlasništvo ili je pak vlasništvo odvojeno i to je
crnikovih šuma, ali tek za 120 do 140 godina. istaknuto.
S kojim ste se teškoćama susretali pri izradi elaborata?
ture područja i stvaranje ravnoteže u prostoru. Ona mora biti - Na okupiranim područjima problem prikupljanja podataka
ekonomski uravnotežena za vrijeme od 20 godina, orijentacijski rješavali smo kako smo mogli. Nakon "Bljeska" i "Oluje" pro­
za daljnjih 20 godina, a revizija osnove obavlja se redovito sva­ vodili smo reviziju i provjeravali stanje šuma. Za područje is­
kih 10 godina - napominje rukovoditelj Službe za uređivanje točne Slavonije imali smo Osnove gospodarenja, no za oko 3
šuma u "Hrvatskim šumama", p.o. Zagreb, mr. se. Gašpar Fabi­ posto šuma još nemamo vjerodostojnih podataka, te ćemo ih
janić, u razgovoru koji smo upriličili povodom donošenja te­ kasnije morati provjeriti. Najveći problem je okupirano p o ­
meljnog akta za gospodarenje šumama. dručje Baranje,jer osječki Odjel za uređivanje šuma nije posje­
Šumskogospodarska osnova odobrena je sa stanovitim dovao potrebne elaborate bivšeg SG "Jelen".
zakašnjenjem. Kako je do toga došlo? Iznesite najaktualnije taksacijske pokazatelje koje sadrži
- S donošenjem nove šumskogospodarske osnove kasnilo nova šumskogospodarska osnova.
se zbog toga što su evidencije s terena dostavljene tek 3 1 . - Površina šuma i šumskog zemljišta Republike Hrvatske iznosi
ožujka prošle godine. No, iako je osnova prihvaćena 12. pros­ 24.900 km^, a to je 44 posto površine kopnenog državnog ter­
inca, podatke smo sveli tako da vrijedi od 1. siječnja prošle itorija. Na šume otpada 20.800 km^ ili 37 posto, a to je šumo-
godine. vitost kao u Bavarskoj. Visokovrijednih šuma sjemenjača ima
S radom na osnovi počelo se 1993. godine i to je drugi elab­ 12.300 km^, a niskih šuma panjača 5000 km-. Različite degra-
orat tijekom postojanja jedinstvenog šumskogospodarskog po­ dacijske formacije makije, garizi, šikare, šibljaci, zauzimaju 3300
dručja, no smatramo ga ipak prvim jer se zasniva na izvornim km2, a površina plantaža topola i vrba je 0,2 tisuće km^. Treba
podacima. Prethodna je osnova, naime, bila samo kompilacija istaknuti da produktivnog zemljišta sposobnog za šumsku proiz­
devet osnova bivših šumskogospodarskih područja i dva pro­ vodnju koje nije sada obraslo šumom itna 3300 km'.
grama bivših područja. S obzirom na namjenu, u Hrvatskoj ima 23.400 km^ gospo­
Novoprikupljeni podaci mogu se smatrati izvornima, pa darskih šuma, 0,9 tisuća km- zaštitnih i 0,5 tisuća km^ šuma s
možemo reći d a j e to opća inventarizacija šuma, budući da posebnom namjenom.Većim dijelom državnih šuma gospodare

4 /Časopis Hrvatske šume


"Hrvatske šume" p.o. Zagreb (19.900 km2), a neznatnim dijelom
ostali subjekti. U našoj državi ima 4600 km' privatnih šuma i
šumskog zemljišta.
Ukupna drvna zaliha na hrvatskom području je 324,3 mili­
juna n i \ Bukva je najzastupljenija vrsta (36 %), a zatim dolaze
lužnjak (14 %), kitnjak (9,9 %), jela (9,4 %) itd. Godišnje se na
navedenu drvnu zalihu akumulira 9,6 milijuna m^ prirasta (2,96
%),a propisani godišnji etat je 5,35 milijuna m^. Novi elaborat
propisuje za radove jednostavne biološke reprodukcije 359.485
ha za deset godina, a u sklopu proširene biološke reprodukcije
planirano je 100.825 ha.
Koji su su najhitniji dijelovi ovog elaborata?
- Njegovi bitni dijelovi su uredajni zapisnik, propisani iskazi,
prikazi,planovi, tabhce, evidencije te pregledne i specijalne karte,
koje smo radili na digitalan način, uz pomoć Geografsko-in-
formacijskog sustava (GlS-a). Nova osnova sadrži 625 stranica
Odjeli za uređivanje prilično se osipaju. Za
kadrovima, naročito poslije "Bljeska" i "Oluje",
vlada velika potreba, pa mnogi odlaze na
atraktivnija mjesta. Tako se ugasio tek začeti
Odjel u Našicama, u Senju je u uređivanju ostao
samo rukovoditelj s nekoliko tehničara, u Gospiću
samo je jedan iskusni uredivač, a slično je i u
Ogulinu, Sisku...
uređajnog zapisnika i 1700 stranica različitih tablica. Na njenoj
izradi sudjelovalo je osam stručnjaka iz Službe uređivanja šuma,
deset stručnih suradnika iz Direkcije i 16 rukovoditelja Odjela
za uređivanje šuma.
Uredajni zapisnik sadrži opis područja, dosadašnje gospodaren­
je šumama i šumskim zemljištima, sadašnje stanje šuma, buduće
gospodarenje, vrijeme sječe i izvlačenja iz šume, a obuhvaća i
razvoj industrije i drugih djelatnosti na tom području. U zapis-
\
Svrha šumskogospodarske
osnove
Sukladno Zakonu o šumama, izrada šumskogospodarske
osnove preduvjet je gospodarenja š u m o m i š u m s k i m
zemljištima u Hrvatskoj.
Budući da je proizvodni ciklus u šumarstvu osobito dug,
ophodnja traje i do 160 godina, dimenzije gospodarenja
posve su različite od proizvodnih grana s kratkim proizvod­
nim ciklusom. Stoga Zakon nalaže izradu šumskogospodar­
ske osnove područja koja važi 10 godina i predstavlja bi­
lancu potrajnog gospodarenja. Ovim jedinstvenim planom
propisuju se svi uzgojni radovi, radovi na njezi i zaštiti šuma
i radovi iskorištavanja.
Šumskogospodarska osnova područja okvir je prema kojem
se određuje globalno upravljanje hrvatskim šumama i
izrađuju konkretni planovi za pojedinačne gospodarske je­
dinice.
U cilju potrajnog gospodarenja šumarski menadžment zbog
dugih vremenskih proizvodnih ciklusa mora sagledati vre­
mensku i prostornu dimenziju gospodarenja šumama.
Rečeno posve nestručno: šumskogospodarska osnova po­
dručja globalni je plan koji bilancira stanje te propisuje ra­
dove kako bi se ne samo spriječilo zadiranje u šumsku
glavnicu već da bi se ona i povećala.
Temeljni razlog plana je uređen menadžment koji osigura­
va načelo potrajnosti - šumarski termin star 150 godina koji,
nažalost, ekonomisti i sociolozi ne upotrebljavaju, već ko­
riste sinonim "održiv razvoj" ili "održivo gospodarenje".
Potrajnost gospodarenja podrazumijeva: potrajnost šum­
skih površina, potrajnost volumena drvne mase, potrajnost
funkcija ekosustava šuma i potrajnost jedine obnovljive siro­
vine — drva.
niku je i obrazloženje utvrđene ekološke, gospodarske i ekon­
omske podloge za biološko poboljšavanje šuma i povećanje šum­
ske proizvodnje za razdoblje od 10 godina i orijentacijski za
sljedećih 10 odnosno 20 godina.
Kakav bi, s obzirom na dobivene podatke i propisane
radove na uzgoj'u i sj'eči, m o g a o biti dugoročni razvoj
hrvatskog šumarstva?
-Valja razmotriti prognoziranu količinu sječa za još 10 godi­
na, kao i za sljedećih 20 godina da bi se barem djelomično
moglo odgovoriti na pitanje o dugoročnom razvoju šumarstva
i drvne industrije koja na nj računa. Promatra se, dakle, razdoblje
od 40 godina, pri čemu je za prvih 10 godina propisano, a za
sljedećih 30 godina se prognozira da će se u prosjeku posjeći 6
milijuna m \ s tim da je prosjek sječe u prvim godinama 5,4
milijuna m^ drvne mase godišnje, a potkraj spomenutog
razdoblja 6,5 milijuna m \
Na osnovi te računice proizlazi zaključak da će se po isteku
promatranog vremena akumulacije od jedne trećine prirasta
godišnje proizvesti željena normalna drvna zaliha od 300 mV
ha; sadašnja iznosi 200 mVha. Uzimajući u obzir melioracije
degradiranih formacija i gledajući još dalje, može se očekivati
oko 400.000 ha visokovrijednih medunčevih i 350.000 ha
crnikovih šuma, ali tek za 120 do 140 godina.
Kvalifikacijska struktura sortimenata predloženog etata puna
je očiglednih, ali i skrivenih mogućnosti, a hrvatsko šumarst­
vo sustavno ide prema stanju normalnih proporcija drvne za­
lihe i prirasta te općekorisnih funkcija. Podaci iz elaborata
pokazuju da je površina šuma porasla za otprilike 1 posto.

Što kaže zakon o šumama

0 šumskogospodarskom području šumskogospodarske osnove područ­ Za dio šume s posebnom namjenom

Hrvatske Zakon o šumama (zajedno
sa Zakonom o izmjenama i dopunama
ZOŠ-a) govori u više članaka.
Članak 13.: "Radi osiguranja jedin­
stvenog i trajnog gospodarenja šuma­
ma i šumskim zemljištem na teritoru-
ju Republike ustanovljuje se šumskog-
ospodarsko područje Republike.
Šume i šumska zemljišta obuhvaće­
na šumskogospodarskim područjem
iz stava I. ovog članka navedena su u
Popisu šuma i šumskih zemljišta šum-
skogospodarskog područja koji se ob­
javljuje uz ovaj zakon i njegov je sas­
tavni dio.
Ministarstvo poljoprivrede i šumarst­
va vodi evidenciju o stanju i promje­
nama površina šumskogospodarskog
područja na osnovi izvješća koja ob­
vezatno dostavljaju općinski organi
uprave za poslove šumarstva."
Članak 14.: "Šumskogospodarsko po­
dručje dijeli se na gospodarske jedin­
ice.
Gospodarskom jedinicom smatra se
dio šumskogospodarskog područja
koji je, u pravilu, prilagođen konfigu­
raciji terena, organizacijskim potre­
bama i prometnicama, a obuhvaća
jedan ili više šumskih predjela.
Gospodarska jedinica dijeli se na
odjele i odsjeke."
Članak 29.: "Šumama i šumskim
zemljištem na šumskogospodarskom
području gospodari se na temelju
ja.
Šumskogospodarska osnova područ­
ja mora polaziti od općekorisnih
funkcija i racionalnog korištenja proiz­
vodnih mogućnosti šuma, vodeći
računa o općem razvoju šumskog­
ospodarskog područja, industriji za
preradu drveta i o drugim djelatnos­
tima te o značenju šuma za oblikovan­
je kulture područja i stvaranje pr­
irodne ravnoteže u prostoru.
U šumskogospodarskoj osnovi po­
dručja mora biti utvrđena ekološka,
proizvodna i ekonomska podloga za
biološko poboljšavanje šuma i pov­
ećanje šumske proizvodnje.
Šumskogospodarska osnova područ­
ja mora biti ekonomski uravnotežena
za vrijeme od 20 godina.
Izrada šumskogospodarske osnove
područja i njezina revizija može se
povjeriti pravnoj osobi čija je to djelat­
nost i koja ima zaposlene radnike sa
stručnom spremom sedmog (VII/2)
stupnja kojom stječu znanja za obav­
ljanje specijalističkih visokostručnih
poslova uređivanja šuma ili građaninu
koji ima odobrenje za obavljanje takve
djelatnosti s istom stručnom spre­
mom, odnosno zaposlenog radnika
koji ispunjava uvjete stručne spreme".
Članak 30.: "Šumskogospodarsku os­
novu područja donosi Poduzeće za
šume, a odobrava je Ministarstvo pol­
joprivrede i šumarstva na osnovi
mišljenja stručne komisije.
za potrebe obrane RH šumskogospo­
darska osnova područja donosi se na­
kon pribavljenog mišljenja Ministarst­
va obrane."
Članak 31.: "Revizija šumskogospodar­
ske osnove područja obavija se redovi­
to svakih 10 godina.
Ako se u toku provedbe šumskogospo­
darske osnove područja ustanovi da su
se trajno i bitno izmijenile činjenice i
okolnosti na kojima se temelje njezine
odredbe. Poduzeće za šume mora
obaviti izvanrednu reviziju osnove na
način i po postupku koji vrijedi za njez­
ino donošenje."
Članak 33.: "Šumskogospodarska os­
nova područja, osnova gospodarenja
gospodarskom jedinicom, odnosno
program za gospodarenje šumama
predstavljaju temelj za donošenje dug­
oročnih i srednjoročnih planova razvo­
ja pravnih osoba koje gospodare
šumama i šumskim zemljištima u
državnom vlasništvu, odnosno šuma­
ma i šumskim zemljištima na kojima
postoji pravo vlasništva..."
Članak 38.: "Šumskogospodarskom os­
novom područja, osnovom gospodaren­
ja gospodarskom jedinicom i progra­
mom za gospodarenje šumama mora se
predvidjeti za zaštitne šume i šume s
posebnom namjenom način gospo­
darenja i način njihove regeneracije, u
skladu sa svrhom radi koje su takvima
proglašene, te smjernicama i na način
određen aktom o proglašenju zaštitne
šume ili šume s posebnom namjenom."
drvna zaliha za 10 posto, ili 1 posto godišnje, a prirast slijedi
tokove drvne zalihe. Treba reći da su sve glavne vrste drveta MEĐUNARODNI SUSRETI
akumulirale drvnu zalihu, dok jedino jela znatno naginje sman­
jenju, a smanjenje i prvi dobni razred.
Kakvo je aktualno stanje u uređivanju šuma u Hr­
vatskoj?
- Može se reći da je u šumarstvu izrada šumskogospodarske
Posjet prijatelja
osnove najzahtjevniji i najstručniji posao. Zakon,uostalom,pro­
pisuje daje može raditi samo institucija koja ima stručnu spre­
mu VII/2. U Hrvatskim šumama trenutno je na uređivanju
zaposleno oko 180 što inženjera što tehničara. N o ovdje je go­
iz Bavarske
tovo dnevna fluktuacija, pripravnik dođe i sutra ode. Odjeli za Pomoćnik ministra za poljoprivredu, pre­
uređivanje prilično se osipaju, za kadrovima, naročito poslije li ran u i šumarstvo pol<rajine Bavarsl<e
"Bljeska" i "Oluje", vlada velika potreba, pa mnogi iz uređivanja
odlaze na atraktivnija mjesta.Tako se ugasio tek začeti Odjel u
gospodin Reinliold Eribeđ bio je nel<olil<o
Našicama, u Senju je u uređivanju ostao samo rukovoditelj s dana gost "l^rvatsldti šuma"
nekoliko tehničara, u Gospiću samo je jedan iskusni uredivač, Izvještava Hrvoje Glavač
slično je u Ogulinu i Sisku. Deficit stručnjaka je očit, pa ako
želimo da uredivači ostanu, mora se nešto napraviti da se ti ljudi

N
a poziv "Hrvatskih š u m a " , p.o. Zagreb, od 29. siječnja do
stimuliraju. 1. veljače 1997. u Hrvatskoj je boravio pomoćnik ministra
za poljoprivredu, prehranu i šumarstvo pokrajine Bavar­
Osobit problem su neuređene šume. Na području "Hrvatskih ske gospodin Reinhold Eribeck.
šuma" je 417.000 ha neuređenih šuma, najviše na području
Uprave šuma Split. Od ukupno 461.000 ha privatnih šuma u Ranije je s bavarskim ministrom Reinholdom Bockietom i nje­
govim pomoćnikom Reinholdom Eribeckom dogovoreno da
Hrvatskoj, čak 280.000 haje neuređeno, a kada uzmemo u obzir
će se 30. siječnja 1997. održati skup o ustroju bavarskog
daje mnogim osnovama gospodarenja rok istekao, očito je da šumarstva, bavarskom zakonu o šumama, bavarskoj šumar­
imamo mnogo posla, a malo stručnjaka. skoj politici i konačno, ali ne i najmanje važno, financijskoj politi-
Ima li u takvim uvjetima mjesta za privatnu inicijati­
vu u uređivanju?
- Za sada imamo jednu pravu privatnu tvrtku, to je "Mirta"
Sesvete, koju je osnovao kolega Laginja. O n već radi tri-četiri
godine i za ovu je godinu sklopio ugovor o uređivanju 30.000
ha. Uskoro će se, koliko znamo, osnovati još nekoliko tvrtki, a
uvjet njihova djelovanja je već spomenuta stručna sprema.
Ukupne obveze i način rada uređivača regulirani su
Pravilnikom o uređivanju, koji je donesen ne tako davno,
ali se već mijenja. Možete li reći nešto o tome?
-Važeći pravilnik o uređivanju donijet je 14. listopada 1994.
godine. U toku su neke promjene Pravilnika, no želim naglasiti
da u izradi konačnog prijedloga izmjena nije sudjelovao nijedan
službeni uredivač u Hrvatskoj.
Sto j e sporno u Pravilniku i što se mijenja?
- Šumarski fakultet smatra da Pravilnik ne treba mijenjati,
mišljenje naše službe je isto. Sporno je to što su državne i pri­
vatne šume svrstane u jednu gospodarsku jedinicu i to je tako Reinhold Eribeck pomoćnik ministra za poljoprivredu, prehranu i
ušlo u osnovu područja. Cijela je država razdijeljena na gospo­ šumarstvo pokrajine Bavarske
darske jedinice s tim da se one dotiču, a to se nije moglo na­ ci bavarskog šumarstva. Seminar je održan u lovačkom d o m u
praviti ako tu ne udu i privatne šume. Sada je u osnovu p o ­ "Brezovica" pokraj Siska.
dručja ušlo da državne i privatne šume budu zasebne jedinice,
ali je jedan naziv i teritorij. Po novom prijedlogu to bi se mijen­ Nepovoljna vlasnička struktura
jalo u tom smislu da se ne bi primjenjivalo na privatne šume.
Druga stvar koja bi se mijenjala jest da se razdiobi šuma na Skup je pozdravnom i uvodnom riječju otvorio direktor "Hr­
vatskih šuma" Anđelko Serdarušić, koji je u predstavio "Hrvatske
uredajne razrede dodaju ekološko-gospodarski tipovi koji su šume" - javno poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim
bili i prije. zemljištima u Republici Hrvatskoj. Direktor Serdarušić izložio je
Čujemo da j e uredivačima nemale probleme donio i temeljne podatke o pravnom ustroju poduzeća, godišnjem pri­
hodu poduzeća, objasnio je ključne odredbe hrvatskog Zakona
Zakon o denacionalizaciji? o šumama, iznio je statističke podatke o strukturi gospodarskih
- Ljudi znaju što su nekad uživali i znaju daje donijet Zakon i negospodarskih šuma, prirastu drvne mase, etatu, strukturi
o denacionalizaciji, pa postavljaju čak i barikade. Nedavno nam zaposlenih i konačno o predstojećim planovima racionalizacije
poduzeća i njegovoj prilagodbi tržišnim uvjetima poslovanja.
u jednome selu u karlovačkoj upravi seljaci nisu dali u šumu.
Šumarija se žali, sud donese odluku da je u pravu, sve je legalno, Prema dogovoru, gospodin Eribeck je opširno izložio ustroj
no kada pođemo u šumu, seljaci nas ne puštaju. To je zatvoren bavarskog šumarstva. Površina Bavarske iznosi 7.000.000 ha,
krug, problem koji treba rješavati. a raspolaže s otprilike 2.500.000 ha šuma i šumskih zemljišta.

Časopis Hrvatske šume/ 7

 Razvoj prihoda i troškova u gospodarskom sektoru
Godišnji izvještaj 1995

1985 1990 1995

izvor: Reinhold Erlbock

Opseg državnih subvencija

Struktura troškova osobito je složena jer Ministarstvo od ukup­
no raspoloživog iznosa subvencionira najrazličitije djelatnosti u
privatnim i komunalnim šumama, pa tako 25 % subvencija ot­
pada na komunalne i općinske šume, a 73 % na privatne šume.
Iz budžeta Bavarske puni se 35 % fonda za subvencije, 38 % sred­
stava iz saveznog budžeta, a 26,2 % dolazi od Europske unije. Ta
se sredstva upotrebljavaju za zaštitu šuma, uklanjanje posljedi­
ca katastrofa, uzgojne mjere, istraživanje staništa, gospodaren­
je zaštitnim šumama, pošumljavanje, kao i za zakonom prop­
isane usluge privatnim posjednicima šuma. Izraženo realnom
brojkom, različiti oblici subvencija privatnim posjednicima šuma
i^uor: Reinhold Erlheck u 1995. godini iznose 70 do 80 milijuna DEM.

Bitna razlika bavarskog šumarskog ustroja u odnosu na hrvatski

Pored svih nabrojanih djelatnosti, troškovi Ministarstva u sa­
je činjenica da je u Bavarskoj 1.316.504 ha šume u privatnom,
mom gospodarenju državnim šumama iznose oko 520 miliju­
općinskom ili gradskom posjedu, a tek 31 % svih šuma i šum­
na DEM, a prihod doseže oko 450 milijuna DEM. Time već u
skih zemljišta su u posjedu pokrajine Bavarske.
gospodarskim šumama bavarske države Ministarstvo ima gu­
Struktura posjednika šuma izrazito je nepovoljna. Primjerice, bitak. Uključivši sve oblike vlasništva i subvencija, računa se
250.000 vlasnika šuma posjeduje manje od jednog hektara da se šuma po hektaru u Saveznoj Republici Njemačkoj sub­
šume. Prosječna površina šume u vlasništvu privatnog posjed­ vencionira sa 300 DEM godišnje.
nika iznosi 2,64 ha na prosječno tri parcele.
Gospodin Eribeck je obrazložio temeljne poteškoće šumarske
politike u Bavarskoj. Od 1970. do 1994. godine u Bavarskoj su
životni troškovi porasli za 242 %. Za usporedbu, od 1970. do
Ustroj bavarskog šumarstva 1994. cijena cigle povećala se 150%, dok se cijena građevinskog
Bavarsko šumarstvo je zakonski ustrojeno tako da Ministarst­ drva uvećala za samo 80 %. Troškovi iskorištavanja u šumarst­
vo gospodari svim državnim šumama pokrajine preko šest up­ vu porasli su 300 % po m3, troškovi njege i uzgoja porasli su 400
rava, ustanovljenim na povijesnim tradicijama pojedinih regi­ %. Cijena krumpira porasla je 70 %, cijena pšenice i industrijskog
ja. Pored navedenog, nadležnost je državnog Ministarstva da drva pojeftinila je za 30 %, a furnirski su trupci poskupili 45 %.
nadzire sve ostale šume u pri­
v a t n o m ili komunalnom
posjedu u skladu sa Zakonom
Izlet u Banovinu
o šumama, kojima Ministarst­
Ovi okvirni gospodarski uvjeti nepovoljni su za šumarstvo, jas­
vo pruža stručne ekspertize i
na je konstatacija gospodina Eribecka.
ostale usluge.
Njegovo koncizno i ljubazno izlaganje naišlo je na veliko zanimanje
Od ukupnih izravnih troškova,
četrdesetak okupljenih rukovodilaca "Hrvatskih šuma", uključu­
62 % otpada na državne šume
jući sve upravitelje Uprava "Hrvatskih šuma". U nadasve prijatel­
u svrhu iskorištavanja, 5 % na
jskoj atmosferi večernji sati iskorišteni su za živu raspravu.
zaštitu državnih šuma, 12 % na
privatne šume, 7 % na korpo­ Sljedeći dan gospodin Eribeck je na poziv direktora Anđelka
rativne šume, 5 % na inspe­ Serdarušića i pomoćnika direktora Josipa Pappa obišao Sun-
kcijske djelatnosti, 2 % na na­ ju, Kostajnicu, Dvor, Glinu i Petrinju da bi se osvjedočio u posl­
cionalne parkove i ostale, jedica okupacije i ratnih razaranja te poteškoće i odgovorne
Direktor Hrvatskih šuma neodređene troškove. Obujam
Anđelko Serdarušić
zadatke koje predstoje "Hrvatskim š u m a m a " u toj regiji .
radova i usluga razlikuje se u
odnosu na vlasničku strukturu Valja spomenuti i zalaganje hrvatskog šumara ing. Viktora
- največi dio radova, pa time i izravnih troškova. Ministarstvo Locherta koji je znatno pridonio uspjehu ovog susreta, a već
ima u državnim šumama. Ukupni troškovi iskazani po djelatnos­ niz godina boravi i radi kao stručnjak u Bavarskoj.
tima strukturirani su na sljedeći način: 31 % troškova otpada na
iskorištavanje šuma, 17 % na biološku reprodukciju, 40 % na S pomoćnikom ministra za poljoprivredu, prehranu i šumarst­
upravu i personalne troškove, a 12 % je neodređeno. Prodajom vo pokrajine Bavarske Reinholdom Eribeckom dogovorena je
drva stječe se 82 % prihoda, a ostatak iz sporednih djelatnosti. konkretna suradnja u raznim područjima. Ovim je posjetom
Broj zaposlenih sa 3290 u 1953. godini smanjio se na 2981 u hrvatsko-bavarsko prijateljstvo šumara učvršćeno, a ima izgle­
1995., a predviđa se da će ih 2008. biti 2550. da i da se uskoro mnogostruko produbi.

/Časopis Hrvatske šume

 Foto: Alojzije Frković

EKOLOGIJA/MEĐUNARODNI DOKUMENTI

Standard suvremenog u Stockholmu 1972. godine održana konferencija o okolišu na

razini UN-a. Konferenciji su prisustvovali predstavnici 113 ze­
malja i 400 vladinih i nevladinih organizacija. Donesena su dva
dokumenta: Stockholmska deklaracija o okolišu i Plan djelo­
Ž iV l i G n i 3 ^^ ^^^^ ^^^ znanstve- vanja za zaštitu čovjekova okoliša.
' ' na disciplina nego i l<ao Stockholmska deklaracija predstavljala je važnu prekretnicu,
opći interes, el<ologija će zasigurno obil­ jer su dva od njenih 26 načela, načelo 21 i 22, postala dio
međunarodnog prava. Nakon te deklaracije doneseno je niz
ježiti civilizacijski prijelaz u XXI. stoljećemeđunarodnih konvencija. Godine 1992. u R i o de Janeiru
održana je konferencija o okolišu i razvoju što ju je sazvala
Piše Jadranka Rosa Generalna skupština UN-a. Na Summitu o Zemlji u Riju sud­
jelovalo je 30.000 ljudi iz 176 zemalja. Konferencija je donijela
tudije utjecaja na okolinu uključene su u svaki segment dvije obvezujuće i tri neobvezujuće konvencije. Obvezujuće su

S čovjekova djelovanja prema prirodi, bilo da je riječ o Okvirna konvencija o klimatskim promjenama i Konvencija o
iskorištavanju prirodnih bogatstava, graditeljstvu, suvre biološkoj raznolikosti. Neobvezujuće su: Deklaracija iz Rija o
menim kemijsko-tehnološkim procesima proizvodnje, okolišu i razvoju, Načela upravljanja šumama i Bilješka 21.
prometu i si. Složenost ljudskog utjecaja na prirodu podigla je Za nas je od posebnog značenja Konvencija o biološkoj razno­
ekologiju na razinu interdisciplinarne znanosti, koja zbog svog likosti jer je i za našu državu, kao članicu Vijeća Europe, obve-
općeg društvenog značenja nije samo stručna djelatnost nego zujuća. Osnovno načelo ove konvencije je očuvanje prvotnog
je postala dijelom svakodnevnog javnog života. stanja, što znači da se svaka zemlja potpisnica obvezuje da će u
Ekologija je znanost koja proučava odnose između organiza­ skladu sa svojim mogućnostima utemeljiti sustav zaštićenih po­
ma i okoline u kojoj oni žive. Riječ dolazi od grčke riječi oikos, dručja ili područja gdje se moraju poduzeti posebne mjere kako
što znači kuća, dom, a prvi ju je upotrijebio njemački biolog bi se sačuvala biološka raznolikost. Istrošene ekosustave treba
Ernest Haeckel 1869. godine. Moderni ekološki pokret smatra ponovo vratiti u prvotno stanje te nastojati otkloniti sve one
da je problem zaštite okoline jedno od osnovnih pitanja su­ uzroke koji mijenjaju stojbinske prilike i time utječu na biološku
vremene civilizacije, koje je povezano sa sudbinom ljudske vrste. raznolikost. Hrvatska je poznata po svojoj biljnoj raznolikosti,
S tog stanovišta šume su jedno od najvažnijih prirodnih resur­ što je rezultat velike klimatske, reljefne, geološke i pedološke
sa. Neprocjenjiva je njihova vrijednost kako iz praktičnih gospo­ raznolikosti, tako da Konvencija za nas ima posebnu težinu.
darskih razloga tako i za globalnu ravnotežu biosfere. Njihovo Konvencija o biološkoj raznolikosti također ukazuje na potre­
očuvanje i prirodna obnova zahtijevaju posebnu brigu. Briga o bu kontrole upravljanja okolišem.
našim šumama povjerena je šumarskim stručnjacima "Hrvatskih Europska unija zahtijeva visoki nivo zaštite okoliša, a upravl­
šuma", što ih čini posebno odgovornima za buduću sudbinu šuma. jačko "načelo predostrožnosti" obavezuje na poduzimanje pre­
Sve do danas zakonska regulativa nije pokrila - a opravdano ventivnih mjera za zaštitu okoliša, koje moraju imati biti ukol-
nije to ni mogla - svu složenost gospodarenja i zaštite šumskih opljene u sve djelatnosti. Europska unija u potpunosti prihvaća
ekosustava. Krajem šezdesetih godina važna pitanja o zaštiti ekološka načela i nastoji ih propisati pravnim i zakonodavnim
okoliša i sve većeg utjecaja zagađenosti zraka na okoliš potakli sustavom.
su međunarodnu zajednicu da poduzme odgovarajuće korake. Ekologija više nije samo pokret nego postaje neizbježni stan­
Vijeće Ujedinjenih naroda za ekonomska i društvena pitanja dard suvremenog življenja. Stoga je poželjno da i "Hrvatske šume"
(ECOSOC - T h e United Nations Economic and Social Coun- što prije usklade svoje razvojne ciljeve s načelima zaštite okoliša.
cil) predložilo je poduzimanje određenih mjera, nakon čega je Budućnost šumarstva bez ekološkog aspekta je nezamisliva.

Časopis Hrvatske šume/ 9

 EKOLOGIJA/KUMA

Veliki porast
Može li se klima spasiti? emisije lakih
plinova, ponajprije u
industrijskim zemljama, pojačava efekt staklenika i prijeti pogubnom promjenom klime

P
rema predviđanjima klimatoloških modela, u sljedećih staništa kao i lokalnim zahtjevima stanovništva, a da istodobno
stotinu g o d i n a t e m p e r a t u r a će se na cijelome svijetu osigurava sve ostale funkcije šumskog ekosustava: raznolikost vrsta,
prosječno povećati za tri stupnja Celzijevih, promijenit funkciju zaštite i o d m o r a , stabilnost ekosustava i vezanje ugljika.
će se vremenska i prostorna raspodjela padavina, učestat Sve to m o ž e se osigurati samo p r i r o d n o m o b n o v o m šuma i p o -
će oluje, poplave, suše i druge ekstremne meteorološke priUke.Zbog trajnim gospodarenjem.
globalnog porasta temperature vegetacijske će se zone p o m a k n u t i Š u m s k o gospodarenje koje j e potrajno i blisko prirodi u sebi
stotinu kilometara sjevernije. Drveće svojstveno određenim vege- uključuje potrajno korištenje sirovine koju nazivamo d r v o m .
tacijskim zonama neće se moći dovoljno brzo prUagodavati promje­ Sposobnost vezanja ugljika opada sa starošću stabla. Z a t o staro
nama niti će se m o ć i seliti tako brzo kako bude rasla temperatura i stablo treba nadomjestiti m l a d i m koje će nastaviti vezati ugljik.
mijenjala se kUma. Prilagodba ekosustava šuma bit će prenapreg- Kada se od drva starog stabla izradi namještaj ili ga se upotrijebi
nuta. Šume će dodatno ugroziti vjetrovi, sve češće oluje, kao i učestali kao građevinski materijal, ugljik u n j e m u i dalje ostaje vezan
šumski požari u razdobljima suše, ali i brojni štetnici čijem će razm­ j o š desetljećima i stoljećima.Valja, dakle, dati prednost d r v u pred
nožavanju pogodovati sve toplija ljeta . svim ostalim materijalima, osobito ako j e riječ o izradi trajnih
U posljednjih trideset godina u N j e m a č k o j j e prosječna z i m ­ p r e d m e t a kao s t o j e namještaj ili o građevinskom materijalu.
ska t e m p e r a t u r a porasla za 1,5 stupnjeva, a ljetne su se padavine O d svih građevinskih materijala, za proizvodnju, transport i
smanjile za 30 milimetara. Promjena klime najviše će pogoditi preradu drva p o t r e b n o j e najmanje energije. U z to, drvo ima
šumarstvo, poljoprivredu i v o d o p r i v r e d u . odlična izolacijska termička svojstva te j e prvorazredni m a t e r i ­
Prijeteća opasnost od promjene klime zahtijeva da se p o d u z m u jal za izgradnju niskih objekata. Spaljivanjem drva oslobađa se
odlučne mjere kako bi se ponajprije drastično smanjilo ispuštanje onolika količina ugljika koliko g a j e stablo vezalo, a novoras-
lakih plinova koji uzrokuju p r o m j e n e u atmosferi i narušavaju t u ć e d r v e ć e će u k r u ž n o m tijeku g l o b a l n o g ekosustava tu
stabilnost klimatskih zona. Želi li se ove procese djelotvorno količinu p o n o v o vezati. S d r u g e strane, drvo velikim dijelom
ublažiti, kako bi ponajprije spasio svevsjetski šumski ekosustav, m o ž e zamijeniti d r u g e energente, čije se zalihe bliže kraju.Tako
moraju uslijediti o d l u č n e p r o m j e n e u p o d r u č j u p r o m e t n e , e n ­ obnovljiva sirovina d r v o m n o g o s t r u k o p r i d o n o s i zaštiti klime.
ergetske i poljoprivredene politike u industrijskim zemljama.
Kriterij potrajnosti, koji već 2 0 0 godina njeguju s r e d n j o e u r o p ­ Prema napisu prof. dr Ulricha von IVcizsdckera, od 1991. predsjednika
ski šumari, a m e d u njima se d o danas ističu i hrvatski, m o r a se Instituta za klimu, okoliš i energiju, redovnog profesora u Essenu, rektora u
primijeniti na ekološki preustroj svih industrijskih grana i ak­ Kasselu i direktora UNO-centra za znanost i tehniku u Neiv Yorku, od
tivnosti. Troškovi koji nastaju z b o g šteta pričinjenih okolišu 1984. do 1991. direktora Institituta za europsku ekološku politiku u Bonnu
moraju se uključiti u cijenu proizvoda (internalizacija e k s t e r n ­ i (lana Rimskog kluba
ih troškova). C i j e n e moraju iskazivati ekološku istinu. Priredio H r v o j e Glavač
Skladištenjem ugljika š u m e Fotografije: Tomislav Starčević
imaju značajnu funkciju u
zaštiti klime. Biljke fotosinte­
z o m vežu laki plin ugljični d i ­
oksid. O n e iz ugljika grade svo­
j u b i o m a s u , a izdvajaju i oslo­
bađaju kisik. Štoviše, š u m e č u ­
vaju i regeneriraju tlo, v o d u i
zrak, a ljudima n u d e mjesto za
o d m o r i m i r i osiguravaju rad­
na mjesta. Svesvjetska zaštita
šuma - uz nužna ograničenja
u potrošnji energije, smanjen­
j u p r o m e t a i proizvodnji k o n -
z u m n i h dobara - važna j e mjera
zaštite klime.
Gospodarenje šumama
u b u d u ć e u c i j e l o m e svijetu
m o r a biti potrajno - m o r a se
prilagoditi lokalnim uvjetima

10 / Č a s o p i s Hrvatske šume
 PRIRODNA BAŠTINA

Kopački rit se
'W "T^f^^lk d^^lk m^% 1 ^^"^ S prestankonn okupacije
pod nadzor "Hrvatskih
šuma", koje očekuje velik posao na utvrđivanju stanja i djelatnoj zaštiti dvaju njegovih
dijelova, Zoorezervata i Parka prirode, koji bi valjalo i proširiti
Piše Darko Getz

K
ako se bUži kraj okupacije Baranje poznavatelji i prijatelji
Belja i njegovih zaštićenih objekata prirode sve su nestrpl
jiviji. Pitaju se što će naći u Kopačkome ritu, na Sakadašu?
LU kakvom je stanju Kopačko jezero? Dolaze li čaplje na
gniježdenje kod Coška šume? Koliko je preživjelo beljskih jelena?
Jesu li posječene hrastove šume oko tikveškog dvorca itd.
Velika bijela čaplja (Egretta alba); rijetka gnjezdarica K o p a č k o g a rita
Uoči konačnog ulaska Baranje u ustavno-pravni sustav Repub­
like Hrvatske i mi sami moramo se podsjetiti da priroda. Kopački
rit, Dunav, orlovi i jeleni pripadaju cijelom čovječanstvu, svim
narodima svijeta. Postoje samo jedan zrak i voda, samo jedno Sunce
koje nas grije i ne poznaje nacije, nacionalizme, regionalizme i
privatna vlasništva. Šteta koja se čini prirodi čini se sebi jer svi smo
dio te velike i nedjeljive prirode na planetu Zemlji. Oni koji su
proteklih godina prisvojili Baranju samo za sebe, mislili su, napro­
tiv, daje sve dopušteno. A nije, i ne smije biti.

KOPAČKI R I T - FLUVIJALNO-RITSKA
NIZINA
Kopački rit prostranije forland rijeka Dunava i Drave i dio je
poznatoga Beljskoga lovišta (7000 ha). Nalazi se u sjeveroistočn­
om dijelu Hrvatske u Baranji zmedu 45° 44'-45° 51' geografske
širine i 18° 44-18° 50' geografske dužine. Rit s juga omeđuje
13rava, s istoka Dunav, a sa sjevera i sjeverozapada okružuju ga
obrambeni nasipi Dunav-Dunav (18 km) i Kopačevo-Zmajevac
(32 km) te ratarske površine Poljoprivredno-industrijskoga ko­
mbinata "Belje", od kojih ga dijeli visoka ograda za divljač.
Pod pojmom "rit" podrazumijevamo zemljišta koja su samo
povremeno pod vodom. Prema nekim autorima (Stebut, 1950.)
ritovi su zapravo plavne livade i na njima se za razliku od moč­
vara ne stvara treset već tla s izražajnim akumulativnim humus­
nim slojem. Za Kopački rit možemo reći daje fluvijalno-moč-
varna nizina (Bognar, 1990.) izražajnoga mikroreljefa, koju čine
bezbrojni imenovani i neimenovani vodotoci, kanali, fokovi,
dunavci,bare,"jezera","grede" i slične geohidromorfološke tvor­
evine.
Prema dosadašnjim istraživanjima (Kolić, 1965.), područje
Baranje ima (premaThornthweitu) subhumidno vlažniju klimu;
nalazi se na granici kontinentalne klime srednjoeuropskoga tipa
i kontinentalne klime Panonske nizine. Granica između oba kli-
mata ide rijekom Dravom do Bijeloga Brda pa onda skreće pre­
ma jugoistoku do Vukovara. Najniže temperature zabilježene su
u mjesecu siječnu (srednja mjesečna -0,8° C), a najviše u lipnju
(srednja mjesečna 21,6° C). Najviše oborina padne u srpnju,
nešto manje u listopadu i studenome, a najmanje zimi, u siječn­
ju, veljači i prosincu. Siječanj je najhladniji mjesec, s 25 mraznih,
10 ledenih dana i 12,9 dana pod snježnim pokrivačem. Naj­
topliji je srpanj, sa 10,7 tropskih dana i 0,3 tropske noći. U o -
Jelen obični (Cervus elaphus) bio j e tijekom rata jedna od najugroženijih vrsta sisavaca

bičajeni vjetar je sjeverozapadnjak. obično traje poplava, riba će se izmrijestiti, a podmladak će imati
U biljnogegrafskom pogledu odražavaju se utjecaji triju klim- dovoljno vremena da poraste i stigne do rijeke prije nego što
azonalnih zajednica, i to jedne stepske - Festucetalia vallesiaceae voda nestane iz rita. U međuvremenu izrast će trstika u kojoj će
Br.-Bl. exTx. (Festucion sulcate Soo.,Chrysopogonetum danubi- se gnijezditi čaplje i druge vodarice. Na otvorenim površinama
ale I. Horvat), i dvaju šumskih - kserotermne Quercetum farne- procvjetat će lopoči, plavuni {Nymphoides peltatd), rašci [Trapa
tto cerris Rud. i mezofilne Quercetto-Carpinetum I. Horvat. natans), dragušci (Rorippa amphihia), močvarni žabnjak (Ranun-
Ustanovljeno je postojanje 40 ritsko-močvarnih i 22 šumske culus circinatus) i drugo vodeno bilje.
biljne zajednice iz 9 vegetacijskih razreda. U prosjeku poplava traje oko 100 dana (najmanje 25, a najviše
Nadmorska visina Kopačkog rita je manje-više ujednačena. 234 dana). "Poplavne godine" često smjenjuju "sušne", kada
Najniži tereni (82 m) su oko Kopačkog i Bijelog jezera te kod poplava gotovo izostane ili je kratkotrajna. Ovakve se poplave
bara Sarvaš, Isinj, Linjak, Kan i Olajo. Znatno su više obalne mogu ponoviti više puta tijekom godine. Za vrijeme dugotra­
terase Dunava i Drave,Vemeljskoga dunavca i Hulovskoga kana­ jnih poplava visokih vodostaja (nekada i iznad 600 cm prema
la te spomenute "grede": Remeta (83,5 m), Pavlova (82,3 m), vodomjeru u Apatinu, k=78,81 m) Kopački rit nalikuje na veli­
Hordovanj (82,3 m) i druge. ko panonsko jezero iz kojega proviruju krošnje stabala. U takvim
prilikama više se ne mogu raspoznati bare, kanali, šumske prosjeke,
POPLAVE D O N O S E Ž I V O T "grede" i druga poznata mjesta u ritu.
Jedan od najznačajnijih ekoloških čimbenika je poplava rijeka Nakon istjecanja vode u kasno ljeto Kopački rit poprima iz­
Drave i Dunava. Poplave u ovom kraju, kako je lijepo rekao gled šumsko-stepskoga krajolika s ponekom barom i kanalom u
pjesnik, nisu nevolja već "krv" krajolika, voda koja život znači, kojem će se još neko vrijeme zadržati voda. Bezbrojni neimen­
koja napaja trščake i vrbike, koja potiče ribu na mriješćenje, a ovani vrbici smjenjuju se u pejsažu s otvorenim čistinama
pticama vodaricama čuva legla i mlade. Bez njenoga utjecaja ne raznovrsnoga šaša i drugog prizemnoga bilja.
bi bilo Kopačkoga rita ni njegovih florističko-faunističkih os­
obnosti. Do poplave dolazi zbog topljenja snijega i obilnih pad­ PTIČJE STANIŠTE, O D M O R I Š T E I
alina u planinskom području Alpa i Tatra, odakle se napajaju ZIMOVALIŠTE
rijeke slivnoga područja Dunava i Drave. Povoljne klimatske prilike, veliki broj sunčanih dana, optimal­
No, nisu sve poplave jednako vrijedne za razvitak i opstanak ne temperature vode i poplava u pravo vrijeme potiču razvoj
biljnoga i životinjskoga svijeta. Poplave u ranim proljetnim fito i zooplanktona, kojim se hrani izlegla riba. Da podsjetimo.
mjesecima i poplave tijekom jeseni nemaju osobitoga značenja. Kopački rit je pored delte Dunava jedno od najvećih prirodnih
Naprotiv, poplave koje započinju početkom travnja i traju do mrijestilišta slatkovodne ribe u Europi. U prošlosti su na ovome
kraja lipnja prava su blagodat za brojne životinjske vrste. To je području ribari lovili godišnje 300 do 1500 tona slatkovodne
razdoblje obnavljanja života u ritu. Tijekom 90 dana, koliko ribe. Pored divljega šarana ovdje još žive štuka, smuđ, som, de-

Časopis Hrvatske šume/ 13

verika, kesega, podust, jez... - Sve to govori u prilog tvrd­
ukupno 43 autohtone i osam Mi smo dio zemlje i ona je dio nas. nji daje seoba ptica za mnoge
alohtonih vrsta riba. Mirisni cvjetovi naše su sestre, a jelen, skupine usko povezana s ovim
Obilje riba i drugih vodenih dodatnim izvorom energije na
životinja razlog su zadržavanja
konj, veliki orao naša braća. Kamenito selidbenom putu i da bi bez tog
i gniježdenja brojnih vrsta
brdo, potoci što teku livadama, topla izvora slika seobe bila sasvim
močvarica i drugih ptica. Na­ tijela konjq, i čovjek - sve to pripada istoj drukčija, dok bi za neke ptičje
jveća j e koncentracija ptica obitelji... Stoje čovjek bez životinja?! skupine to možda bio i sud­
tijekom kasnoga ljeta i jeseni, Ako sve životinje nestanu, čovjek će bonosan udarac.
kada se okupljaju ptice iz sjev­ Na Kopačkom jezeru kao na­
ernih i sjeveroistočnih dijelova
umrijeti od osamljenosti. Sve što se
jvećoj bari u Kopačkom ritu
Europe. Okupljanje ptica u
dogodi životinjama ubrzo će se dogoditi i nerijetko se može izbrojati 700-
uskoj je vezi s obiljem hrane, s čovjeku. Sve su stvari povezane. 1000 žličarki (Platalea leucorodid),
bogatim "stolom" raznovrsnih 3000 do 5000 velikih vranaca-
(Iz pisma indijanskoga poglavice Seattla predsjedniku kormorana {Phalacrocorax carbo),
životinja koje zaostanu nakon
SAD-a Abrahamu Lincolnu 1854. godine, kao odgovor 10.000 do 20.000 pataka,više
poplave. Plitke bare i kanali
na ponudu da država kupi indijansku zemlju) tisuća već spomenutih vivčari-
prepuni su različitih beskral­
ježnjaka i kralježnjaka: riba, ca (Charadriidae), po nekoliko
žaba, pijavica, gvijavica, školjki, puževa, kukaca i njihovih raz­ stotina malih bijelih čaplji (Egrettagarzetta) isto toliko sivih (Ardea
vojnih oblika, na koja dolijeću jata čaplji, galebova, žličarki, zla­ cinered), na tisuće galebova, pretežno običnih {Larus ridibundus), ali
tara, prutki, žalara, kulika, čigri... i dvostruko većih, kao stoje galeb klaukavac {Larus cachinnans).
Tijekom listopada dolaze sa sjevera guske glogovnjače {Anserfaba-
lis) i Usaste {Anser albifrons). Nisu rijetke godine kada brojači ustanove
Izazov biolozima da ih ima više od 30.000.
Kopački rit poznat je i po rijetkim vrstama. U nj nerijetko
Bogatstvo živog svijeta u Kopačkome ritu još uvijek nije zaluta poneko jato velikih čigri {Hydroprogne caspica) ili pokoja
istraženo. zlogodnica {Hydrobates pelagicus), inače morska ptica. Medu
raritete ubrajaju se i plijenori: veliki {Gavia immer), crnogrli (G.
Dosad je na području baranjskog podunavlja zabilježeno arctica) i crvenogrli (G. stellata), ptice pomalo nalik na kormora-
368 vrsta biljnoga i 86 vrsta životinjskoga planktona. na, pa ih u daljini mogu razlikovati samo iskusniji poznavatelji
ptica. Događa se, iako rijetko, da na Kopačkogo jezero sleti nesit
Od beskralješnjaka utvrđeno je 6 vrsta praživotinja (Proto-
{Pelecanus onocrotalus ili P. crispus). Dolazak nesita je prava
zoa), 4 metilja (Trematoda), 63 koinjaka (Rotatoria), 35 + 8
ornitološka senzacija. Druge ga ptice primaju s puno respekta -
oblica (Nematoda), 5 školjki (Bivalvia), 28 puževa (Gastropo-
ipak je to mali 'jumbo jet" s promjerom krila 3 metra i težinom
da), 19 maločetinjaša {Oligochaeta), 16 pijavica {Hirudin-
12 kilograma. U prošlom stoljeću češći posjetitelji rita bili su
ea), 10 grinja (Acaria), 17 rakova {Crustacea), 17 vretenaca
supovi: bjeloglavi (Gyps fulvus) i crni lešinar {Aegypius mona-
(Odonata), 39 ravnokrilaca (Orthoptera), 38 kornjaša (Co-
chus). U zračni prostor zaluta i suri orao {Aquila chrysaetos), na­
leoptera), 81 vrsta leptira (Lepidoptera), 39 dvokrilaca
jveća grabljivica našega podneblja. Nekada se ovdje gnijezdila i
{Diptera), 5 opnokrilaca (Hymenoptera), 8 istokrilaca {Ho-
naša najveća sova, buljina {Bubo buho)...
moptera) i jedna vrsta resokrilaša (Thysanopteroida).
U baranjskim šumama još se zadržavaju orlovi štekavci [Hali-
Među kralježnjacima nađeno je 45 + 8 vrsta riba, 10 vrsta aeetus alhidlla, 20 parova), stepski sokoli {Falco cherrug, 10-15 paro­
vodozemaca, 8 vrsta gmazova, 270 vrsta ptica i 61 vrsta va), sive divlje guske {Anser anser, 20-40 parova),patke njorke (/ly-
sisavaca. tliya nyroca,oko 50 parova), crne rode {Ciconia nigra, 10-15 parova).
Sve u svemu dosad je zabilježeno 270 vrsta, od toga oko 120
To je ukupno 831 vrsta, no pretpostavlja se da je taj broj gnjezdarica.Većina spomenutih ptica nalazi se na međunarodnom
znatno veći. i nacionalnim popisima rijetkih i ugroženih životinjskih vrsta te
su zaštićene i kod nas.
Baranjsko podunavlje, prema tome, nije samo mjesto
Beljsko lovište gniježdenja, nego jedno od većih, možda i najvećih okupljališta
ptica selica u Panonskoj nizini i privremeno boravište vodarica
Pod pojmom Beljskoga lovišta katkad se podrazumijeva cije­ palearktičko-sibirske regije. Do prvoga leda ostat će dosta ptica
lo lovno-šumsko područje Baranje, što nije točno. Osnivač na Kopačkom jezeru i Ribnjacima, a kada se te površine zam-
Gospodarstva Belje je posredno hrvatsko-ugarski kralj Le- rznu, preselit će se na dunavske sprudove (ade) od Petreša i
opold I., koji 1698. godine vojvodi Eugenu Savojskom daje Milšvala do Hulova.
šume, oranice, voćnjake, vinograde, livade, potoke, ribn­
jake i oko 15 sela istočno od ceste Osijek-Darda-Beli Ma­
SANIRATI ŠTETU, PROŠIRITI ZAŠTITU
nastir. Dio zapadno od ceste, dakle cijelo područje uz lijevu
Zbog prirodne i prirodoznanstvene vrijednosti Kopački rit je
obalu Drave, uključujući tu i šume Maljeva, dobili su po Le-
ukazom Sabora 1967. godine proglašen Upravljanim prirodnim
opoldu I. drugi zaslužni ratnici, npr. braća Veteranyi, pa se
rezervatom. Istovremeno su mu zakonom određene granice. U
lovno-šumsko područje uz lijevu obalu Drave i šume Malje­
početku je rezervat bio podijeljen na uže i šire područje. Za­
va ne mogu povijesno smatrati dijelovima Beljskoga lovišta.
konom o zaštiti prirode iz 1976. godine ("Narodne novine".

14 /Časopis Hrvatske šume

54) uže područje postaje Specijalni zoološki rezervat (7220 ha),
a šire Park prirode (10.510 ha).Bivši Republički zavod za zaštitu
prirode 1975. godine i Republičkogi komitet za prosvjetu, kul­
turu, fizičku i tehničku kulturu 1984. godine uputili su Izvršnom
vijeću Sabora prijedlog da se granice Parka prirode prošire za
12.570 ha. Prijedlog nije stavljen u proceduru izglasavanja, ali
nije ni odbačen. Prihvaćanje ovoga prijedloga imalo bi veliko
značenje za zaštitu ugroženih rubnih dijelova Zoološkog rezer­
vata i Parka prirode.
Od značajnijih zakonskih akata valja spomenuti Mjere za zaštitu
i uređenje Specijalnog zoološkog rezervata Kopački rit ("Nar­
odne novine", 52 52/79), kojima se određuje način upravljanja
i održavanja zaštićenog objekta prirode. U veljači 1982. godine
odlukom Skupštine opčine Beli Manastir osnažen je Prostorni
plan Kopački rit, koji je izradio Zavod za prostorno planiranje i
urbanizam Zajednice općina Osijek. Najnovijim Zakonom o
zaštiti prirode iz 1994. godine (NN30) Specijalni zoološki rezer­
vat postaje Posebnim zoološkim rezervatom.
Nakon demokratskih izbora Baranja, Beljsko lovište i njegovi
zaštićeni objekti prirode bili su uključeni u ustavno-pravni sus­
tav Republike Hrvatske. Na osnovi Zakona o šumama ("Nar­
odne novine", br. 41/90, članak 108 stavak 2) godine 1991. up­
ravu nad ovim područjem preuzele su "Hrvatske šume" - javnci
poduzeće za gospodarenje šumama i šuinskim zemljištima u
Republici Hrvatskoj, p.o. Zagreb.
Premda je veći dio Zoorezervata i Parka prirode zasadjoš pod
privremenom upravom UNTAES-a, treba reći da se veza s ovim
područjem nije prekidala ni za vrijeme četničkog bezvlašća.
Tijekom Domovinskog rata djelatnici Službe za ekologiju odla­
zili su na prvu liniju fronte (crtu razdvajanja) i pratili zbivanja u
ritu. Bilježili su sve stoje bilo vrijedno pažnje. O stanju na tom
području obavještavali su i prognani građani. Danas su veze prog­
nanika sa svojim mjestima (Kopačevo,Varđarac,Bilje) znatno bolje
zahvaljujući UNTAES-u i osobnom zalaganju prijelaznoga up­
ravitelj a Jaquesa Paula Kleina,tako da su i informacije pouzdanije
i lakše se do njih dolazi. Štoviše, uz pomoć UNTAES-ova ureda
moguće je obići rvibne dijelove Kopačkoga rita.
Ostaje, međutim, činjenica daje Kopački rit tijekom rata, pa
i sada, izvan bilo kakvih ozbiljnijih pregovaračkih aktivnosti.
Nije ga obišla nijedna znanstvena institucija, nijedan poznatiji
ekolog koji ovo područje poznaje od ranije. Stoga su svi oni
napisi po novinama i časopisima manje-više nagađanja i pret­
postavke. S druge strane, djelatnici fantomskoga poduzeća
Nacionalni park "Jelen"- Baranja nisu do sada pokazivali volju
ni želju za suradnjom, a sami nisu nastavili započeta istraživan­
ja i promatranja.
Po preuzimanju Beljskoga lovišta i njegovih zaštićenih ob­
jekata prirode djelatnike "Hrvatskih šuma" očekuje velik posao.
Osim sigurnosti na terenu (razminiranje), prvi zadatak bit će
inventarizacija svih materijalnih vrijednosti, počevši od šuma,
divljači, rijetkih vrsta životinja pa do građevinskih objekata.
Vjerujemo da će trebati više mjeseci strpljivoga rada dok se ne
utvrde stvarno stanje, štete i promjene u ekosustavu nastale zbog
rata i onemogućavanja znanstvenih i drugih aktivnosti iz djelok­
ruga zaštite prirode.
Treba misliti i na daljnju budućnost Kopačkog rita. Primjerice,
Kopačko jezero je ekološki izvanredno važno kao najveća bara
u cijelom baranjsko-slavonskom području, no postupno ga
oplićuju i "guše" taloženje pijeska koji donosi poplava i mulj gore: Čapljica voljak (Ixobrichus minutus), redovita gnjezdarica
bogat biljnim i životinjskim ostacima koji se nepotpuno Kopačkoga rita i trščaka Ribnjaka "Podunavlje", česta je meta
razgrađuju. Ako čovjek ne intervenira, sigurno je da će nakon snimatelja životinja
u sredini: Kopački rit - kanal Sakadaš kod Lutonje
nekog vremena nestati. dolje: Pejsaž Kopačkoga rita u kasno ljeto

Časopis Hrvatske šume/ 15

 Foto: Tomislav Starčević

ŠUMARSTVO I ZAŠTITA PRIRODE

Potrajno gospodarenje i Šumarska struka

već više od 150
godina održava
čuvanje raznolikosti šume u ekološkoj ravnoteži i
one danas predstavljaju
najvrjedniji prirodni resurs Hrvatske
Piše prof. dr. Branimir Prpić

P
rema članku 1 Zakona o zaštiti prirode ("Narodne novine" Pod tim podrazumijevam svjetsku razinu zaštite prirode kojom j e
3 0 / 9 4 i 72/94), priroda j e značajan dio okoliša kojem R e obuhvaćena sva priroda, a ne samo zaštićene površine (nacionalni
publika Hrvatska osigurava osobitu zaštitu na načelima naj­ prakovi, parkovi prirode i dr.), koje u smislu globalne zaštite pri­
bolje svjetske prakse. rode znače vrlo malo.
Prema članku 2 istoga Zakona, zaštita prirode provodi se osobito: O d l u k o m da šumarstvo preuzme brigu o zaštiti prirode u H r ­
- određivanjem objekata žive i nežive prirode koji imaju osobitu vatskoj država bi se oslobodila troškova financiranja današnjih insti­
• zaštitu Republike Hrvatske, tucija za zaštitu prirode, a zaštita šuma značajno bi se povećala.
- osiguranjem racionalnog korištenja prirode i njenih dobara bez Gotovo sve zaštićene objekte prirode većim dijelom čine šume,
bitnog oštećivanja i nagrđivanja njenih dijelova, uz što manje koje se često neodgovarajuće njeguju i čuvaju. Naprotiv, na
narušavanje ravnoteže njenih sastojaka, zaštićenim šumskim površinama koje su izdvojile "Hrvatske šume",
- sprečavanjem štetnih zahvata ljudi i poremećaja u prirodi kao p.o. Zagreb, a iznose 113.000 ha, striktno se provodi zaštita šuma.
posljedice tehnološkog razvoja zemlje i drugih djelatnosti i osigu­ U "Hrvatskim šumama", koje vode brigu o 80 % površina svih
ravanjem što povoljnijih uvjeta održavanja slobodnoga razvoja pri­ šuma u Hrvatskoj, gospodari se prema načelu potrajnosti i teži se
rode, raznolikosti (biološki diverzitet) biljnoga i životinjskog svijeta, a šume
- donošenjem dugoročnih i kratkoročnih planova i se pomlađuju prirodnim putem. Na 95 % površine hrvatskih šuma
- provedbom prostornih planova, odnosno mjera zaštite zaštićenih šumske sastojine imaju prirodan sastav.
dijelova prirode. Navedene značajke hrvatskih šuma zapadnoeuropske zemlje mogu
U dva prethodna članka Zakona o zaštiti prirode svaki će šumar samo poželjeti pa nam u šumarstvu ne mogu poslužiti kao uzor. Šumar­
odmah vidjeti svoju struku i sebe, što se u prvome redu odnosi na ska struka već više od 150 godina održava šume u ekološkoj ravnoteži
održavanje prirodnosti šumskih ekosustava u Hrvatskoj i na potraj- i one danas predstavljaju najvrjedniji prirodni resurs Hrvatske. Ovakav
nost gospodarenja kao osnovnog postulata u šumarstvu, koji u sebi način gospodarenja šumamaje neprijeporan doprinos šumarstva zaštiti
sadrži trajno održavanje biološkoga potencijala šume. Potrajnost prirode. Zaštitne šume, koje se nalaze na nepristupačnom terenu, i
gospodarenja znači održavanje onih svojstava šume koji j e čine j e d ­ sve ostale šume u Hrvatskoj čuvaju tlo od erozije, stvaraju uvjete za
nim od glavnih čimbenika kakvoće okoliša i istovremeno područjem dobivanje danas vrlo tražene pitke vode, uravnotežuju vodne odnose,
proizvodnje dragocjene biomase biljnoga i životinjskoga svijeta. U ublažavaju klimatske krajnosti, uvjetuju povećanje poljoprivredne
šumarstvu j e značajna proizvodnja biomase budući da gospodarski proizvodnje, proizvode kisik i pročišćavaju zrak, u procesu fotosin­
osigurava održavanje šumskih ekosustava. Ovakvim postupkom sa teze vežu staklenički plin CO^ i tako smanjuju opasnost od nepovol­
š u m o m šumarstvo u potpunosti osigurava racionalno korištenje jnih klilmatskih promjena. Sume, nadalje,povećavaju turistički promet
prirode na 42 % površine Republike Hrvatske, na kolikom se prosto­ i uljepšavaju krajolik te čuvaju biološku raznolikost. Šumarska
ru prostiru šuma. zaštitarska načela utkana su u Zakon o šumama, koji se dosljedno
I programom sveučilišne nastave i kadrovski šumarstvo j e danas provodi i jamči opstanak šume visoke prirodne kakvoće, ali i opću
p o t p u n o zrelo za preuzimanje brige o zaštiti prirode u Hrvatskoj. zaštitu prirode hrvatskoga prostora.

16 / Č a s o p i s Hrvatske šume
 EKOLOGIJA/REINTRODUKCIJA DABRA U HRVATSKU

Dabar Darko
ponovo u
našem
susjedstvu
Iz Njemačke su donesene dvije obitelji
dabrova od po tri člana i dva samca, a
voditelj projekta dr. Grubešić tvrdi da se
odlično snalaze i da su se sasvim
prilagodili novom staništu Žutica na
starom rukavcu rijeke Lonje

Piše Hrvoje Glavač

A
ko u svitanje ili suton na starom rukavcu Lonje začujete
žestoko pljuskanje vode, imali ste sreću naići na dabra. Pre
ma riječima dr, Marijana Grubešića sa Šumarskog fakulteta
u Zagrebu, voditelja projekta reintrodukcije dabra u H r ­
vatsku, dabar j e u Hrvatskoj izumro tijekom X I X stoljeća. Ta sim­
patična životinja, koja dosegne težinu i od 35 kg, uglavnom j e u
Europi izumrla tijekom X I X . stoljeća, a zadržala se tek na rijetkim
mikrostaništima u Skandinaviji, Rusiji i Francuskoj.
Tako današnji europski ljubitelji prirode nisu imali priliku dabra
upoznat: u njegovom prirodnom staništu nego su ga najčešće viđali
u američkim vestern filmovima u kojima traperi zamkama love tu
životinju zbog njena krzna, a mlade ga se generacije sjećaju izWalt
Disneyjeve animirane produkcije "Maza i Lunjo", gdje simpatični
dabar svojim moćnim zubima Lunju oslobađa iz zatočeništva.
Projekt reintrodukcije dabra u Hrvatsku započeo j e 1992. god­
ine. Dr. Grubešić boravio j e na stručnoj specijalizaciji u Bavarskoj
gdje u suradnji s njemačkim kolegama razrađuje ideju o povratku
dabra na naše lokalitete. Nijemci su dabra na svoja područja vratili
1966. godine, a Austrijanci 1976. U obje zemlje populacija te vrste
j e narasla i stabilizirala se.
Dr. Grubišić tijekom 1992. godine vodi razgovore sa svim rele­
vantnim institucijama o mogućem povratku dabra u naša staništa te
realizira prvu fazu projekta - odabir staništa i snimanje stanja u
budućem staništu. Iste godine kolegama u Institutu za biologiju div­
ljači u Mtinchenu izlaže prikupljenu dokumentaciju. Oni prihvaćaju
suradnju pa voditelj projekta u Njemačkoj Gerhard Schwab posjećuje
Hrvatsku i buduće stanište dabra. Jedan od uvjeta Augsburške pre­
poruke (dokument o reintrodukciji životinjskih vrsta), objašnjava nam
dr. Grubešić.jest da se vrsta vrati u staništa u kojima j e nakada prirod­
no obitavala. Prema rijetkim pisanim dokumentima, u našim su kra­
jevima dabrovi obitavali na Dunavu i na rijeci Česmi, gdje postoji
toponim Dabrovine. Dabrova j e populacija danas ponovo naseljena
na lokalitetu Žutica, na starom rukavcu rijeke Lonje.
 ribljem fondu. Ljeti se hrani brojnim zeljastim biljkama pa m u j e
teško ući u tag, a zimi drvenastim biljkama. Na lokalitetu Žutica to
su vrbini i brezini samonikli podmlaci. Dabarova obitelj zauzima
revir od 500 do 1000, gdje gradi brane i dvije vrste nastambi.
Dr. Grubešić očekuje da će opstanak dabrove populacije u H r ­
vatskoj biti zajamčen tek kada ona naraste na oko 60 jedinki i osigura
se dovoljan genetski pool. Ženka dabra nosi od jednog do pet mladih,
ali stručnjaci ocjenjuju da izglede za preživljavanje u prosjeku imaju
dva do tri mlada. Nema sumnje da će populacija ove simpatične život­
inje u Hrvatskoj rasti, pa se očekuje da će se tijekom vremena proširiti
na cijelom području Lonjskog polja, od Ivanićgrada do Gradiške.
Svakako valja napomenuti, kaže dr. Grubešić, da j e projekt ost­
varen uz financijsku pomoć "Hrvatskih šuma", bez čije potpore ne
bi bio izvediv. Kada j e u veljači 1997. došla zadnja obitelj dabrova,
Dr. Grubešić prikupio j e dokumentaciju svih nadležnih insti­ "Hrvatske šume" preuzele su kumstvo nad j e d n i m stasitim dabrom
tucija, od vodoprivrede do Uprave za veterinarstvo, ali j e tek 1996. koji j e dobio ime Darko. Novinari su ime Blaža nadjenuli jednoj,
dobio izvozno odobrenje iz Njemačke.Time započinje druga faza kažu, naočitoj ženki. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstava
realizacije projekta - prenošenje dabra iz njemačkog staništa. opredijelilo se za jednu skrbnu mamu i dali joj imene Francika,
Budući daje tada postojalo izvozno ododbrenje za preseljenje u Šumarski fakultet imenovao j e svog momka Žav, dok su lovci jednu
Hrvatsku samo j e d n e dabrove obitelj, prvo hvatanje započinje 15. mladu curu nazvali Mira.
travnja 1996. Prvi dabrovi uhvaćeni su u blizini Ingolstadta i to u Kada u području Parka prirode Lonjsko polje cvijete karakteris­
posljednjem trenutku prije no stoje započelo razdoblje gravidnosti tično pljuskanje ovog simpatičnog sisavca i biljoždera, imajte na
dabrovih ženki.Tada se uz p o m o ć njemačkih kolega dobiva dozvo­ umu daje uz veliki napor u naš krajobraz vraćena izuzetna životin­
la za izvoz većeg broja dabrova, a u lov se uključuje i Bavarska jska vrsta. Dabar zatvara prirodni prehrambeni lanac, obogaćuje naš
uprava za zaštitu prirode. Nakon višekratnih akcija lovljenja, konačno ekosustav, pridonosi raznolikosti našeg okoliša. Njegovi susjedi na
su do veljače 1997. na stanište Žutica nedaleko od rijeke Lonje ovim staništima bogatim vodama i okruženim nizinskim šumama
donesene dvije obitelji dabrova od po tri člana i dva samca. su vidra, brojne ptice, razni vodozemci i obilje ribljeg fonda.
Hrvatski stručnjaci na čelu s dr. Grubešićem pripremili su umjet­ Dabar j e nezahtjevan, bezopasan i nadasve simpatičan sisavac,
ne nastambe na odabranoj lokaciji, a doneseni su dabrovi uspješno odličan plivač koji se kreće noću.
zauzeli svoje nove domove. Dabrovi se odlično snalaze i sasvim su Dr. Grubešić i dalje će, dok se populacija ne stabilizira, voditi pro­
se prilagodili novom staništu na starom rukavcu rijeke Lonje, kaže jekt reintrodukcije, a osobito će pažljivo nadgledati vraćanje dabrova
dr. Grubešić, ali napominje da j e najneizvjesnije ljetno razdoblje u njihovo staro stanište na lokalitu Žutica u ovoj trećoj fazi monitor-
kada se ne mogu pratiti dabrovi tragovi. Dabar j e vegetarijanac, bil- inga. Kada, dakle, sretnete dabra Darka u prekrasnom krajobrazu Par­
jožder. Nasuprot uvriježenoj predrasudi, on nije ribolovac i ne šteti ka prirode Lonjsko polje, prenesite mu šumarske pozdrave.

18 / Č a s o p i s Hrvatske šume
 NORMIZACIJA I CIJENE

Prilagodba europskim
Gospodarsko ponašanje zahtijeva uvođenje novog

tl01^in3,tTlB. sustava cijena i primjenu normi za drvo l<al<o bi se

udovoljilo zahtjevima i uvjetima tržišta

Piše Dragutin Čuicović.

V
umarstvo i drvnopreradivačka te pa zija, kakvoće, oblika, namjene proizvoda te mačka, Norveška, Portugal, Španjolska, Šved­

Š pirna industrija značajni su činitelji u ostalih uvjeta u prometu proizvodima.

u k u p n o m društvenom proizvodu H r ­
ska, Švicarska i Velika Britanija. Najsnažnija
Uzance su prve pisane norme za proiz­ medu njima j e njemačka institucija D I N
vatske, čija važnost i povezanost obvezuje vodnju i promet proizvoda koje su se dobro­ (Deutsche Institut flir N o r m u n g ) .
na uređenje međusobnih poslovnih odnosa. voljno primjenjivale kao poslovni običaji, uz Na međunarodnoj j e razini već 1926. g o ­
O d proizvodnje i prodaje sirovog drva, pristanak obiju strana u prometu robom. dine osnovana ISA - Međunarodna federaci­
odnosno drvnih sortimenata šumarstvo os­ U Hrvatskoj su se primjenjivale Senjske i ja nacionalnih udruženja za standardizaciju
tvaruje 80 % do 85 % u k u p n o g prihoda, Zagrebačke uzance (1931. god.), te Bečke i - i danas djeluje kao Međunarodna normiza­
dok drvnopreradivačkoj i papirnoj industr­ Budimpeštanske uzance, koje su dugo d o ­ cijska organizacija ISO (International O r -
iji vrijednost kupljenog drva čini od 10 % minirale na europskom tržištu. ganization for štandardization), sTehničkim
do 60 %, a pilanskoj preradi drva 50 do 60 Razvoj međunarodne trgovine nametao komitetom T C - 5 5 za područje drva.
% inputa u troškovima proizvodnje. j e potrebu stvaranja europskih, pa i svjetskih Druga Jugoslavija, zanemarivši normiza­
Tako visok udio u u k u p n o m prihodu, n o r m i te njihovu primjenu u proizvodnji i cijski rad Banovine Hrvatske i N D H , us­
odnosno u troškovima ovih grana potvrđuje prometu. postavila j e normizacijski sustav pod na­
međusobnu poslovnu i životnu ovisnost, kao Banovina Hrvatska osnovala j e 25. vel­ zivom J U S (Jugoslavenski standard).
i osjetljivost na promjene tržišta, naročito jače 1941. godine S O N (Savjetodavni od­
unazad nekoliko godina. U ratnim i porat­ bor za normalizaciju), koji j e počeo s ra­ N O R M E DANAS I S U T R A
nim uvjetima privređivanja te u vremenu d o m 1. kolovoza iste godine. Prva n o r m a D o donošenja hrvatskih normi, a na os­
ekonomske stabilizacije, ponuda i potražnja pod nazivom H N - 1 Sredstva i sredstva za novi Zakona o preuzimanju Zakona o stan­
na tržištu drva raste i pada s većim ili m a n ­ pranje objavljenaje 24. rujna 1941. godine, dardizaciji koji se u Republici Hrvatskoj
jini odstupanjima. Dekonjunkturu na tržištu, a potpisao j u j e ministar za obrt, veleobrt i primjenjuje kao Republički zakon ( N N br.
uz znatan utjecaj tečajnih razlika, koja traje trgovinu N D H . Prve norme za Neobrađeno 53/91) od 8. listopada 1991. godine, vrijede
do kraja 1993.,zamjenjuje u 1994.konjunk­ drvo H N - 1 1 6 Razvrstavanje i izmjere t e h ­ standardi J U S . O d 8. srpnja 1995. godine
tura koja traje do sredine 1995. godine, kada ničkog i ogrjevnog drva i H N - 1 1 7 Dobav- mijenja im se naziv u H R N - Hrvatske
ponovo nastupa dekonjunktura. O n a traje ni uvjeti za tehničko i ogrjevno drvo,izdane n o r m e ( N N br. 4 4 / 9 5 ) .
do danas, s blagim naznakama konjunkture su tijekom 1942. godine. Z a k o n o m o izmjenama i dopunama Z a ­
krajem prošle godine. Dugoročna dekon­ U Europi se primjenjuju Europske norme kona o ustrojstvu republičke uprave ustrojen
j u n k t u r a dovela j e sredinom 1996. godine E N (Norme europeenne, European standard, j e Republički zavod za normizaciju i mjer-
drvnu industriju, po nekim ocjenama, na na­ Europaische Norm) koje izdaje C E N / C E N - iteljstvo, koji obavlja stručne i druge poslove
jnižu razinu. U Europi se tijekom 1997. E L E C O - Organisation C o m m u n e E u - što se odnose na hrvatske n o r m e , tehničke
g o d i n e o č e k u j e izlazak iz d u g o t r a j n o g ropeeane de Normalisation / T h e Joint E u ­ normative, n o r m e kvalitete, unifikaciju, tip­
razdoblja dekonjunkture, a na nama j e da se ropean Standards Institution / Die gemein- izaciju proizvoda i usluga, sustav atestiranja
pravodobno uključimo. sanie Europiiishe Normeninstitution. Za p o ­ i homologacije, sustav mjernih jedinica te
N a osnovi analiza odnosa na domaćem i dručje drva nadležanjeTehnički komitet T C - provedbu obveza koje proistječu iz m e đ u ­
m e đ u n a r o d n o m tržištu uočena j e nužnost 175. narodnih ugovora i sporazuma u nadležnosti
prilagodavanja zahtjevima tržišta kako bi se Kratica C E N dolazi od Comite Europeen Zavoda.
unaprijedilo poslovanje "Hrvatskih šuma". de Normalisation što znači Europski n o r m i ­ Početkom ove godine pri R e p u b l i č k o m
Početkom 1995. godine započelo se s ra­ zacijski odbor (European Cmmittee for Stan- zavodu za normizaciju i mjeriteljstvo osno­
d o m na unapređenju primjene n o r m i za dardization). C E N j e osnovan 1960. godine. van j e Programski odbor za drvo koji ima
drvo i sustava cijena glavnih šumskih proiz­ Tvore ga normizacijske institucije 12 država zadatak da u odborima za trupce i piljenu
voda.Analizama su obrađene n o r m e i cijene Europske zajednice i 6 država EFTA. Prvot­ gradu, furnire i ploče, namještaj i ostalo izradi
drva u prošlosti i danas. no j e njegova zadaća bila usklađivanje nacio­ prijedlog Hrvatskih n o r m i za drvo.
nalnih normi dotičnih država, a godine 1970.
N O R M E ZA DRVO U odlučeno j e da priređuje i izdaje Europske U S P O R E D B A S
PROŠLOSTI norme. Članice su C E N nacionalne normiza­ N O R M A M A E U
Razvojem trgovačkih odnosa nastalaje p o ­ cijske institucije 18 država.To su:Austrija,Bel­ Uspoređujući Hrvatske n o r m e ( H R N ) s
treba za normizacijom proizvoda i prometa gija, Danska, Francuska, Finska, Grčka, Irska, prijedlogom Europskih n o r m i (EN) i nor­
robom u smislu propisivanja naziva, dimen­ Island, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Nje­ m a m a zemalja p o t p i s n i c a E u r o p s k o g a

Časopis Hrvatske šume/ 19

normizacijskog odbora C E N (Njemačkim
normama D I N , Francuskim normama i Aus­
trijskim uzancama), utvrđene su sljedeće ra­
zličitosti:
- prema prijedlogu n o r m i E N i n o r m a ­
ma navedenih zemalja drvo se izdvaja u
razrede i podrazrede p o kakvoći i debljini, a
samo se drvo za pragove i sitno industrijsko
drvo za mehaničku i kemijsku preradu izd­
vaja prema preradbenoj namjeni;
- n o r m e H R N drvo izdvajaju isključivo
prema namjeni za preradu u drvnoj indus­
triji, razvrstavajući k a k v o ć u s najnižim
promjerom razreda, bez obveze primjene
debljinskih razreda i podrazreda.
Prema tome, n o r m e se razlikuju u izdva­
janju drvnih sortimentata za tržište; prema
H R N - u , drvo se izdvaja po namjeni za pre­
radu u drvnoj industriji, a po E N - u drvo se
izdvaja osim po kvaliteti i po promjeru.
N a osnovi navedenoga približna uspored­
ba kakvoće drva prema n o r m a m a E N i
H R N iskazuje odnos:
KAKVOĆA
KAKVOĆA- NAMJENA
A/EEZ-EWG (A)
- Fl - trupci za furnir
- Fll - trupci za furnir
- L - trupci za Ijuštenje
- R - rezonantno drvo
- K - kombinirani trupci
B/EEZ-EWG (B)
- Fll - trupci za furnir
- 1 . razred - pilanski trupci
- Piloti, jarboli, katarke
C/EEZ -EWG (C)
- II. razred - pilanski trupci
D/EEZ -EWG (D)
- III. razred- pilanski trupci
EEZ - Europska ekonomska zajednica
EWG - Europaische VVirtschaft Ge-
meinschaft
EEZ = EWG
O d n o s kakvoće i oznaka kakvoće
potvrđuju se uspješnošću prodaje na javnim
nadmetanjima za međunarodno tržište. U n ­
azad dvije godine uspješnost prodaje objavl­
jenih količina na međunarodnim javnim nad­
metanjima kreće se od 25 % do 90%, ovisno
o vrsti i s o r t i m e n t i m a drva, o d n o s n o u
prosjeku se prodaju oko 50 % ponuđene robe.
CIJENE GLAVNIH
ŠUMSKIH P R O I Z V O D A
O d sedamdesetih do 1990. godine zbog
državne politike cijena i značajne razlike
cjenika i vrijednosti drva na tržištu, n o r m e
za drvo i cijene drvnih sortimenata nisu se
mogle objektivno primijeniti u poslovanju
između šumarstva i drvne industrije.
2 0 /Časopis Hrvatske š u m e
Osnivanjem javnog poduzeća "Hravatske uvjetima tržišta.
šume" 1. siječnja 1991. godine, na osnovi Sukladno tome, prvi korak učinjen j e 28.
važećih cjenika šumskih gospodarstava travnja 1996. godine kada j e Upravni od­
izrađen j e jedinstveni Cjenik glavnih šum­ bor "Hrvatskih šuma" donio odluku o kri­
skih proizvoda s osnovnom cijenom hrasta terijima za izradu cjenika glavnih šumskih
I. razreda kakvoće 211,1 D E M / m ' . proizvoda. Prema tim kriterijima Upravni
U Hrvatskoj i u "Hrvatskim šumama" j e odbor 20. rujna donio odluku o izradi
cijene glavnih šumskih proizvoda za domaće cjenika glavnih š u m s k i h p r o i z v o d a za
i međunarodno tržište formiraju se slobod­ domaće i međunarodno tržište. Cjenikom
no prema uvjetima tržišta i u skladu sa Z a ­ j e utvrđena prodaja drvnih sortimenata p o
k o n o m o sustavu kontrole cijena, Hrvatskim debljinskim razredima i cijanama nižim za
n o r m a m a za drvo i Pravilnikom o prodaji manje i višim za veće debljinske razrede,
proizvoda i usluga poduzeća. Cijene glavnih čime j e osigurano objektivnije vrednovanje
šumskih proizvoda primjenjuju se od dana drvnih sortimenata. Konačno j e 29. siječnja
koji utvrđuje Upravni odbor ili direktor 1997. godine Upravni odbor donio odluku
"Hrvatskih šuma", za sada uz suglasnost o priinjeni osnovnih i indeksnih cijena
Ministarstva gospodarstva, sukladno odluci glavnih šumskih proizvoda.
Vlade o obaveznoj prijavi cjenika odnosno Sukladno odluci, cijene drvnih sortime­
tarifa pravnih osoba. nata mogu se mijenjati prema zahtjevima
Tijekom 1991. godine zbog teškog ekon­ tržišta, ovisno o konjunkturi ili dekonjunk-
omskog stanja u zemlji osnovnaje cijena pala turi proizvoda šumarstva, primjenom i n d e ­
na 133,8 D E M / m l U 1992. godini cijene su ksa na svaku pojedinačnu cijenu. Promjene
p o v e ć a n e na 180 D E M / m ' i daljnjim cijena na osnovi ovlasti Upravnog odbora,
mjesečnim usklađenjima u 1993. godini osim Upravnog odbora, donosi i direktor
cijene su stabilizirane na osnovnoj cijeni 200 poduzeća, koji o t o m e mora obavijestiti
D E M / m \ U cijeloj 1994. godini osnovna Upravni odbor.
cijena ostaje nepromijenjena. Ipak, promje­ Ovakav način formiranja cijena i
nama tečaja kune u odnosu na D E M cijene p o s l o v n i h o d n o s a i z m e đ u šumarstva i
su realno snižene oko 16 %. O d 1. siječnja đrvnopreradivačke i papirne industrije pri­
1995. godine na osnovi Uredbe Vlade R e ­ bližan j e o n o m u Njemačkoj.
publike Hrvatske u t v r đ e n e su cijene za
domaće tržište u kunama po osnovnoj cijeni PRIHVAĆANJE P R O M J E N A
740 kn/m^ i za međunarodno tržište po os­ P o č e t k o m prošle godine, s n a m j e r o m
novnoj cijeni 200 D E M / m \ Na osnovi situ­ prilagodavanja tržištu, sukladno dogovori­
acije na tržištu drvom u 1995. godini cijene ma potaknutim očitovanjem J P "Hrvatske
su korigirane, pa su travnju povećane za 0,7 š u m e " prema Vladi R e p u b l i k e Hrvatske,
% i u svibnju snižene za 0,25 %. Tijekom održani su sastanci između predstavnika
1996. godine cijene ostaju nepromijenjene. "Hrvatskih šuma" i đrvnopreradivačke i
papirne industrije. Osnovana j e uža skupi­
N O R M E - CJENIK na pregovaračkog tima sa zadatkom i pra­
Izjednačavanje hrvatskih n o r m i s n o r m a ­ v o m da p u t e m p r e g o v o r a i d o g o v o r a
ma za drvo europskih zemalja sastavni j e dio usklađuje m e đ u s o b n e poslovne interese,
poslovne politike "Hrvatskih šuma" s cil­ uvažavajući zahtjeve tržišta. Uža skupina
pregovaračkih timova postigla j e suglasnost
j e m i zadatkom djelovanja:
• Cilj - pripremiti prihvaćanje i p r o ­ o oblicima i načinima prodaje, uvjetima
vođenje europskih n o r m i koje će se p r i m ­ prodaje, primjeni n o r m i za drvo, pripremi
ijeniti nakon potpisivanja m e đ u n a r o d n o g za prihvaćanje europskih n o r m i za drvo i
ugovora Europskog normacijskog odbora primjeni odnosno promjeni cijena za drvne
C E N i Republičkog zavoda za normizaciju sortimente prema utjecaju tržišta.
i mjeriteljstvo Republike Hrvatske.
• Zadatak - primjenom važeće Hrvatske UMJESTO ZAKLJUČKA
n o r m e za drvo omogućiti izdvajanje prema A u t o r j e svjestan daje izdavanje Cjenika,
srednjem promjeru i promjeru na tanjem kao i bilo koji drugi postupak koji ne uvaža­
kraju te sukladno n o r m a m a izmijeniti i va osnovno načelo slobodne ponude i p o ­
dopuniti cijene u cjeniku glavnih šumskih tražnje, netržišan i štetan ako postane dug­
proizvoda i trajno usklađivati cijene s uv­ oročnim načelom poslovne politike. Krat­
jetima na tržištu. k o r o č n o gledano, ako ne traje p r e d u g o .
Cjenik može pomoći nekim prilagodbama.
N O V I P O S L O V N I O D N O S I Osim toga smatramo da se dugoročno ne
I P O L I T I K A CIJENA smije praviti razlika i z m e đ u d o m a ć i h i
Gospodarsko ponašanje zahtijeva u v o ­ stranih k u p c a . Hrvatska što prije m o r a
đenje novog sustava cijena i primjenu normi postati dijelom europskog gospodarskog
za drvo kako bi se udovoljilo zahtjevima i prostora.
LOVAČKI TROFEJI
Seminari za ocjenjivače
S
lužba lovstva "Hrvatskih šuma" pris
tupila je organizaciji seminara i ispita
za ocjenjivače lovačkih trofeja. Svi
poslovi oko organizacije nastave i polaganja
ispita te izdavanja uvjerenja o položenom
ispitu za ocjenjivače trofeja za zaposlenike
"Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb, povjereni
su Šumarskoj školi Karlovac. Od ukupno
Predavači i polaznici seminara za ocjenjivače
lovačkih trofeja Uprave šuma Bjelovar
16 područnih uprava šuma seminari su do
sada održani u Delnicama (za djelatnike
Uprave šuma Delnice),Velikoj Gorici (za
UŠ Zagreb, Sisak i Karlovac), Bjelovaru (za
UŠ Bjelovar), Radinj.u (za UŠ Nova
Gradiška i Požega), Novom Vinodolskom
(za UŠ Senj i Buzet) i u Oštarijama (za
Diplomu 0 položenom ispitu HLS-a
dobili su:
Davor Ciprić i Darko Abramović iz Uprave
šuma Sisak,
Marijan Barulek, Kazimir Čaklec, Milan
Pavičević, Anđelko Grospić i Tvrtko Kolarić
iz Uprave šuma Zagreb,
Dražen Kratofil, Antun Rendulić, Ivan Pavličić
i Ivica Edreljac iz Uprave šuma Karlovac,
Goran Godina, Slaven Ernjak, Stjepan Ivez-
ić. Mlade Lužanić, Stevo Laiić, Darko Haba-
lija, Dean Diebalo, Anđelko Habijanac,
Nenad Nekvapil i Zlatko Njegovao iz Uprave
šuma Bjelovar,
Damir Matošević, Ivan Višić, Jadranko Pau-
lus, Antun Vidlanović, Krunoslav Szabo, Ivo
Duvnjak, Antun Dumenčić i Matija Šimunović
UŠ Ogulin). U 1997. godini, kako nas je
izvijestio dipl. ing. Milan Celap, stručni
suradnik za lovstvo Službe lovstva
Direkcije, seminari će se organiziraju još
za djelatnike uprava šuma Gospić, Našice,
Vinkovci i Osijek.
U skladu s programom seminara za
ocjenjivanje trofeja divljači Hrvatskog
lovačkog saveza, uz postupak uzimanja
mjera i načina ocjenjivanja trofeja svih
glavnih trofejnih vrsta divljači, kandidati
se tijekom 15 sati predavanja upoznaju s
trofejnim značajkama pojedinih vrsta di­
vljači, utvrđivanjem starosti trofeja, postup­
kom skidanja, obrade i pripreme trofeja za
ocjenjivanje, povijesnim prikazom lovne
trofejistike, značajnijim lovačkim izlo­
žbama u zemlji i svijetu, zakonskim propi­
sima o lovačkim trofejima i drugom ma­
terijom nužnom u ovom zahtjevnom i
odgovornom poslu.
Seminare vode stručni lovni djelatnici
Službe lovstva Direkcije, a ispitnu komisi­
ju karlovačke Šumarske škole čine: dipl.
ing. šumarstva Milan Celap i Alojzije Frko-
vić te dr. Antun Alegro (ranije Anđelko
Stažić), koji su ujedno članovi stalne Ko­
misije za ocjenjivanje lovačkih trofeja Hr­
vatskog lovačkog saveza.
Ispiti za ocjenjivače lovačkih trofeja za
zaposlenike "Hrvatskih šuma", od kojih je
nemali broj p u t e m svojih matičnih
lovačkih udruga učlanjen u HLS, održani
su u Karlovcu (27.i 28.Upnja 1996.),Novoj
Gradiški (22. i 23. listopada 1996.), N o ­
vom Vinodolskom (10. i 11. prosinca
1996.) i Delnicama (17. i 18. prosinca
1996.). Prilikom dodjele svjedodžbi po­
laznicima seminara je na položenom ispi­
tu čestitao ravnatelj Šumarske škole Kar­
lovac prof. Martin Šimunić. (A. F.)
iz Uprave šuma Nova Gradiška i Požega,
Milan Rukavina, Krunoslav Božičević i Edi
Vozila iz Uprave šuma Buzet,
Ivica Blažević, Goran Novotni, Željko
Blažičević, Boris Miklić, Jurica Tomljanović
i Zdravko Vukelić iz Uprave šuma Senj,
Franjo Brentar, Mihajlo Kovačević, Dario Ma-
jnarić i Slaven Šercer iz Uprave šuma Delnice,
Mario Stipetić, Branko Puškarić, Branko
Blašković, Ivan Meašić, Franjo Lipošćak,
Branko Sabljak, Dubravko Hodek, Nenad
Vukadinović i Željko Tatalović iz Uprave
šuma Ogulin.
Uz djelatnike "Hrvatskih šuma" ispit su još
položili: Nenad Rodić iz LD Samobor, Suza-
na Trninić, šumarski i lovni inspektor iz Vr­
bovca, i Josip Tomljanović iz LD Senj.
IZVOZ SPOREDNIH ŠUMSKIH
PROIZVODA
Grančice za devize
eološko-pedološki i klimatski
G uvjeti Dalmacije, područja pod
Upravom šuma Split, povoljno
utječu na rast i razvoj konjunkturnih vrsta
ljekovitog, aromatskog i ukrasnog drveća i
grmlja. Zbog takvih osobina to je područje
oduvijek privlačilo pozornost skupljača
ljekovitog bilja, proizvođača aromatskih
sredstava i cvjećara. Desetljećima su se s
dalmatinskog krša na svjetsko tržište pla­
sirale tone i tone ljekovitog i aromatskog
bilja, a ponajviše kadulja, pelin, ružmarin,
lovor, smilje, kupina, bazga i dr.
Mnogo šumsko drveće i grmlje koje ras­
te na kršu bogato je eteričnim uljima.Tako
su mirta,lemprika, ružmarin, iglice i češeri
svih borova i čempresa odlična sirovina za
ekstrakciju eteričnih ulja koja su tražena
na svjetskom tržištu.
U posljednje vrijeme probirljivo zapad­
noeuropsko tržište posebno je zainteresi­
rano za češere svih eumediteranskih vrsta
te za grančice alepskog bora, čempresa,
smrdljive borovice, bršljana, planike, tršlje,
mirte, erike, brnistre, lovora, masline i nekih
šumskih plodova, koje koriste za cvjetne i
ukrasne aranžmane. Zato bi trebalo osu­
vremeniti njihovo branje i skupljanje na
prostorima dalmatinskog krša.
Unatoč izuzetno nepovoljnim vremen­
skim prilikama i početničkim organiza­
cijskim slabostima. Uprava šuma Split pot­
kraj prošle godine izvezla je u Nizozem­
sku 69 tona grančica alepskog bora, čem­
presa, smrdljive borovice i lovora te zaradila
oko stotinu tisuća DEM, što je značajan
devizni prihod.
Dalmacija nema visokovrijednih drv­
nih sortimenata, ali njene šume imaju
izrazitu općekorisnu funkciju. Šume na
širem području Dalmacije mogu donositi
trajne prihode, no njihova funkcija slabi
ako se te šume ne njeguju. U tim je
šumama izostala njega po načelu "rano,
često i umjereno", iako mjere njege
mogu donijeti značajna devizna sredstva
ako se prorjedivanjem alepskog bora i
čišćenjem makije suvišne grančice, koje
smetaju pri sječi, te češeri i plodovi p o ­
nude tržištu.
Uprava šuma Split, u skladu s program­
om gospodarenja šumama, obvezala se da
će i ove godine nizozemskom kupcu ot­
premiti veće količine grančica, češera i
šumskih plodova. (LT.)
Časopis Hrvatske šume/ 21
RESTRUKTURIRANJE ŠUMARIJA RAVNA GORA lem prodaja kitanjakove oblovine. Na
nekim zbog snijega nepristupačnim
stovarištima čekaju veće količine celuloz-
Izabrana treća varijanta Dobri poslovni rezultati nog drva za DIK "Belišće".
V Plan šumskouzgojnih radova u okviru
umarija Ravna Gora posluje u sas jednostavne biološke reprodukcije ispun­

M
edu 255 velikih hrvatskih
poduzeća u kojima je počeo
postupan proces restruktu­
riranja, što je preduvjet njihove privatiza­
cije, nalaze se i "Hrvatske šume". Nakon
stručnog kolegija "Hrvatskih šuma",
održanog potkraj listopada prošle god­
ine, pojedine uprave šuma trebale su se
izjasniti za prihvaćanje jedne od četiriju
p r e d l o ž e n i h varijanti organiziranja
društva s ograničenom odgovornosti
(d.o.o). Povjerenstvo za izdvajanje rad­
nih jedinica do početka prosinca primi­
lo j e prijedloge vinkovačke, požeške,
bjelovarske i sisačke uprave šuma, dok su
druge uprave svoje primjedbe iznijele na
glavnom stručnom kolegiju u Zagrebu
ili na svojim stručnim kolegijima te na
zaposleničkim vijećima.
Povjerenstvo na čelu s mr. Jurajem
Zeličem, a u nazočnosti pomoćnika direk­
tora ing.Josipa Papa, odlučilo se na sastan­
ku 23. siječnja za modificiranu varijantu
III, po kojoj treba osnovati 12 društava s
ograničenom odgovornošću.To su Trans­ POŽEŠKA UPRAVA ŠUMA
port i mehanizacija uVinkovcima, Osijeku
i Kutini te Transport, mehanizacija i
građevinarstvo u Našicama, Požegi, N o ­
voj Gradiški, Bjelovaru, Koprivnici, Kar­
lovcu, Ogulinu, Delnicama i Senju.
Predsjednik povjerenstva mr.Juraj Zelić
Š tavu Uprave šuma Delnice, a pokriva
šume u jugoistočnom dijelu Gor­
skog kotara. Suinarijaje podijeljena u dvije
gospodarske jedinice -Velika Višnjevica i
MalaVišnjevica.
Unatoč lošijim vremenskim prilikama
tijekom prošle godine posječene su
planirane količine crnogorice i 83 %
godišnjeg etata bjelogorice.
Za ovu godinu etat iznosi 36.091 m-*
bruto drvne mase, od čega je dvije tećine
crnogorica, a jedna trećina bjelogorica.
O d uzgojnih radova, tijekom 1997.
planira se pošumljavanje na 0,4 ha, popun­
javanje na 0,6 ha,prihranjivanje na 2,39 ha,
njega podmlatka na 48 ha, njega mladika
na 32 ha, čišćenje koljika na 32 ha, čišćenje
letvika na 5,5 ha, zaštita od divljači na 1,89
ha itd. U Šumariji je zaposleno 11 sjekača,
sedam traktorista, četiri radnika na uzgoju,
četiri revirnika, 13 pomoćnika revirnika te
četiri čuvara šuma i lovišta. (V. P.)
Kome prodati
furnirske trupce
jen je 90 posto, no na popunjavanju je
obavljeno samo pola posla budući da zbog
snijega nisu posađene sve sadnice, a nije
završeno ni čišćenje guštika u kamenskoj
i veličkoj šumariji. (I.T)
GORSKI KOTAR
Velika šteta od
nevremena
oranska zima opet je pokazala
G oštre zube. Snježno nevrijeme
praćeno ledenom kišom i vrlo ni­
skim temperaturama do 18° C ispod ništice
nanijelo je velike štete šumama na području
kojim gospodari Uprava šuma Delnice -
stradalo je oko 30.000 m'' drvne mase.
Najviše je stradala bjelogorica i to tanja
bukovina. Šteta je najveća u šumama na
nadmorskoj visini od 300 do 700 m na po­
dručju kojim gospodare šumarije Skrad,
Gerovo, c r n i Lug, Gomirje,Vrbovsko...
Ledena kora debela i do petnaestak cen­
timetara otežava i kretanje divljači, koja
stoga postaje laki plijen vuka i risa.
Od 1. travnja do 31. prosinca 1996. u
lovištima Uprave šuma Delnice stradalo
je ukupno 30 grla jelenske divljači, 35 grla
srneće divljači, dvije divlje svinje ijedan

P
ožeška uprava šuma nije u potpun
rekao nam je da se vodi računa i o skora­ osti ispunila godišnje planove sječe, tetrijeb. (V. P.)
šnjem ulasku hrvatskog Podunavlja u privlačenja i otpreme. Potkraj 1996.
ustavni poredak R H , čime će Uprava godine na pomoćnim i glavnim šumskim
šuma Osijek znatno proširiti područje stovarištima bilo je 15.682 m-' drvnih zaliha, ŠUMARIJA NOVA GRADIŠKA
djelovanja. Uvažava se, također, prijedlog vrijednih oko 6,5 milijuna kuna, a količine
vinkovačke i koprivničke uprave šuma da tehničke oblovine i prostornog drva približno Većina etata na Psunju
se osnuje društvo ograničene odgovorno­ su jednake. Najbolje rezultate u svim fazama
sti u kojem će biti obuhvaćene druga i rada imale su šumarije Kutjevo i Kamenska. umarija Nova Gradiška planira u
treća faza rada. Društva ograničene odgo­ Od ukupno izrađene drvne mase (133.000
vornosti, kaže mr. Zelić, neće biti krute nr^), u samoizradi je izrađeno 5100 m \
organizacijske cjeline nego će sadržavati Četrdeset i četiri traktora ove uprave izvuk­
Š 1997. godini posjeći gotovo 43.000
m ' neto drvne mase, od koje prib­
ližno 60 posto čini drvna masa glavnog
specifičnosti dosadašnje i nove organiza­ la su 72.000 m^ drvnih sortimenata, a dnev­ prihoda. Šumskouzgojni radovi u sklopu
cije, što će se definirati pravima i obveza­ na se norma gotovo u cijelosti ispunjavala.
ma između osnivača i društva ograničene Poslovna j e d i n i c a Mehanizacija i
odgovornosti. građevinarstvo kamionima je prevezla oko
Prema riječima predsjednika povjeren­ 73.000 m^ d r v n i h s o r t i m e n a t a na
stva, elaborat o osnivanju društva treba prosječnoj relaciji 30 km. Zbog nelikvid­
uskladiti s novom organizacijom i sistem­ nosti drvne industrije, nepovoljne struk­
atizacijom poduzeća "Hrvatske šume", uz ture sortimenata i ograničenog broja ku­
usporedno rješavanje problema zaposlen­ paca, financijski je plan ostvaren 80 posto.
ih, posebice invalida rada. Pritom je po­ U narednom razdoblju sva će nastojanja
trebno obaviti konzultacije s Ministar­ biti usmjerena na prodaju furnirskih tru­
stvom poljoprivrede i šumarstva, odnos­ paca hrasta lužnjaka i hrastove pilanske
no s Uredom za restrukturiranje javnih oblovine, za koju drvna industrija tre­ Pojedine sječine su nepristupačne zbog još
poduzeća. (I.T) nutačno nije zainteresirana. Osobit je prob­ uvijek nerazminiranog terena

22 /Časopis Hrvatske šume

j e d n o s t a v n e biološke r e p r o d u k c i j e
predviđeni su na ukupno 332 ha, najviše
na pripreiTii staništa te njezi pomlatka i
mladika (223 ha).
Šumarija,prema riječima upravitelja ing.
Zorana Ferkovića, ima 90 zaposlenih, a
stručno osoblje uz njega čine tri revirni-
ka, devet pomoćnika i pet čuvara šuma.
Većina etata nalazi se u gospodarskoj j e ­
dinici Južni Psunj, na području do kojeg
je težak pristup jer su ceste zatvorene. Zbog
miniranog terena u dijelovima gospodar­
skih jedinica Južni Psunj i Gradiška brda
sječa se još ne provodi. Osim toga, nedosta­
je kvalitetnih vanjskih usluga pa izvršenje
etata dolazi u pitanje.
U privlačenju drvne mase novogradiška
šumarija koristi tri LKT-a, tri Torpeda i
vanjske usluge (kirijaše).Trenutačno se radi
dovršni sijek u odjelu 55 a g j . Podložje-
Ključevi, gdje se planira posjeći oko 1800
m^ neto drvne mase u 145-godišnjoj sje-
menjači hrasta lužnjaka.
Od 1989. godine do sada u ovoj sastoji-
ni provedene su propisane uzgojno-zaštitne
mjere, a nakon dovršnog sijeka planira se
popunjavanje lužnjakovim sadnicama na
trećini površine.
Tijekom godine bit će doznačeno oko
34.000 nr^ neto drvne mase, stoje etat za
1998.godmu. (I.T.)
UPRAVA ŠUMA POŽEGA
Smanjiti drvne zalihe
a drugom skupu zaposlenika
N
Uprave šuma Požega u veli-
čkoni Vatrogasnom domu bilo
je riječi o prošlogodišnjem poslovanju te
o trenutačnom stanju u toj upravi. Na
početku skupa predsjednik Zaposleničkog
vijeća Mijo Radičević osvrnuo se na pro­
šlogodišnje aktivnosti i suradnju sa sindi­
kalnim povjerenstvom, koje je, po njego­
vu mišljenju, slabo radilo.
Upravitelj požeške uprave šuma ing.
Stjepan Blažičević, koji se na toj dužnosti
nalazi nekoliko mjeseci, naglasio je da su
radni zadaci ispunjeni naturalno, ali ne i
financijski. Nisu isplaćeni terenski dodaci
za srpanj, kolovoz, rujan, studeni i prosi­
nac te plaća za prosinac, a nedostaje i n o ­
vac za isplatu nekih financijskih obveza.
Zbog nelikvidnosti drvne industrije na
zalihi ima gotovo 16.000 nr' drva, čija je
vrijednost 6,5 milijuna kuna. Suradnja
poslodavca i Zaposleničkog vijeća bila je
korektna - istaknuo je ing. Blažičević.
Na skupu je govorio i predsjednik
Glavnog zaposleničkog vijeća ing. Ivan
Zovak. - Danas ne donosimo nikakve od-
Uoči sjednice Zaposleničkog vijeća Požeške
uprave šuma
luke, već nam je cilj da se zaposleni in­
formiraju o stanju u poduzeću i o radu
sindikata te dobiju odgovore na pojedina
pitanja, rekao je ing. Zovak te se osvrnuo
na manjkavosti Zakona o radu, problem
informiranosti i na ulogu zaposleničkih
vijeća u provođenju kolektivnog ugovora.
Dopredsjednik Hrvatskog sindikata
šumarstva ing. Vlado Gradeček iznio je
uvjerenje daje sindikat dobro i kvalitetno
radio, no imao primjedbu na rad zaposlen­
ičkih vijeća. - Kolektivni ugovor je koin-
promis između naših htijenja i mogućnosti
poslovanja - istaknuo je ing. Gradeček.
Rukovoditelj Komercijalnog odjela ing.
Ante Mihčević govorio je s optimizmom o
smanjivanju drvnih zaHha.Uime sindikalnog
povjerenstva požeške Uprave šuma govorili
su dosadašnji glavni povjerenik mg. Stjepan
Curić te novoizabrani Pero Jurić iz pleter-
ničke šumarije. Zaposleni su, medu ostalim,
postavljali pitanja o nepriznavanju beneficir­
anog staža traktoristima,prornjeni tehnologije
rada na sječi i izradi te ispunjenju normi.
Uime Direkcije "Hrvatskih šuma" skupu je
bio nazočan mr. ŽeljkoTomašić. (I.T.)
ŠUMARIJA DONJI LAPAC
Teško bez sjekača
T
ijekom posjeta novogradiškoj up
ravi šuma novi upravitelj Šumar
ije Donji Lapac ing. Slaven Bačić
razgovarao je s rukovoditeljem proizvod­
nje ing. Ivanom Stanfarom o mogućnosti
zapošljavanja sjekača s novogradiškog po­
dručja u donjolapačkoj šumariji. Iskoris­
tili smo taj susret za kraći razgovor.
- Uprava šuma Gospić dala mi je odr- još nisu gotovi, a pokazatelji naturalnih
Snimio: I.Tomić izvršenja govore daje njega sastojina u jed­
Ove godine koristit ćemo usluge sa strane •
kaže upravitelj Doljnolapačke šumarije
iješene ruke da zajedno s vladinim povje­
renstvom rješavam probleme zapošljavanja
sjekača i ostalih zaposlenih. Za neke sam
zaposlene našao stanove, a o tome nastav­
ljam dogovore s Ministarstvom poljo­
privrede i šumarstva - ističe ing. Bačić.
Unatoč tome što njegova šumarija zauz­
ima površinu od gotovo 2000 ha, a godišnji
etat je 65.000 m 3 , etat za 1997. godinu
iznosit će tek oko 10.000 ni3,jer manjka
radne snage, a dio terena na području gos­
podarske jedinice Plješivica-Drenovača još
nije razminiran. Takvih nepristupačnih
površina ima približno 3000 ha.
Mladi upravitelj donjolapačke šumarije,
koji je na to područje došao iz Zadra u rujnu
prošle godine, žali se da mu nedostaje
sjekača, administrativnih i šumarskih stručn­
jaka, ali i traktora i druge mehanizacije.
Tijekom ove godine problemi će se rješavati
uz pomoć zaposlenih iz drugih šumarija
gospićke Uprave šuma te vanjskih izvođača
radova. Raspisan je natječaj za knjigovođu
i blagajnika. Za izvođenje ovogodišnjeg etata
i uzgojne radove na popunjavanju šumarija
bi trebala imati šest sjekača i dva šumsk-
ouzgojna radnika. (I.T.)
UPRAVA ŠUMA BJELOVAR
Dobra ostvarenja
olegij upravitelja Uprave šuma
K Bjelovar ocijenio je dobrim nat
uralno izvršenje proizvodnog pla­
na za 1996. godinu. Najvažniji uzgojni raT
dovi u jednostavnoj i proširenoj reprodukciji
obavljeni su prema planu, osim što su se
ponegdje umiješale vremenske neprilike.To
se dogodilo kod pošumljavanja sadnicama
koje su bile na vrijeme izvađene i priprem­
ljene za sadnju, no zbog ranog snijega nije
se stiglo obaviti kompletno pošumljavanje.
Stoga su sadnice zatrpane i čekaju proljeće.
S obzirom na znatno manji urod žira od
očekivanog, nije bilo potrebe za planiran­
om pripremom staništa.
Financijski pokazatelji za prošlu godinu
nostavnoj reprodukciji obavljena u cijelosti,
zaštita šuma 102 posto te da je za to
utrošeno 94 posto namjenskih sredstava.
Revidirani, točnije povećani, plan sječe i
izrade ispunjenje 104 posto. Zadovoljstvo
umanjuje tek podatak daje tehničkog drva
manje od planiranog. Privlačenje je ost­
vareno 94 posto. Prvi podaci govore da je
prodaja naturalno ostvarena 109 posto, a fi­
nancijski 96 posto. Razlika između natural­
nog i financijskog ostvarenja donekle će se
odraziti na ukupno poslovanje Uprave, (m)
Časopis Hrvatske šume/ 23
 RESTRUKTURIRANJE

Pretvorba mora početi

bez odgađanja Restrukturiranje "Hrvatskih šuma"
započelo je pretvorbom Ambalaže iz
Lanišča u društvo s ograničenom odgovornošću
Piše Miljenko Šarić

U važavajući zahtjeve svjetskih financijskih institucija i

proklamiranu makroekonomsku politiku zemlje prema
velikim javnim poduzećima, krenulo se u proces restruk­
turiranja i "Hrvatskih šuma". Glavne promjene traže se u
drukčijem obliku organiziranja takozvanih sporednih i pomoćnih
nički: gubitak tržišta, višak zaposlenih i zastarjela oprema.
Ambalaža iz Lanišća, društvo s ograničenom odgovornošću za
proizvodnju i prodaju ambalaže, bit će prvi organizacijski dio
"Hrvatskih šuma" koji će se registrirati u nadležnom trgovačkom
sudu. Naime, Upravni odbor je na sjednici održanoj 29. siječnja
djelatnosti koje nisu nužne za ostvarivanje temeljnog cilja poslo­
1997. godine utvrdio tekst Izjave o osnivanju društva te imen­
vanja poduzeća, a to je gospodarenje državnim šumama.
ovao članove Skupštine i Nadzornog odbora društva.
Izdvajanjem dijelova poduzeća i njihovim organiziranjem u
Društvo će biti u 100-postotnom vlasništvu osnivača, a vr­
samostalna društva, sukladno Zakonu o trgovačkim društvima,
ijednost temeljnog kapitala, predstavljenog u nekretninama,
želi se uvesti kriterij profitabilnosti, odnosno rentabilnosti kao
opremi i rezervnim dijelovima, procijenjena je na 2.195.000 kuna.
mjerilo racionalnosti u operativnom i strateškom djelovanju.
Ambalaža - Lanišće započela je poslovanje 1980. godine u
Drugim riječima, "Hrvatske šume" transformiraju se prema
bivšem Šumskom gospodarstvu Istra, Buzet, kao dio programa
tržišnom poslovanju, koje jest najgori oblik odnosa medu ljudi­
revitalizacije područja Kraša-Cićarije,kojeje karakteriziralo stalno
ma u proizvodnji, raspodjeli, razmjeni i potrošnji društvenog
iseljavanje stanovništva, pretežito u daleke zemlje (Australija,
prihoda, ali ništa bolje u svijetu još nije izmišljeno. Prilagodba
Kanada, SAD). Proizvodni program pogona temeljio se na proiz­
mora početi bez odgađanja, u suprotnom slijede daljnje štete i
vodnji drvne Ijuštene ambalaže za voće, povrće, ribu i meso te
gubici u poslovanju.
proizvodnji paleta.
Tijekom prošle godine započeo je proces izdvajanja iz "Hr­
Novim organizacijskim oblikom predviđaju se mnoge pred­
vatskih šuma"radnih jedinica Ambalaža - Lanišće, Drvna galan­
nosti u odnosu na dosadašnje poslovanje. Prvo, buduća uprava
terija -Vrbovsko i Ribnjačarstvo - Lipovljani i njihovo preob­
društva bit će samostalna u vođenju poslova društva, a samim
likovanje u društva s ograničenom odgovornošću.
tim i motiviranija za što bolje rezultate. S većom samostalnošću
Snimljeno je stanje na dan 31. prosinca 1995. godine (zapos­ u radu raste i osobna odgovornost. Nadalje, bit će veće m o ­
leni, imovina koja se koristi, proizvodnja i tržište, ostvareni rezu­ gućnosti za kratkoročno pa i dugoročno zaduživanje na finan­
ltat poslovanja) i izrađeni elaborati o ekonomskoj opravdanosti cijskom tržištu, a ujedno se stvaraju bolje pretpostavke za priva­
osnivanja društva s ograničenom odgovornošću. Svaka od tizaciju, koja će se obaviti temeljem najavljenog posebnog zako­
navedenih radnih jedinica je specifična, ali su im problemi zajed­ na o privatizaciji "Hrvatskih šuma".

24 /Časopis Hrvatske šume

 INFORMATIKA

Šume na Internetu Osnovni je

problem kako
u mnoštvu
pronaći potrebnu informaciju, stoga vam preporučamo nekoliko adresa sa zanimljivim
stranicama o šumama i šumarstvu
Piše Ratko Matošević

nternet je svjetska mreža računala povezana zajedničkim vanja, od religije i politike, znanosti i umjetnosti pa do onih
komunikacijskim protokolima. Iako naizgled samorazuml najbezazlenijih i najbizarnijih, koje nije na raspolaganju k o ­
jiva, ta definicija nije dovoljna da bi se objasnio fenomen risnicima Interneta. Stoga valja spomenuti usluge što ih sv­
Interneta. Većina ljudi pod Internetom vjerojatno p o ­ jetska mreža pruža svojim korisnicima. Iako je tih usluga
drazumijeva egzotičnu skupinu računalskih zanesenjaka koji mnogo, ovdje ćemo spomenuti dvije najvažnije, a to su
provode noći pred ekranima računala i bave se samo njima W W W (World Wide Web), svjetska mreža za tekstualne i
razumljivim poslovima. U počecima Interneta vjerojatno je i slikovne sadržaje, i elektronička pošta (e-mail) za razmjenu
bilo tako, no danasje taj medij toliko rasprostranjen da konkur­ poruka i datoteka.
ira drugim sredstvima masovnog komuniciranja. O n o što je Načelo W W W - a izuzetno je jednostavno za korištenje. In­
1969. godine počelo kao projekt američkog ministarstva formacije su organizirane u tzv. web stranice, koje sadrže tek­
obrane, u toku osamdesetih povezivalo nekolicinu znanstvenih stualne i slikovne podatke o nekoj temi. Korisnik te podatke
institucija, danas je preraslo u mrežu sa 30 do 40 milijuna može čitati, otisnuti na pisaču ili pohraniti na vlastitom raču­
korisnika po cijelom svijetu, nalu. Neki su objekti na ekra­
a njihov broj mjesečno raste nu aktivni, u sebi sadrže veze
za milijun novih. (tzv. linkove) prema drugim
Načelo povezivanja raču­ stranicama te vas pritiskom
nala u Internet prilično je jed­ tipke miša vode na odabranu
nostavno. Onaj tko želi pružiti temu. Veze vas mogu upući­
svoje informacije svjetskoj in- vati na bilo koju lokaciju bilo
ternetskoj zajednici treba na­ gdje na svijetu. Postupak tra­
baviti odgovarajuću opremu, je vrlo kratko pa se u nekoli­
povezati se na komunikacijsku ko sekundi iz Hrvatske može
infrastrukturu, registrirati se i otići do Amerike, načas skok­
\fi,i, i,AS,t,s duH bMf of lUFRO
""-'"'•''•"•'"""
tako postaje čvorom u mreži nuti do Japana ili pogledati
R« «l »4, »»ti
kojoj može pristupiti svaki
korisnik iz bilo kojeg dijela s M, s "Zl 'M' U .SA. ruilmd
_
kakvo je vrijeme u Australiji.
Osnovno j e načelo da nije
svijeta. Pojavom komercijalnih •

•"•"
• •

•'•'-'•"•
• • - • " • ••• '•••

.a
d

davatelja usluga nestaje i p o ­
Stranica Udruženja za istraživanje
treba za nabavom opreme, val­
ja jedino prikupiti informacije koje se žele ponuditi, orga­
nizirati ih prema određenim pravilima i prenijeti na računalo
koje j e čvor na mreži.
INTERNET UGROZIO TV
Internet nema nikakvu centraliziranu međunarodnu ad­
ministraciju i usprkos kaotičnoj strukturi na njemu vlada
izrazito demokratska atmosfera. Svojim neizmjernim dimen­
zijama i značenjem u suvremenoj komunikaciji, Internet j e
danas najzanimljivija pojava u informatici te se stoga smatra i
svojevrsnim sociološkim fenomenom. U nekim sredinama
(u SAD ponajviše), zbog njega se toliko promijenio stil živo­
ta d a j e čak postao ozbiljna konkurencija televiziji.
Gotovo da ne postoji nijedno područje ljudskog djelo-
•
važno gdje se informacija
nalazi, već kako do nje doći.
šumarstva
Zbog takve organizacije In­
ternet bi još više od televizije odgovarao pojmu globalnog
sela. Sve stranice na webu imaju jedinstvenu adresu (tzv. U R L )
preko koje im se može izravno pristupiti.
Elektronička pošta podjednako je fascinatna jer vam o m o ­
gućuje da putem jedinstvenih adresa bilo gdje po svijetu
šaljete pisma i datoteke, a one do odredišta dolaze gotovo
trenutno. Kako j e brzina elektroničke pošte u odnosno na
klasičnu neusporediva, nije čudno da se klasična pošta u
internetskom žargonu posprdno naziva puževa pošta (tzv.
snail-mail). Pismo poslano e-mailom podjednako dugo (ili
kratko) putuje do odredišta u Hrvatskoj ili u Južnoj A m e r i ­
ci, a sustav adresiranja znatno je pojednostavljen, pa je umjes­
to one užasno duge adrese Direkcije "Hrvatskih šuma",
primjerice, dovoljno upisati direkcija@hrsume.tel.hr i možete

Časopis Hrvatske šume/ 25

biti sigurni da na svijetu ne postoji nitko drugi s takvom formaciju. Za to j e najbolje koristiti specijalizirane pre-
adresom. traživačke servise čija j e zadaća da stalno kruže po Internetu,
Korištenje navedenih usluga, uz izuzetak nekih specijaliz- prate sve veze na svim stranicama i u stanju su na upit o
iranijih servisa, potpuno je besplatno. Korisnik jedino plaća određenom pojmu korisniku pružiti informacije o tome gdje
paušalnu naknadu davatelju usluga i trošak telefonskih im- se on spominje. Najpopularniji takvi servisi suYahoo (njego-
pulsa. va je jedinstvena adresa http://yahoo.com) i Altavista (http://
www. altavista.digital. com).
UVJETI ZA PRISTUP Pošto se pristupi tim stranicama, u okvir se otipka željeni
U Hrvatskoj se počeci In­ pojam i udaljeno će računalo
t e r n e t a vežu uz osnivanje Ejaa
za nekoliko sekundi dati p o ­
CARNETA, akademske o z
datke o svim stranicama na
mreže računala koja je osno­ • S ^ H ^ ^ ^ V I VVrlcoiiie to
I n t e r n e t u na k o j i m a se
vana 1991. godine. U počet­ navedeni pojam spominje.
ku j e bila zamišljena kao Pojmove valja birati pažljivo.

J
mreža akademskih ustanova Ako na primjer upišete riječ
da bi kasnije postupno obuh­ "oak" (engl.hrast),Altavista će
vaćala i ostale korisnike. Dan­ pronaći 518.093 mjesta na
as u Hrvatskoj ima više da­ kojima se spominje hrast, a
vatelja usluga, od kojih treba mnoga sa šumarstvom nema­
istaknuti HPT, čija je usluga j u nikakve veze.
najkvalitetnija, ali nažalost i Želite li saznati nešto više
najskuplja. o šumarstvu, p r e p o r u č a m o
S pojavom HPT-a kao da­ vam da posjetite nekoliko
vatelja usluga i " H r v a t s k e mjesta.To je prije svega Met­
Stranica Švedske šumarske službe
šume" priključuju se na Inter­ la, finski šumarski institut koji
net te su otvoreni korisnički računi za sve uprave šuma i održava hstu šumarskih organizacija zastupljenih na Inter-
Direkciju, čime j e i radnicima našeg poduzeća omogućen netu, a adresa je/!«|j.-//MWM'.mef/fl.J/. Švedska šumarska služ-
pristup na Internet i korištenje njegovih usluga. S fantastičnim ba može se pronaći na http://wiiw-forest.slu.se/, ali je nažalost
rastom Interneta rastu i naše želje i planovi u tom području velik dio sadržaja na švedskom jeziku. l U F R O , Međunarodna
te se nadamo da će i "Hrvatske šume" uskoro ponuditi ak- unija šumarskih istraživačkih organizacija, ima svoje stran-
tivne usluge putem vlastitih ice na http://iufro.boku.ac.at/
web stranica. . Zanimljive su i stranice
,„ £., ,_ E) fffW 8 H^^
Da bi pojedinac pristupio o r lA S FS:.. S & ^i' 2 nezavisne istraživačke orga­
^ id,, B . , . i , h „ . « r j , . « , » i ^ Bw*Bj.i, B F « * O " - . B«„«« H
Internetu mora posjedovati -a. 1 nizacije European Forest In­
Zalesina - Educational and £xpenmentiil Forest Area
računalo (ili pristup raču­ stitute {http://efi.joensuu.fi).
nalu), m o d e m (uređaj za pr­ Na http://
ijenos digitalnih podataka www.forestnet.com nalaze se
p u t e m t e l e f o n s k e linije), elektronska izdanja časopisa
o d g o v a r a j u ć i softver te "Forest Products Equipment
otvoren korisnički račun kod M a g a z i n e " , " L o g g i n g and
n e k o g davatelja usluga. Za S a w m i l l i n g J o u r n a l " te
puni doživljaj preporuča se mnoštvo drugih podataka ve­
računalo s Pentium proceso­ zanih uz proizvođače šumar­
rom, kolor monitorom i br­ ske opreme.
zim m o d e m o m (28.800 bps Postoji još mnogo zaniml­
i više) te operativni sustav jivih stranica koje vrijedi pos­
Windows 95. Za pretraživan- Stranica Eksperimentalne šume Zalesina u Gorskom kotaru jetiti, što naravno ovisi o in-
j e Interneta nisu potrebna osobita informatička znanja, teresima pojedinca, ah je sigurno da će svatko pronaći nešto
dovoljno j e poznavati osnove rada s računalom, stoje, medu zanimljivo.
ostahm, i omogućilo njegov golem rast. Kako na Internetu Računala više nisu izdvojene radne stanice koje obavljaju
dominira engleski jezik, snalaženje je znatno lakše onima proračune nego su dio mreže, bilo lokalne ili globalne, i
koji njime vladaju. time dio općeg svjetskog informatičkog sustava. Iako j e još
uvijek teško objasniti poduzeću kakve ekonomske dobitke
ADRESE KOJE VALJA POSJETITI može očekivati od Interneta, raduje da sve veći broj tvrtki
N e treba posebno napominjati da je i šumarstvo zastupl­ odlučuje Internet iskoristiti za vlastitu reklamu, a sve je češći
j e n o na svjetskoj računalskoj mreži. Informacija ima mnogo, slučaj i da se kompletna prodaja proizvoda odvija preko
zastupljeni su različiti aspekti svjetskog šumarstva, pa je os­ mreže. U svakom slučaju, zaneniarvanje važnosti Interneta
novni problem kako u tome mnoštvu pronaći potrebnu in- može biti pogubno. U doba neizbježne globalne k o m u n i ­
kacije u tome j e itekeko važno sudjelovati.
26 /Časopis Hrvatske šume
ŠUMARSTVO I KLIMA
Bura u
borovim
V
Kako većim ^ ^ ^ ^^^ ^ -^^ ^
pprorjeđivanjem
roredom i s u m a m a
krošnje ojačati stablo bora i učiniti ga ot­
pornijim na orkanske udare bure
Piše Ivan Šimić
S
udbnia je šumara promatranje prirode i na temelju njenih
ćudljivih zakonitosti određivanje načina gospodarenja šuma
ma. Šumar se često nade u prilici drukčijoj od one koju je
obrađivao tijekom školovanja, što na kušnju stavlja njegove
stručne sposobnosti jer je prisiljen djelovati praktično i svrhovito.
S pojavom turizma mnoge šumske sastojine na hrvatskom Jadranu
poprimaju obilježja park-šuma, što je posljedica intenzivnije fluktu­
acije ljudi. Neobično je važno prilagoditi načm gospodarenja tim ob­
jektima kako bi se ojačala njihova otpornost na negativne utjecaje i
tako im se produžio vijek trajanja. Kako su borove šumske sastojine
najzastupljenije, to će se ovaj članak baviti uglavnom njima.
I Z A Z O V ŠUMARIMA
Jedan od negativnih ekoloških čimbenika je učestali izrazito jak sjeverni
vjetar, bura, koji ostavlja traga na arhitekturi, ljudima pa i u biljnom
svijetu. U nekim krajevima udari bure dosežu orkansku snagu nanoseći
štetu mnogim materijalnim dobrima, uključujući i šumske sastojine.Tako,
na primjer, u Makarskoj iz smjera sjever-sjeveroistok puše jaka i vrlo
jaka bura najčešće srednje brzine 40 do 60 km/ha te s udarima 100 do
120 km/ha. Uz te prosječne bure godišnje redovito zapušu i dvije do tri
orkanske sa srednjom brzinom 80 do 100 km/ha, a udari povremeno
dosegnu i više od 150, čak 200 km/ha. Podaci posljednjih desetak god­
ina, koliko postoji meteorološka stanica u Makarskoj, pokazuju da je
blokovska bura rjeđa od velebitske, ali su njeni udari jači. Uzrok leži u
reljefu toga kraja. Nigdje se, naime, na jadranskoj obali vrletno i impre­
sivno brdo ne obrušava prema moru tako strmo kao podno Blokova.
Podvelebitsko i podbiokovsko područje dva su ekstremna primjera, ali
je cijela naša obala općenito vrlo vjetrovita te se naše stručno razmatran­
je može primijeniti na širem području.
Tradicionalna arhitektura nam pokazuje kako se čovjek prilagodio tim
uvjetima i to bi trebalo poučno utjecati i na šumarsku struku. Prila­
godljivost nekog sustava, u ovom slučaju biogeocenoze, uvjet je nje­
gove uravnoteženosti i opstanka. Čovjek kao nedjeljivi dio prirode
treba znati djelovati u tom smjeru.
O d šumskih zajednica na obalnom području borovih je šuma najviše
pa njih bura posebno ugrožava, pogotovo ako se u borovim sastojina-
ma na nekom mjestu otvori sklop i vjetar pusti unutar šume. Bor nekad
nije bio poželjna vrsta, ali s promjenom gospodarskih uvjeta, tj. s raz­
vojem turizma jača potreba za boljim ekološkim prilikama i estetskim
ugođajima. U tom su smislu borove sastojine poželjne, poglavito u
turističkim krajevima. Danas je većina park-šuma u hrvatskom pri­
morju nezamisliva bez bora kao estetskog flornog elementa.
Jedan od bitnih elemenata u zaštiti borovih sastojina je otpornost na
opasnost koju nosi bura. Učiniti jednu sastojinu otpornom na taj neg­
ativni ekološki element izazov je za svakog šumara, stoga valja početi
b a r e m s ovakvim t e o r e t s k i m
razmatranjem.
Rezistentnost sustava kao što je
šumska sastojina ne m o ž e m o
postići akutnim zahvatima nego to
mora biti plod smišljenog i sus­
tavnog rada. Dakle, ključ rješenja
leži u sustavnom uređenju takvih
šuma. Kaže se daje šuma učitelji­
ca života. Promatrajući prirodu u
borovim sastojinama izloženim
jakim naletima vjetra uočavamo
neke pojave na osnovi kojih bis­
mo mogli utvrditi pravila našeg
djelovanja.
MJERE Z A Š T I T E
Lako uočavamo da su borova sta­
bla koja se razvijaju na širem pros­
toru otpornija na jak vjetar nego
stabla u gustom sklopu.Već se na
prvi pogled uočava morfološka ra­
zličitost medu tim stablima. Stabla koja su zauzimala veći dio pedos-
fere i atmosfere fizikalno su stabilnija. Tome u prvom redu pridonosi
njihov niži rast pa je niže i težište tijela, a kako je i u tlu dovoljno
prostora stablo je mehaničkim silama korjenova sustava dobilo dodat­
nu stabilnost. Te dvije fizikalne osobine stabla, uvjetovane njegovim
ekološkim karakteristikama, navode nas na sasvim određene zaključke.
Jedna injera zaštite mogla bi biti da se u sastojinama koje su izložene
jakim udarima vjetra smanji visina stabala, što bi ih učinilo otporniji­
ma.Taj se parametar u razvoju sastojina regulira samo proredom. Dak­
le, intenzitet proreda bi mogao biti jedno od rješenja, ali bi prethodno
ipak trebalo provesti egzaktna istraživanja koja bi odredila normative.
Do tada će šumari morati postupati na temelju stečenog znanja.
Druga moguća mjera su uzgojni rezovi glavnih grana s ciljem
prorjedivanja krošnje kako bi ona pružala manji otpor vjetru. Kod
takvih rezova potrebna je osobita stručnost zbog otvaranja rane na
stablu. Stoga valja obratiti pozornost na sljedeće: zaštita reza, način
reza, odabir grana i vrijeme rezanja. Idealno vrijeme rezanja je rano
proljeće kada stablo može intenzivnijim kalusiranjem brzo zatvoriti
ranu. Kod odabira grana koje ćemo ukloniti ne smijemo ugroziti
površinu zastiranja krošnje nego je nastojimo reducirati u bočnom
presjeku. Rezanje moramo izvoditi pažljivo kako se ne bi oštetila kora
debla. Prvo izvodimo rez dvadesetak centimetara iznad dna grane, i to
najprije rez odozdo pa onda odozgo. Kada odstranimo glavninu grane
odstranjujemo i preostali dio pri glavnoj osi stabla, ponavljajući iste
radnje pilom.
Dakle, iako tijekom redovnog školovanja nismo dobili formule za sve
slučajeve s kojima ćemo se u praksi susretati, valja se znati služiti stečenim
znanjima i primijeniti ih u prilikama kad moramo riješiti neki zadatak.
I ovaj bi nam časopis objavljivanjem stručnih ideja i rješenja nekih
poteškoća mogao pomoći da manje lutamo.
Časopis Hrvatske šume/ 2 7
IZ POVIJESTI SUMA I ŠUMARSTVA

Kako je Europa ostala bez šuma

Stanje sa šumskim površinama u Europi postaje do l<raja XVIII. stoljeća uistinu
dramatično te vladari donose mnoge zabrane i zakone; Jada je na hrvatskom jeziku
objavljen i "Šumski red" Marije Terezije
Piše Zoran Batušić

U
povijesti materijalne civilizacije DRVA NI ZA JARBOL ne grade za jarbole morala se prikloniti na-
uporaba drva obično se veže uz Ovisno o slučaju, čovjeku j e bila potreb­ domjescima. Francusko ratno brodovlje j e
izgradnju i unutrašnje uređenje na ova ili ona vrsta drva. Za kuće to j e bio tako prisiljeno na uporabu "složivog jarbol-
različitih prostora. N o , do XVIII. stoljeća hrast, za galije bor, hrast ili orah, za nosače ja". O v i m umjetnim jarbolima, načinjenim
drvo j e i izuzetno važan svakodnevni izvor topova brijest... O kvaliteti se vodilo računa, od spojenih drvenih komada o b r u č a n i h
energije. Civilizacije prije XVIII. stoljeća oko količina nitko nije razbijao glavu.Ta, drva željezom, nedostaje gipkosti i lome se kada
civilizacije su drva i drvenog ugljena, kao što ima posvuda! Nikakav transport nije odviše se jedra previše razviju. Francuski ratni bro­
će one iz X I X . stoljeća biti civilizacije ka­ dugačak ili skup: sve šume su na raspolagan­ dovi su stoga sporiji i nespretni u manevr­
menog ugljena. Kroz stoljeća šume nisu samo ju. Daske i grede utovarene na Baltiku i pre­ iranju - rezultat je niz poraza u pomorskim
ključna odrednica pejsaža i uz pašnjake i tovarene u Nizozemskoj stižu u Lisabon i srazovima s engleskom ratnom mornaricom.
oranice sastavnica agrarnog ekosistema, već Sevillu; od njih se grade brodovi kojima se
su, poput nafte danas, strateško bogatstvo od­ kreće u osvajanja novih svjetova. Bahatosti NEMILOSRDNO KRČENJE
ređenog područja. Europa, dobro opskrbljena prema materijalu p o n e k a d nema kraja - Brodograditeljsko rasipanje šuma nije j e ­
šumskim površinama, imala j e u njima jako mnogi od tih brodova nisu građeni da traju, dino, niti j e čak najopasnije na dugi rok. Sel­
izvorište moći. Nasuprot njoj, islamske su po završetku misije, negdje po Antilima ili jaci u Europi onog vremena bez kraja tamane
zemlje zadugo trpjele zbog nedostatka šum­ obalama Srednje Amerike, odvoženi su u drveće, krče da bi dobili više oranica i agrar­
skih izvora. onovremena rezališta gdje su jednostavno no iskoristivog zemljišta. Za vladavine Fran­
U srednjovjekovnoj Europi drvo j e uve­ demolirani ("izgubljeni brodovi", los navios je I. u Francuskoj (1515.-1547.) orleanska
like dio građevinarstva, od njega se pravi al traves). se šuma prostirala na 140.000 jutara, a samo
namještaj i ureduju interijeri, od drva su U Francuskoj XVII. stoljeća brodogradn­ stoljeće kasnije svedena j e na pola. O d kraja
načinjena transportna sredstva, i kopnena i ja j e u potpunosti iskoristila kvalitetne šum­ stogodišnjeg rata (1453.), koji je bio pridonio
morska, raznovrsni alati, oruđa i strojevi - ske izvore kraljevstva, a državnoj upravi nije širenju šuma nauštrb polja, do vladavine
od plugova, tijeskova i crpki do zupčanika i palo na pamet iskorištavanje šumskog blaga Ljudevita XV. (1715.-1774.) aktivno krčenje
preciznih mehanizama schwarzwaldskih sa­ Novoga svijeta, poglavito Kanade. U to se francuskih šuma smanjilo j e šumsku masu
tova. Drvo se izgarajući izravno pretvara u vrijeme Francuska našla isključenom iz bal­ do otprilike današnjih granica. Svaka prilika
energiju za grijanje kuća, ono j e ključno u tičke trgovine drvom, koja j e iz Rige, a p o ­ za širenje oranica bila je dobra. Godine 1519.
manufakturama i protoindustrijskoj proiz­ t o m i iz Petrograda, opskrbljivala, prije sve­ uragan j e srušio 50 do 60 tisuća stabala u
vodnji (kovačnice, ljevaonice, pivovare, rafin­ ga, staru suparnicu Englesku. Britancima je, šumi Bleu, koja je u srednjem vijeku pov­
erije, staklane, ciglane...). Sveprisutna šuma, naime, bila potpuno jasna strateška važnost ezivala lyonski masiv sa šumama Gisorsa; taj
gospodarica prostora i krajobraza, nametala kontrole nad trgovinom drvom. j e prostor brzo pretvoren u oranice i veza se
j e i nudila svoje usluge,pa zašto tražiti drugd­ Posljedice je najizravnije osjetila francus­ nikad više nije uspostavila.Još i danas običan
je- ka ratna mornarica - u nedostatku kvalitet­ let avionom odVaršave do Krakova otkriva

28 / Č a s o p i s Hrvatske šume
na zemlji način na koji duga polja kao oštrice
prodiru u šumsku masu.
Potražnja za drvom j e uznemiravajućoni
brzinom rasla već pnje X V I . stoljeća i zbog
razvoja manufaktura i svih industrija koje
upotrebljavaju vatru. Primjera radi, u Fran­
cuskoj blizu Dijona 1315-1317., da bi se
hranilo šest peći koje proizvode pločice od
pečene gline, u obližnjoj šumi rade 423 dr­
vosječe, a drvo prenose 334 radnika. U sve­
mu, bilo j e zaista mnogo zahtjeva na šumsko
bogatstvo, za koje se vodi žestoka borba j e r
ga samo naizgled ima u izobilju. Čak ni u
ono vrijeme potencijal goriva jedne šume
ne može se usporediti niti s vrlo skromnim
rudnikom ugljena, a treba i čekati dvadeset
do trideset godina da se obnovi. Za vrijeme
tridesetgodišnjegrata (1618.-1648.) Šveđani,
da bi došli do novca, obaraju beskrajne šum­
ske mase u Pomeraniji u toj mjeri daje kas­
nije velika područja osvojio pijesak. U Fan-
cuskoj XVIII. stoljeća, kada se situacija sa
š u m a m a krajnje zaoštrava, samo j e d n a
kovačnica troši toliko drva kao neki omanji
grad. U Wieliczi, u Poljskoj, od 1724. mora
se odustati od eksploatacije velikog rudnika
kamene soli, sve zbog opustošenosti okolnih
N A J U G U J O S GORE
B i j e s n i s e l j a n i p o s v u d a se žale na
kovačnice i ljevaonice koje gutaju šumu ne
ostavljajući dovoljno goriva čak ni za p e ­ Potražnja drva, naravno, nadmašuje proiz­
karske peći. A ogrjevno drvo i drvo za k u ­ vodnju - posljedica j e velika napregnutost
hanje mora biti nadohvat ruke. Dopremati cijena. Francuski ekonomist XVIII. stoljeća
ga s udaljenosti veće od 30 kilometara Sully u svojoj "Kraljevskoj ekonomiji" ide
preskupo je, osim ako se prijevoz ne obav­ tako daleko da tvrdi kako "svim proizvodi­
lja riječnim putem ili morem. Međutim, ovo ma potrebnim za život neprestano raste cijena
snabdijevanje ima svoje granice i većina i d a j e tome uzrok sve veća rijetkost drva"!
gradova mora se zadovoljiti s o n i m što se Suvremeni kroničar bilježi:"Trgovina drvom
nade u blizini. Situacija j e teža i nestašica j e uVogezima (Francuska) postala zaniman­
drveta očitija što se više ide prema j u g u j e m svih stanovnika: natječu se tko će više
Europe. Španjolski humanist A n t o n i o de stabala posjeći i šume će za kratko vrijeme
Guevara zabilježio j e da j e u njegovom biti p o t p u n o uništene."
gradu gorivo skuplje od onog što se kuha u Situacija sa šumskim površinama u E u ­
loncu. ropi postaje do kraja XVIII. stoljeća uistinu
Golema potražnja za drvom podrazumij­ dramatična. Pnje revolucije kamenog uglje­
eva i veUku transportnu organizaciju, održa­ na izvan pandža civilizacije koliko-toliko
vanje vodenih puteva koji služe za plovid­ ostaju samo skandinavske šume i šumski
bu (od XIV. stoljeća beskrajne drvne splavi lanac između Moskve i Arhangelska. N a d ­
silaze poljskim i ruskim rijekama sve do Bal­ zor nad preostalim šumskim rezervama
tika) te široku trgovačku mrežu. Ipak, čak i nagoni europske vlade u razdoblju pros­
u š u m o m obdarenim zemljama drvo j e sva­ vijećenog apsolutizma da donesu brojne
kim danom sve rjeđe. Trebalo bi ga bolje zabrane i zakone. Tako j e "Šumski r e d "
iskorištavati, no to se ne pokušava ni u stak­ kraljice MarijeTerezije tiskan 1796. i na hr­
lanama, ni u kovačnicama. Kada se područje vatskom j e z i k u . Osnivaju se m o d e r n i j e
opskrbe j e d n e tvornice na vatru previše šumarije i šumarska služba, organiziraju se
proširi i troškovi porastu, najviše što se šumarska društva, postavljaju se temelji
poduzima j e smanjenje aktivnosti ili pre­ ekološke svijesti i m o d e r n e šumarske zna­
seljenje na drugo mjesto. Prema proračunu nosti. Proces j e to koji traje sve do danas i u
stručnjaka, u razdoblju koje j e prethodilo kojem nema opuštanja. Rezulati su, bar u
XVIII. stoljeću jedna j e prosječna kovačni­ Europi, ipak vidljivi. Čovjek uvida da su
ca sama trošila proizvodnju drva s 2000 ha SVI prirodni resursi iscrpljivi i počinje mijen­
šuma. jati odnos prema njima.
Časopis Hrvatske šume/ 2 9
 KULTURNA POVIJEST SUMA

Zastoje važna zlatna grana

"Zlatna grana" Jamesa Georgea Frazera trajni je znanstveni i literarni spomenik o
jednom davno prošlom vremenu, ali i o kulturnom bogatstvu koje čovjek kroz povijest
stvara u svom odnosu prema prirodi
Piše dr. Darko Poišek

'antiHko doba šumski predio poredjezera j n i m ritualima zadržava se to poštovanje. nost šume i kulturne povijesti najdetaljnije

U Nemi, u kotlini talijanskih Albijskih Kićenje božičnog drva, maslinova grana u se obraduje u poglavljima " O b o ž a v a n j e
gora, bio je poprište (udne tragedije koja vrijeme Pepelnice, imela za Advent, sviban­ drveća", "Ostaci obožavanja drveća u m o d ­
se stalno ponavljala. Na sjevernoj obali jezera jsko drvo, isticanje zimzelenog drva nakon ernoj Europi" i "Ubojstvo duha drveta".
nalazio se sveti gaj i svetište šumske boginje Di­ izgradnje krovišta, polaganje uskršnjih jaja " U vjerskoj povijesti arijevske rase u E u ­
jane, boginje šume, lova i plodnosti. U svetom u travicu, spaljivanje fašnika napravljenog ropi, obožavanje drveća igralo j e važnu ul­
gaju raslo je drvo kod kojega se u svako doba od granja i slame (simbol zime i smanjene ogu", kaže Frazer.
dana, a vjerojatno i kasno u noć mogla vidjeti plodnosti) ,Jurj evo, sve su to samo simbolični Ništa prirodnije, jer je u praskozorje povijesti
strašna ljudska prilika što se krije i vreba. To je oblici obožavanja bilja i drveća, pažnje i Europa bila prekrivena golemim prašumama u
bio svećenik i ubojica, a išovjek koji ga je tražio poštovanja prema prirodi. Ali, unatoč ritu- kojima su raspršene krlevine morale izgledati kao
ubit će ga prije ili kasnije i zauzeti njegov svećeniš- aliziranom poštovanju suvremenije čovjek otočići u oceanu zelenila. Herzenska šuma prosti­
ki položaj. Kada bi ga ubio, zadržavao se na tom z a b o r a v i o n j i h o v o n e k o ć d o m i n a n t n o rala se istoćno do Rajne unedogled u nepoznatu
položaju dok i njega ne bi ubio netko jači i lukaviji. značenje. Osim antropologa i etnologa, dan­ daljinu; Germani kod kojih se Cezar raspitivao
U nemijskom svetištu raslo je jedno drvo šije se as više nitko ne zna da se datumi naših svet­ govorili su kako su kroz nju putovali dva mjese­
grane nisu smjele lomiti. Samo je odbjegli rob smio kovina podudaraju s v r e m e n o m u kojem ca, a nisu joj vidjeli kraj. U Engleskoj, šume Kenta,
odlomiti jednu granu. Uspjeh u tom pokušaju su se održavale i svetkovine i bitni kulturni Surreya i Sussexa ostaci su velike šume Ande-
davao mu je pravo da izađe na dvoboj sa svećeni­ događaji gotovo otkad postoji čovjek, jer ride, koja je nekoć pokrivala cijeli jugoistočni dio
kom. Kada bi ga ubio, postao bi kralj šume. Po se t i h d a n a z b i v a j u v a ž n e p r i r o d n e otoka. Izgleda da se prostirala i zapadno, sve do
općem mišljenju Rimljana, sudbonosna grana bila promjene. druge šume koja se opet širila od Hampshirea do
je zlatna grana, grana koju je Eneja odlomio pr­ Božić i Uskrs, rođenje novoga kralja i nje­ Devona...
ije negoli je krenuo na opasan put u svijet mrtvih. g o v o u s k r s n u ć e , s a m o su k r š ć a n s k o - ... Kod Germana su šume bile najstarija svetišta.
O v o j e navod s početka knjige "Zlatna monoteističke reinkarnacije magijskih ritu­ Germani su imali svete gajeve gdje god su bili.
grana", klasičnog djela kulturne i prirodne ala.Ta dva najvažnija kršćanska datuma slave Kako je ozbiljno bilo to obožavanje može se vid­
povijesti, etnologije i antropologije, škotskog se u vrijeme solsticija kada j e plodnost pr­ jeti po okrutnoj kazni koju su stari njemački za­
antropologa Jamesa Georga Frazera (1854.- irode smanjena, odnosno kad se ona ponovo koni odredili za one što bi se usudili oljuštiti koru
1941.). Rijetka djela uspijevaju sintetizirati b u d i . Nije č u d n o da su te kalendarske živog drveta. Krivcu bi isjekli pupak i zabili ga za
kulturnu povijest tako da se vezanost za pr­ promjene od vremena "prvih ljudi" do dan­ oguljeni dio drveta, a krivca su tjerali da trči oko
irodu pokazuje kao najdominantnija osobi­ as ostavile značajne kulturne tragove. Ubojst­ drveta sve dok mu se sva crijeva ne obaviju oko
na. Iz upravo ispričane epizode o nemijskom vo kralja šuma u nemijskom gaju i vladavina stabla. Svrha je kazne bila da se mrtva kora zam­
gaju, Frazer na više od 6000 stranica u 12 novoga kralja, izmjena kraljeva koji doslovno ijeni živim dijelom tijela krivca; kazna je bila živ­
tomova razvija "najveću znanstvenvi odiseju ili simobično čuvaju plodnost, a kulturno ot za život, život čovjeka za život drveta.
suvremenog humanizma", u kojoj se osv­ izražavaju prirodne mijenje, dobar j e povod Svima je poznato obožavanje hrasta kod
jetljava golemi mozaik ljudskih vjerovanja, za pisanje cjelokupne antropološke povijes­ keltskih Druida. Litvanci su obožavali izuzetno
običaja i obreda, raznovrsnih oblika čovjek­ ti, za Frazerovu "Zlatnu granu". Ali da bi velike hrastove od kojih su dobivali proročanske
ova odnosa prema prirodi, a posebno prema opisao transformacije tih r u d i m e n t a r n i h odgovore. Bio je grijeh polomiti i jednu grančicu.
"duhu bilja"- mozaik koji tvori jezgru ljud­ magijskih postupaka u elaborirane, poli i Vjerovali su da će onaj tko posiječegranu iznenada
skosti. monoteističke religije, Frazeru su potrebne umrijeti u tom gaju ili ostati sakat. U Eskupalo-
Zastoje u našoj kulturnoj povijesti "zlat­ još neke kulturno-prirodne kategorije: kat­ vom svetištu na Kosu, pod prijetnjom kazne od
na grana" tako važna? egorije obožavanja i zabrana, odnosno tote­ i 000 drahmi, bilo je zabranjeno sjeći čemprese.
ma i tabua. Zabrane su uvijek vezane uz Na Forumu, središtu rimskog života, Romulovo
OBOŽAVANJE DRVEĆA obožavanja pa je, shodno tome, obožavanje sveto smokvino drvo obožavalo se sve do vremena
Suvremeni civilizirani čovjek često zab­ drveća (i plodnosti) izravno utjecalo na carstva. Na padini Palatina rastao je drijen koji
oravlja koliko j e ovisan o prirodi - plod­ zabranu sječe drva i neizravno na zabrane u se smatrao jednim od najsvetijih predmeta u Rimu.
nosti bilja, o vremenskim prilikama i izmje­ vezi s plodnošću, tj. zabrane spolnog općen­ Medu ugrofinskim plemenima pogansko hog-
ni godišnjih doba - i koliko j e j a k o nekoć ja- osluženje obavljalo se u svetim gajevima koji su
moralo biti poštovanje prema njoj. U n a t o č U skraćenoj verziji "Zlatne grane" (850 uvijek bili ograđeni...
tom zaboravu, u danas još postojećim znača­ stranica) dostupnoj našem čitatelju, poveza­ ... Ponekad se za naročite vrste drveća vjeruje

3 0 / Č a s o p i s Hrvatske šume
da su nastanjeni duhovima. U mjestu Grbalj u šumski se duh možda krije u korištenoj gradi te jednika čim ta snaga počne opadati. Jer dok
Dalmaciji kaže se da medu velikim bukvama i ga prije ili nakon useljenja u novu kuću valja god može održavati svoj položaj čvrstom
hrastovima postoje stabla koja imaju sjenke i duše umilostiviti. rukom, njegova j e prirodna snaga nesman­
i tko posiječe jedno od njih mora umrijeti ili ostati jena, dok njegov poraz od ruke drugoga
bogalj za cijeli život. Ako se drvosječa boji da BLAGOTVORNE MOĆI dokazuje da mu j e snaga počela opadati." A
stablo koje je posjekao pripada toj vrsti, on mora Osim svetosti prebivališta duha drveta, drvo mesopust, još j e d a n reziduuni magijskog
odsjeći glavu kokoši na panju toga drveta i to pruža i blagotvorne moći. Maori, primjerice, života, koji prati rušenje tabua, postaje slavl­
istom sjekirom kojom je posjekao drvo. Ovo čega smatraju da drveće ima moć da žene učini je novoga početka plodne godine.
luvati od zla, premda je drvo jedno od onih s plodnima. O n o j e pupčanom vrpcom pove­ U očima primitivnog čovjeka cijeli j e svi­
dušom... zano s mitskim precima, pa su se donedavno jet živ, pa ni drveće naravno nije izuzetak.
... Zbog vjerovanja da su drveće i biljke živa sve pupčane vrpce novorođenčadi vješale o Magijski je čovjek vjerovao da može djelo­
bića s njima se postupa kao s muškim i ženskim njih. Nerotkinja koja je zagrlila takvo drvo s vati na sile prirode, udobrovoljiti ih pomoću
bićima koja se mogu vjenčati, ne samo u poet­ istočne strane dobit će muško dijete, a ako simpatičke magije, tj. pomoću postupaka koji
skom i figurativnom smislu... Ponekad se vjeruje gaje zagrlila sa zapadne - žensko. Slični su se nalik prirodnima pomažu prirodi da obnovi
da duše mrtvnih oživljavaju drveće. Dijer, pleme obredi s vješanjem posteljice o drvo ponav­ svoju plodnost. Kuglica na z i m z e l e n o m
u centralnoj Australiji, smatra izvjesno drveće vrlo ljali i kod starih Slavena. drvcu i uskršnja jaja potiču plodnost, a
svetim. Oni vjeruju da su ta stabla njihovi Spaljivanje karnevala također pripada promjena kraljeva i spaljivanje karnevala
reinkarnirani oćevi. Neko filipinsko pleme vjeruje o b o ž a v a n j u d u h a d r v e ć a . P r e m d a u pomažu prirodi da se što prije riješi duhova
da i njihovi preci borave u drveću. Kada lišće šušti današnjim svetkovinama poprima razne o b ­ neplodnosti.
na vjetru urođenici misle daje to glas duha; oni like, lomača, štule, slama i osušene grane koji­ Premda j e između magijskog i današnjeg
nikada ne prođu pokraj tog drveta a da mu se ne ma se često ukrašava fašnik jasan su znak da čovjeka velika razlika, naša civilizacija još
poklone i ne zamole duh za oproštaj što j e riječ o drvetu. N o , zašto se on spaljuje ako uvijek bilježi odraze tih prirodnih i kulturnih
narušavaju njegov mir. Kod Ignorota svako selo j e predmet obožavanja? Frazer nagađa daje potreba. N e samo kao kuriozitete davnoga
ima svoje sveto drvo u kojem stanuju duše preda­ "baš zbog velike vrijednosti koja se pripisuje doba, kao primjere etnološkog bogatstva ili
ka. Tom se drvetu prinose pokloni; ako mu na životu čovjeka - boga", tj. svećenika zaštitnika primitivne naivnosti, nego i kao oslonce vlas­
neki način naškode, vjeruju da će to selu donijeti drveća, " p o t r e b n o da on umre nasilnom titoga k u l t u r n o g kalendara. A Frazerova
nesreću. Kada bi se to stablo posjeklo, selo i nje­ smrću, j e r j e to jedini način da se njegova "Zlatna grana", čiji smo tek neznatni djelić
govi stanovnici bili bi uništeni... Prema jednom duša sačuva od inače neizbježnog starenja. prikazali, ostat će trajni znanstveni i literarni
kasnijem mišljenju, stablo nije tijelo nego samo Vjerojatno se pretpostavljalo da pravilo po spomenik o j e d n o m davno prošlom vre­
stan duha drveta koji ga može napustiti i vratiti kojem se on drži na položaju dok ga jači ne m e n u , ali i o k u l t u r n o m bogatstvu koje
mu se kad hoće... Čak kada je drvo posjećeno, pogubi služi tome da se njegov božanski život čovjek kroz povijest stvara u svom odnosu
oblikovano u daske i upotrebljeno pri gradnji kuće, sačuva u punoj snazi i da se prenese na nasl­ prema prirodi.

Časopis Hrvatske šume/ 3 1

 IN MEMORiAM

Adolf Malek
život Ade Maleka započeo je tek prije 52 godine u Končani­ na ustroju Dana hrvatskoga šumarstva 1994. i 1995. god­
ci, gdje se i opraštamo od njega. Završivši osnovnu školu, ine.
naobrazbeni hod nastavio je u časnoj Srednjoj šumarskoj
školi u Karlovcu. Šumarija Daruvar podarila mu je prvo re- Svojim je radom dipl. ing. Ado Malek na radnome mjestu
virničko zaposlenje. Godine 1964. započeo je studij šumarst­ stekao poštovanje i odanost suradnika. To najbolje
va na Šumarskome fakultetu u Zagrebu, gdje je 1970. pro­ potvrđuju riječi zaposlenika "Autotransporta" 1992. god­
moviran u diplomiranoga inženjera šumarstva. Radni je vijek ine, prilikom njegova prelaska na rad u Direkciju: "Sve nam
nastavio u Šumariji Sirač Šumskog gospodarstva Bjelovar, uzmite, ali nam ostavite upravitelja." Bolje se nije mogla
najprije kao voditelj poslova u uzgajanju šuma, a zatim i iskazati bliskost koju je stvorio sa suradnicima, potičući
iskorištavanju šuma. Godine 1977. nastavio je zahtjevniji ponajprije čovječni suodnos posla i radnika. Zato je bio
rad u bjelovarskome pogonu šumskoga "Autotransporta", voljen i poštovan. I na radu u Direkciji iskazivao je iste od­
a 1983. godine preuzeo je i dužnost upravitelja toga pogo­ like, iako su zasigurno okolnosti na zahtjevnome i u mnogim
na. Godine 1992. započeo je rad u Direkciji "Hrvatskih šuma" sastavnicama upitnome poslu, bile teže i prijepornije.
u Zagrebu, najprije na poslovima restrukturiranja poduzeća,
a od 1995. rukovoditelja razvojno-planske službe, na kojoj Ado je bio Čeh. Te je korijene svjedočio na mnogi način.
ga je dužnosti zatekla iznenadna smrt. Ali, domovinu je Hrvatsku štovao i služio joj. Obitelj je bila
temelj i poticaj za mnogi napor. Sa suprugom Radmilom
Za sve vrijeme šumarničkoga posla. Ado nije bio samo svojstvenom je brižnošću i vjemošću podizao i Hrvatskoj
zaposlenik; bio je i djelatnik i promicatelj struke. Tako su iza podario danas dvoje intelektualaca - kćer Vlatku i sina Jaro-
njega ostale pošumljene i njegovane šumske papučke slava, koji kreću očevim stazama šumarske i drvodjelske
površine, uzorno vođeni poslovi šumarske žetve i primjer­ struke.
na bjelovarska jedinica "Hrvatskih šuma" za prometanje
A danas je obitelj ostala bez brižnoga oca, struka bez još
drvom. Zato je i postala učilištem Šumarskoga fakulteta,
mnogoga Adina prinosa. Njegovo umijeće darivanja mira,
mjestom pokazivanja raznovrsnosti i odgovornosti posla,
vjera u posao, predanost, iznimni, često neprimjetan mar,
neodvojiva sastavnica šumarske djelatnosti. Jedino su se
čestitost i radoznalost zauvijek ćemo pamtiti. Neizbrisivo je
tu, medu stotinjak šumarskih jedinica Lijepe nam naše,
njegovo sudjelovanje u hrvatskome šumarskome životu, ma
mogla naći uvezana sva godišta "Mehanizacije šumarstva",
kako god da je smrt okrutno i nenadano uplela svoje moći,
čiji je 1991. godine Ado postao gospodarski tajnik, pa tajnik
odnoseći mu život, odnoseći ga od bližnjih, gaseći duh oda­
uredništva i član uredničkoga vijeća. Kako ne spomenuti
noga vjernika poslu i obitelji kada je bio najpotrebniji. Adi­
da je Adovom strpljivošću i domišljatošću iz bjelovarskoga
na povučenost, suzdržanost, pa gotovo i stidljiva nenametl­
"Autotransporta" potekla spoznaja o stvarnome opterećen­
jivost, darovala mu je energiju i iskustvo, jer je on sa svojim
ju kamionskih hidrauličnih dizalica. 0 tome je sa suradnici­
okruženjem i poslom volio i patio.
ma svjedočio na domaćim i međunarodnim skupovima, u
Vinkovcima i Splitu, ali i u dalekoj Švedskoj. Ado je na rad­
Ado, nek Ti humak kite cvijećem. Život si. Ado, produžio
nome mjestu ostavio izradke desetak nacrta pretvorbi djecom, posađenim drvom i napisanom riječju. Zato za Tebe
nešumarskih radnih jedinica, pa i usustavljeno planiranje prestati živjeti ne znači umrijeti. Smiri se. Ado, i počini u
"Hrvatskih šuma" u okviru danih okolnosti. poljupcu Gospodnjem. Odajemo Ti duboko poštovanje -
častit ćemo Tvoju uspomenu. Pamtimo. Bio si s nama, ra­
Ado Malek bio je mnogim poticajem, ostvarenjem, prino­ dio si s nama, ostaješ s nama! Više ne bi ni želio da se go­
som i skrbi usko vezan uz natjecanja šumskih radnika Hr­ vori. Poštujmo to!
vatske za sve vrijeme svoga službovanja. Njegov promi-
cateljski rad također je pridonio da "Hrvatskim šumama"
1994. godine bude dodijeljena časna godišnja državna
nagrada tehničke kulture Faust Vrančić. Na raznim natje­ Dragi Ado,
canjima bio je voditelj momčadi Šumarije Sirač i Šumskoga lahki Ti bio grobni humak hrvatske zemje
gospodarstva Bjelovar, ali i autor naputaka, i učitelj, i koju si toliko volio i štovao.
stvaratelj u mnogom smislu. S tim je povezan i njegov rad "Hrvatske šume"

32 /Časopis Hrvatske šume