SADRŽAJ
»Hrvatske šume« - javno poduzeće za
Šlimarstvo i drvna industrija
- istine i zablude
Opredjeljenje za tržišno
gospodarenje
Oštećenje iznad europskog
prosjeka
Ptičji svijet durdenovačko-
-koškanskih šuma
Kad bi čekali druge
Crna joha kao hit
Zbog mini-etata
u zaostatku
Prednost ekologiji
i zaštiti
Istočno od istoka
Pod (ne)brigom
UNTAES-a
Balkanci, uslast
Perom i kamerom
o okolišu
Orao štekavac
i u spačvanskim šumama
Sklad goranskog čovjeka
i šume
Temelj za revitalizaciju
istočne Hrvatske
Vađenje sadnica i skupljanje
sjemena 40
Osobna iskaznica »Hrvatskih šuma«
Šuma veže znatnu količinu ugljičnog
gospodarenje šumama i šumskim
zemljištima u Republici Hrvatskoj, p.o.
Zagreb, djeluju od 1. siječnja 1991., a
2 temeljna im je zadaća gospodariti držav­
nim šumama i šumskim zemljištem.
»Hrvatske šume«, p.o. Zagreb, gospo­
dare s oko 80 % svih šuma i šumskoga
zemljišta Republike Hrvatske. Šume i
5 - konačno, drvo kao tvorivo rijetka je
šumsko zemljište zauzimaju 43 % kop­
nene površine Republike Hrvatske.
Temeljno je načelo hrvatskoga
šumarstva potrajno gospodarenje. U sk­
6 ladu s tim. Zakon o šumama obvezuje
na jednostavnu i proširenu biološku re­
produkciju šuma. Jednostavna biološka
reprodukcija obuhvaća pripremne rado­
ve u obnovi sastojina, sadnju i sjetvu,
9 tskoj, p.o. Zagreb, trostupanjski - Di­
njegu sastojina, doznaku stabala i pro-
sijecanje šume. Ti se radovi obavljaju u
skladu sa šumskogospodarskom osno­
12 vom koja vrijedi do 2005. godine na
ploštini oko 328.000 ha. Proširena
biološka reprodukcija obuhvaća plan-
15 tažiranje i pošumljivanje neobraslih
površina te konverziju i sanaciju sastoji­
na na ploštini oko 97.918 ha. Sve su to
šumskouzgojni radovi, koji s radovima
na zaštiti šuma predstavljaju značajan dio
16
šumarske djelatnosti. Najveći dio ovih
radova financira se prihodom od prodaje
drva, budući da Zakon o šumama i
načelo potrajnosti nalažu vraćanje
stečenih prihoda u šumu.
17 Od ostalih gospodarskih djelatnosti
šumarstvo se razlikuje:
- posebno dugom ophodnjom ili
24 proizvodnim ciklusom; katkad prodc i
150 godina između početka i svršetka
proizvodnoga procesa, od ulaganja kapi­
tala do ostvarenja prihoda;
- obvezom održavanja proizvodne
osnove na nepromijenjenoj razini, odno­
28 sno održanja opstojnosti šume i potreb­
ne biomase za kakvoćni prirast drveta;
- obvezom obnove šuma na krškom
31 šumskom zemljištu mediteranskog i su-
bmediteranskog pojasa od Savudrije do
Prevlake, posebno značajnog za turizam;
- obvezom održanja i poboljšanja
općekorisnih i ekoloških funkcija šume.
32
37 ČASOPIS »HRVATSKIH SUMA«, p.o. Zagreb
IZDAVAČ: »HRVATSKE ŠUME« P.O. ZAGREB
DIREKTOR PODUZEĆA:
ANĐELKO SERDARUŠIĆ, DIPL. ING.
UREĐIVAČKI ODBOR: MARIN TOMAIĆ,
38 DIPL.ING. IVAN ZOVAK, DIPL. ING.
IVICA TOMIĆ, DIPL. ING.
GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK:
MILAN IVKOŠIĆ
REDAKCIJA ČASOPISA:
39 ANTUN ZLATKO LONČARIĆ IVICA TOMIĆ
MIROSLAV MRKOBRAD VESNA PLEŠE
IVAN ŠIMIĆ
ADRESA REDAKCIJE:
LJ. F. VUKOTINOVIĆA 2, ZAGREB
TEL.: 448 611
FAKS: 4,S51 138
Naslovna stranica: snimio Renato Brandolica
dioksida, stvara kisik, sprječava eroziju
tla, održava zalihu pitke vode te čuva
postojeći, prirodni vodni režim; ona je
mjesto za razonodu i odmor i, napokon,
pridonosi stalnosti globalnoga ekosusta­
va. Zato su »Hrvatske šume« dužne go­
spodariti šumama višenamjenski;
obnovljiva tvar koja se može izravno
tehnički rabiti.
Šumarstvo ima energetsku pozitivnu
bilancu te mali utrošak energije po jedi­
nici proizvoda.
Ustroj je »Hrvatskih šuma« - javnog
poduzeća za gospodarenje šumama i
šumskim zemljištima u Republici Hrva­
rekcija VI Zagrebu, 16 uprava šuma i 171
šumarija. »Hrvatske šume« imaju oko
10.000 zaposlenika, pri čemu oko 1200 s
akademskom naobrazbom.
U 1996. godini »Hrvatske šume« su
na gospodarenju šumama obavile oko 50
% radova vlastitim zaposlenicima i sred­
stvima rada, a 50 % radova putem usluga
drugih. Poduzeće gospodari s 14.096 km
tvrdih šumskih cesta, stoje duljinski oko
50 % svih javnih prometnica Hrvatske.
Tijekom 1996. izgrađeno je 242,5 km
donjega stroja i 118,4 km gornjega stroja
šumskih cesta.
U 1996. godini sječni je ctat »Hrva­
tskih šuma« iznosio 4.934.000 m^, a pri­
rast drveta iznosio je 8.123.000 m'. »Hr­
vatske šume« financiraju znanstvenoi­
straživački rad Šumarskoga fakulteta i
Šumarskoga instituta u godišnjem izno­
su od 7.000.000 kn. One gospodare s
dijelom, točnije 30 državnih lovišta, gdje
se danas kao prvenstvena zadaća nameće
obnova ratom uništenoga fonda divljači.
Višenamjenskim potrajnim gospoda­
renjem šumama i šumskim zemljištem,
kojim se podjednako osiguravaju
ekološke, općekorisne i gospodarske
funkcije šume, »Hrvatske šume«, p.o.
Zagreb, uvećavaju nacionalno bogatstvo
i pridonose opstojnosti hrvatske države.
LEKTURA/REDAKTURA:
MIRNA BOJANIĆ REBAC, prof.
LAVOUT; ZELJKA JORDAN
ČASOPIS »HRVATSKE ŠUME« IZLAZI
JEDNOM MJESEČNO
OBLIKOVANJE, PRIPREMA I TISAK:
HRVATSKA TISKARA
NAKLADA: 5000
MIŠLJENJEM MINISTARSTVA PROSVfETE,
KULTURE I ŠPORTA BROJ 532 - 03 - 1/7 - 93 -01
ČASOPIS JE OSLOBOĐEN PLAĆANJA
OSNOVNOG I POSEBNOG POREZA NA
PROMET.
Zaključci
sa sastanka predstavnika
• Ministarstva poljoprivrede i šumarstva _ Republike Hrvatske, Hrvatske
gospodarske komore. Udruge poslodavaca. Šumarskog fakulteta Sveučilišta u
Zagrebu, Drvne industrije Republike Hrvatske, DIK-a »Đurđenovac« d.d.
Đurđenovac, Dl »Belišće« d.d. Belišće, »Miteh« d.d. Lokve, »Zagrebdrva«
Zagreb,»Požgaja« d.đ. Veliki Bukovac, »CI-KA-PA« Orahovica, »Arene«
Križevci,»Gaj« d.d. P. Slatina, »Brestovca« d.d. Garešnički Brestovac, »Trokuta«
đ.đ. Novska, Upravnog odbora poduzeća »Hrvatske šume« p. o. Zagreb i
poslovodstva »Hrvatskih šuma« p. o. Zagreb

održanog 3. listopada 1997. godine u Lovačkom domu Brezovica, Sisak.

• Problemi šumarstva i Drvne industrije su zajednički i treba ih rješavati

dogovorima u obostranom interesu. Treba prestati s međusobnim optuživanjima
i prozivanjima preko sredstava javnog priopćavanja,Poslovni odnosi između
šumarstva i drvne industrije moraju biti na tržišnim načelima. Stanje u šumarstvu
i drvnoj industriji je dosta teško, O zaključcima s ovog sastanka treba upoznati
predstavnike Vlade Republike Hrvatske, Usuglašen je stav da se kupoprodaja
drvnih sortimenata u 1998. godini ostvaruje na sljedeći način:

a) Načini prodaje:
Maloprodaja (prodaja na blagajni šumarije za osobne potrebe hrvatskog
pučanstva), • Veleprodaja (prodaja drvnih sortimenata za koje u Republici Hrva­
tskoj nema dovoljno potražnje uz uvjet plaćanja unaprijed), • Prodaja na domaćoj
licitaciji (40% tehničke oblovine), • Prodaja na ugovore - prema kriterijima koje će
utvrditi pregovarački tim pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, • Međunarodna
licitacija (samo drvni sortimenti koji se ne mogu prodati u Republici Hrvatskoj).
b) Mjesto kupoprodaje:
Stovarište »Hrvatskih šuma«, a samo iznimno za opskrbu domaćeg pučanstvo
ogrjevnim drvom u šumi kraj panja i na panju.
c) Indeksni cjenik
Utvrđivati će se kvartalno na temelju sedam kriterija: 1. Ostvarene cijene na
domaćoj i međunarodnoj licitaciji drvnih sortimenata, 2. Ostvarene ino cijene
drvnih sortimenata, 3. Cijene industrijskih proizvoda u Republici Hrvatskoj, 4.
Troškovi života u Republici Hrvatskoj, 5. Cijene proizvoda drvne i papirne
industrije u Republici Hrvatskoj, 6. Cijene proizvoda drvne i papirne industrije u
inozemstvu, 7. Cijene na malo u Republici Hrvatskoj.

Cijene će utvrđivati pregovarački tim sastavljen ođ 2 (dva) predstavnika

Drvne industrije, 2 (dva) predstavnika »Hrvatskih šuma«, 1 (jednog) predstav­
nika Hrvatske gospodarske komore, 1 (jednog) predstavnika Ministarstva poljoprivre­
de i šumarstva i 1 (jednog) predstavnika Šumarskog fakulteta.
Cijene će se odvojeno utvrđivati za proizvode za furnirsku preradu, za pilansku
preradu, i za preradu sitnog industrijskog drva.

e) Norme za drvo
Primjenjivati do daljnjega hrvatske norme za drvo.
d) Preuzimanje
Prema dogovoru kupca i prodavatclja.
e) Osiguranje plaćanja
Prema bonitetu kupca i dogovoru kupca i prodavatclja (akceptni nalozi, vlastite
mjenice, mjenica avalirana od banke, hipoteka na imovinu i garancija banke).
f) Rokovi plaćanja
Prema uvjetima na tržištu.
g) Izvoz drvnih sortimenata
Licitacijom samo onih roba koje se ne mogu prodati i naplatiti na tržištu u
Republici Hrvatskoj.
h) Ostalo:
Predlaže se preispitivanje naknade za korištenje šumskih cesta. Preispitati cijene
franko vagon. Zatražiti od Vlade Republike Hrvatske ukidanje liste finalista.
Ispitati mogućnost licitacija klasa umjesto složajeva. Pitanje gelera riješiti načelno.
Za krivo deklariranje kakvoće drvnih sotimenata odgovorne osobe kazniti, Prema
Vladi RH ići sa zajedničkim prijedlozima šumarstva i Drvne industrije. U
pregovarački tim pri HGK uključiti predstavnike Udruga poslodavaca.
Organizirati redovne sastanke za predstavnike šumarstva i Drvne industrije
tromjesečno.
U Sisku, 3. listopada 1997. godine
Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva - gosp. Ivan Crnogaj
Hrvatska gospodarska komora - gosp. Milan Jakopović
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu - prof. dr. se. Mladen Figurić
»Zagrebdrvo« Zagreb - gosp. Zdravko Pašalić
»Arena« Križevci - gosp. dr. Tomislav Prka
DIK »Đurđenovac« d.d. - gosp. Drago Plcš
»Trokut« d.d. Novska - gosp. Damir Perić
Dl »Belišće« d.d. -Josip Lulić
»Hrvatske šume« p. o. Zagreb - dipl inž. šum. Anđelko Serdarušić
Rukovoditelj Financijske službe HŠ p. o. Zagreb - mr. Ivan Stipetić, dipl. oecc.
»GAJ« d.d. P. Slatina - gosp. Drago Veger
»Miteh« d.d. Lokve - gosp. Ivan Mihelčić
»Požgaj« d.d. Veliki Bukovac - gosp. Zdravko Požgaj
»CI-KA-PA« Orahovica — gosp. Dinko Ciprijanović
»Brestovac« d.d. Garešnički Brestovac - gosp. Josip Bilandžija

Časopis Hrvatske šume 11

 GOSPODARSKI ODNOSI/PRENOSIMO

Šumarstvo i drvna industrija

- istine i zablude
Restrukturiranje drvnog sektora kasni u odnosu na cjelinu nacionalnog gospodarstva
što se izravno odražava na teškoće pri uspostavljanju tržišnih odnosa u trgovini drvom
Piše: Radoslav Jeršić

S ve je intenzivnija rasprava o odnosima šumarstva i drvne industrije.

U institucijama, poglavito medijima, padaju velike riječi i teške op­
tužbe, prozivaju se krivci, pa čak se prijeti apsurdnim prekidima
rada poslodavaca i barikadama. Dakako, kao i uvijek kad su velike teme u
pitanju, samo naivni mogu povjerovati da se cijela halabuka diže
isključivo za dobrobit drvne branše, a ne uskih, osobnih pa čak i poli­
tikantskih interesa. Javnost, i ona poslovno vezana uz drvnu industriju, a
poglavito ona manje upućena u kretanja u drvnoj branši, teško prepoznaje
tko je tko u tom gospodarskom zapletu, pa su tako i prosudbe javnosti
podijeljene.

Dva lica hrvatske drvne

industrije
u tom kontekstu, prvo valja razlučiti što se podrazumijeva pod drv­
nom industrijom Republike Hrvatske. Naime, prije državnog osamo­
staljenja, u Hrvatskoj je postojala drvna industrija, uglavnom organizirana
u (prc)vclikim poduzećima u društvenom vlasništvu, te u stalno sotonizi-
ranim malim obrtničkim pogonima. Uspostavom slobodne, demokratske,
ujedno i tržišno usmjerene Republike Hrvatske, taj se segment drvne
industrije sporo vlasnički transformira. Poteškoće u restrukturiranju ve­
likih sustava nacionalnih gospodarstava su mnogostruke. Inozemni kapital
nema interesa sanirati gubitke i ulaziti u ratnu zonu, (pre)malo je
domaćih poduzetnika s kapitalom, te se ova grupa tvrtki (uz nekoliko iz­
nimaka) privatizira »na kredit« i još uvijek je većim dijelom u vlasništvu
državnih fondova ili banaka, što pojedinci koriste da neometano raspolažu
i tuđom i državnom imovinom. Upravo zbog toga nije došlo do tržišnog
restrukturiranja, već se nastoji poslovati po starom, pa i upravljački kadar
se nije mijenjao desetke godina. Najveći broj gospodarstvenika i javnost
pod pojmom drvne industrije podrazumijeva upravo ovu grupu s oko
dvadesetak tisuća uposlenih u nekoliko desetaka tvrtki.
Zaboravlja se da postoji i drugi segment naše drvne industrije, eko­
nomski mnogo zdraviji i poduzetnički vrlo perspektivan, međutim javno­
sti manje poznat, a domaćim stratezima razvoja drvne industrije nepojm­
ljivo nezanimljiv. On je nastao dijelom u stečajevima, zatim od
otpuštenog »tehnološkog viška« i nepodobnih ljudi, iz DIP-ova i DIK-
ova, koji su silom prilika postali poduzetnici. Dijelom su se i brojni obrt­
nici naglo razvili u srednja i veća poduzeća, ali i »fušeri« vade kapital iz
čarapa i legaliziraju »biznis«. Veći poduzetnici (i neki naši tajkuni) kupuju
dijelove ili cijele DIP-ove, ali na žalost i njima ponestaje snage za restruk­
turiranje. Danas ovaj segment s oko deset tisuća uposlenih u preko tisuću
malih, srednjih i većih poduzeća i obrta posluje gotovo po europskim
gospodarskim normama i postiže eksplozivan razvoj. Taj rast bi bio i veći
da nema remećenja tržišta od strane preživjelih mastodonata, kojima na
žalost i dalje upravljaju samoupravno odgojeni menadžeri.
Dakako, ima tvrtki koje je trenutno teško smjestiti u prvu ili drugu
grupu.
Razjašnjenje dualnog karaktera hrvatske drvne industrije nužno je za
razumijevanje sukoba, zabluda i interesa.
Tko koga zastupa?
u bivšem sustavu, tvrtke iz prve grupe su bile okupljene u tzv. poslo­
vnim zajednicama ili u nekom drugom obliku samoupravnog
udruživanja. Jedna takva zajednica iz starog sustava, s istim kadrom i
socrealističkom filozofijom preraspodjele, premetnula se u Croatiadrvo
d.d., dakle, trgovačko društvo, koje se lobistički nametnulo Vladi kao su­
govornik i glasnogovornik drvne industrije, jer drugih nije niti bilo.
Kasnije, tek 1996. godine Croatiadrvo d.d., pritisnuto tržišnim (i zakon­
skim) okruženjem, a da bi steklo kakav takav legitimitet pregovaranja s
Vladom, osniva paralelnu organizaciju - GIU drvne i papirne industrije
»Croatiadrvo«, s istim kadrom, ali formalno ustorjenu kao neprofitna
udruga, a ne više trgovačko društvo. Dakako, dioničari Croatiadrva d.d.
postaju mahom i članovi GIU.
S druge strane, grupa drvopreradivača, nastala tek stasanjem suvreme­
ne Republike Hrvatske, nema jak lobi, niti je tako čvrsto udružen kao
ostatak starog sustava. Tek je tijekom 1995. počela s djelovanjem Granska
udruga poslodavaca drvne industrije pri središnjoj Hrvatskoj udruzi po­
slodavaca (HUP). Uvjeti za članstvo u toj udruzi su vrlo precizni, a pre­
sudno je da su joj članice ustrojene na načelima tržišta i privatnog
vlasništva. Trenutačno članstvo HUP okuplja više od dvije tisuće podu­
zetnika, dok su mali i srednji poduzetnici i obrtnici iz drvne industrije
manje zastupljeni, što se može tumačiti nepostojanjem tradicije
udruživanja (pa čak i poslovnog) ili nevjerom u učinkovitost (poučeni
iskustvom iz bivšeg sustava) udruga. HUP ima organizacijski ustroj kao
slične europske udruge, pa je kao takav legitiman sugovornik ne samo
našoj Vladi, već i stranim gospodarskim tijelima (podsjetimo se tripartit-
nih uspjelih pregovora Vlade, HUP-a i Sindikata). Bez obzira na različite
motive udruživanja i ustrojbene oblike svakako valja naglasiti da postoje
tvrtke učlanjene istovremeno i u GIU Croatiadrvo i u HUP.
A tko koga napada?
Glavni sukob se prividno odvija na liniji »Hrvatske šume« - dio drvne
industrije koju želi predstavljati GIU »Croatiadrvo«, dok bi arbitar privi­
dno trebala biti Vlada. Zašto prividno? Jer »argumenti« kojima su napada­
ne »Hrvatske šume« i zahtjevi koje postavljaju, su tržišno apsurdni i pro­
zirno otkrivaju nakane njihovih autora. Radi toga, ni same članice nisu
jedinstvene u postavljenim ciljevima i neke odlično surađuju s HŠ,
ograđujući se od politike GUI »Croatiadrvo«. Naime, nikako ne valja
gubiti iz vida da su »Hrvatske šume« - javno poduzeće za gospodarenje
šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj strojcne da gospo­
dare tim nacionalnim bogatstvom ne samo da bi poduzetnici lakše ostva-

2 / Časopis Hrvatske sume

 rili dobit nego i u cilju očuvanja i povećanja tog bogatstva za iduća po­ ma. Članstvo ove udruge (ni bilo koje druge koja bi takvo što tražila) od
koljenja. HŠ pomažu i privatnim šumovlasnicima u stručnim poslovnima ovih zahtjeva ne može očekivati praktičnih rezultata, pa čak ni kad bi oni
gospodarenja. Prodaja trupaca je usputni, ali i osnovni izvor prihoda HS bili i ispunjeni, jer u našim šumama nema dovoljno sirovine da se zado­
kojim se ta zadaća treba financirati, jer da ga nema, potrajno gospodarenje volji domaća prerada (niti po količini niti po raznovrsnosti sortimenata),
šumama ne bi bilo osigurano. tako da bi veći dio članica ionako ostao bez proklamiranih beneficija. No,
Prema izjavama čelnika GlU »Croatiadrvo« u tisku i forumima, glavni bez obzira na sve to, GIU predbacuje rukovodstvu HS da ne vodi
kamen spoticanja odnosa drvne industrije i šumarstva je prodaja trupaca poduzeće u interesu vlasnika, odnosno države. Iz togjasno proizlaze aspi­
javnim nadmetanjem. Pritom se racije čelništva ove udruge da
ide tako daleko da se čak tumači ^__^__^^__^^_^^^_^_^_ ^__^^_^^_^_^^_^^___,^ zapravo ono zagospodari
kako su licitacije izmišljotina ili »Hrvatskim šumama«, kako bi
samovolja rukovodstva HS! Da­ Zaboravlja se da postoji i drugi segment naše kasnije dirigiralo (putem
kako, prešućuje se da su licitacije drvne industrije, ekonomski mnogo zdraviji i distribucije i prava kupnje trupaca)
uobičajene u svim civiliziranim i sve ostale odnose u samoj drvnoj
državama, dakle i našoj, kad god se
poduzetnički vrlo perspektivan, no javnosti je industriji, te da se pojedinci
obavlja trgovina između državnog i on manje poznat, a domaćim stratezima ponašaju kao vlasnici nacionalnog
privatnog sektora ili međunarodna razvoja drvne industrije nepojmljivo nezanimljiv bogatstva kako bi se sami
trgovina: Štoviše, licitacija je jedini neometano bogatili.
poznati oblik objektivne simulacije

Dvije katastrofi za hrvatske šume: drvopreradivači koji žele besplatno njene Obezvrijeđena sirovina, u blatu, ispucala na suncu. Kome poslati račun?
plodove i požari. Koja je gora? Državi?

tržišnih odnosa i cijena u definiranju odnosa između javnog i privatnog
sektora. Uz ukidanje licitacije »Croatiadrvo«, predlaže dugoročne ugovore
za isporuku trupaca (čak na deset godina). Dakako, o cijenama i
korisnicima tih ugovora odlučivala bi GIU »Croatiadrvo«. Prava pozadina
takvog prijedloga je izmicanje Vladinoj i tržišnoj kontroli desetgodišnjeg
prihoda »Hrvatskih šuma«, odnosno države, koji bi bio ostvaren prodajom
trupaca u tom razdoblju, što približno iznosi od oko 3 milijarde DEM. U
HS, načelno, nemaju ništa ni protiv desetgodišnjih ugovora, ali onih koji
bi bili rezultat ravnopravne tržišne utakmice.
F a m o z n a »lista finalista«
»Croatiadrvo« je svoj naum kontrole i patronata nad državnim trupci-
ina (zašto iste prijedloge nije uputila privatniin šumovlasnicima?)
pokušala i (dijelom) ostvarila na indirektan način. Tako je svojedobno
žestokim lobiranjem drvnu industriju prebacila iz resora Ministarstva
gospodarstva u Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, čime se htjelo
potpuno netržišno i protiv svih gospodarskih rezona, steći određeni admi­
nistrativni utjecaj nad sirovinskim bogatstvom pa i nad radom HS.
Zdušno se zalaže za famoznu »listu finalista«, koju je Valentićeva vlada
početkom 1994. godine podržala, a s kojom je drvna industrija došla u
slijepu ulicu, a HS u ozbiljne teškoće. Istini za volju, i u šumarskim kru­
govima je vladalo, iz socijalizma naslijeđeno, mišljenje o zajedništvu (ne­
tržišnom) šumara i industrije. Čak 1991. godine HŠ odobravaju kredit
drvnoj industriji od oko 70 milijuna DEM, od čega je realizirano oko 20
milijuna, i nikad vraćeno!
Dakle, ta je lista, po kojoj su povlastice pri kupnji trupaca ostvarivali
finalisti prerade drva, bez obzira imaju li novaca da ih plate, imaju li
uopće tehničke mogućnosti da ih prerade ili da ih koriste u svojim
proizvodima, jedinstven primjer u tržišnoj ekonomiji i drvnoj industriji
svijeta! Na taj su način svi komercijalno zanimljivi drvni sortimenti
umjetno izuzeti iz slobodnog tržišta, što je do sada prouzrokovalo
neviđene štete i šumarstvu i drvnoj industriji u cjelini. Nadalje, tu su i
ostali zahtjevi te udruge, kao što je produljenje odgode plaćanja, (iako su
stvarni rokovi ne-plaćanja već iznad 100 dana), te sniženje cijena trupci-
Trikom do članstva
Vrlo je indikativan i način kako je »Croatiadrvo« d.d., kasnije GIU,
uspjela skupiti tako »impozantan« broj od gotovo 90 poduzeća - članica.
Valja napomenuti da danas u Hrvatskoj posluje već preko tisuću poduzet­
nika kojima je prerada drva ili proizvodnja namještaja osnovna djelatnost.
Ako se zna da od tih devedesetak članica GIU tek nekolicina radi profi­
tabilno, dakako, opet one u privatnom vlasništvu, dok ostale posluju s
gubicima, onda je potencijal te udruge više nego problematičan i broj od
90 članica je zapravo vrlo skroman. Međutim, kako je jedno vrijeme spre­
ga te udruge i administracije funkcionirala, do trupaca su nečlanice dola­
zile iz druge ili treće ruke. Nastala je jagma za trupcima i cijene trupaca
na ograničenim licitacijama su vrtoglavo rasle (i preko 50 posto iznad
isklične cijene). Istovremeno, velike količine trupaca prodane ispod cijene
po povlaštenim ugovorima s liste finalista, završavaju u preprodaji.
Dakako, kad su konkurentnost i uloženi kapital poduzetnika došli pod
znak pitanja, Croatiadrvo je ponudila »spasonosno« rješenje po kojemu bi
članice njene udruge imale pravo kupovati trupce, ostali ne. Vješto
koristeći nametnute uvjete, stvorila se fama da stvarno samo članice te
udruge imaju pravo kupovati trupce od HŠ, stoje praktički i operaciona-
lizirano na terenu. Da bi stvar bila još apsurdnija, nikakvo članstvo nije
niti postojalo, jer se u to doba radilo o trgovačkom dioničkom društvu, a
ne o udruzi. Tek kad je osnovan GIU, neki su nasjeli i učlanili se, no
trupce su ipak morali platiti ili ih nisu inogli dobiti. Srećom, gospodarska
načela su u »Hrvatskim šumama« ipak dominantna, pa se administrativna
»lista finalista« primjenjuje, ali za platiše, a utjecaj se »Croatiadrva« topi.
Odatle i povišena galama.
Rasprava o cijenama - bespotrebna
Već sama pomisao da se cijene određuju mimo ponude i potražnje,
odnosno bez licitacije, izazvala bi u Europi zgražanje, a pokušaj da se one
dogovaraju na razini bilo koje gurpacije, i kod nas je predmet za pravosu­
dne organe koji brinu o ustavnosti, pa bi u takvim slučajevima trebala
intervenirati Komisija za zaštitu tržišnog natjecanja. Navodi da šumovla-

Ćasopis Hrvatske šume I 3

snici u zapadnim zemljama prodaju trupce bez licitacije, i da se cijene inflacije, kada se izvozilo 400 milijuna U$ s gubicima koji su se
dogovaraju na nivou grupacija, primjerice u Njemačkoj, rezultat je nadoknađivali u »šticungu«, kada su se debljali inozemni privatni računi,
pozamašne zbrke u nekim glavama, jer su pozicije neusporedive. U a tvornice više nalikovale logorima). Napada se stabilna kuna, cijena ener­
Njemačkoj je većina šuma privatna, nema monopola ni jednog šumovla- gije (valjda bi trebala rasti svaki tjedan), ocrnjuju se privatni poduzetnici,
snika, kontrolu ugovora provodi sam vlasnik, pa nema potrebe niti za li­ a na uvođenje PDV-a se očekuju neizvjesne reakcije. Ide se i dalje, pa se
citacijama. Cijene trupaca iz državnih šuma usklađuju se sa cijenama pri­ tvrdi da drvoprerađivački kapaciteti s područja oslobođenih Bljeskom i
vatnih šumovlasnika. Olujom ostaju bez »SVOJE« sirovine koja odlazi u Zagrebački prsten,
»Croatiadrvo« traži sniženje cijena trupcima, a kao razlog se spominje jasno aludirajući da je to (ne)djclo HŠ. Najavljuju se i štrajkovi, pa i
porast cijena trupaca u posljednjoj godini, niže cijene u susjednim zem­ fizičko sprečavanje odvoza trupaca, tj. barikade.
ljama (čak 20% za crnogoricu), visoki udjel troškova (55%) u strukturi
troškova drvne industrije. Međutim, to je tendenciozno tumačenje. P^rvo, HUP izlazi na scenu
cijene trupcima i piljenoj gradi osciliraju iz mjeseca u mjesec u svim zem­ Hrvatska Vlada, u to doba zaokupljena uistinu ozbiljnim državnim
ljama, što je normalna posljedica ponude i potražnje, valutnih promjena, pitanjima, bez stručnjaka za pitanja drvne industrije u svojim redovima,
pa čak i prirodnih pogoda ili nepogoda (vjetrolomi i ledolomi). Drugo, tip pragmatično je udovoljila traženjima i prihvatila »Croatiadrvo« d.d. kao
naših šuma, vrste drva, količine, klasifikacija, uvjeti i troškovi eksploata­ sugovornika. No, u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva u koje je
cije i slično, različiti su od onih prebačena, za rješavanje pitanja
u susjednim zemljama, pa je ^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^ ^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^ iz domene drvne industrije, još
deplasirano uspoređivati cijene. je manje potencijala. Vjeruje se
Jer, jednostavno, ne postoji Nikako ne valja gubiti iz vida da su »Hrvatske da će H U P u buduće svojim
vjerodostojna metodologija us­ realnim prijedlozima više su­
poredbe. Tako, primjerice, šume« -javno poduzeće za gospodarenje šumama i djelovati u razgovorima s
ukupni godišnji etat hrvatskih šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj Vladom oko odnosa u drvnoj
crnogoričnih šuma nije dovoljan industriji. Hrvatska gospodarska
da alimentira polugodišnju ustrojene da gospodare tim nacionalnim bogatstvom komora, kao potencijalni su­
proizvodnju srednje velikog ne samo da bi poduzetnici lakše ostvarili dobit nego govornik, za sada s najbrojnijim
austrijskog pilara! Osim toga (obveznim) članstvom, nije u
crnogorične drvne zalihe ne i u cilju očuvanja i povećanja tog bogatstva za stanju premostiti unutrašnje
prelaze 10% ukupnih drvnih iduća pokoljenja sukobe interesa svojih članica, a
zaliha naših šuma, a u sječivoj ne može niti sankcionirati
drvnoj masi učestvuju sa samo članice (isključenjem iz komore)
15%. Da su priče o nižim koje se ne pridržavaju članskog
cijenama trupaca u susjedstvu reda, pa su njezini prijedlozi
izmišljene, dokazuju i sami uglavnom istovremeno »za i
poduzetnici - drvari, jer tu protiv«.
jeftinu sirovinu ne uvoze. To Hrvatska udruga poslodavaca
dokazuju i strani kupci, koji na - gransko udruženje drvne
licitacijama naše trupce plaćaju i industrije, u nekoliko je navrata
do 30% iznad cjenika, što im se pokušala promijeniti neravno­
isplati unatoč povećanim tro­ pravne odnose u drvnoj indu­
škovima transporta. striji i šumarstvu, zalažući se za
Tvrdnja da trupci (ili jasnije, zaštitu slobode tržišta, jednakost
plaćanja prema HŠ) sudjeluju u prava, ukidanje privilegija i
troškovima drvne industrije s nelojalne konkurencije, i na­
55% je netočna (usput ovako ravno, administrativnih inter­
tumačena i nebitna za vencija. Zaokupljena esenci­
poslovanje drvne industrije). jalnim pitanjima međuodnosa
Naime, trupci u proizvodima poslodavaca. Vlade i Sindikata, a
drvne industrije troškovno i sama nedovoljno financijski
sudjeluju s 50 i više posto samo u primarnim fazama (pilane, tvornice poduprta, I lUP dosada nije tim problemima posvetila dužnu pozornost.
furnira i si.). U finalnim fazama prerade drva trupaca (kao troška) uopće Osim toga, zalažući se za tržišnu utakmicu i »fair play« nije obećavala
nema, a troškovi drvnih sirovina (prerađevina — građa, elementi, ploče) potencijalnim članicama iz drvne branše »jeftine trupce na kredit«.
rijetko premašuju 40%, jer se pojavljuju i drugi materijali i povećava se Danas se u HUPDIH izrađuju planovi i vizija razvoja drvne indu­
učešće troškova rađa. Tehnički gledano, volumen drvne mase trupca strije Hrvatske, u kojem su sve tvrtke jednakopravne (bez obzira na član­
ugrađene u finalnim proizvodima pada i ispod 15%. Visoko učešće stvo, veličinu i status), a grana se promatra kao cjelina, te se ocjenjuje da
troškova sirovine je najčešće rezultat neracionalnosti prerade, ali i tipa svaki individualni pristup ili intervencija uzrokuje neprocjenjive štete na
proizvodnje, i ne treba ga dovoditi u vezu s cijenama sirovine. Zanimljivo tržištu. Prvi zadatak je da se isprave greške, koje su kočile restrukturiranje
je da su baš proizvodi primarnih faza hrvatske drvne industrije (u kojima i razvoj tržišta, a zatim da se razmotre potencijali i mogući dosezi rasta
je trupac najveći trošak) konkurentniji u svijetu od »finalnih« proizvoda grane, te da se predlože poticajne mjere. HUP-u nije na kraj pameti da
koji donose silne gubitke. Naime s pojmom »finalni proizvod« treba biti regulira cijene, ugovara ili na bilo koji način uvjetuje isporuku sirovine ili
oprezan, jer je i to socrealistička floskula. Proizvod je proizvod, roba je da se miješa u bilo kakve trgovačke ili političke odnose. Ali, H U P će oštro
roba, i gotovo! reagirati u svim slučajevima kršenja trgovačke etike i zakona, poreznih
malverzacija bilo koje tvrtke, a ponajprije vlastitih članica, kako bi se
Sedmogodišnji zastoj zaštitila jcdnakopravnost, sloboda tržišta, spriječili monopoli i dogovori o
Tijekom posljednjih godina, HŠ koje su bile pod stalnom presijom cijenama, riječju, kako bi se grani u cjelini otvorio put u Europu umjesto
dirigirane distribucije trupaca i kronične nelikvidnosti (koja se prenosi na na Balkan. Temeljno pitanje na koje HUP želi dati odgovor je: »Što drvna
industrija Hrvatske može učiniti za sebe i za državu, a ne što država mora
cijelu zemlju), zbog silnih dugova dijela drvne industrije nisu mogle
učiniti za drvnu industriju«.
razvijati tržišne mehanizme i provesti modernu unutrašnju reorganiza­
ciju, podizati kvalitetu svojih usluga i racionalizirati troškove proizvodnje.
Ostaci »stare« drvne industrije su se umjesto restrukturiranja grčevito
odupirali promjenama (čelnici »Croatiadrva« redovito sjede u njihovim
upravnim tijelima), očekujući obećani povratak na staro (kada su trupci (Drvo, časopis za drvnu industriju, obrt, tehnologiju, trgovinu i informatiku,
praktično bili besplatni, kada su kamate na kredit bile deset puta niže od rujan 1997.)

4 / Časopis Hrvatske šume

 POVIJESNI SASTANAK ŠUMARA I DRVARA

Opredjeljenje Prvi put od osnivanja poduzeća Hrvatske šume i

ustrojstva demol<ratske i tržišno orijentirane vlasti
Republike Hrvatske, održan je sastanak

za tržišno gospodarstvenika - drvara i šumara, resornih djelatnika

Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, znanstvenika
Šumarskog fakulteta. Granske udruge poslodavaca

gospodarenje drvne industrije, te predstavnika poslovno-stručnih

medija. Već iz tog razloga, a i radi usvojenih zaključaka,
a ponajprije radi konstruktivne atmosfere, ovaj
Piše: R. Jeršić sastanak se može smatrati povijesnim.

U Lovačkom domu Brezovica nadomak Siska, 3. listopada

1997., održan je poslovni sastanak Hrvatskih šuma - Za­
greb na čelu s predsjednikom Upravnog odbora gospodinom
Marinom Golobom i direktorom Poduzeća A. Serdarušičem s predstavni­
cima desetak drvnoindustrijskih tvrtki koje su značajniji kupci proizvoda
Hrvatskih šuma. Delegaciju Ministarstva poljoprivrede i šumarstva vodio
je doministar dr. Stanislav Sever, u ime Šumarskog fakulteta Zagreb
sudjelovao je dr. Mladen Figurić, u ime Hrvatskog šumarskog društva
prof. S. Matić, a HGKje predstavljao gospodin Milan Jakopović. Prvi put
se kao djelatni sudionik u rješavanju vitalnih pitanja za drvnu industriju i
šumarstvo uključila i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) - Granska
udruga drvne industrije, koju je zastupao gospodin Josip Vujčić, te
profesor Šumarskog fakulteta u Zagrebu i prijašnji predsjednik Hrvatskih
šuma, prof. R. Sabadi.

Konstruktivna atmosfera
Sazivač sastanka. Hrvatske šume, imao je namjeru da se nagomilana
pitanja, koja su u javnim medijima čak poprimila neugodne razmjere,
Sastanak je održan u Lomćkom domu Brezovica
riješe putem razboritog i konstruktivnog dijaloga, u kojem će se snagom
argumenata i strategijom mogućeg, zaštititi interesi svih partnera i pronaći
Zaključeno je da pitanja rokova i osiguranja plaćanja, ugovornih uvjeta
putevi boljitka i šumarstva i drvne industrije Hrvatske. U tome se
isporuke i slično, ne mogu iskakati iz tržišnih okvira i interesa kapitala.
potpuno uspjelo, ponajprije zahvaljujući stvorenoj klimi povjerenja, te
Čini se da je najveći iskorak u odnosu na dosadašnju praksu učinjen
otvorenosti diskusije, u kojoj su se sudionici već na početku suglasili, da
prihvaćanjem primjene indeksnog cjenika i prijedlogom da se ukine lista
je sva rješenja moguće naći jedino u ravnopravnim tržišnim odnosima.
finalista. Prvim bi se bazične cijene kvartalno usklađivale s tržišnim
Sastanak je pokazao da su Hrvatske šume i drvno-industrijske tvrtke
cijenama ostvarenim na domaćoj i međunarodnoj licitaciji i
u načelu najpovoljniji partneri, kojima ni u kom slučaju ne treba
komparacijom s ino cijenama. Za to će biti potrebno veće količine drvnih
posrednik u sporazumijevanju, te da izgradnjom međusobnih tržišnih
sortimenata izložiti licitaciji da se postignu reprezentativni uzorci, jer bi
odnosa ujedno grade temelje razvoja i drvne industrije i šumarstva, toliko
u protivnom došlo do iskrivljenja prave slike cijena, te će trebati usvojiti
potrebne za uključenje u međunarodnu trgovinu drvnim proizvodima.
pretvorbene koeficijente kojim bi se domaće norme mogle usporediti s
Sastanak je počeo analizom trgovine drvnih sortimenata, u kojoj su inozemnim. Uz ove glavne, primjenjivali bi se i drugi pokazatelji
predstavnici drvne industrije i Hrvatskih šuma upozorili na činjenično (ukupno 7), temeljeni na gospodarstvenoj situaciji u Republici Hrvatskoj,
stanje i probleme koji iz toga proizlaze, a očigledna su posljedica netržnih a koji bi bili činioci korekcija indeksa cijena. Indeksni cjenici su inače
naslijeđenih odnosa iz prošlosti, koji su zakočili razvoj i doveli u decenijska praksa u šumarstvu Austrije i Njemačke.
nezavidan položaj sve sudionike. Također je upozoreno, da će za izlaz iz
Druga novost, prijedlog Vladi za ukidanjem lista finalista, ima cilj
te situacije i oživotvorenjc tržišnog gospodarstva trebati vremena, i da će
izjednačiti do krajnjih granica neujednačene tržišne pozicije nabave
to tražiti nove materijalne uloge, a još više intelektualne napore.
trupaca, posebno pilanskih, koje su nanijele velike štete i Hrvatskim
Bjelodano je da nema čarobnih rješenja (države), te da svi moraju
šumama i prerađivačima-izvoznicima. Kako su istakli predstavnici drvne
preispitati vlastite stavove, potencijale i uskladiti ih s tržišnim
industrije, beneficirana (po listi finalista i državnim sanacijama) domaća
okruženjem. Naravno, u tom kontekstu su izolacija i protekcionizam
konkurencija, katastrofalno je srušila cijene na vanjskom tržištu, tako da
odbačeni kao mogući modeli. Predstavnici Ministarstva, Šumarskog
su ostali proizvođači izgubili dugogodišnje pouzdane i stabilne kupce.
fakulteta, HGK i HUP-a su istakli da je cilj hrvatskog gospodarstva
Problem je što to sniženje cijena nije rezultat uspješne sanacije,
razvijanje jednakih tržišnih uvjeta za sve sudionike u gospodarstvu, stoje
restrukturiranja, povećanja efikasnosti i proizvodnosti, nego je izravni
sasvim različito od pojma jednakih gospodarskih rezultata, za što se i
dumping bez računice, koji vodi odlijevanju iz proračuna.
danas neki zauzimaju.

Indeksni cjenik i ukidanje lista finalista Sastanci D l i Hrvatskih šuma - stalna

Sastanak je rezultirao potpisivanjem zajedničkih zaključaka, kojim se
određuju daljnje aktivnosti na uređenju odnosa na relaciji Hrvatske šume,
drvna industrija, t j . kupci šumskih sortimenata i uključenju Vlade u dalje
tijekove stvaranja jednakih tržišnih uvjeta. Te odredbe, doduše, ne
mijenjaju revolucionarno dosadašnje oblike, već unose više slobode i
doprinose transparentnosti poslovnih odnosa, s time da će na mnogim
tehničkim pitanjima trebati mnogo raditi i izvršiti opsežne pripreme, npr.
oko normizacije sortimenata, usavršavanja načina nadmetanja i
ugovaranja - licitiranje klasa i prodaja na panju, pitanje reklamacija i si.
praksa
Jedan od vrlo indikativnih zaključaka, koji odražava kooperativnu
klimu ovog sastanka, jest redovito tromjesečno okupljanje predstavnika
Dl i Hrvatskih šuma koje bi trebalo postati stalna praksa. U te pregovore
će osim HGK-a biti uključena Hrvatska udruga poslodavaca, a posebna
novost je da će prema Vladi RH svi nastupati sa zajedničkim prijedlozima,
dakle, prethodno usuglašenim, a ne sa zasebnim suprotstavljenim
interesima, što je stavljalo i Vladu u nemoguću situaciju, koja praktički
nije razrješiva.

Časopis Hrvatske šume I 5

 SUME I EKOLOGIJA

Oštećenje iznad
europskom prosjeka!
Oštećenost je naših šuma iznad europskoga prosjeka. Posebno zabrinjava oštećenost
četinjača, na što je najviše utjecala obična jela

Piše: Dr. se. Nikola Komlenović

6 / Časopis Hrvatske šume

U Edeu, u Nizozemskoj, održan je kombinirani sastanak
Znanstvene savjetodavne grupe, koordinatora nacional­
nih centara i šefova ekspertnih radnih grupa, na kome se
je raspravljalo o unapređenju istraživanja po Sveeuropskom
programu intenzivnog motrenja šumskih ekosustava (EU/ICP
Forests). Na sastanku su bili predstavnici ovih zemalja:
Austrije, Belgije, Švicarske, Hrvatske, Češke, Danske,
Njemačke, Grčke, Španjolske, Francuske, Irske, Italije,
Mađarske, Nizozemske, Norveške, Poljske, Portugala, Rusije,
Finske, Slovačke, Švedske, Švicarske i V. Britanije, te H.
Intemann šef Komisije za šumarstvo EU.
Domaćin ovoga skupa bio je FIMCI (Forest Intensive
Monitoring Coordinating Institute) iz Herenheevena, Nizo­
zemska. Sastanak je vodio G. Landmann, šef Znanstvene
savjetodavne grupe.
Ovaj se program temelji na Međunarodnom programu
suradnje za procjenu i motrenje učinaka onečišćenja zraka na
šume (ICP-Forests), Rezoluciji br. 1 Ministarske konferencije
o zaštiti europskih šuma, održane u Strasbourgu 1990. i
Rezoluciji br. 4 Ministarske konferencije za zaštitu europskih
šuma održane u Helsinkiju 1993.
Do sada su postavljene 722 stalne plohe: 493 ploha u
zemljama EU i 229 ploha u zemljama koje nisu članice EU,
uključujući Hrvatsku, Bjelorusiju, Bugarsku, Češku, Estoniju,
Latviju, Litvu, Mađarsku, Norvešku, Slovačku, Švicarsku,
Poljsku i Rusiju. Podatke istraživanja, pored zemalja članica
EU, FIMCI-u je dostavilo 10 zemalja koje nisu članice EU
među kojima i Hrvatska.
Prikupljeni su podatci o procjeni krošanja za 649 ploha
(86%) 1 30106 stabala, podatci o du za 561 plohu (76%),
folijarnc analize za 448 ploha (60%) te taksacijski podatci za
36942 stabla (41%). Očekuje se kao će preostali podatci biti
dostavljeni FIMCI-u ove godine.
Na ovom sastanku je potvrđeno ono što je već ranije
dogovoreno, tj. da se na trajnim plohama provedu ova
istraživanja: procjena stanja krošanja (svake godine), analize tla
(svake desete godine), folijarne analize (svake druge godine),
izmjere prsnih promjena stabala (svake pete godine), motrenje
dcpozicija (svake godine na 10% ploha). Kao izborna
istraživanja, dogovoreni su ovi poslovi: analize otopine tla,
istraživanje prizemne vegetacije, meteorološka i fenološka
proučavanja.

Tablica 1. Pregled istraživanja obavljeniii na stalnim Tablica 2. Defolijacija svih vrsta (1996.)
pokusnim plohama (razina 2)
Procje­
Klasa
njivana Broj pro­
Ukupan Foli­ Zemlja površina cjenjivanih
Procjena Analize Depo- stabala 0 1 2 3+4 2+3+4
Zemlja broj jarne Prirast (1000 ha)
krošanja tla zicije
ploha analize
Austrija 3481 7682 65.7 26.4 7.2 0.7 7.9
Austrija 20 20 20 20 20 0 Bjelorusija 6001 24002 12.9 47.4 36.9 2.8 39.7
Belgija (Flandrija) 12 12 12 12 12 6 602 37.9 20.0 1.2 21.2
Belgija 3235 40.9
Belgija (Volonija) 8 8 0 0 8 0
Bugarska 3314 6769 25.9 34.9 28.3 10.9 39.2
Danska 16 16 16 16 15 16
Hrvatska 1175 2649 35.6 34.3 26.2 3.9 30.1
Njemačka 88 77 55 56 47 72
Češka 2630 12192 3.6 24.5 70.2 1.7 71.9
Grčka 4 4 4 4 3 0
Danska 417 1248 40.0 32.0 23.9 4.1 28.0
Španjolska 53 53 53 53 53 0
Estonija 1846 2184 50.4 35.4 13.3 0.9 14.2
Francuska 100 100 100 100 0 25
Finska 15304 8732 60.6 26.2 11.8 1.4 13.2
Irska 15 15 15 15 15 3
Francuska 13100 10800 53.3 28.9 16.0 1.8 17.8
Italija 20 0 20 20 0 0
Njemačka 9461 62421 42.8 36.9 18.9 1.4 20.4
Luksemburg 2 2 2 2 2 1
Grčka 2034 1864 42.2 33.9 19.4 4.5 23.9
Nizozemska 14 14 14 14 0 14
Mađarska 1727 24038 43.3 37.5 14.0 5.2 19.2
Portugal 4 4 4 4 4 0
4 4 4 Irska 326 441 četinjače
Portugal (Azori) 4 4 0
Finska 24 18 18 18 18 18 Italija 7699 5778 35.8 34.3 25.4 4.5 29.9
Švedska 100 94 46 47 46 41 Latvija 2882 9153 27.3 51.5 20.3 0.9 21.2
V. Britanija 10 10 10 10 10 10 Litva 1823 5913 29.1 58.3 9.7 2.9 12.6
EU 493 451 393 401 257 207 Luxemburg 84 1170 30.6 31.9 34.3 3.2 37.5
Bugarska 2 0 0 0 0 0 Moldavija 318 16607 22.0 36.8 37.6 3.6 41.2
Bjelorusija 63 0 0 0 0 0 Nizozemska 228 4975 38.7 27.2 31.0 3.1 34.1
Švicarska 15 0 0 0 0 0 Norveška 12000 8274 36.9 33.7 23.3 6.1 29.4
Češka 8 8 8 8 0 0 Poljska 8654 23600 10.4 49.9 37.3 2.4 39.7
Estonija 6 6 0 5 0 3 Portugal 3370 4260 58.4 34.3 7.2 0.1 7.3
Hrvatska 7 5 7 7 5 1 Rumunjska 6223 134510 57.1 26.0 14.7 2.2 16.9
Mađarska 14 5 0 0 0 0 Rusija 3109 četinjače
Litva 9 9 0 7 9 0 Slovačka 1961 4200 13.0 53.0 30.0 4.0 34.0
Latvija 3 2 0 0 1 0 Slovenija 1009 1014 45.0 36.0 16.0 3.0 19.0
Norveška 17 0 16 17 17 17 Španjolska 11792 11016 29.1 51.5 15.1 4.3 19.4
Poljska 148 148 122 0 0 122 Švedska 20500 16337 53.6 29.0 14.4 3.0 17.4
Rusija 12 12 12 0 12 12 Švicarska 1186 1126 34.7 44.5 13.9 6.9 20.8
Slovačka 3 3 3 3 3 3 Ukrajina 2495 2699 9.0 39.1 47.7 4.2 51.9
Nečianice EU 229 198 168 47 47 157 V. Britanija 2156 8952 43.3 42.4 13.2 1.1 14.3
Ukupno 738 649 561 448 304 364 Jugoslavija 3538 81.2 15.2 2.7 0.9 3.6

Časopis Hrvatske šume / 7

 FIMCI, koji prikuplja podatke u dogovoru s EU, angažirat
će i vanjske institucije za obradu podataka. Apelira se na zemlje
koje sudjeluju u ovim istraživanjima da same obrade što veći
broj vlastitih rezultata.
Dok zemlje članice EU primaju vrlo značajna sredstva za
ovaj projekt, zemlje koje nisu članice EU provode ova
istraživanja bez ikakve vanjske financijske potpore, stoga će
npr. Poljska od 148 ploha ograničiti svoja istraživanja na 10-15
ploha. Broj stalnih ploha smanjit će i Finska.
Ovom su skupu predočeni i podatci o stanju šuma u
Europi dobiveni procjenom za 1996. godinu. Ti su podatci
razmatrani na 13. sastanku suradnika ICP-Forests programa u
Farnhamu u Engleskoj, međutim oni tada nisu bili potpuni.
U priložene 3 tablice daje se procijenjena dcfolijacija
stabala za 1996. godinu po pojedinim zemljama Europe (tab.
2-4). Na temelju tih procjena proizlazi kako je prosječna
oštećcnost europskih šuma u 1996. godini bila 25.1% (25.2%
četinjače i 25.0% listačc).
Oštećcnost naših šuma je veća od toga prosjeka i ona je
iznosila prošle godine 30.1%. Posebno zabrinjava visoka
oštećcnost četinjača (57.0%), na što je najviše utjecala obična
jela. Oštećcnost naših listača (26.0%) vrlo je blizu europskom ^»^*^4|--'-: •/ MM. '-P^
prosjeku. im:
Tablica 3. Defolijacija četinjača (1996.) Tablica 4. Defolijacija listača (1996.)
Sume Broj pro­ šume Broj pro­
Klasa Klas a
Zemlja četinjača cjenjivanih Zemlja listača cjenjivanih
(1000 ha) stabala 0 1 2 3+4 2+3+4 (1000 ha) stabala 0 1 2 3+4 2+3+4
Austrija 2683 6723 66.9 25.8 6.7 0.6 7.3 Austrija 798 959 57.3 31.1 10.1 1.5 11.6
Bjelorusija 4122 181821 7.3 49.6 40.3 2.8 43.1 Bjelorusija 1879 5820 30.5 40.3 26.1 3.1 29.2
Belgija 302 1234 32.9 41.3 24.1 1.7 25.8 Belgija 300 2001 45.6 35.9 17.5 1.0 18.5
Bugarska 1172 4181 19.9 33.6 37.0 9.5 46.5 Bugarska 2142 2588 35.6 31.4 19.6 13.4 33.0
Hrvatska 321 353 11.0 32.0 46.0 11.0 57.0 Hrvatska 1740 2296 39.3 34.7 23.2 2.8 26.0
Češka 2057 11295 2.6 22.5 73.2 1.7 74.9
Češka 573 897 16.2 49.8 32.2 1.8 34.0
Danska 271 779 50.2 26.6 18.1 5.1 23.2
Danska 146 469 23.0 40.9 33.7 2.4 36.1
Estonija 1122 2089 48.9 36.5 13.7 0.9 14.6
Estonija 724 95 84.2 10.5 4.2 1.1 5.3
Finska 18088 7373 60.1 26.2 12.2 1.5 13.7
Finska 1662 1359 63.0 26.7 9.4 0.9 10.3
Francuska 4058 3742 63.6 22.9 11.8 1.7 13.5
Njemačka 6502 42341 46.1 37.2 15.4 1.3 16.7 Francuska 9228 7058 47.8 32.1 18.3 1.8 20.1
Grčka 954 992 51.0 34.6 11.9 2.5 14.4 Njemačka 2959 20080 31.5 37.7 28.7 2.1 30.8
Mađarska 262 3742 48.1 34.1 13.9 3.9 17.8 Grčka 1080 872 32.1 33.3 27.9 6.7 34.6
Irska 326 441 55.3 31.7 12.5 0.5 13.0 Mađarska 1362 20296 42.3 38.2 14.1 5.4 19.5
Italija 1735 1258 42.7 32.2 22.1 3.0 25.1 Italija 6940 4520 33.9 34.9 26.3 4.9 31.2
Latvija 1738 6747 21.5 53.7 23.8 1.0 24.8 Latvija 1140 2406 43.4 45.2 10.7 0.7 11.4
Litva 1073 3912 22.6 64.5 9.6 3.3 12.9 Litva 750 2001 41.6 46.2 10.0 2.2 12.2
Luxemburg 30 393 59.3 28.0 10.4 2.3 12.7 Luxemburg 54 777 17.4 32.8 45.7 4.1 49.8
Moldavija 6 89 25.8 25.8 45.0 3.4 48.4 Moldavija 312 16518 22.0 36.9 37.5 3.6 41.1
Nizozemska 176 3050 38.4 18.1 40.3 3.2 43.5 Nizozemska 52 1925 39.1 41.7 16.2 3.0 19.2
Norveška 6800 6529 42.5 32.4 19.2 5.9 25.1 Norveška 5200 1745 16.4 38.6 38.5 6.5 45.0
Poljska 6895 18020 9.3 50.2 38.0 2.5 40.5 Poljska 5580 13.9 48.7 45.4 2.0 37.4
1759
Portugal 1338 1457 67.0 27.4 5.5 0.1 5.6
Portugal 2032 2803 53.9 37.8 8.1 0.2 8.3
Rumunjska 1903 29851 67.5 22.1 9.2 1.2 10.4
Rumunjska 4320 104659 54.2 27.1 16.2 2.5 18.7
Rusija 3078 40.9 49.7 8.0 1.4 9.4
Rusija 1069 2440 15.0 57.0 26.0 2.0 28.0
Slovačka 815 1760 12.0 47.0 37.0 4.0 41.0
Slovenija 303 614 50.0 35.0 13.0 2.0 15.0
Slovenija 182 400 37.0 37.0 21.0 5.0 26.0
Španjolska 6155 5544 25.3 54.0 16.7 4.0 20.7
Španjolska 5637 5472 32.9 49.0 13.5 4.6 18.1
Švedska 1167 1621 52.8 26.5 14.6 6.1 20.7
Švedska 18973 14716 53.7 29.4 14.3 2.6 16.9
Švicarska 368 36 39.3 40.9 10.4 9.4 19.8
Švicarska 818 766 32.2 46.4 15.8 5.6 21.4
Ukrajina 3220 1894 14.3 39.5 40.8 5.4 46.2
Ukrajina 2931 805 16.5 37.7 42.6 3.2 45.8
V. Britanija 1520 5496 43.8 42.3 12.7 1.2 13.9 V. Britanija 636 3456 42.4 42.6 14.0 1.0 15.0
Jugoslavija 900 400 75,4 20.2 3.9 0.5 4.4 Jugoslavija 5200 3138 81.9 14.6 2.5 1.0 3.5

8 / Časopis Hrvatske šume

 STANOVNICI SUMA
Ptičji svijet
đurđevačko-koškanskih šuma
Ornitološka promatranja u istočnoj Slavoniji i Baranji
Piše: Darko Getz
adomak gradića Našice, u zaleđu gorja Papuka i Krndije u istočnoj
Slavoniji, u okružju starih hrastovih šuma Oboda, Brezovice,
I Trstcnika, Ražljeva i Topolovca, na području Šumarija
»Đurđenovac« i »Koske«, nalazi se zanimljiv ornitološki lokalitet: Našički
ribnjak. O s i m što je poznat kao uzgajalište slatkovodne ribe, u novije
vrijeme otkrivaju ga sve brojniji ljubitelji prirode, promatrači ptica
(birdwatchcri), snimatelji prirode, slikari, studenti, školarci i njihovi
nastavnici.
Našički ribnjak je najstariji ribnjak u ovom kraju. U pojedinim
svojim dijelovima (Kravlje) veličinom i obraštanjem biljnih zajednica
podsjeća na neke bare i »jezera« Kopačkog rita. (Foto 1).
Izgrađen je 1905. godine u močvarnoj nizini Djoline i Crnoga blata
prema nacrtima inženjera Josipa Ivančica. Investitor i ujedno vlasnik ri­
bnjaka bio j e grof (i hrvatski ban) T e o d o r Pejačević. U početku j e to bio
manji ribnjak površine od oko 300 hektara, no kako je potražnja za ribom
bila sve veća i dobit sigurna, već 1918. godine ribnjak je uvećan na 807
hektara. Najveća i ornitološki najzanimljivija tabla ribnjaka Kravlje (409
ha) dograđena je nakon Drugoga svjetskog rata na mjestu nekadašnjeg
naselja Njegoševac. Danas ribnjak ima površinu 1.398 hektara i pripada
skupini većih ribnjaka u Hrvatskoj.
U posjedu obitelji Pejačević bio je sve do 1946. godine, kada je Z a k o ­
n o m o nacionalizaciji proglašen narodnom imovinom. U svojoj daljnjoj
povijesti posluje ili kao samostalno poduzeće ili je u sastavu većih poljo­
privrednih i industrijskih kombinata. Pretvorbom u 1992. godini postaje
dioničarsko društvo pod službenim nazivom »Ribnjak 1905« sa statusom
samostalnoga poduzeća d.d. za trgovinu, ugostiteljstvo i turizam.
Voda u ribnjaku
Ribnjak ima oblik nepravilne potkove. Jedan kraj potkove, nazvan
Gornji ribnjaci, gotovo se naslanjaju na cestu Osijek - Našice, a drugi
ulazi u š u m u Ražljevo.
Ribnjak dobiva vodu iz Našičke rijeke (Foto 3) i kanala Crna voda,
koji j e zajednički recipjent potoka Iskrica, Bukvik i Pribiševačka rijeka.
Spomenuti vodotoci pripadaju sljevnom području rječice Vučice odnosno
rijeke Drave. Najveću količinu vode daju potoci Bukvik (80,3 mVsec Q
100) i Našička rijeka (75,7 m'/sec Q 100).
Unatoč činjenici što u ribnjak dotječe velika količina vode (14,5 mil.
m^), u ljetnim mjesecima oskudijeva vodom. I sama voda je
problematične kvalitete jer se u potok Našička rijeka ulijevaju otpadne
vode grada Našica i obližnjih naselja. Gradnjom novih akumulacija i re-
tencija poboljšat će se kvaliteta vode i vjerojatno će biti riješeno pitanje
potrebnih količina vode.
Krajolik
Sa stajališta ljubitelja prirode i promatrača ptica ovo je kraj naglašene
vizualne ljepote. U z nasipe obrasle raznolikim biljem nižu se trščaci i
vodene površine. S pojedinih se točaka otvara pogled na široke i prostrane
vođene površine kojima živost daju jata ptica i ukrašavaju zelene kulise
šuma te obrisi brdsko-gorskog područja Papuka i Krndije. Sliku krajolika
ponekad upotpunjuje ugođaj izmaglice u rano j u t r o ili pak spokoj zalaska
sunca navečer, sve to popraćeno tišinom u kojoj se tek čuje glasanje ptica.
Krajolik našičkoga ribnjaka oblikovan je čovjekovom rukom. N a
njegovu nazočnost upozoravaju nas nasipi, pregrade, upusti, ispusti,
preljevi, akvadukti i druge hidrotchničke građevine. Trščakom se po na­
sipu probija mala ribarska željeznica kojom se prevoze ribari i njihova
oprema, a ponekad i znatiželjni turisti i ribolovci. Sve j e ovdje u potpu­
n o m skladu: voda koja nekamo teče usmjerena čovjekovom rukom, klo-
pot ribarskoga vlaka (Foto 4) koji se miješa s ćurlicima barskih ptica i
neopisivo lijepe vizure prema visokoj hrastovoj šumi koju su prije više od
jednoga stoljeća uzgojili šumari grofa Pejačevića.
Ribnjak
Našički ribnjak je podijeljen na gornje, srednje i donje ribnjake. G o r ­
njim ribnjacima pripadaju površine tzv. table s oznakama: DC, X, XI, H i l ,
Hi2, A d i , Ad2, C l , C 2 te dvije velike akumulacije »Šandor«'' i »Petar«.
Table H i l i H i 2 te Adi i Ad2 nastale su od nekadašnjeg većeg ribnjaka
»Adolf«. Srednji ribnjak je podijeljen na devet tabli s oznakama: la, l b , Ic,
Id i II - VI. Ribnjaci »Kravlje«, »El«, »Est« i »F« pripadaju donjim ribnja­
cima.
U ribnjacima se uzgaja raznovrsna riba, pretežno uzgojni šaran, som,
bijeli i sivi tolstolobik, kanalski som i amur. Tijekom ribolova uz ove vrste
ulovi se manja količina deverike (Ahramis hrama L., 1758), kesege (Abramis
hallerus L., 1758), crvenperke (Scardinius erythrophthalamus L., 1758), štuke
{Esox lucius L., 1758), linjaka (Tima tinca L., 1758), žutog karasa (Carassius
carassius L., 1758), srebrnog karasa, babuške (Carassius auratus gibelio Bloch
1783) i običnog grgeča (Perca Jlumatilis L., 1758).
U vrijeme nastanka ribnjaka na površini od 305 hektara uzgojilo bi se
godišnje do 60 tona ribe (197/kg/ha), a danas, 90 godina kasnije, ulovi se
tri puta više (od 400 do 700 kg/ha).
Našički ribnjak je danas poprilično zapušten. Nasipi su znatno
oštećeni (Foto 5 i 2) utjecajem vjetra i valova, a u pojedinim su se tablama
pojavili i »zeleni otoci«, plićaci obrasli trstikom i ševerom.
Proizvodnju ribe ugrožavaju i kormorani, ah i brojne ribokradice. Pa
ipak, uza sve nedaće i neprilike, ribnjaci još uvijek proizvode 70 vagona (1
vagon = 10 tona) prvoklasne slatkovodne ribe.
Vegetacija
Premda je Našički ribnjak umjetno oblikovani krajolik po mjeri
čovjeka, pojedini njegovi dijelovi, posebno bara Kravlje, više izgledaju
poput velike panonske naplavine nego kao ribnjak, stoga nije čudno što
ovdje nalazimo i takve vrste riba koje su karakteristične za ritsko-
močvarne ekosustave.
Tako npr.u starim kanalima, barama i pomalo napuštenim dijelovi­
ma ribnjaka nailazimo na biljke iz razreda leća (Lemnetea W. Koch et Tx.
1954.). T o su malene slobodno plivajuće biljčice koje površinu vode
prekrivaju poput zelenog prostirača. Malo dalje, ulazeći u Kravlje, naići
ćemo na veliki trščak koji zalazi do polovice bare. Trska je ovdje
poiTiiješana s kopnenim trščakom i rančićem (Scirpo-Phragmitetum W.
Koch 1926). Biljnu zajednicu ukrašava barska perunika (Iris pseudocorus),
vrbica {hythrum salicaria), vodena metvica [Mentha aquatica), žabočun (Ali-
sma plantago-aquatica) i druge biljke lijepih cvjetova i oblika. Za barske
ptice je trščak od životne važnosti.
Prijelaz u livadske i pašnjačke biljne zajednice je dosta oštar. Napisi
su u vegetacijskom pogledu stanovita mješavina predstavnika različitih
biljnih zajednica. N a nasipu se mogu naći i biljke vrtova, parkova, livada,
šumaraka, rubova cesta, putova. Tako se npr. iza pojasa trstike javlja go­
tovo čista sastojina koprive [Urtica dioica) koje zauzimaju vrlo velike
površine nasipa.
Slično je s abdovinom (Samhucetum ebuli Felfoldi 1942.), svilenicom
(Achpias syriace), (Foto 7), velikom preslicom {Equisetum tdmateia). Preslica
raste na nekim mjestima između željezničkih pragova u dužini od 100 i
više metara. Svilenica se naprotiv javlja na manjim površinama, stvarajući
dojam d a j e umjetno posađena. U j e s e n , kad se otvore tobolci, okolica se
zabijeli od letećih sjemenki.
N a više mjesta uz ribnjak raširila se zlatnica {Solidago canadensis) i
trava šašuljica {Calamagrostis epigeios), te močvarni grpak {Rorippa amphi-
bia). Vrlo velike površine pod grpkom nalazimo na ribnjaku Kravlje.
Ribnjak Kravlje ima vrlo zanimljiv biljni svijet. Razvoj biljaka zasada
nitko ne ometa, pa je raznolikost vrlo velika.
Biljke na nasipu rastu u vrlo gustim sklopovima. Stabljike
jednogodišnjakinja isprepliću se s granama ruža, kupina i vrba, tvoreći
Časopi.s Hrvatske šume / 9
pritom zeleni zid koji nije moguće proći bez sječiva. Neupućeni šetači i
promatrači ptica ostaju zatečeni divljinom prirode.
U jesen se nasip Kravlja zacrveni plodovima grmova divljih ruža
{Rosa canina, R. arvensis), crvenog gloga (Crataegus monogyna), kurike
{Evonymus vulgaris). Dozrijeva abdovina (Sanbucus ebulus), crna bazga
(Sambucus nigra), svib (Cornus sanquima), trnjina (Prumus spinosa). N a njih
se zimi sjate jata drozdova bravenjaka {Turdus pilaris) pristiglih iz sjeverne
Europe.
N a nasipu ribnjaka »F« naći ćemo stabla trešanja zavidnih dimenzija.
Pravo je čudo da se ne prevale preko trošnog nasipa. Sredinom mjeseca
svibnja, kad dozriju plodovi, obilaze ih ribolovci i čuvari, ali i čvorci,
kosovi, vuge, batokljuni i druge ptice. Nasipi ribnjaka ponekad sliče m a ­
lim cvjetnjacima raznolikog šarenog cvijeća. Rijetko gdje je priroda tako
lijepa kao ovdje. D o sada je ovdje određeno 10-ak biljnih zajednica i 60 Krajolik uašičkog ribnjaka
vrsta biljaka, no sigurno je broj vrsta dvostruko veći, što će pokazati
daljnja promatranja.

Sume
Pejsažnom raznoličju ribnjaka u m n o g o m e doprinosi obližnja šuma
hrasta lužnjaka (Carpino betuli - Quercetum roboris typicum, Rauš 1971.).
Hrast lužnjak j e dominantna vrsta, koja zajedno s drugim biljnim zajed­
nicama tvori 10-ak različitih biljnih zajednica. Ovisno o sastavu i vlažnosti
tla, reljefa i drugih ekoloških čimbenika biljne zajednice su nejednoliko
raspoređene oko ribnjaka.
Tako ćemo npr. u nekadašnjim nizama (barama) zajedno s
lužnjakom naći još i crnu j o h u {Alnus glutinusa) i poljskogjasena {Fraxinus
angustifoUa), veza (Ulmus laevis), a na nešto sušim terenima »gredama« uz
lužnjaka će biti i obični grab (Carpinus betulus).
Utjecaj šumskih i livadnih biljnih zajednica prisutan je na dijelovima
ribnjačkih nasipa. Osobito je to izraženo na sjeveroistočnom dijelu ri­
bnjaka Kravlje.
Šume oko našičkih ribnjaka, zajedno sa šumama Spačve, najvrjednije
su i najljepše slavonske šume. O n e su pravo bogatstvo ovoga kraja. O s i m
svoje materijalne vrijednosti, imaju i vrlo veliku ekološku ulogu koja po
nekim svjetskim mjerilima mnogostruko nadmašuje materijalnu. Šuma,
podsjetimo se, stvara kisik, stabilizira klimu i tlo, pročišćuje zrak, filtrira
vodu te uljepšava i ističe pejsažnu vrijednost krajolika. Vizualnim
naličjem i životinjskim svijetom koji u njoj obitava nije j u moguće
uspoređivati s drugim također vrijednim i značajnim ekosustavima.

Aviofauna ribnjaka
Premda u ovom trenutku ne rapsolažemo cjelokupnim opusom
znanstvenih radova, moguće je pretpostaviti d a j e Našički ribnjak bio sla­
bo poznat starijim ornitolozima. O s i m toga, postavlja se pitanje koliko je
on mogao biti atraktivan u sjeni poznatih obitavališta ptica, kao što su
Kolodjvarski i Kc^pački rit, Obedska bara,Srebarna, delta Dunava i drugi
danas već zaboravljeni lokaliteti, gnjezdišta i obitavališta ptica močvarica.
U nekoliko navrata ribnjak je obišao Ervin Rossler (1917.) u svojstvu
člana Komisije za znanstvena istraživanja Srijema. Tijekom svojih dola­
zaka (ekskurzija) zabilježio je 46 vrsta ptica uključujući i vrste iz uže oko­
lice ribnjaka.
U to vrijeme ribnjak je bio znatno manji (700 jutara) i pripadao je
gospodarstvu Lilin-dvora (Der Teichwirtschaft bei Lilin dvor). Premda j e
okolica ribnjaka obilovala velikim brojem lovnih ptica, posebice fazanima
koji su se najvjerojatnije umjetno uzgajali i puštali u lovište, Rosslera je
posebno impresionirala bujnost života samoga ribnjaka (lebhafte Treibe).
U svojim radovima spominje vrste koje su s današnjeg gledišta vrlo zani­
mljive. Između ostalog s p o m e n u o je već rijetku vrstu podzviždača šibičara
{Numenius arquata L.). Zanimljiva je i spomena vrijedna pojava galeba
(Larus argentatus mkhahellis, N a u m 1840.), male čigre (Sterna albifrons Pali),
čavke (Coloeus monedula spermoglosus, Vialliot 1817.) i crne žune {Picus vir-
dis pinetorum, C. L. Brehm 1831., vjerojatno Dryocopus martius pinetorum, G.
L. Brehm, 1831.).
Prema opažanjima lovnika Balte Josipa, pljenor veliki (Gavia immer
Brunnich, 1764.) j e redoviti posjetitelj Našičkoga ribnjaka. Nešto rjeđi j e
pljenor srednji {Gavia arctka L. 1758.) međutim često se nalazi u jatu s
roncima {Mergus L., 1758.), divljim patkama pa gaje teško uočiti i daleko­
zorom. T e k kada ih netko od lovaca odstrijeli, postajemo svjesni njihove
nazočnosti.
U »tabli« V (pet) u povećoj naseobini (koloniji) gnijezdi se povre­
m e n o i do 50 pari sivih čaplji {Ardea dnerea L., 1758.) 5-10 pari velikih
bijelih čaplji {Egretta alha (L.), 1758.), 20-30 pari bijelih čapljica {Egretta
garzetta (L.) 1766.), 5-10 pari žutih čaplji {Ardeola ralloides (Scopoti) 1769),
20-30 pari gakova {Nycticorax nyđicorax (L.) 1758.) i oko 10-15 pari žličarki
{Platalea leucorodia L., 1758.).
Sve »table« nemaju podjednako značenje za vodarice. Opažanja po­
kazuju da su im od donjih ribnjaka najprivlačnije bara Kravlje i »tabla« F.
Naprotiv, na srednjim ribnjacima najviše vodarica j e zabilježeno na »tabli«
V vjerojatno zbog gustog obraštaja rogoza i vrbova šumarka uz obalu
nasipa. O d gornjih ribnjaka najprivlačine su im »table« H i l i Hi2 te »ta-
Ci'at abdoi'inc {.^ambrnu.^ ebulus) zaposjednut zlatnini marama ((A'tonia
Fahr.)
bla« DC. Ovdje su u više navrata nađena gnijezda ćubastih gnjuraca {Podi-
ceps cristatus (L.) 1758.) i crnih liski {Fulica atra L., 1758.) Cubasti gnjurci
su zanimljivi turistima jer se nerijetko mogu vidjeti gnjurčiči koji »jašu«
na leđima svojih roditelja.
Gotovo su stalno prisutni na ribnjacima veliki vranci, kormorani
{Phalacrocorax carbo (L.) 1758.). Kormorani su vrlo veliki zatornici ribe
zbog čega su izloženi progonu ribnjačara. N a ribnjak dolaze iz dvije nase­
obine, s mađarsko-hrvatske granice kod Sv. Đ u r đ a i iz Kopačkog rita.2'
Najčešće borave na »tabli« F i V te na »otoku« Kravlje. Z b o g stalnog b o ­
ravka na »otoku« njegovih desetak stabala su gotovo pobijelila od izmeta,
pa se iz daleka čine kao da su osuta injem.
N a otvorenim vodenim površinama zadržavaju se divlje patke {Anas
platyrhynchos L., 1758.). Nije nikakva rijetkost vidjeti ženke s 8 ili 12, pa i
više pačića različite starosti. U z ovu vrstu zanimljiva je i pojava p r o ­
duženog razdoblja gniježđenja, kada j e moguće istodobno vidjeti jato
odraslih pataka i ženke s netom izleženim pačićima. N a ribnjaku se
gnijezde i borave i druge vrste pataka. Vrijedne spomena su patke
pupčamce {Anas querquedula L., 1758.), patke glavate {Aythya jerina L.,
1758), patke njorke {Aythya nyroca Giitden 1769.), koje su nazočne na ri­
bnjaku gotovo tijekom cijele godine. Tijekom sezone gniježđenja za-
pažaju se jata od 80-100 pa i više spomenutih vrsta pataka. Premda nije
ustanovljeno, postoji velika vjerojatnost gniježđenja patke kreketaljke
{Anas strepera L., 1758.) i patke krunate {Aythya fuligula L., 1758.). Pojedini
parovi primijećeni su na »tabli« D i Kravlju.

10 / Časopis Hrvatske šume


Već vrlo rijetka i zakonom zaštićena žUčarka (Ptatalca leucorodia) redovita
gnjezdarica ribnjaka
Zimski gosti, obitelj crnokljunog labuda (Cygnus olor)
3iljna zajednica rogoza {Typketitm latjoliae soo)
Neredoviti gost ribnjaka j e i crvenokljuni labud (Cygnus olor, Gmelin
1789.). Dolazi u j a t u . Cesto je to samo jedna obitelj s nekoliko odraslih
mladunaca. Ptice nisu plahe, iz čega se može zaključiti da dolaze iz nekog
nacionalnog parka ili zoološkog vrta sjeverne Europe.
Voda se ispušta iz ribnjaka zbog izlova ribe. N a k o n istjecanja vode
ostaje muljevito d n o s ponekom lokvom ili kanalićem punim sitne ribe i
raznovrsnih beskralježnjaka: puževa, školjaka, pijavica, maločctinjaša,
ličinki kukaca, račića itd.
O k o ovakvih prirodnih hranilišta skupi se veliki broj čaplji i bijelih
žličarki. Svojim izgledom i kljunom poput žlice, bjelinom perja i perjani­
com na glavi ove ptice su meta snimatelja i promatrača. Ništa manje nisu
privlačne crne rode (Ciconia nigra L., 1758.), čaplje dangube {Ardea purpii-
rea L., 1766.), koje su također prisutne kod ovakvih gozbi. Iz istog razloga
ovdje su i raznovrsne vivčarice (Charadriidae). Rijetki i zanimljivi gost ri­
bnjaka j e i vlastelica [Himantopus himantopus L., 1758.), ptica dugih nogu
i šarenog perja. Vrlo privlačnog izgleda j e sabljarka (Rccurvirostra avosđta L.,
1758.) ptica većeg svinutog kljuna koji podsjeća na sablju. Mali žalari
(Catidris, Anony (Merretn) 1804.) pojavljuju se u vrlo velikim jatima (tisuću
i više ptica). Poplašeni, dižu se u zrak tvoreći oblik kakva točkastog
oblačića, časak ovalnog, da bi sekundu kasnije poprimio oblik dvostruke
elipse. Kada se ribnjak ponovo napuni vodom većina vivčarica nestane.
Za razliku od drugih ptica, čigre (Chlidonias Raj. 1882. i Sterna L,
1758.) se prvo čuju, a onda vide. U manjim jatima od 10-15 ptica oblijeću
pojedine dijelove ribnjaka zbog hrane. H r a n e se ribicama, različitim
kukcima i njihovim razvojnim oblicima koji se zadržavaju pri površini
vode.
Ptice grabljivice su stalni stanovnici ribnjaka. Redovita gnjezdarica
trščaka Kravlja je eja močvarica {Circus aeruginosus L., 1758.). Škanjac
mišar (Buteo huteo L., 1758.) i crnkasta lunja (Milvus migrans Bodd. 1783.)
gnijezde se u obližnjoj šumi Brezovac. Jastreb kokošar {Acdpitcrgentilis L.,
1758.) se češće zapaža zimi kad progoni divlje patke i liske na djelomično
zamrznutoj vodi. Ribnjak j e i lovište kopca ptičara {Accipiter nisus L.,
1758.) i sokola grlaša (Falco subbuteo L., 1758.), ali i najveće grabljivice,
orla štekavca {Haliaeetus albicilla L., 1758.). Orlovi štekavci rado jedu ribu,
pa se mogu vidjeti u većem broju (10 i više) na »tablama« gdje se ispušta
voda i ribari.
U trstici uz ribnjak i na sličnim mjestima gnijezde se i cvrkuću tr­
stenjaci {Acrocephalus, Naumann 1811., Locustetta, Kaup, 1829., Lusciniota,
Gray 1841.), poimence: trstenjak droščić, cvrkutić, ševarčić, cvrčić i drugi.
Za promatrače ptica zanimljiva j e šikara i šuma. Tako na granici ri­
bnjaka i šume, ribnjaka i poljodjelskih površina, nalazimo vrste koje nisu
isključivo vezane za ribnjak. O s i m već poznatih dendrobionata: sive i
zelene žune {Picus canus Gmel., 1788., P. viridis L., 1758.), velikog djetlića
{Dendrocopos major L., 1758.), brgljeza (Sitta europaea L., 1758.), puzavca
(Certhia L., 1758.), velike sjenice (Parus major L., 1758.), plavetne sjenice
{P. caeruleus L., 1758.) i dugorepe sjenice (Aegithalos caudatus L., 1758.),
nailazimo na nešto rjeđu plazicu vugu (Remiz pendulinus L., 1758.) i
manja jata brkatih sjenica {Panurus biarmicus L., 1758.). Dosta su plašljive
pa se njihova nazočnost može zapaziti po karakterističnom cvrkutu.
U skupinu naših najljepših i najšarenijih ptica ubrajamo vugu (Oriohis
oriolus L., 1758.), vodomara {Alcedo atthis L., 1758.), sojku (Garrulus glan-
darius L., 1758.), pčelaricu (Merops apiaster L., 1758.) i zlatovranu (Coracias
garrulus L., 1758.). D o k je zlatovrana prilično rijetka, vodomar je stanar
gotovo svakog vodotoka i kanala oko ribnjaka.
U ovom napisu spomenuli smo samo neke iz skupine ptica koje
svojom veličinom, bojom, perjem i prepoznatljivošću privlače pozornost
promatrača ptica. T o j e tekjedan mali broj od trenutno 150 poznatih vrsta
zabilježenih na Našičkom ribnjaku.
Iz ovoga kratkoga opisa pojedinih skupina i vrsta ptica koje smo p r o ­
matrali više od tri godine m o ž e m o zaključiti da j e Našički ribnjak vrlo
zanimljivo i vrijedno obitavalište ptica močvarica kojemu je potrebno
posvetiti veću pozornost od dosadašnje. Gotovo dvije trećine do sada za­
bilježenih vrsta su gnjezdarice ribnjaka i njegove uže okolice - šume. N a
ribnjaku se povremeno zadržavaju vrste koje po m e đ u n a r o d n i m kriteriji­
ma zaštite ptica nose oznaku »rijetke« i »ugrožene« pa bi se lovcima iz
Italije, koji redovito posjećuju ribnjak, morala skrenuti pozornost na
njihovu nazočnost, značenje i zakonsku zaštitu koju uživaju.
O ornitološkoj atraktivnosti Našičkoga ribnjaka govori i ubilježba
Međunarodnog savjeta za zaštitu ptica (International Council for Bird
Preservation) iz Velike Britanije (Cambridg) u listu Značajnih područja
za ptice (Important Bird Areas) pod brojem IBA-21. O v u naznaku dobi­
vaju ekološki zanimljiva i očuvana područja gdje se zadržavaju ptice
močvarice.
N a žalost, osim iskazivanja određene pažnje na taj način isticanja
ornitološke vrijednosti, praktičko značenje ne postoji.
" Ribnjačke »table« »Hirsch« i »Adolf« (Hi i Ad) dobile su naziv po čuvenom
graditelju i izvoditelju radova Mađarskog d.d. za ribogojstvo iz Budimpešte
Adolfu Hirschu i članovima obitelji Pejačević (Sandoru i Petru).
-> Prilikom redovitog brojenja velikih vranaca u koloniji na Kopačkom jezeru u
1991. godini bilo je nazočno 1259 pari velikog vranca i 3777 mladunaca u
gnijezdima
Časopis Hrvatske šume / l i
 ŠUMARIJA POPOVACA

Kad bismo
čekali druge..
Tekst i snimke: M. Mrkobrad Novih 1800 m šumske ceste otvorit će predjel Lipovica i omogućiti izvoz drva
Loujskom dolinom

U pravitelja šumarija Po-

povača, ing. Zlatka Bu-
blića, zatekli smo za tc-
Icfonom-upravo j e nekome
javljao »da je zbog dotrajalosti
propao jedan drveni most koji
su za jedan dan zamijenili
novim«. Brzo i ekspeditivno,
»jer da smo čekali nekog dru­
gog da nam to napravi, tko zna
koliko bi vremena prošlo. A
vrijeme j e prije početka jesen­
skih kiša i te kako dragocjeno«.
Ova sličica iz svako-
dncvice Šumarije Popovača,
jedne od 15 šumarija u sastavu
zagrebačke uprave, oslikava stil
života i rada šumarije koja je
lani postigla najbolji poslovni
rezultat u Upravi šuma Za­
greb. S 52 zaposlena (»Sada ih
j e 48 jer su četvorica prešla u
novoosnovani »Promet i
mehanizaciju« d.o.o.) koji go­
spodare s 7500 ha šuma i
šumskog zemljišta, Popovača
po veličini ide u red prosječno
velikih šumarija. Tri revira
nisu ravnomjerno raspoređena Prošle gpdme dobar poslovni rezultat,
prema gospodarskim jedini­ a i ove godme ne bi smjelo biti lošije,
upravitelj Šumarije Popovača, ing.
cama jer najvrjednija jedinica
Zlatko Bublić Na radilištu n predjelu Lipovica
»Popovačkc nizinske šume«

(graniči sa Siskom, Novskom, Kutinom), ima dva revira, a ostale
dvije gospodarske jedinice, »Popovačka Garjevica« i »Popovačkc
prigorske šume« čine jedan revir. O d podataka iz osobne karte
vrijedi istaknuti da se prosječno godišnje siječe 31 000 kubika, da
glavni prihod iznosi oko 17000 kubika, a u toj masi, što j e
značajno, na hrast otpada 9500 kubika.
Šumarija je dobro »centrirana« - na bilo koju stranu do naju­
daljenijeg radilišta nema više od 20-tak kilometara, što je opet
važno u konačnoj slici ekonomičnosti i racionalnosti poslovanja.
Smještena na maloj uzvisini u perivoju na izlazu prema Kutini,
Šumarija je uz radnu jedinicu I N E u susjedstvu s desne strane
ceste, te bolnički kompleks i Tvornicu radijatora Lipovica, jedan
od temeljaca razvoja ovog mjesta s oko 2000 žitelja smještenog na
padinama Moslavačke gore. U blizini šumarijskc zgrade j e i
priručna radionica, mnogo važnija prije nego sada kada se šuma-
rijska mehanizacija »preselila« u novo dioničko društvo. N o s
obzirom na starost opreme, popravljati uvijek nešto treba. N e
može se govoriti o nekoj iznimno dugoj povijesti postojanja
Šumarije u Popovači. Prije Drugoga svjetskog rata nije je bilo,
ona funkcionalno datira iza 1945. godine kada se izdvojila od
Šumarije Kutina. Povijest bavljenja šumarstvom je dakako duža,
ovdje su ranije postojale imovne općine i zemljišne zajednice,
bilo je to vrijeme Vojne krajine kada su šume u ovom kraju imale
mnogostruko značenje.
Svi radovi prema dinamici
Upravitelj Bublić mogao se potkraj listopada ove godine
»pohvaliti« kako su s »glavnim uzgojnim radovima završili te da
ni s planom izvršenja sječe i izrade neće biti problema«. Godišnje
se inače prema propisu osnova radi priprema staništa na 62 ha,
njega pomlatka i mladika na 115 ha, pošumljava se 26 i popunjava
15 ha, čišćenja su propisana na 58 ha. Za jesen je ostalo -
pošumljavanje. Žira doduše nema i to je problem, no u šumariji
računaju na sadnice iz nekog od rasadnika zagrebačke uprave.
Plan jesenskog pošumljavanja j e opsežan - trebalo bi zasaditi 543
tisuće sadnica, najviše hrasta lužnjaka, 479 tisuća, te jasena 64
tisuće sadnica. S uzgojnim radovima povezan je i drugi problem
- sezonska radna snaga, radnici po ugovoru. U ovim krajevima
nikada ih nije bilo dovoljno jer su sezonci radije išli raditi kod
konkurencije-poljoprivrednih kombinata, vinogradara i voćara.

12 / Č a s o p i s Hrvatske šume
T a m o se, naime, uvijek bolje plaćalo.
Radove su obično preuzimali poduzetnici,
a dobar dio obavljan je s vlastitim
radnicima (oko 30 posto). U dvorištu
mehaničke radionice stoji jedan stari auto­
bus. U otužnom je stanju, neregistriran,
ove godine nije prevozio putnike sigurno
ih više neće ni prevoziti na posao. Previše
bi novaca zahtijevao popravak i registracija
tako daje to ncipslativo. 1 t o j c j o š j e d n a od
poteškoća na koje upozorava upravitelj. U
šumariji imaju samo dva kombija za
prijevoz radnika i još jedan bi bio nuždan.
Trebao bi uskoro stići, kaže Bublić, jer
smo prvi na listi prioriteta.
»Francuska šuma«
O d rariteta vezanih za ovu šumariju
treba spomenuti da je ovdje još do 1985.
godine vozila šumska željeznica! Mala lo­
komotiva i nekoliko vagona još uvijek su u
parku šumarije kao spomenik ne tako
davnoj prošlosti. N a njima se sada igraju
djeca. Pruga je bila postavljena u predjelu
Lipovica. Traktorima LKT su drvo do­
vozili do željeznice i tovarili u vagonete
kojima se odvozilo do glavnog stovarišta i
pretovarivalo u kamione. Umjesto želje­
znice tu su sada izgrađene šumske ceste.
Ovih dana koriste se blagodati kasne
sunčane jeseni i ubrzano se radi na
dovršetku šumske ceste Lipovica u »Po-
povačkim nizinskim šumama« dužine 1800
m. Prometnica ide rubnim dijelom velike
Loiijske nizine područjem koje redovito
tijekom proljeća plave vode Save i Lonjc.
Donji stroj nove prometnice je završen,
treba još navesti kamen.
Popovčani se mogu pohvaliti i »fran­
cuskom šumom«. Nije to doduše nešto za
čime bi i drugi trebali čeznuti, no dobro je
bar znati o čemu se radi. Francuzi su ovdje
između dvaju ratova u nekoliko t:idjela
posjekli hrast i unijeli bagrem. I to je ta
»francuska šuma« koje se domaći šumari
nikako ne mogu riješiti. Bagrem, danas
ekonomski gotovo bezvrijedan, posječen je
no i dalje raste iz panja, širi se kao korov.
Zato j e popovačkim šumarima dosta i
spomena na »francusku šumu«.
Na području šumarije tri su državna
lovišta. U j e d n o m od njih, Moslavini
(koncesiju ima Ivica Todorić) uređeni
tereni, nove čeke te lovačka kuća (predjel
Kamenica) i okoliš uređeni kao u snu!
Bivša šumska kuća, i sada u vlasništvu
Šumarije, nadograđena j e i preuređena za
nove potrebe. Potvrđuje samo ono što
upravitelj popovačke šumarije govori o
izniiTino dobroj suradnji ovog konce-
sionara i Šumarije gdje se ništa ne radi bez
razgovora i dogovora s drugom stranoin.
Za razliku od nekih drugih sredina!
ŠUMARIJA GARESNICA
Satno da ne bude
novih
šteta
P
remda su u Garešnici uzgojne rado­
ve obavili prema planu i dinamici, a
siječe se i glavni prihod pa se m o ž e
očekivati da će i radovi na iskorišćivanju
š u m a biti završeni na vrijeme, glavni p r o ­
Najveći dio snijega u Garešnici je saniran (gore), no
blem ostaje i nije (izravno) vezan za
nove nepogode i997. godine donijele su nove štete
ovogodišnji plan. Radi se o saniranju (dolje) koje tek treba riješiti.
šteta od snijega i leda nastalih prošle i
pretprošle godine. Šumarija Garcšnicaje,
naime, u posljednje dvije godine, točnije
zime, bila pogođena velikim elementar­
n i m nepogodama. O d snjegoloma i ledo-
loma u gospodarskoj je jedinici
»Garjevica« napravljena šteta na u k u p n o
29500 kubika drvne mase. T o su gotovo
četiri etata ove gospodarske jedinice.
Kada j e 1996. godine stradalo 14500
kubika, napravljen j e plan sanacije koji j e
bio sastavni dio ukupnog plana
poslovanja. Dinamiku radova
neočekivano su omele nove štete u
siječnju ove godine i novih oko 15000
kubika oštećene drvne mase. Izrađen j e
novi program rješavanja šteta po k o m e se
ukupan posao treba završiti u roku od tri
godine. U Garešnici su prionuli poslu, to
j e uostalom uvjet da se uopće m o ž e dalje
planirati, i u proteklom j e razdoblju
sanirano preko 22000 kubika. U proljeće
sljedeće godine cijeli bi posao trebao biti
završen. N a r a v n o , uz uvjet da ne b u d e
novih nepogoda.
Najveći dio radova obavljen j e s a m o - l^iii*i'.i-
izradom, ali i u vlastitoj režiji (oko 30 p o ­ Problemi sa sainariiom: posao je izUdtiran, ugovori
nisu potpisani, radi se tek u jednom odjelu.
sto). Radi se o drvnoj inasi u kojoj
Foto M. Mrkobrad
gotovo n e m a tehničkog drva već samo
ogrjev koji j e u uvjetima izrade u upravitelj garešničke šumarije, ing.
Garjevici neisplativ. Posao j e nezamisliv Marijan Hajstor, kako se praksa i rad na
bez korištenja samarice, a upravo j e sa terenu znaju razlikovati od pravno
samaricom bilo teškoća i ima dodatnih sređene papirologije.
problema. N a m e đ u n a r o d n o j licitaciji Inače, sva pošumljavanja i popunja­
j e d a n j e samarašjoš u srpnju ove godine vanja iz redovnog plana u Garešnici su
izlicitirao sve predviđene radove u četiri obavljena u proljeće, a ostali radovi p r e ­
odjela (i na taj način eliminirao ma dinamici. Radilo se sa sezoncima i
konkurenciju). N o nije radio i j o š uvijek vlastitom r a d n o m snagom, 20-ak radnika
nije potpisao ugovor o izvođenju radova. invalida koji rade na uzgoju. Potkraj stu­
Sada j e u j e d n o m cidjelu počeo raditi bez denog planirano j e i izvršenje redovitog
ugovora, a sve skupa pokazuje, kaže plana sječe i izrade, (m)
Časopis Hrvatske šume / 13
 UPRAVA SUMA KOPRIVNICA
Dobar zalet pred zimu
U Upravi šuma Koprivnica uhvatili su dobar zalet za
jesen i zimu. U prvih devet mjeseci proizvodnja se
odvijala prema planu i dinamici, ljetno razdoblje
prebrođeno je relativno uspješno. U uzgojnim radovima osi­
gurano je 14,9 milijuna kuna, ostalo će biti do kraja godine.
Od pojedinih radova u okviru jednostavne biološke repro­
dukcije, priprema staništa je obavljena s 80 posto od planira­
nog, pošumljavanje sa 60 posto, popunjavanje sa 72 posto,
njega mladika na 1580 ha ili 89 posto, čišćenje je realizirano sa
60 posto. Pošumljavanje je obavljeno na 90 ha, popunjavanje
na 114 ha stoje dobro izvršenje s obzirom daje dio radova
ostavljen za jesen. Problem radne snage sve je prisutniji. Po­
duzetnika koji bi preuzeli uzgojne radove još nema, a do sezo­
naca se dolazi sve teže. Osnovni razlog je niska dnevnica, ali i
neredovito plaćanje pa sezonci posao traže radije negdje
drugdje.
Posebno pitanje je urod žira, o čemu ovisi i dio glavnog
etata za sljedeću godinu. Sigurno je da lužnjaka neće biti u
potrebnim količinama da bi se pokrile vlastite potrebe.
Kitnjaka ima, i do 20. listopada ove godine skupljeno je 17
UPRAVA SUMA BJELOVAR
Muke s planom
N i proizvodnja, ni prodaja nego plan. Najviše vremena,
najviše nepoznanica i najviše nedoumica na sastanku
Stručnoga kolegija bjelovarske uprave bilo je rezervira­
no za rebalans plana 1997. godine i za plan sječe za 1998. go­
dinu. Zbog narušene strukture plana sječe, potreban je reba­
lans, no unatoč brojnim uputama, bilo je dosta upitnika. Sada
je to gotovo, a na red je došao plan sječe za sljedeću godinu,
koji je, kažu šumari, za bjelovarsku upravu dosta »našpanan«.
Ako se i traži povećanje sječive mase, to se ne bi trebalo odno­
siti samo na dvije glavne vrste, bukvu i hrast, kaže ing. Zcljko
Ledinski, jer to i dalje narušava strukturu plana. Posebna priča
je unos podataka u računala. Za one koji to rade, bit će orga­
niziran seminar.
Na kraju trećeg tromjesečja bjelovarska je uprava inače,
izvršila plan sječe i izrade za 73 posto. Posječeno je 383 000
kubika, što je za 20 tisuća više nego prošle godine u isto
vrijeme. Stručni suradnik za iskorišćivanje, ing. Slobodan
Vučetić, uvjerava da problema s ostvarenjem plana neće biti
»ako se ne dogode neke ekstremne vremenske nepogode«. U
bjelovarskoj upravi ne pamte inače rujan bez ijednog kišnog
dana, stoje pravi raritet. Postotci su ipak manji kad se zaviri u
strukturu izvršenih radova gdje se može vidjeti daje u vlasti­
toj režiji ostvareno tek 66 posto plana, s vanjskim uslugama 33
posto, stvar je spasila samoizrada (105 posto). Upravitelj
bjelovarske uprave, ing. Milan Butković, upozorava na
14 / Časopis Hrvatske šume
tona. Sa 7 tona će se popuniti rasadnici dok će sve ostalo, što
se još skupi, natrag u šumu.
Do kraja godine plan će biti ostvaren i u iskorištavanju. U
prva tri kvartala posječeno je 205 tisuća kubika, stoje 71 posto
godišnjeg plana, od čega 96 tisuća kubika tehnike, a ostalo
ogrjev. To je na razini prošlih godina. U vlastitoj režiji
izvršeno je 62 posto ukupne sječe i to je u odnosu na prošlu
godinu negativna tendencija. S poduzetnicima je obavljeno 15
posto posla, a u samoizradi 23 posto. U Koprivnici kažu da
javna nadmetanja usporavaju dinamiku izvršenja s obzirom da
prođe dosta vremena od oglašavanja do ostvarenja nekog po­
sla.
U koprivničkoj upravi posebno su zadovoljni učincima na
privlačenju gdje u vlastitoj režiji ostvarenje iznosi 63 posto, a
usluge 37 posto. Prema lanjskoj godini izvučeno je 12000
kubika više istim kapacitetima i mehanizacijom koja je godinu
dana starija. Drugim riječima, bolje se koristila i mehanizacija
i radno vrijeme.
U prijevozu sve se manje drva vozi vlastitim kamionima
(47 posto ukupno prevezene mase), jer kupci sve više koriste
vlastiti prijevoz, (m)
činjenicu daje udio prostornog drva »veći od planiranog stoje
izravna posljedica velikih šteta od zimskih nepogoda ove godi­
ne koje su se nadovezale na isto tako velike kalamitetc prošle
godine«. To se odrazilo i na prodaju gdje u ukupnoj realizaciji
prostorno drvo sudjeluje sa 64 posto, »a takva tendencija bi se
mogla nastaviti i sljedeće godine«.
U glavnim ljetnim uzgojnim radovima njega pod zastrom
izvršena je s 84 posto, njega pomlatka s 83 posto i njega mla­
dika s 90 posto. To su dobra ostvarenja jer u apsolutnim izno­
sima ostale su, kaže ing. Željko Bedeković, neizvršene tek
male površine. U njezi pomlatka, na primjer, oko 60 ha. Kad
je o prodaji riječ, upozoreno je na razlike u podatcima o za­
lihama koji se dostavljaju proizvodnji i komercijali, posebno
kod prostornog drva.
Premda konačni financijski podatci još nisu bili poznati
članak napisan, izvjesno je da bjelovarska uprava na kraju
trećeg tromjesečja ne stoji dobro i da se stanje pogoršava.
Postoji nada da će se sa završetkom ljetnog razdoblja stanje
popraviti. U financijskom poslovanju postoje stvari koje stanje
dodatno kompliciraju. Jedna od njih su i interni odnosi odno­
sno plaćanja unutar poduzeća. Ona se ne ostvaruju po
završetku određenih radova pa je izvođač oštećen, kao na pri­
mjer Građevinarstvo, koje je radilo u drugoj upravi i uredno
je financiralo radove, (m)
 POVRŠINE POD ZAŠTITOM

Crna joha kao hit

Piše: M. Mrkobrad
': ? ''%. i' ,. !•* t.

D vije posebnosti izdvajaju Šumariju Đurđevac od ostalih

šumarija u »Hrvatskim šumama«. Nigdje u Hrvatskoj, a
upravitelj đurđevačke šumarije, inž. Mirko Kovačev, reći će
vjerojatno ni u Europi, ne postoje tako čiste sastojine crne j o h e
kao ovdje, u gospodarskoj jedinici »Đurđevačke nizinske šume«.
•• At,

mI
;• «
Ir. i i i

I drugo, u svom sastavu ova šumarija ima po mnogočemu zanim­

ljivu gospodarsku jedinicu »Đurđevački pcski«.
U posebnome rezervatu šumske vegetacije »Crni jarki« u
»Đurđevačkim nizinskim šumama« po posebnoine se programu
na 72 ha gospodari sastojinama crne johe. T o j e pionirska vrsta
koja j e nekoliko generacija sađena na ovom pjeskovitom tlu. O n a
j e trebala pripremiti tlo za neke druge vrste, na primjer, hrast
lužnjak. Pokazalo se d a j e u ovim klimatskim uvjetima crna joha
postala kvalitetno drvo po masi, pimodrvnosti i ostalim svojstvi­
ma, koje naraste do 35-40 m visine i do 80 cm promjera. N a
međunarodnim licitacijama nerijetko dosiže cijenu veću i od hra- ''"^^'mm.
Crna joha kao čista sastojina
vrt j e praktično ostatak nekadašnje »Podravske sahare«, tj. od vre­
mena kad je prije stotinjak godina na ovim površinama bio samo
pijesak. Pošumljavanjem pionirskim vrstama veći dio terena je
osvojen i kultiviran. Đio koji zauzima Geografski botanički vrt
površine 24 ha, nalazi se između sela Kalinovca i Đurđevca.
Ostao je zapravo još u prvoj fazi »osvajanja« terena kada je pijesak
vezan biljkama pješčarkama, kakve nalazimo i sada. T o su trave;
bradica, panonska vlasulja, a u novije vrijeme prodire i zcčjak.
Park-šuma Borik na sjevernoj strani grada, površine 114 ha,
zaokružuje predjele pod zaštitom u sustavu đurđevačke šumarije.
Ova šuma ne podliježe gospodarenju na načelu dobiti, a park-
š u m o m proglašena j e prošle godine. N o prema zakonskim odre­
dbama o načinu gospodarenja takvim objektima, o njoj bi se u
potpunosti sada trebala brinuti lokalna samouprava. S obzirom da
ona to u ovom trenutku nije u mogućnosti, preimenovanjem u
šumu za odmor i rekreaciju o njoj će brigu opet voditi šumarija.
Površine pod zaštitom ipak čine neznatan đio ukupnih šuma
i šumskog zemljišta kojima gospodari najveća šumarija Uprave
šuma Koprivnica. U tri gospodarske jedinice, »Đurđevačkoj Bilo­
gori«, »Đurđevačkim nizinskim šumama« i »Đurđevačkim peski-
ma« Šumarija Đurđevac gospodari s ukupno 8534 ha šuma u
kojima se siječe prosječni godišnji etat od 52000 kubika. Po struk­
turi etata Šumarija spada u »hrastove« šumarije jer su glavne vrste
hrast s ukupnim udjelom od 25 posto, bukva 27, grab 10 te joha

U posebnom rezervatu šumske vegetacije »Crni jarki« sastojinom johe

posebno se gospodari

sta lužnjaka, j e r su kupci (drvna industrija) otkrili d a j e pogodna

za izradu kvalitetnog namještaja. Zbog svojih svojstava lakog ve­
zivanja ljepila i boje od prirodnih sastojaka, crna joha postala je
hit za izradu bionamještaja.
Drugi lokalitet, »Đurđevački peski«, u istoimenoj gospodar­
skoj jedinici, ukupne površine 695 ha u svom sastavu ima dva Ostaci nekadašnje »Podravske sahare«: geografski botanički vrt, predjel
objekta - Geografski botanički vrt te park-šumu Borik. Botanički između Kalinovca i Đurđevca na kome rastu samo biljke pješčarke.

Č a s o p i s Hrvatske šume / 15
 s visokih 18 posto. U prva tri
tromjesečja ove godine od
predviđenih 58000 kubika posje­
čeno j e i izrađeno 75 posto. U
vlastitoj režiji planirano je posjeći 70
posto, s poduzetnicima daljnjih 20
posto te 10 posto u samoizradi. I
uzgojni radovi obavljeni su prema
planu kojim je za ovu godinu u
jednostavnoj i proširenoj biološkoj
reprodukciji predviđena priprema
staništa na 137 ha, pošumljavanje i
popunjavanje na 117 ha (za što bi
trebalo 346 000 sadnica), njega na
325 ha, čišćenje na 42 ha te zaštita na
200 ha. Planirano j e posaditi najviše
sadnica j o h e (224 tisuće), potom 92
tisuće sadnica kitnjaka. Ako urodi
žir, u šumu se planira unijeti 32000
kg žira.

Crne johe će i dalje hiti -

iznjegovana branjevina crne johe

UPRAVA SUMA NAŠICE

Zhog mini-etata u zaostatku

Piše: I. Tomić

P otkraj rujna obavljen

komisijski pregled redovne
revizije Osnove gospodarenja
gospodarskom jedinicom »Djedovi-
ca-Trešnjevica« koja j e na području
je

Uprave šuma Našice i u sastavu j e

Šumarije Voćin. Komisiju je odre­
dilo Ministarstvo poljoprivrede i
šumarstva Hrvatske u sastavu: prof.
dr Radovan Križance, predsjednik
te članovi ing. Krešimir T u r k i ing.
Zeljko Komadina. Radu komisije
bili su nazočni predstavnici pože­
škog Odjela za uređivanje šuma:
mr. Zeljko Najvirt i ing. Berislav
Puača, našičke taksacije: ing. Josip
Bećarevič i ing. Josip Hlobik, a u
ime Uprave šuma Našice ing.
Vlatko Podnar i upravitelj Šumarije
Voćin, ing. Miran Kolarić.
Komisija je nakon trodnevnog
rada na terenu i u kancelariji (lo­
vačka kuća »Fazancrija« kod Slatine)
iznijela svoje primjedbe, utvrdila da
Lovačka kuća »Fazancnta« kod Slatine, na podrućju UŠ Našice
j e uređajni elaborat u skladu sa za­
Foto: I Tomić
konskim propisima te ga j e
predložila na odobrenje ministarstvu, Osnova gospodarenja za nost šuma iznosi 22,13 km na 1000 ha, a izgradnjom planiranih
ovu gospodarsku jedinicu vrijedi od 1. siječnja 1997. do 31. prometnica otvorenost če biti 27 km za 1000 ha.
prosinca 2006. godine, a obuhvaća površinu 2845 ha i drvnu Budući da nakon isteka stare Osnove gospodarenja nisu
zalihu 486770 m ' . Za deset godina, kolika je važnost elaborata, u izvršene prorede na površini 856,84 ha, s drvnom masom 24101
sklopu jednostavne biološke reprodukcije planirano je načiniti m ' , a zbog zaostalih minsko-cksplozivnih naprava i nedostupno­
1634 ha šumskouzgojnih radova. Tijekom narednog desetljeća sti terena, u planiranju dinamike izvršenja etata prethodnog
planira se izgradnja 14,6 km novih cesta radi izvršenja šumskouz­ prihoda u narednom polurazdoblju, svi odsjeci predviđeni za
gojnih radova, etata i protupožarne preventive. Sadašnja otvore- proredu imaju prednost.

16 / Časopis Hrvatske šume

 BAVARSKO ŠUMARSTVO

Prednost ekologiji i zaštiti

Bavarske šume zauzimaju više od trećine ukupne državne površine (36 posto), a
bavarsko šumarstvo primjer je šumarstva SR Njemačke
Piše: Ivica Tomić

U cilju upoznavanja
njemačkog šumar­
stva, osobito s ob­
zirom na započete refor­
me prije dvije godine, u
srpnju je organiziran de­
setodnevni seminar naših
šumarskih stručnjaka u
Bavarskoj na osnovi pre­
poruke direktora »Hrva­
tskih šuma« Zagreb, dipl.
ing. Anđelka Serdarušića.
N a realizaciji studijskog
putovanja radio je prof.
Hrvoje Glavač, bivši dje­
latnik »Hrvatskih šuma«, u
suradnji s djelatnicima ba­
varskog Ministarstva za Stručnjaci »Hrvatskih šuma« pozonio prate izlai^anje ravnatelja škole n NUrnhergu

prehranu, poljoprivredu i šumarstvo. Sudionici putovanja

predložili su teme na temelju kojih je načinjen program u
skladu sa suvremenim spoznajama i mogućnošću pred­
stavljanja na odabranim lokacijama. U Bavarskoj su hrvat­
sko šumarstvo predstavljali mr. Juraj Zclić, rukovoditelj
Planskog i analitičkog odjela U Š Požega, dipl. ing, Stjepan
Lončar, rukovoditelj Proizvodnog odjela U S Vinkovci, dip.
ing. Boris Sabić, upravitelj šumarije Makarska te dipl. oec.
Damir Katičić, pomoćnik direktora za poslove financiranja,
računovodstva i informatike.
Atraktivan program
Prema riječima mr. Zcliča, sudionici putovanja su u
vrlo kratkom vremenu stekli dojam o šumama i šumarstvu
države Bavarske, ali i o šumarstvu SR Njemačke, jer je
bavarsko šumarstvo primjer ostalim njemačkim državama.

Veliki tetrijeb u borovoj kulturi

Časopis Hrvatske šume / 17

Bavarske šume zauzimaju više od trećine ukupne državne
površine (36%), a obuhvaćaju oko 2,5 milijuna hektara ili
0,21 ha po stanovniku. Navedene šume čine četvrtinu
šumovitosti SR Njemačke, a oko 32 posto u državama
Europske unije. U Bavarskoj ima 1,37 milijuna hektara
privatnih šuma, što j e 55 posto njezine ukupne šumske
površine. Državnih šuma je 0,75 milijuna hektara, a ostalo
su šume korporacije (0,33 mil. ha) i savezne šume (0,05
mil. ha). Privatne šume su usitnjene, jer j e prosječan
šumski posjed 2,6 ha, a više od polovice posjednika (vla­
snika) ima površinu manju od jednog hektara.
Studijsko putovanje obavljeno je u regionalnoj Upravi
šuma Mittelfranken sa sjedištem u Ansbachu te u Bavar­
skoj školi za obrazovanje šumskih radnika u Niirnberg-
-Biichenbuhlu, dok je program iz planiranja u državnim
šumama ostvaren u bavarskom Ministarstvu za prehranu,
poljoprivredu i šumarstvo. Atraktivan program šumarsko-
-ekološkog karaktera predstavljen j e u Centru za život
šume (šumska škola) u Griinvvaldu, prigradskoj šumi koja
pripada šumariji Miinchen, u regiji Oberbayern. Uprava
šuma Mittelfranken jedna j e od šest regionalnih šumskih
uprava Bavarske.

Najzastupljenija smreka
Prema udjelu vrsta drveća, najzastupljenije vrste su
smreka (48%), obični bor (23%) i bukva (11%), a slijede
ostale meke listače (6%), hrast lužnjak (5%), tvrde listače
(3%) i ariš (2%). Važno je istaknuti daje 56,5 posto bavar­
skih državnih šuma prvenstveno namijenjeno ekološko-
biološkoj i zaštitnoj funkciji (424 tisuće ha) - zaštiti voda, Samonikla mješovita sastojina jek, smreke i bukve kao najpoželjniji oblik za
odmoru i rekreaciji, zaštiti tla, klimatskoj funkciji, zaštiti od produkciju drveta, s bogatstvom Jlore i faune

imisija i buke i dr. U uređivačkim elaboratima naglašava se

za svaki odsjek prioritetna funkcija šume kojoj su
podređene gospodarske funkcije. Tako od ukupne površine
državnih šuma, prema Zakonu o zaštiti prirode, na gospo­
darske šume otpada 33,2 posto, parkovi prirode čine 32,4
posto, zaštićeni krajolici 26,6 posto, zaštitne šume 5,3 po­
sto, a nacionalni parkovi 2,5 posto. Zanimljivo je da sličan
tretman imaju i privatne šume te šume korporacija.
ariš i borovac (19%), bukva i ostale listače (10%), hrast
lužnjak i crveni hrast (3%) te ostale vrste (3%). S obzirom
na to da se u gospodarenju prakticira postupno
prorjedivanje do visoke starosti podmlatka i mladika (20 i
više godina), u sječivom etatu ne razlikuje se prethodni i
glavni prihod. U SR Njemačkoj je godišnja potreba za dr­
vom 1,1 m-^ po stanovniku.

Stimulacija za privatne šume

U sklopu Ministarstva prehrane, poljoprivrede i
šumarstva djeluje posebna Služba za unapređenje gospoda­
renja u privatnim šumama, a privatnici od države dobivaju
stručnu i financijsku pomoć. Pomoć dolazi do izražaja po­
sebice kada su šume zahvaćene kalamitetima i prirodnim
katastrofama. U z neke iznimke, u zadnjih dvadesetak godi­
na u gospodarenju privatnim šumama ostvarivao se dobi­
tak.
N a spomenutoj površini, 2,5 milijuna hektara, drvna
zaliha je 650 milijuna kubika ili prosječno 260 m'' po hek­
taru, dok je godišnji prirast oko 7,7 m^/ha. Budući da je
najviše državnih šuma u visokom gorju, prirast je niži (6,6
m^/ha), a u privatnim šumama čak 8,6 m^/ha. U državnim
šumama tzv. prosječni godišnji ctat iznosi oko 3,15 miliju­
na kubika, što je 4,2 m^/ha, a sječivi etat je u pravilu dvije
trećine drvnog prirasta koji se ocjenjuje na 4,95 milijuna
m^ godišnje. U sklopu sječiva etata najzastupljenije vrste
drva su smreka, jela i duglazija (65%), a slijede obični bor, Prašuma obične smreke u gornjem dijelu Bavarske

18 / Časopis Hrvatske šume

Smanjivanje zaposlenih
Na početku prošle godine u
bavarskoj državnoj Upravi bilo je
zaposleno 3610 radnika, od čega
2241 državni činovnik i 682 na­
mještenika, a ostali su bili radnici
zaposleni na poslovima svih djelat­
nosti u šumarstvu. Financiranje dr­
žavnih činovnika provodi se preko
Ministarstva financija, visina njiho­
vih plaća utvrđena plaćevnim raz­
redima, a napredovanje u službi od­
vija se zasebnim propisima. Pod
izravnom ovlasti ministarstva je šest
uprava šuma te Uprava Nacional­
nog parka »Bavarska šuma« u Miin-
chenu. N a površini 750 tisuća hek­
tara bavarskih šuma ima 160 šuma­
rija, a prosječna površina jedne
šumarije iznosi 4867 ha. Navedeni
prostor čini 611 državnih rcvira, a
voditelj revira je šumarski inženjer,
koji obavlja sve stručne poslove, uz
izravnu pomoć 2-3 stalno zaposlena
šumska radnika. D o 2000. godine
planira se broj zaposlenika smanjiti
do 20 posto. Bitno je istaknuti da u
bavarskom šumarstvu nema jedi­
nica za transport drvnih sortimana i
za šumsko građevinarstvo, a nave­
dene poslove obavljaju poduzetnici.
Zanimljivo je da su čak i motorne
pile u vlasništvu stalno zaposlenih
šumskih radnika, dok su alati,
uređaji i strojevi za obavljanje uz­
gojnih i zaštitarskih radova neri­
jetko u vlasništvu šumarije.

Škola za šumske radnike

Sudionici stručnog putovanja bili su smješteni u inter­
natu Škole za šumske radnike u Niirnberg-Btichenbtihlu
te su se detaljno upoznali s obrazovanjem šumskih radnika,
teoretskom i praktičnom nastavom i s drugim oblicima
djelovanja ove obrazovne ustanove. Osnovna izobrazba
provodi se u trajanju tri godine, a polaznici stječu stupanj
kvalificiranog radnika i zvanje šumarski stručni radnik.
Moguće je i dopunsko obrazovanje za zvanje majstora
šumskog rada, koji ima funkciju predradnika. Dopunska
škola traje 6 mjeseci, a predradnik podučava polaznike kao
učitelj. U srednjim šumarsko-tehničkim školama šumarski
stručni radnici mogu tijekom dvije godine izobrazbe steći
zvanje šumarskog tehničara. Obično se kao voditelji revira
zapošljavaju u privatnim i korporativnim šumama. Za oba­
vljanje poslova voditelja šumarske službe revira u šumariji
treba imati završen studij na šumarskom fakultetu ili u vi­
sokoj stručnoj šumarskoj školi. Nastava traje 8 semestara a
potrebno je obaviti i jednogodišnji vježbenički staž. Upra­
vitelj šumarije mora imati završen šumarski fakultet u
trajanju 9 semestara, a za upraviteljsku funkciju mora se
pripremati dvije godine na mjestu referenta. Polaznici škole
za šumske radnike smješteni su u komforno uređenom
internatu, gdje imaju organiziranu prehranu, a u športskim
dvoranama i na vanjskim terenima stječu fizičku kondiciju.
U školi se posebno naglašava humanistički i ergonomski
pristup svim šumskim radovima, a škola ima i socijalnu
službu te savjetovalište i službu za siguran rad. Praktičan
rad u ovoj ustanovi provode i studenti šumarskog fakulteta.
Sudionici studijskog putovanja upoznati su s posebnim sa-
diljem za sadnju sadnica listača i četinjača, cirkularnom
motornom pilom na njezi mladika i čišćenju guštika i đr.,
a imali su priliku vidjeti sječu stabala i izradu drvnih sorti­
mana šumskim procesorom u sastojini običnog bora.
Građani najbolji čuvari šume
U režiji šumarije i škole izgrađuju se posebni biotopi
flore i faune, stoje značajan dio općeg ekološkog pokreta,
a time se pojačava biološko-zaštitna funkcija šume i njezina
estetska vrijednost. Primjerice, uz dalekovode, naftovode.

Časopis Hrvatske šume / 19

 škola za obrazovanje šumskih radnika u NUrnhergu
plinovode i slično sadi se divlje voće u svrhu stvaranja
uvjeta za proširenje ptičjeg fonda te ostalih životinja koje se
hrane šumskim plodovima. Zanimljivo je da se stara stabla
listača (osobito bukva, hrast i grab) ostavljaju u šumi u
stojećem stanju do fizičkog raspadanja, radi životinjskog
svijeta koji sa šumskom florom čini poseban biotop. U
šumarskim školama, u šumama za odmor i rekreaciju, na­
cionalnim parkovima i u značajnim šumskim krajolicima
nalaze se staze za upoznavanje drveća i grmlja i rckreacij-
sko-športski objekti. Značajno je istaknuti da se navedeni
oblici boravka u šumi stimuliraju u sklopu škole, šumarije
i grada Niirnbcrga, a građani kao najbolji čuvari šume
imaju j e pravo koristiti na navedene načine.
Uzgajanju šuma posebna pozornost
Po strukturi vrsta drveća bavarske šumske sastojine su
uglavnom monokulture, koje su osnovane potkraj prošlog
stoljeća, a posebno se to odnosi na nizinski dio Bavarske.
Prirodni ekosustav u to vrijeme potpuno je narušen zbog
orkanskih oluja i masovne pojave potkornjaka, stoje dove­
lo do velikih kalamiteta. Na prirodnim stojbinama
lužnjakovih šuma osnivane su kulture običnog bora i nešto
manje smreke, ariša, duglazije i borovca. Većina ovih sa-
stojina danas je stara od 100 do 120 godina.
Uzgajanje šuma osnovna je djelatnost bavarskog
šumarstva, a teorija i praksa uzagajanja temelji se na
prevođenju kultura četinjača u mješovite sastojine, s
listačama samoniklih vrsta. Bavarski se šumari koriste
pritom dvjema osnovnim metodama: prirodnim po-
mlađenjem na površinama s pričuvnim starijim stablima
hrasta, bukve, javora, jasena, lipe, trešnje, johe, graba te
20 / Časopis Hrvatske šume
ostalih listača i umjetnim načinom odnosno unošenjem
sjemena i sadnica pod zastorom krošanja. S obzirom na to
da j c obični bor heliofitna vrsta, unesene vrste se u
podstojnoj etaži uspješno razvijaju, a njihov se razvoj
ubrzava blagim proredima nadstojne etaže. Biološko-
uzgojnc značajke običnog bora su takve da j e kao
pojedinačno stablo otporan a vjetar, ima duboko korijenje
sa žilom srčanicom i jakim postranim korijenjem, otporan
je na suncožar, snijeg, niske temperature i štetnike. Njega
podmlatka i mladika te čišćenje guštika provodi se
usporedno pod zastorom krošanja, a unošenje sjemena
listača je potkraj ophodnje običnog bora, koja se kreće od
120 do 160 godina, budući da se u toj starosti postiže
potrebna tehnička i financijska zrelost. U godinama manjka
sjemena u sastojine se unose sadnice listača iz šumskih
rasadnika ili iz prirodnog podmlatka.
Zaštita podmlatka od divljači
Pomoću kultivatora priključenog na traktor obavlja se
priprema tla u prugama širine 2 m, a toliki jc razmak
između pruga. Sjetva žira obavlja se pretežito ručno, a ko­
risti se i sijačica. Pošumljavanje sadnicama, starosti jedne ili
dvije godine, uglavnom se provodi ručnim sadilicama, sadi-
Ijima i asovima, oruđima prilagođenim tlu, vrsti i starosti
sadnica. Pomoću oruđa-priključaka na traktor ili motornu
pilu najčešće se obavlja strojna sadnja, a ručnim i strojnim
načinom poslovi na njezi i čišćenju koji čine 12 posto
šumskouzgojnih radova. Budući da jc podmladak znatno
ugrožen od srneće i jelenske divljači i divljih svinja,
izrađuje se stanovit broj zaštitnih ograda. Cjelokupni
troškovi osnivanja, njege, zaštite i ograđivanja mješovitih
šumskih kultura godišnje iznose 14 tisuća D E M po hekta-
 Prirodno naplodivanje grupimičnim gospodarenjem u lužnjakovoj sastojim kod Niirnherga

ru, a biološka reprodukcija u ukupnim izdatcima sudjeluje
sa 17 posto.
Velika otvorenost šuma
Prosječni godišnji etat državnih šuma je oko 13,5 mi­
lijuna kubičnih metara, a uvjeti iskorišćavanja šuma su
različiti. Naime, u brdsko-planinskom području gornje
Bavarske glavna vrsta drvcta je smreka, a u nizinskom, sla­
bo brežuljkastom području donje Bavarske prevladava
obični bor. S obzirom na to da su četinjače glavne vrste
drveća, tehnologija sječe, izrade i realizacije prilagođena je
navedenim vrstama. Sječa i izrada je u potpunosti mehani­
zirana, a obavlja se prema zahtjevu kupca i važećem stan­
dardu, dok se prodajom sortimana ostvaruje oko 90 posto
prihoda državnog šumarstva. Srednja udaljenost privlačenja
je do 250 m, jer je otvorenost šuma oko 40 m/ha, a
geološka podloga i tlo pogodni su za izgradnju šumskih
cesta s tvrdim kolnikom. Šumske prometnice pretežito gra­
de privatni poduzetnici preko javnih natječaja. Premda se
poduzetništvo u iskorišćivanju šuma znatno prakticira, m o ­
nopol nad prodajom drvnih sortimana je u ovlasti državnog
šumarstva. Prikrajanjc, primanje i obračun drvnih proizvo­
da obavlja revirnik, a podatci se unose u terenski odnosno
uredski kompjutor. Kompletan obračun plaća za sve rad-

Srneća divljač - opasnost za novoosnovane šumske kulture

Časopis Hrvatske šume I 21

nikc u izravnoj proizvodnji obavlja se n a j e d n o m mjestu, u
Augsburgu, povratna infromacija šalje se zbog kontrole u
šumariju, a plaće se doznačuju na žiroračun radnika. Rado­
vi u iskorišćivanju šuma Bavarske nisu komplicirani zbog
vrlo povoljnih uvjeta te u ukupnim izdatcima šumarstva
sudjeluju s oko 30 posto. Potrebno je istaknuti daje cjelo­
kupna djelatnost iskorišćivanja šuma podređena njezi sa-
stojina.

Prema stabilnim šumskim ekosustavima

Unatoč velikoj zastupljenosti monokultura i jednolikoj
zastupljenosti biljnih zajednica i ekološko-gospodarskih ti­
pova šuma, posao stručnjaka na uređivanju je kompleksan,
jer se teži uzgajanju mješovitih stabilnih šumskih ekosusta­
va. Osnove gospodarenja za državne šume rade se tako da
svaka šumarija ima jedan uređajni elaborat. Uvedena je j e ­
dinstvena metoda kontrolnog praćenja na fiksnoj »ma­
gnetskoj točki«, a snimanje se radi na površino 500 m^.
Svaka revizija uređajnog elaborata započinje zrakoplovnim
snimanjem šumske površine, a naknadnim radom geodeta
i uredivača nastaju elaborat i detaljna gospodarska karta. Na
jednoj šumariji nalazi se 600 do 800 stalnih inventurnih
točaka, a cijena radova na uređivanju šuma iznosi oko 200
DEM/ha ili 150 D E M po fiksnoj invcnturnoj točki.
Uređivanje šuma služi se prednostima kompjutorske obra­
de podataka, a u zadnje vrijeme radi se na novom projektu,
uključujući i primjenu Zemaljskog informacijskog sustava
(GlS-a).
Podizanjc hiihoi't' sastojine na staništu smreke

Unapređenje ekologije i zaštite šuma malne koristi. Jedna od takvih ustanova je Šumska škola u
U općoj potrebi zaštite prirode i čovjekova okoliša, Grunwaldu, predgrađu Miinchena, koja daje osnovne in­
ekologija i zaštita šuma imaju osobito značenje, jer šuma, formacije građanstvu o životu šume. Tako je, primjerice, u
kao stabilan ekosustav s raznolikošću biljnog i životinjskog prirodnoj lužnjakovoj šumi izgrađena šetačka staza sa
svijeta, pedosferc i hidrosfere, bitno utječe na cjelokupnu stajalištima na kojima se mogu dobiti osnovni podatci o
klimu te ima golem utjecaj na čovjeka i njegovu zajednicu. najzastupljenijim vrstama drveća, grmlja i zeljastog bilja te
Stoga i Osnove gospodarenja daju uvijek prednost o životu i strukturi šumske sastojine i njezina ekosustava.
ekološko-zaštitnim funkcijama, a zatim gospodarskoj. Cilj Posjetitelji mogu doznati o načinu gospodarenja šumom,
je u gospodarenju šumom stvaranje vitalnih i stabilnih zaštiti prirode... Zanimljivo je da se u posebnom paviljonu
mješovitih šumskih zajednica četinjača i listača. Globalnim održavaju povremene izložbe o šumi, šumarstvu, lovstvu.
državnim prostornim planom, kojim se reguliraju tehnički
zahvati u prostoru (prometnice, elektrovodovi i dr.), obu­
hvaćeno je unapređenje ekologije i zaštite šuma, a poseb­
n o m zakonskom regulativom zaštićuju se prirodna, kultur­
na i povijesna dobra, uz visoku ekološku svijest građana.
U okviru zaštite šuma posebice se pozornost poklanja
dijagnostičko-prognostičkoj službi. Najčešći štetnici na
četinjačama su borovi savijači, prelci i potkornjaci, a na
listačama gubar i mrazovci. Povremeno se, prema potrebi,
provodi protiv štetnika zamagljivanje iz zrakoplova, što iza­
ziva sukobljavanje šumara i predstavnika pokreta »zelenih«.
Osim biotskih čimbenika, štete u šumi izazivaju jaki vjetro­
vi, studen, snjegolomi i lavine. Na temelju praćenja umi­
ranja šuma došlo se do podataka daje oštećenost svih vrsta
šumskog drveća zadnjih godina u regresiji, a iznosi oko 25
posto.
Sumi se važno mjesto daje kao prirodnom spremniku
zavodu, njezinim klimatskim utjecajima, zdravstvenoj i so­
cijalnoj funkciji. Stoga se obrazovanjem korisnika šumskih
površina nastoje štete svesti na minimum i dobiti maksi- Sizarni oblik breze u šumskom tezavatu pod utjecajem s»/;n;,i i lula

22 / Časopis Hrvatske šume

 »Sveto« drvo lipa - sastavni je dio bavarskih krajolika

njezinoj flori i fauni, a u malom ograđenom prostoru (ga- nika. Stoga država iz svog proračuna izdvaja svake godine
teru) uzgajaju se divlje svinje. Mnoge se informacije o značajan novac za šumarstvo.
mogućnosti učenja u prirodi mogu naći u brošurama i pro­ Sudionici stručnog putovanja po Bavarskoj stekli su
spektima koje izdaje Ministarstvo za prehranu, poljoprivre­ korisne spoznaje o šumarstvu SR Njemačke, a prema
du i šumarstvo. riječima mr. Juraja Zelića, bili su svijesni svoje uloge u
predstavljanju hrvatskog šumarstva i domovine Hrvatske
Značajan novac od države pa su uoči puta načinili odgovarajuće stručne pripreme.
Planiranje u šumarstvu obavlja se kratkoročno i dugo­ Osim sudjelovanja u stručnom dijelu, bili su i gosti Hrva­
ročno po Osnovama gospodarenja, na temelju godišnjih tske misije u Niirnbergu, okupljalištu naših ljudi na privre­
planova za tekuću proizvodnju i poslovanje te za razdoblje menom radu u SR Njemačkoj. Snimci:]. Zdić
od 10 i 20 godina. Godišnji proizvodno-fmancijski plan
zasniva se na globalnim podatcima: prosječnom godišnjem
etatu, vrijednosti drvnih proizvoda (oko 490 mil DEM) i
prosječnoj cijeni (153 DEM/m^). U ukupnom prihodu
vrijednost drvnih proizvoda sudjeluje 88%, zalihe 8%, spo­
redni proizvodi 4%, lov i ribolov 3 % te ostalo 3%. U ukup­
nim troškovima sječa i obrada sudjeluju 21 posto,
izvlačenje drva 10%, režija središnjih službi 11%, uprava
šumarije 29% itd. Iskorišćivanje šuma čini 3 1 % troškova,
režijski troškovi uprave i prodaje 40%, biološka repro­
dukcija 17% te ostali (sporedni) troškovi 12%. U dogovoru
s Ministarstvom financija ove godine je iz državnog
proračuna planirano izdvojiti 50 milijuna D E M za pokriće
planskog gubitka državnih šuma, no već iduće godine taj
iznos bit će smanjen na 15 milijuna D E M . Nakon
usklađivanja donosi se plan na razini državnih šuma, a
gledajući dugoročno, stječe se dojam da se proizvodno-fi-
nancijski plan ne temelji na dobiti već se uvažavaju
općekorisne funkcije šume kao značajnog životnog čimbe­ Obični bor - prilagodljiva vrsta nizinskog dijela bavarskih šuma

Časopis Hrvatske šume / 23

 ŠUMARIJA ILOK

Reintegracija u šumarstvu

Istočno od istoka
Piše: Miroslav Mrl<obrad

A utomobil s bjelovarskom registracijom ostavljamo u

Vinkovcima jer »dalje se ne može«. U nakani da
obidemo dio reintegriranog hrvatskog područja u
Podunavlju, područje šumarije Ilok, ispriječila se U N T E S -
ova rampa. Nemate plavog kartona i ne možete u U N T A -
ES-ovu zonu, kažu domaćini u vinkovačkoj upravi. Svatko
tko ulazi u to područje, mora imati plavu propusnicu na
kojoj piše »Carr Pass for Freedom of Mouvement in the
U N T A E S Region«, otprilike; propusnica za slobodno kre­
tanje područjem automobilom. O n i koji su unutar kontro­
lirane zone, takav papir ne trebaju.
Šumarija Ilokjedna je od šest šumarija koje su potpisivanjem
Sporazuma o reintegraciji hrvatskoga Podunavlja 25. lipnja
ove godine posljednje uključene u sustav hrvatskoga
šumarstva (uz Vukovar, Beli Manastir, Dardu, Batinu i
Tikveš). Najmanja šumarija Hrvatskih šuma smještena j e
na krajnjem istoku Republike, »istočno od istoka«, kako
neki vole reći, izbočena i s tri strane okružena granicom
prema SRJ. Do nje treba proći Mirkovcc, Ilaču i druga sela
prema Vukovaru. Na ulasku u Mirkovce, nekad tvrdu srp­
sku bazu i oazu, pa i granicu s »Krajinom«, sada U N T A E S -
ovu zonu, mješovita policija nezainteresirano nas propušta
jer smo u automobilima vinkovačke oznake. U Mirkovci-
ma Arkanova benzinska pumpa s ćiriličnim oznakama, kao
uostalom i u gotovo svim selima i gradovima kojim prola­
zimo. U Vukovaru na crpki I N E piše »samo za kune«. Sve
j e ovdje još na početku, jer se sporazum tek počeo pri­
mjenjivati. Reintegracija je proces u kome je, po svemu
ovome sudeći, najvažnije - strpljenje. U kolopletu svega i
svačega na cestama UNTAES-ova područja susrećemo
tako automobile s čak šest (!) registracijskih oznaka i »sve
vrijede«. Dakle: hrvatske pločice, one iz bivše SRJ sa
zvijezdom, bosanske krajinske s četiri »C«, hrvatske krajin­
ske s srpskom zastavom, potom automobile s plavom oz­
nakom policije TPS i konačno UNTAES-ove pločice. Da,
vidjeli smo ijedan »bijesni« crni automobil na kome je jed­
nostavno bila pločica s imenom »Mirko«!
Susret s istinom
Vukovar je susret s istinom, tužnom, teškom ne­
vjerojatnom. Ruševina do ruševine, sve tako poznato s TV
ekrana, u stvarnosti - nepojmljivo. Voda u rječici Vuki pr­
ljava, ustajala. Do vukovarske šumarije prolazimo
najživljim dijelom grada, pokraj tržnice gdje caruje zakon
ponude i potražnje u najizvornijem obliku i gdje se prodaje
i šverca sve. T u se živi. Ureduje se u blizini i jedan stam­
beni objekt. U dijelu grada, koji se zove Petrova gora, pojc-
Od velikog podruma na gospodarstvu »Pajzoš« ostao je tek kamen na
kamenu...
dinih ulica jednostavno nema. Ostatke prekriše korov i tra­
va, jednako kao na izlazu iz grada, u Mitnici, uz Iločku
cestu gdje s lijeve i desne strane prvih ulica nema.
Prema Iloku slijedimo Dunav koji se lijeno valja u svoj
svojoj širini, ostavljajući Vučedol, Ovčaru (da, onu Ovča­
ru), Sotin.
Prije rata, a ovdje će se tom povijesnom odrednicom
još dugo mjeriti vrijeme i događaji točno se određujući o
kojem se ratu radi. Šumarija Ilok je gospodarila s 1750 ha
šuma i šumskog zemljišta. Već taj podatak čini j u
specifičnom, no uz ovu najistočniju šumariju »Hrvatskih
šuma« u sastavu vinkovačke uprave vezano je još nekoliko
posebnosti. Šumarija je u »ono vrijeme« najveći dio prihoda
ostvarivala od vinogradarstva, oko 45 posto, lovstvo je osi­
guralo daljnjih 15 posto, a ostatak šumarska djelatnost. To
je i razumljivo jer na ovom se području sjeklo tek oko
12000 kubika godišnje, uglavnom lipe koja je zastupljena s
18 posto u strukturi etata. O d ovih 1750 ha šume sad je
otpalo još 400 ha vojvođanskog dijela koji je ostao »s one
strane«.
- I s ceste se može vidjeti daje dio šume devastiran, da
ponegdje izgleda kao šljivik, govori pred ulazu u Ilok upra­
vitelj Šumarije ing. Žarko Lončar. Ostao je tek I. i II. dobni
razred, ostali su nam samo poslovi čišćenja i saniranja
stanja. Masovno se sjeklo nakon 1995. godine, nakon
Bljeska i Oluje.
Nekada i sada
Šume jedine gospodarske jedinice »Iločke šume« ugla­
vnom su iza Iločke zaobilaznice, prema granici sa SRJ. T u
više ne djeluje ni U N T A E S već granična policija. N e zna

24 / Časopis Hrvatske šume

se je li to područje minirano i koliko je minirano. T o tek
treba ispitati. Uglavnom, opasno je ići u šumu. O d službe­
no ukupno 38 zaposlenih, 24 radnika su na terenu koji
pokriva U N T A E S . Bilo ih je pet više, no otišli su. Dio ra­
dnika je raspoređen u susjedne šumarije (Cerna, Vinkovci i
druge) jer zasad u Iloku nemaju što raditi. Šumarija j e tek
vraćena u hrvatsko šumarstvo, upravitelj tek preuzeo
dužnost. Radi se nešto u prorcdama i na čišćenju, sijeku se
stabla uz rub, neki »špicevi« koji su ostali. Ovdje smo nekad
prodavali sve što se moglo i od toga smo živjeli, kaže
Lončar. I ovaj mjesec dosta smo tržili, za početak je dobro.
U bezumnom razaranju nije ostala pošteđena ni šumarska kuća na »Pajzošu«
koja je mogla ugostiti 70-ak gostiju.
Ilok djeluje uspavano, utonuo u padine Fruške gore.
Ulice se gube medu drvećem, dojam zastalog vremena
pojačava previše trave po rubovima ulica koju nitko ne
čisti. Nitko ne zna točan broj žitelja u ovom trenutku,
računa se oko 5000. Prije rata grad je s Bapskom, Sarengra-
dom i M o h o r o m imao dvostruko više stanovnika. Glavna
ulica spušta se strmo prema Dunavu, u čaršiji na jednoj
Sest godina nakon
Prošlog se mjeseca grad na Dunavu prisjetio tužne
obljetnice svoje tragedije. Prije šest godina, 17. listopada
1991. pod stalnim prijetnjama razaranja, koje je pona­
vljao pukovnik J N A Grahovac, Hrvati su napustili Ilok
želeći sačuvati svoj grad od sudbine Vukovara. Prije
toga, uz buku topovskih i tenkovskih granata koje su
padale po Vukovaru, vodeni su već bezuspješni razgovo­
ri o mogućem suživotu kao još jedna iluzija ratne stvar­
nosti. Jedna priča opisuje trenutak bezumlja. Već spo­
menuti pukovnik, koji je držao grad pod opsadom, bio
je tih dana gost u jednoj kući kod samog mosta na D u ­
navu. Nakon objeda bio je ponuđen pićem, na nesreću
domaćina na stolu se našlo bansko pivo. Napustivši
kuću odmah im se s druge strane zahvalio - dvijema
tenkovskim granatama na kuću. Bio je to posljednji ul­
timatum i Hrvati, koji su činili 70 posto pučanstva ovo­
ga grada, na poziv svoga gradonačelnika, akademskog
zgradi zajedno zastave H D Z - a i SDSS-a. Župnik u crkvi
Sv. Kapistrana, Marko Malović, koji je cijelo ratno vrijeme
proveo u Iloku, priča o uzastopnim pokušajima miniranja
crkve, obrani, restaura­
ciji koja je nužna zbog
mnogih oštećenja, a
najviše se veseli što će
konačno postaviti nova
vrata na crkvi, stradala u SUMARUAILOK
miniranju. Nije previše
pričao o teškoćama koje
Zgrada Šumarije Ilok - šest godina starija i zapuštenija.
je preživio, te o radnim akcijama čišćenja grada i drugima u
koje se išlo »pod moraš«, jer nije bilo ni vremena. Bit će
vremena da se jednog dana sve to ispriča (ili napiše). U
decentno uređenoj ponovno otvorenoj restauraciji u Dvor­
cu ima dosta gostiju, a našla se tu i grupa gospodarstvenika
koja u Iloku razgovara o pretvorbi i privatizaciji lokalnih
privrednih subjekata. Radnici Hrvatske elektroprivrede na
kipara Mršića, napustili su svoj grad. Iseljenjem j e osob­
no rukovodio Mihalj Kertes. Samo mali broj njih je
ostao svjedočiti o teškim ratnim godinama, o bogatim
kućama i stvarima koje su ostavili iza sebe i iz kojih j e
sve to nestalo, o »dragovoljnim« radnim akcijama u koji­
ma su sudjelovali. Potpisivanjem Sporazuma o reinte­
graciji te ovećeg broja drugih dokumenata stvoreni su
pravni okviri za povratak prognanih. Neće to dakako
biti nimalo jednostavno, jer sve su kuće mahom pune -
u njima su neke druge izbjeglice. Znakovito je tek po
potpisivanju Sporazuma bilo to da su iz grada, ali i iz
drugih mjesta hrvatskoga Podunavlja, natovareni ka­
mioni kretali put SRJ. U kućama su ostajali stanari i
najnužnije stvari čekajući da istjeraju pravdu po nekoj
od točaka Sporazuma. I to je reintegracija! Ma što to u
ovim okolnostima značilo, s njom se treba suočiti. Tre­
bat će vremena, strpljenja, razumijevanja... .
Časopis Hrvatske šume / 25
ulazu u grad razvlače nove kablove - to se priprema nova
mreža kojom će se Ilok strujom napajati iz Hrvatske. I
čuveni podrumi nekadašnjeg O O U R - a Vinogradarstvo u
sastavu Vupika s još čuvenijima iločkim tramincem i
graševinom neoštećeni su i iz njih će ponovno poteći kva­
litetno vino. Samo da bude dovoljno grožđa.
U zgradi Šumarije Ilok sve j e gotovo kao prije šest go­
dina, tek nije još onako uredno. Brojni lovački trofeji na
zidovima upraviteljeve sobe podsjećaju da je lovstvo ovdje
oduvijek bilo važan čimbenik. U šumarijskom dvorištu,
međutim, ništa nije isto. Jedan traktor »na klocnama«,
jedan u dijelovima, sve u svemu. Šumarija posjeduje »dva i
pol traktora«.
- A nekada smo ih imali 10, jedan kamionet, tri teren­
ska vozila, prisjeća se Lončar. Razoreno je i uništeno poljo­
privredno dobro kojim j e gospodarila šumarija za čime
osobito žale. Lončar je šumar, lovac i vinogradar, može i
obratno ili bilo kojim redom, a tako je bila ustrojena i
Šumarija. Gospodarila je prije rata s 84 ha prvoklasnih vi­
nograda na ekonomiji »Pajzoš«, imala vlastiti podrum kapa­
citeta 40 vagona vina, godišnje je proizvodila 600 tisuća li­
tara vina. Podrum j e sada u ruševinama, sve je preuzela
trava i korov, svuda uokolo porazbacana oprema za preradu
grožđa. Potpuno su uništena i devastirana dva velika ugo­
stiteljska objekta. Šumska kuća i Titova vila gdje su živjeli
čuvari i koji su mogli ugostiti 70-ak ljudi. Vinograd je
potpuno zapušten, tek 14 ha se ove jeseni pokušalo kultivi­
rati i iskoristiti. Lovstvo je organizacijski bilo u sastavu U uredu upravitelja šumarije sve je na svome mjestu: in^. Žarko Lončar, novi
SGP »Jelena« i namicalo je dio prihoda. Godišnje se upravitelj na novom početku
proizvodilo i prodavalo oko 11-12 tisuća kg mesa, dijelom
se izvozilo, a od odstrjela trofeja nabralo bi se preko 100
tisuća D M . Prema posljednjem brojenju divljači, 1991.
godine tu je bilo 450 jelena lopatara, 50 komada muflonske
divljači, oko 150 divljih svinja te 100 komada srneće
divljači. Bili su tu i lovački objekti, sada srušeni, konji i
fijakeri za vožnju i lov, tu je i 33 km visoke ograde. Sada ni
konja ni fijakera. Šumarija j e tada zapošljavala 63 radnika te
oko 35 sezonaca u tijeku većeg dijela godine, od rada u
šumariji živjelo j e gotovo 100 obitelji.

Novi početak
Šumarija je, moglo bi se reći, opet na nekom početku.
Sadašnje prijelazno razdoblje pod U N T A E S - o m sporogje
koraka, no u datim okolnostima i jedino moguće. Koliko Uspavani ^rad: panorama Iloka ulonulo^ u šuum na padimima Fruške ^i^ore. U
sporog i koliko kompleksnog, potvrdit će i podatak da pozadini iza iločke zaobilaznice su šume kojima gospodari šumarija i za koje se
sadašnji upravitelj iločke šumarije koji j e prije šest godina ne zna u kojoj su mjeri minirane.
prognan iz svoje kuće i koji se sada vratio, još ne može u
svoj dom. U njemu je izbjeglica iz okolice Slatine. Kada će
u svoju kuću, tko zna? Kaže da ni šef policije u Iloku još ne
može u svoju kuću! Uglavnom, sada svakodnevno iz
lovačke kuće u Kunjevcima kod Vinkovaca (50-ak km)
putuje na posao u Ilok. U svoje zdanje, prekrasan samo­
stanski kompleks u selu Šarengradu, nadomak Iloka, nisu
se vratile ni sestre karmelićankc koje su ga napustile 1991.
godine. Samostan je zasad prazan.
Ovo je oduvijek bilo posebno šumarstvo, reći će inž.
Stjepan Lončar, šef proizvodnog odjela u Upravi šuma
Vinkovci, ovdje su šumari bili i vinogradari i lovci. A sada
j e sve to devastirano, uništeno. Da bi se bar nešto vratilo,
trebat će pomoć cjelokupne zajednice. Ponajprije trebat će
programi koji će vratiti i zaposliti ljude.
Od 84 ha prvoklasnih vinograda u vlasništvu šumarije najveći dio izgleda
Foto: M. Mrkobrad, M. Presdan ovako.

26 / Časopis Hrvatske šume

Tu se živi: tržnica u Vukovaru Crkva Sv. Kapistrana ostala je čitava, oštećena iztmtra i mitiiranih ulaznih
vrata

PALANKA

Časopis Hrvatske šume / 27

 KOPAČKI RIT

GLASOVITI ZOOLOŠKI REZERVAT

Pod (ne) brigom UNTAES-a

Zbog trenutnih političkih (ne)prilil<a svi
zakonsl<i propisi i odredbe o zaštiti prirode
su izvan snage. Faunom Kopačkog rita
»upravljaju« ribokradice, zvjerokradice i
drugi ljudi nečasnih namjera
Piše; Darko GETZ

T ijekom Domovinskog rata, a i ranije, m e đ u redovite posjeti­

telje Kopačkoga rita ubrajaju se i gospoda Kardoš, Stjepan i
sin m u Goran. Poznati reporteri Televizije iz Zagreba u
Kopački rit dolaze više od 40 godina. Kada su u pitanju Kardoši,
uvijek postoji samo jedan cilj: zabilježiti kamerom (filmskom ili
St'akodiicfna sitka na Sakadašu: kolona automobila pored ustave »Kopačevo«,
Većina vlasnika automobila bavi se ribokradotn

videotrakom) kakav zanimljivi događaj, kakvu trenutnu zanimlji­

vost karakterističnu za ovaj prostor. Privuče im pozornost rika
jelena, mriješćenje šarana, dolazak divljih gusaka iz sjeverne E u ­
rope ili jednostavno okom kamere obilaze prcdivne pejsaže
Kopačkoga rita koji sugeriraju današnjim ljubiteljima prirode Pa­
nonsku nizinu od prije 2000 i više godina.
U Kopački rit se dolazi iz dvaju pravaca. Jedan j e pravac kraći
i ide od Osijeka, pored sela Podravlja, do glavnog baranjskog
nasipa »Drava-Dunav«, a odavde put vođi do Janči-rita, Linjak-
bare i Remeta. O d remetinske je kuće Kopačko jezero udaljeno
oko 15 minuta hoda, ukoliko j e vodostaj nizak. Drugi put, kojim
su posjetitelji prije rata najčešće dolazili u Kopački rit, vođi ce­
stom Marije Tcrczije (biljska cesta) do Bilja i dalje prema selu
Kopačevu i Sakadašu. Ovisno o klimatskim uvjetima, do
Kopačkoga jezera, Hulova i Dunava moglo se doći čamcem, te­
renskim automobilom, konjskom spregom, jašeći na konju ili
pješice.
Da bi se uopće došlo u Baranju, a posebno Kopački rit, do­
nedavno se moralo ishoditi odobrenje U N T A E S - a (United N a -
tions Transitional Administration Estern Slavonia). Za novinare
j e to bio akreditiv (Public Affaris Office Press Accreditation) za
»slobodu kretanja i slobodu obavljanja profesionalnih novinarskih
dužnosti«. Za pravodobno dobivanje propusnice možemo zahva­
liti ljubaznoj novinarki U N T A E S - a , Jasni Heiđcr koja je uvijek
našla način da pomogne svojih kolegama.
čaplje. Nekada j e to bio znak čuvarima da ovdje nema ljudi. Izla­
zimo iz automobila i uzimamo fotoaparate, Goran stavlja viđeo-
kameru na stativ. Ptice poplašenc uzlijeću. Kamera ili puška pti­
cama je na stotinjak metara isto.
Prizor me podsjeća na j e d n u epizodu iz čuvene TV-serije
National Geographic Society. Snimatelj sjedi pored gnijezda alba-
trosa (Diomeđea sp.) i snima ga na udaljenosti od jednog metra.
Ptica pozira snimatelju, nimalo se ne plaši, vjerojatno čovjeka
doživljava kao neko čudno bezopasno stvorenje. N a Antarktiku
slične scene s kraljevskim pingvinima. Kamera snima mladunca
medu pingvinovim nogama zacijelo nije udaljenija od ptice više
od pola metra. Zašto to nije moguće u Kopačkoin ritu ili na kome
drugom mjestu u Hrvatskoj?
Jednom prigodom u nevezanom razgovoru nedavno umrli
glasoviti hrvatski ornitolog Drago Rucner pričao je o nestanku
mnogih vrsta ptica iz mnogih poznatih gnjczđišta između ostalog
s ušća Neretve i Hutovog blata.
Hulovo blato i ušće Neretve izgvibilo j e značenje obitavališta
i gnjezdište ptica močvarica. Odavde su ih, osim izvođenjem hi-
dromelioracije, otjerali i lovci (ili krivolovci). Ona nepregledna

Kod Linjak-bare
u blizini Linjak-bare manje-više u svim vremenskim pri­
likama nailazimo na veći ili manji broj automobila. Netko bi
mogao pretpostaviti, s obzirom na trenutno geopolitičko stanje,
da su to službeni policijski automobili. Međutim njihovi vlasnici
su - osječki ribiči. Utabane staze u kanal Sakadaš, limenke ko-
kakole, najlonske vrećice, više uginulih i osušenih riba i dvadese­
tak ribolovaca, slika j e toga poslijepodneva na kanalu Sakadaš.
Nezainteresirani za naš dolazak, ravnodušno nas pozdravljaju,
usredotočivši pozornost na svoje ribolovne štapove. Sve u svemu,
bila bi to uobičajena ribička atmosfera poznata s obala naših rijeka
da nije u pitanju posebni zoološki rezervat »Kopački rit« gdje j e
svaki ribolov označen kao ribokrađa, što je strogo kažnjiv po
zakonskim propisima Republike Hrvatske.
Bez neke bojazni ribokradice dolaze čak iz Sombora, Koluta, Bezdana
Kilometar dalje kod Lutonje, u blizini jednoga vrbovog (Vojvodina), Osijeka, Bilja, B. Manastira i drugih mjesta iz Baranje i
šumarka na obali spomenutoga kanala, često susrećemo sive Slavonije

28 / Časopis Hrvatske šume

jata pataka i lisaka, koja bi u sumrak preletjela greben da bi došla
do močvare, dio su poglavlja povjesnice Hercegovine. Zanimljivo
j e da se tamo i lastavice plaše ljudi jer talijanski gosti s Kara-otoka
pucaju i na njih. O d toga neizmjerno bogatoga ptičjeg svijeta
j u ž n e Hercegovine ostala je vrlo lijepa ornitološka zbirka ptica u
Metkoviću i nedavno objavljena knjiga o pticama doline Neretve
s divnim ilustracijama Vlade Pfeiffcra. Pomišljam da istu sudbinu
očekuje i Kopački rit.
Nesumnjivo daje problem zaštite životinja i ptica močvarica
u odgoju našeg puka. Nagon za ubijanjem je oblik atavizma
naslijeđen iz prošlosti, usađen u genima naših ljudi i dugo će na
ovim prostorima biti uzrok potiskivanja divljih životinja.
Lovcima su slični ribolovci. Bez imalo obzira prema živo­
tinjskom svijetu zoorezervata danonoćno se zadržavaju na mjesti­
ma namijenjenim pticama močvaricama. Loveći ribu, zakidaju ih
za jedini izvor prchrane-ribu. Kormorani bi nesumnjivo u
manjem broju odlazili na ribnjake i pričinjali štetu kada bi im se Na kraju kanala Sakadaš. Zadovoljstvo je (knvo)loviti u zoorezervatu »Kopački
omogućio nesmetani opstanak na području Kopačkog rita. Štete rit«
na ribnjacima mogle bi biti znatno manje jer, podsjetimo se, u
ovom trenutku, na Sakadašu i N o v o m kanalu ribari su prije rata će sletjeti tih 20-50 tisuća gusaka, ako je veći dio Kopačkoga jeze­
znah uloviti 10-15 vagona riba. ra zaposjednut osobama nečistih namjera. U tu skupinu uvrstili
bismo i izvjesnog Talijana V. T. koji gotovo cijele godine lovi
Promjene u ekosustavu močvarice pa i na Kopačkom jezeru.
Tijekom šestogodišnje okupacije Kopačkoga rita pejsaž se u Dolazimo do 17. km spomenutog nasipa. Donedavno ovdje
pojedinim njegovim dijelovima znatno promijenio. Srbi su zbog j e bila neprijateljska vojska. U strateško-vojnim planovima nala­
vojnih razloga posjekli šumu na Zadnju i oko sela Kopačeva. zimo se u prostoru razdvajanja. Sada j e sve mirno, samo kreket
Nekadašnji mladici (»maladi«) izrasli su u visoku šumu. Kruna žaba i nesmiljeni komarči koji su posebno napasni u
baranjskoga nasipa prekrivena j e kamenom. Poznati lokaliteti prevečernjim satima. Plan da se ode do jezera Sakadaš otpada j e r
Mađarska bara, Zadanj, Pavlova greda. Općinski pašnjak, Janči- je prijelaz makadama prema staroj pjeskovito-glinenoj kruni nasi­
rit, Borbaj, koje su vodograditclji gotovo isušili pa je zaprijetila pa dosta strm, barem za naš automobil. Okrećemo se na uskom
opasnost od agrokulturne devastacije prirode, sada su ponovno prostoru nasipa i vraćamo. Kod Janči-rita na staroj osušenoj vrbi
pod vodom i pružaju sliku nekadašnjega Kopačkoga rita od prije primjećujemo četiri crne rode. Čekaju da se ribokradicc sklone s
izgradnje nasipa iz 1967. godine. Štoviše, ove su se godine na
ovom području ponovno gnijezdilc liske, čubasti gnjurci, mla-
kuše i, zanimljivo, jedan par crvenokljunih labudova (Cygnus olor)
sa šest mladunaca. Sve u svemu, sa stajališta ornitologije stanje j e
daleko povoljnije od onoga potkraj 1990. godine kada su pod
zakupom (arendom) pojedini mještani Darde, Bilja i Kopačeva
bili preorali veće dijelove Mađarske bare, Pavlove grede i O p ­
ćinskog pašnjaka i zasijali ih kukuruzom i drugim poljodjelskim
kulturama. Postojala j e i namjera gradnje »divljih« vikendica.
N a žalost, s nasipa nismo čuli onu poznatu riku beljskihjele-
na. Ranijih godina, ne samo predvečer nego i tijekom dana, broj­
ni su jeleni rikom priopćavali svoju nazočnost. Znali smo zabi­
lježiti sedam, osam i više »rikajućih« jelena. Preleti močvarica bili
su učestaliji. Divlje patke bi u jatima preletjele nasip, čaplje bi
dolazile iz pravca ribnjaka ili s Drave, a krici ptica lisaka i gnjuraca
bili su jednako učestali kao i kreket žaba. N a kruni i pokosu na­
Ribokradica na jezeru Sakadaš 6. nijna 1997. godine u 10,30 sati
sipa okupile bi se bijele i crne rode, ponekad se moglo izbrojati
pedeset i više ptica. obližnjih bara pa da i one dođu do kakva zalogaja. Za koji dan,
Jelenska divljač j e bezdušno progonjena. Za vrijeme ovo­ možda već sutra, put će ih odnijeti u daleku Afriku. Bilo im sret­
godišnje poplave (a i prošlogodišnje) jeleni koji su doplivali do no i vratile se dogodine.
nasipa, postali su žrtve zvjerokradica. A nekada, prije rata, u
takvim bi se okolnostima nasipi i divljač danonoćno čuvali. Evi­ Umjesto zaključka - preporuka
dentno j e da su postrojbe Ujedinjenih nacija ( U N P R O F O R , Sažimajući današnji obilazak glasovitog zoološkog rezervata
U N T A E S ) potpuno zakazale. Prema Povelji i zadatcima ove hu­ »Kopački rit« iz rakursa zaštite prirode i edukativnog ekoturizma,
manitarne institucije postoji i obveza zbrinjavanja i zaštite divljih predlažemo da se nakon uspostave vlasti, hrvatskih državnoprav­
životinja i prirode kao cjeline. nih institucija hitno onemogući devastacija ihtiofaune i kretanje
Uspostavom ustavno-pravnog ustroja Hrvatske na tlu Ba­ neslužbenih osoba nasipom sela Podravlje-Sakadaš koji prolazi
ranje morat će se hitno onemogućiti masovna ribokrada koja bi se zoorezervatom. Ustavu »Kopačevo« treba staviti u nadzor Službe
mogla označiti kao veliki ekološki problem. Brojni ribokradice za ekologiju koja će odlučivati o potrebi puštanja naplavnih voda
(100 do 1000) koji su svakodnevno prisutni na području zoore­ i ribe na prostor Beljskoga jezera (Stare Drave) namijenjenog
zervata uznemiruju životinje, upliću se u biološki lanac prehrane, športskom ribolovu i drugim sličnim aktivnostima. Osobito treba
love ribu koja j e namijenjena (biološki gledano) drugim živo­ što prije osposobiti ckoturistički punkt »Sakadaš« s brodicom
tinjskim vrstama. Tijekom jesenje seobe mnoge vrste ptice neće »Liska« i nastaviti s ekološkom edukacijom učenika i ostalog
moći sletjeti na Kopačko jezero koje j e praktično 24 sata pod pučanstva. Nema sumnje da djelatnike Kopačkog rita očekuju
»okupacijom« zvjerokradica i ribokradica. Postavlja se pitanje gdje veliki poslovi.

Č a s o p i s Hrvatske šume / 2 9
 KOPAČKI RIT

O vih su dana dnevne novine »Glas Slavonije« i »Večernji list« opširno

izvještavali o velikom slavlju u selu Kopačevu kraj Osijeka u
Baranji. Kao u vrijeme slavonskog kirvaja sjatilo se u selo
Kopačcvo, umjesto običnoga puka, gospoda općinski načelnici, pa i neko­
liko uvaženih promicatelja europske zaštite prirode.
Uvodničar jednih poznatih novina je napisao:
»Takav prizor teško da bi izrežirao i Jifi Menzel: dok je u seoskom
Domu kulture, u Kopačevu, dr. Jozesf Mikuška, na međunarodnoj kon­
ferenciji Biseri prirode u području sliva Drave i Dunava i jedinice lokalne samou­
prave držao predavanje naslovljeno Čuvajmo prirodu da bismo od nje mogli
živjeti, iz pomoćnih prostorija iste zgrade izlazilo je nekoliko muškaraca
ruku prepunih drvenih rašlji s kojih su, poput krvavih grozdova, visjeli
nabodeni šarani i štuke. Ta riba, koju je uslast, sat-dva kasnije, pojelo
pedesetak sudionika skupa i bar još toliko gostiju, ulovljena je prethodne
večeri na jezeru Sakadašu, dijelu posebnog zoološkog rezervata. Parka
prirode Kopački rit, zbog čije se zaštite, očuvanja i promicanja sastao
uvaženi skup. Znanstvenici s doktorskim titulama, medu kojima su bili i
predstavnici međunarodnih udruga za zaštitu prirode Worlđ VVildlife Funda
iz Austrije i Euronatura iz Njemačke - tako su prošlog četvrtka, 15. listo­
pada, na groteskni način postali sudionicima krivičnog (d)jela, osladivši se
ribom čije je izlovljavanje Zakonom o zaštiti prirode (članak 7.) izričito
zabranjeno.«
Uz ribu i vino promicatelji nekih (vratimo se stvarnosti) zakašnjelih
ideja apsolviranih prije četrdeset i više godina, pokušali su uz blagonaklo­
no odobravanje predstavnika međunarodnih nevladinih udruga, kao stoje
The World Wiede Fund For Nature (WWF), Euronatura iz Radolfzcla iz
Njemačke i drugih, ponovno oživjeti davno odbačenu floskulu da ekosu­
stav Kopačkoga rita može istovremeno biti prostor za životinje (Zoo-re-
zervat) i profitabilno ribolovište, lovište visoke divljači i ribička voda lo­
kalnoga stanovništva i turista.

»Čuvati prirodu i živjeti od nje«

U promicanju ideje o iskoristivosti resursa Kopačkog rita zaslužni su
neki bivši djelatnici Pedagoškoga fakulteta i nekolicina čelnika opčine u

Slavonski Bilju, koji se u javnim medijima diče krilaticom »Čuvati prirodu i živjeti
od nje«. Želja je bila da se potakne tradicionalni ribolov (?), lov i druge
slične aktivnosti poznate otprije dok Kopački rit još nije bio proglašen
zaštićenim objektom prirode.

ovijaš Međutim, kad se pomno prati ta problematika o promjeni statusa

Kopačkoga rita i u svezi s time razne inicijative (u kojima se isprepliću
različiti interesi), među ostalim i iz Hrvatske akademije znanosti i umjet­
nosti (HAZU), ogranka iz Osijeka, kod manje upućenog promatrača stva­
ra se nedoumica.
Tekst i snimci: Z. Peičević
Tako bi po prijedlogu profesora Mikuške Park prirode Kopački rit
trebao postati nacionalni park. Ideju o nacionalnom parku zdušno podu­

S tari slavonski hrastici stvarani su tijekom stoljeća, a čovjek pire općinski načelnik ne shvaćajući (ili su u pozadini neke druge
ih je samo u nekoliko decenija potpuno iskorijenio. namjere) da, ukoliko Sabor Hrvatske preimenuje Park prirode Kopački rit
u nacionalni park - prestaje svaka mogućnost korištenja ovoga prostora u
Posljednji stari hrastovi posječeni su u vremenu od 1946.
do 1951. godine u području Spačvc (Vinkovci).
I tako su gorostasna stabla hrasta lužnjaka postupno nestajala
zbog nesmiljene eksploatacije hrastika. Ponegdje se nade koji
hrast dugovječniji od pet ljudskih generacija. Tako je na području
Vukovarsko-srijemske županije, općina Županja, u blizini
željezničke stanice Drenovci u šumskom predjelu J u ž n o
Radiševo (šumski bazen Spačva) ostavljeno 10 starih slavonskih
orijaša da prkose vremenu i čovjeku i da pokažu kako su
nadživjeli sve ljudske prognoze o propasti.
Z u b vremena učinio je svoje. Više od 380 godina stari hrast
lužnjak, pravi »orijaš« kojemu su zbog udara groma i olujnog
nevremena pokidane i posljednje grane, nije imao više snage da
preživi. Da bi takve rijetke primjerke slavonskih orijaša sačuvali • * * * ^ •'• %ag^ie!!-riSfc
za buduće generacije, odlučeno je da se posiječe i trupac sačuva.
Akcija spašavanja tekla j e sporo, ali j e bila uspješna.
Perač orijaša postavljen j e u dvorištu Šumarskog muzeja u
Bošnjacima, nedaleko Županje, a drugi dio stabla u vinkovačkom Kopački rit, bara Sakadaš
središnjem parku ispred Brodske imovne općine.

30 / Časopis Hrvatske šume


Divljačko ubijanje životinja u jezeru
Sakadaš u Kopačkom ritu
Balkanci,
uslast!
Teško kršeći zakone, uvažena gospoda
sudjelovala u ritualnom ubijanju riba. Hoće
li to nabijanje propisa i zaštićene prirode
na ražanj biti kažnjeno?
Piše: Darko Getz
privredne svrhe, dakle i privredni ribolov, lov na visoku divljač i
močvarice, uzgoj i korištenje šuma itd., što će u svakom slučaju razočarati
mnoge potencijalne ribare i lovce koji su se ponadali obećanjima, tj.
vračanju statusa Kopačkoga rita otprije 1967. godine.
No o tome nekom drugom prilikom. Vratimo se ritualnom ubijanju
riba (nema boljega naziva) na Sakadašu u srcu Zoo-rezervata, koje se
zbilo 15. listopada ove godine u ranim prijepodnevnim satima pred
mnoštvom promatrača, novinara i fotoreportera.
Svi koji su u tome sudjelovali povrijedili su - Zakon o zaštiti priro­
de. Zakon o ribolovu. Krivični zakon itd., jer je Kopački rit 1967. Ukaza-
om Sabora Republike Hrvatske proglašen UPRAVLJANIM PRIROD­
NIM REZERVATOM, dakle zaštićenim dijelom prirode. Tada je još
imao »uže« i »šire« područje koje je novim Zakonom o zaštiti prirode iz
1976. preciznije definirano, pa je tako »uže« područje postalo Specijalnim
zoološkim rezervatom, a »šire« Parkom prirode Kopački rit uz istovreme­
no donošenje nekoliko rješenja o granicama zaštićenoga područja.
U svemu tome je najznačajnije daje zakonodavac odredio ponašanje
ljudi prema fauni i flori Kopačkoga rita. Tako u čl. 7., stavak 2. spomenu­
tog zakona stoji: »U posebnom rezervatu nisu dopuštene radnje koje bi
Bogat ali nezakonit ulov ribe u Posebnom zoološkom rezervatu
»Kopački rit« 15. listopada 1997. godine
mogle narušiti svojstva zbog kojih je proglašen rezervatom (branje i
uništavanje biljaka, uznemirivanje, hvatanje i ubijanje životinja, unošenje
alohtonih vrsta, mclioracijski zahvati, razni oblici gospodarskog i ostalog
korištenja i slično)«.
Nijemac i komarči
U članku 124., stavak 1. Krivičnoga zakona Republike Hrvatske piše:
»Tko lovi ribu i druge vodene životinje za vrijeme lovostaja ili u vodama
u kojima je lov zabranjen, kaznit će se novčanom kaznom ili zatvorom do
šest mjeseci. Ulov i sredstva za lov mogu se oduzeti«.
U članku 195. istoga Zakona piše: »Tko ošteti ili uništi spomenik
kulture ili posebno zaštićeni objekt prirode, kaznit će se novčanom kaz­
nom ili zatvorom do tri godine«.
Stoga se može očekivati pokretanje krivičnog postupka protiv
počinitelja nasilja nad životinjama i naplata odštete po postojećim pravil­
nicima i cjenovnicima za ubijene životinje a koja propisuje akti spomenu­
tih zakona. Ti događaji u Kopačkom ritu kod mnogih građana Osijeka
izazivaju čuđenje, kao što čuđenja izazivaju i novinska izvješća o krvavom
ritualnom ubijanju i nabadanju životinja na ražnjeve za pečenje.
Očigledno, poruku koju je tako uvjerljivo izrekao Zakonodavac netko
nije razumio ili se na nju oglušio. Jesmo li građani srednje Europe ili
Balkanci iz poludivljih plemena. Zašto netko u Hrvatskoj, u Osjcčko-
baranjskoj županiji, želi biti Balkanac, a ne mittelcuropljanin, i nas ostale
na to »nagovara«, posve je nerazumljivo.
Zoorezervat Kopački rit je baština hrvatskoga puka, naše zemlje ali i
Europe, Ainerike i cijeloga svijeta, pa ne može postati privatnom prćijom
nekih odabranih »Indijanaca« gospodina načelnika. Kad bi se proglasio
nacionalnim parkom, još će se više internacionalizirati, postati svijetskiji.
Nacionalni park Yelowstone je isto toliko američki i u vlasništvu
ondašnjih Indijanaca koliko i naš hrvatski i Hrvata.
Veliki indijanski poglavica Seattle je u pismu upućenom 1854. god.
predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država pokušao objasniti koliko
zrak, voda, sunce, vjetar i sva živa bića mogu biti osobna imovina pojedi­
naca ili skupine ljudi: »Kako možete prodavati i kupovati nebeski svod
iznas nas, toplinu zemlje? Taje misao nama strana. Ako ne posjedujemo
svježinu zraka ili žubor vode, kako ih možemo kupovati.«
Na kraju, umjesto pouke istinito svjedočanstvo iz vremena prije rata.
Jednom postarijem Nijemcu s fotoaparatima i dalekozorom bio je za
vrijeme posjeta Kopačkom ritu, da mu se olakša boravak, ponuđen sprej
protiv komaraca, no on ga je otklonio uz riječi: »Zašto da ih tjeramo i
trujemo, konačno, mi smo ti koji komarce uzncmiravamo u njihovom
obitavalištu, a tih nekoliko kapi krvi koje će oni popiti neće me dovesti u
životnu opasnost. Kada izađem iz Kopačkoga rita, možda ću prihvatiti
vašu ponudu.«
Nadamo se da će ubuduće životinje Kopačkoga rita imati potpunu
zaštitu, čemu će vjerojatno pripomoći i Općinsko državno odvjetništvo i
nadležne ustanove iz Zagreba.
Snimili: D. Hedl i D. Getz
Riba iz mreže
Časopis Hrvatske šume / 31
 IZ ZUPANJSKE POSAVINE

Perom i kamerom
0 okolišu V

Lijepi primjeri zaštite • Učenici čiste šumu • Suma kao

nadahnuće za slikare
Tekst i snimci: Stjepan Tonnić

0:
autohtonosti i ljepoti slavonske šume i Virova kazuje i narodna pjesma: »Nema raja
I do mog kraja slavonskog...» Mi ćemo se pozabaviti lijepim primjerima zaštite
' okoliša. U tome su svoj prilog dali i znanstvenici, kao što su doc. dr. Đ u r o Rauš
(Šumski rezervat »Radiševo« kod starih Drcnovaca) i prof. dr. Dragica Gucunski (Autohto­
nost »Virova«). Idući njihovim stazama ovih listopadskih dana po šumama spačvanskog
basena, diveći se zlatnožutim bojama i uživajući u šuštanju opaloga lišća, bilježili smo pe­
rom i kamerom o okolišu, na sreću, sve češćoj temi razgovora o zaštiti ljudske okoline. Ali
pođimo redom.

Pokret prijatelja prirode

N a sastanku članova ogranka »Lijepa naša«, održanog u Osnovnoj školi »Ivan Kozarac«
u Županji polovicom listopada o. g., iznesen je primjer osnovaca i srednjoškolaca. Oni su,
u Pokretu prijatelja prirode, pod vodstvom svojih učitelja, poput g. Mirka Sarčevića iz
Županje, čistili zagađene dijelove šume i pomagali lovcima kod hranilišta za divljač i u
zaštiti ptičjih gnijezda. Sudionici spomenutog skupa razgovarali su i o ekologiji jučer, danas
i sutra. Jedan od zaključaka bio j e da se na adresu 13 osnovnih i tri srednje škole u Županji
i ostalih 15 mjesta županjske Posavine uputi molba da se u proljeće i jesen učenici oslobode
nastave po jedan dan koji bi proveli u šumi. Drugi j e zaključak izbor članova Komisije za
popis spomenika prirode, kao što su stoljetni div-hrastovi u šumi »Radiševo«, ginkho biloba
- najstarija stablašica na žemlji (u Bošnjacima), Sophorc japonicc (skupina žalosnih vrba iz
dalekog Japana na županjskom groblju) i dr.
Iz rasprave smo izdvojili i zabilježili rečenice koje bi mogle biti maksime - »Svaki
čovjek ima pravo na svoje mjesto za stolom prirode, ali pitanje je koliko pridonese tome
stolu«, »Ekologija i ekonomija i po ctimologiiji riječi trebale bi biti 'rođene sestre'«, »Stari
papir šumu čuva...«

Šumarski muzej i spomenik prirode

N i g. Antun Leaković, dipl. ing. šumarstva, sada na čelu Općinskog poglavarstva
Bošnjaci, nije nam mogao odgovoriti kada će Šumarski muzej (konačno) biti otvoren. Stara
zgrada bivše škole usred Bošnjaka obnovljena je, a prostorije opremljene za novu svrhu. U
kapelicu uz krovište na katu, iznad glavnog ulaza, ponovo je stavljen kip Majke Božje,
izrađen u hrastovom drvu, djelo Branka Bazine, šumarskog djelatnika iz Vrbanje. U malom
parku toga muzeja nalazi se jedinstveni spomenik prirode - j e d a n od 12 hrastova orijaša iz
šume »Radiševo«. Dobio je »kapu« od crijepa, a sačuvana m u j e i kora, pa je doista lijep
ukras kome se mnogi dive, pokušavajući ga bezuspješno obgrliti.

Suma kao inspiracija za slikare

Suma Rabra kod Vrbanje već nekoliko godina stjecište j e slikara-umjetnika koji na
svoja platna prenose njezinu izvornu ljepotu. Tako će biti i na ovogodišnjoj slikarskoj ko­
loniji »Rebra '97«. Virovi su vječna tema slikara i snitnatelja. Potrošeno je mnogo boja i
filma. Nije ni čudo, jer u toj oazi, netaknutom dijelu prirode, sačuvana je autohtonost ptica
i riba kakve obitavaju samo u tome raju za ribiče i uopće ljubitelje prirode. Naše dvije
fotografije prikazuju detalje sa toga šumskog potoka: Virovi, kako god okreneš sliku - pre­
lijepi su. N a drugoj vidimo divni sag.
Članovi Pokreta prijatelja prirode u gradiću na Savi predlažu uvođenje fotokritike -
staklom zaštićeni pano s aktualnim snimljenim detaljima o neprimjerenom odnosno neci­
vilizacijskom odnosu (postupku) prema vlastitoj okolini. Da spomenemo slučaj sova i vrana
u Županji: ispred hotela »Jelen«, u gustim krošnjama američkog jasena, smjestila se skupina
od 30-ak sova ušara. N e k o m e su »smetale«, pa ih j e rastjerao petardama, ali nikome ne
smeta mnoštvo vrana koje se oglašuju kao gačci. U golemim jatima često zacrne nebo iznad
Županje i svojim užasnim kriještanjem prava su napast za ljudsko naselje. A trebalo je samo
poskidati njihova gnijezda pa bi nestale.
I na kraju: neka ova naša fotoreportaža posluži kao prilog promidžbi očuvanja i zaštite
okoliša, poglavito naših šuma.

32 / Č a s o p i s Hrvatske šume
 SJEMENSKE SASTOJINE NA ZAPADNOM PAPUKU

Do kvalitetnom šumskoj^ sjemena

N a području Uprave šuma Požega nalazi se 1365 ha sjemen­
skih sastojina, od čega na priznate sjemenske sastojine
otpada 182 ha, a izabrane sastojine zauzimaju površinu
1183 ha. Najveće sastojine su na prostoru šumarije Caglin: u
gospodarskoj jedinici »Južna Krndija« II smještena je priznata sje­
menska sastojina hrasta kitnjaka, veličine 90 ha, a u gospodarskoj
jedinici »Sjeverni Dilj« II nalazi se izabrana sastojina bukve, na
površini 388 ha.
Nedavno j e na području šumarije Kamenska, u gospodarskoj
jedinici »Zapadni Papuk zvečevački« boravio mr. Karmelo
Poštenjak iz Šumarskog instituta Jastrebarsko. U nazočnosti
stručnih suradnika Odjela za uzgajanje, zaštitu i ekologiju, ing.
Luke Miloševiča i ing. Zlatka Lisjaka te upravitelja šumarije, ing.
Hrvoja Zdelara, obavio j e bonitiranje sjemenskih sastojina na
ovom području (46 ha). Riječ j e o izabranim sastojinama obične
breze i gorskog javora, priznatoj sastojini obične jele i dvjema
sastojinama običnog javora i jednoj običnog jasena koje su u po­
stupku izabiranja.
N a k o n izvršenog bonitiranja i upisivanja u propisane obra­
sce, upućen je zahtjev Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva
Republike Hrvatske. Komisija koju odredi Ministarstvo, donijet
će rješenje o upisu navedenih sastojina u registar sjemenskih sa­
stojina Hrvatske.
Osim bonitiranja, mr. Poštenjak je u odjelu 61 sakupio
češere s dvaju stabala obične jele koji su visoki oko 30 m. Oda­
brao je j e d n o zdravo stablo (vitalnost 0) ijedno bolesno (vitalnost
3a), s velikom osutošću krošnje. Sa svakog je stabla sakupio oko
60 češera, a jelovo sjeme bit će laboratorijski analizirano u jastre-
barskom Šumarskom institutu. Nakon analize moći če se uspore­
diti razlika u kvaliteti sjemena između zdravog i bolesnog stabla.
Prigodom penjanja na stabla ovaj poznati stručnjak za šumsko
sjemenarstvo pokazao je zavidnu vještinu i odvažnost, služeći se
pritom uzetom, penjalicama i sjekiricom.
I. T o m i ć L ^iimiii\lioj \a'.toitni f>ot^koi; lai'ora
:dpadnom Papuku luimaitia
Snimke: Z. Lisjak, I. Tomić, H. Zddar Kamenska)

Žučna diskusija o prchornom načinu gospodarenja Uz pomoć penjalica, užeta i sjekirice do jelovih češera

Časopis Hrvatske šume / 33

 SAVJETOVANJE 0 PREBORNOM GOSPODARENJU

Strpljivo
i oprezno
N a nedavno održanom savjetovanju o prebornom gospodarenju u
Voćinu, na području Uprave šuma Našice, u nazočnosti predstav­
nika požeške i našičke taksacije, našičkog Odjela za uzgajanje
šuma te predstavnika šumarija Voćin i Ccralije, prof. dr. Radovan
Križance je održao kraće predavanje, a zatim smo išli na teren u gospodar­
sku jedinicu »Djedovica-Trešnjevica«, gdje smo na pojedininr stajalištima
raspravljali o problematici gospodarenja prebornim šumama. Dr.
Križance govorio je o biti ovoga načina gospodarenja koje se obavlja na
cijeloj površini gospodarske jedinice, odnosno cijela površina šume je
pomladna površina. Govorilo se o značenju difuznog svjetla kao uvjeta
opstanka biljaka u sastojini. Najbolje je krenuti od grupimičnog
gospodarenja, postupno otvarajući sklop grupe stabala. Treba voditi
računa o vjetru fenu, koji »odnese« CO^ i sasuši biljke u donjem dijelu
sastojine. Osobitu pozornost potrebno je usmjeriti na doznaku stabala: Sudionici savjetovanja ispred geološkog spomenika prirode »Rupnice«

načelo je da treba doznačivati ona stabla koja smetaju boljima od sebe.

Najprije valja doznačiti sanitarna stabla, a tek onda obilježiti stabla za re­
dovnu sječu.
U bukovo-jelovim šumama prirodno je da se ove dvije vrste
izmjenjuju, jer dobro podnose zasjenu (skiofiti). Tako će pod jelom
obvezno doći bukva i pod bukvom jela. Zašto je u prirodi tako, još nije
znanstveno dokazano, no sigurno je da prirodu treba oponašati. Zbog
dugog pomladnog razdoblja, treba tijekom gospodarenja biti strpljiv, a
kod doznake stabala vrlo oprezan. Na prvom stajalištu u šumi, u odjelu
24 a, gdje je stanište jele, istaknuto je da bukvu valja ostaviti, jer ako
ostane samo jela, doći će do zakiseljavanja tla. Tijekom doznake ne treba
žuriti, a dnevno je optimalno doznačiti oko 5 ha. Na drugom stajalištu
(granica između 24. i 25. odjela) hrast kao hcliofit dolazi pojedinačno te
za njega treba puno svjetla, stoga je svjetlo sa strane i difuzno svjetlo vrlo
značajno za njegovu regeneraciju. U ovom slučaju teško je donijeti
odluku, jer nema gotovih recepata. Prijedlog je da se skiofiti (bukva, jela)
odstrane, a hrast da ostane. Bitno je omogućiti da sastojina postigne do­
voljan prirast i da se osigura podmladak koji je ovdje razvijen. Rasprava se
vodila i u odjelima 26 i 28 u kojima su dosad provedene oplodne sječe.
Prije doznake mora se na temelju podataka iz uredajnog elaborata
izračunati koliko stabala smijemo doznačiti po hektaru, uz uvažavanje
rasporeda stabala. Na području našičke Uprave šuma ima oko 4000 ha
prebornih šuma u kojima se na preboran način gospodari samo u gj.
»Djedovica-Trešnjevica«. Sudionici savjetovanja prilikom povratka s
terena nakratko su se zadržali ispred »Rupnice«, geološkog spomenika
prirode, proglašenog 1948. godine. Riječ je o iskristaliziranom augitnom
andezitu, vrlo rijetkih oblika, što je jedinstven primjer u Hrvatskoj.
Zauzima površinu 0,24 ha a u sastavu je gospodarske jedinice »Djedovica-
Trešnjevica«.
I. Tomić
Snimke: Z. Lisjak, I. Tomić, II. Zdelar

hkn lili n ni ditoiiiii atidezii u ^^cološhoni Prije Uspinjanja na slabio ireba pripremiti uže Prehorna sastojina u ^gospodarskoj jedinici
•^poiiitiiikii prirode »Rupnice« »Djedouica-Trešnjeuica« (odjel 1.7a}, šumarija Voćin

34 / Časopis Hrvatske šume

 POSJETILI SMO ŠUMARIJE PLASKI I SABORSKO

Normalno - unatoč problemima

Piše: V. Pleše

ivot se ponovo vraća u Plašćansku udolinu, stoje vidljivo na

Ž svakom koraku. Obnavljaju se kuće, otvaraju nova radna

mjesta, škole se pune učenicima. Slika j e to Plaškog i Sabor­
skog danas, dvije godine nakon oslobodilačke akcije »Oluja« u ko­
lovozu 1995. g.
Prije dvije godine, neposredno nakon »Oluje«, posjetili smo
ovaj kraj i zatekli slike nimalo nalik današnjima. Saborsko j e bilo
potpuno sravnjeno sa zemljom, iz preostalih ruševina kuća raslo
je drveće i drač... Plaški - kuće cijele, ali prazne, jedini život -
stoka koja besciljno luta ulicama i dvorištima kuća. Nasreću, rat i
ratne slike sad su daleko iza nas.
»No, i danas se osjećaju tragovi rata i ratnih razaranja, osjećat
će se još godinama, zbog tona mina koje su posijane u šumama
ovoga kraja. Trebat će godine dok se ove šume ne očiste od mina
i kad će se sa sigurnošću odlaziti u šumu«, govore upravitelj
šumarije Plaški Branko Sabljak, dipl. inž. šum., i šumarije Sabor­
sko Dubravko Hodak, dipl. inž. šum. Obojica su mladi ljudi, Uprai'itelji šumarije Saborsko i Plaški ispied zgrade šumarije u Plaškom,
šumarski stručnjaci iz ovoga kraja, a za upravitelje šumarija ime­ (lijevo) Dubravko Hodak dipl. inž. šum., upravitelj šumarije Saborsko i
novani su 17. kolovoza 1995. g. (desno) Branko Sabljak dipl. inž. šum. upravitelj šumarije Plaški
Snimila: V. Pleše
Šumarija Plaški i Saborsko rade u sastavu Uprave šuma
Ogulin. Područje obaju šumarija prostire se na nadmorskoj visini
od 450 do 700 m. Prevladavaju mješovite sastojine jele i bukve, a
-rri^rr •LI
ponešto ima ariša i običnog bora. 1

Šumarija Saborsko bila j e ukinuta davne 1954. g., alije pono­ ***
vo osnovana 1995. g. Kako se još nije pronašao prikladan prostor
za smještaj šumarije Saborsko, ona radi u istoj zgradi, na istoj
adresi u Plaškom sa šumarijom Plaški.

Šumarija Plaški
Uobičajeno j e da se prigodom posjeta Šumariji spomene i
njezina »osobna iskaznica«, kako mi to novinari volimo reći, pa
zato krenimo sa šumarijom Plaški. Površina na kojoj gospodari
iznosi 7920 ha. Desetgodišnja j e drvna zaliha 1.581.829 m^, od
čega crnogorice 738.161 m"* i bjclogorice 843.668 m''.
Desetgodišnji ctat iznosi 264.776 m"*, a desetgodišnji prirast
38.623 m"*. Nažalost, zbog nemogućnosti rada u šumi na cijelom
ŽAvot se pomalo vraća u Plaški. Novootvorena pilana u Plaškom.
području koje pokriva šumarija (minirani teren) godišnji etat
Snimila: V. Pleše
kreće se oko 10 000 m^ bruto drvne mase.
Područje Šumarije podijeljeno j e u tri gospodarske jedinice.
Krasnica, Glava-Borovac i H u m . Radi se uglavnom samo u g j .
Krasnica, jer su ostale dvije minirane. U k u p n o minirana površina
na području šumarije Plaški iznosi 2267,87 ha. U k u p n o j e mini­
rano cesta u dužini od 15,25 km. Za ceste za koje se pretpostavlja
da su minirane dužina iznosi oko 10,60 km.
Pregledom terena na području Šumarije ustanovljeno je da
tijekom rata srpski okupatori nisu napravili nekih većih šteta na
sastojinama. Sjekli su uglavnom stabla uz prometnice, a odvozila
su se na preradu na j e d n u od 26 pilana na okupiranom području.
»Za sada srećom nismo imali nesreća na radu, unatoč okol­
nostima u kojima radimo«, govori upravitelj Branko Sabljak, dipl.
inž. šum.
Šumarija se ekpirala i stručno, ima 17 zaposlenika, od kojih
je polovina u izravnoj proizvodnji. Nedostaje još stručno Pogled na g.j. »Titra-Javornik« šumarija Saborsko.
tehničko osoblje, a posebno jedan šumarski inženjer. Snimila: V. Pleše

Časopis Hrvatske Šume I 3 5

 Pogled na jezero Blata, i g.j. »Krasnica« šumarije Plaški.
Zbog dugotrajnog pomanjkanja oborina, voda u jezeru je presušila.
Snimila: V. Pleše
Šumarija Saborsko gospodari na površini od 6450 ha. D e ­
setgodišnja drvna zaliha iznosi 1.709.639 m \ od toga j e crnogori-
ca 1.150.096 m-* i bjclogorice 559.613 m^. Desetgodišnji etat
iznosi 259.709 m-^, a desetgodišnji prirast 41.853 m ' . Šumarija j e
podijeljena u tri gospodarske jedinice - Titra-Javornik,
Bršljanovica i Pištenik.
»Radi se u sve tri gospodarske jedinice, istina, u nešto
smanjenom obujmu, kako zbog miniranog terena tako i zbog
nedostatka potrebnog kadra«, govori upravitelj Dubravko Hodak,
dipl. inž. šum.
IZ ŠUMARSKOG DRUŠTVA DELNICE
Obilje stručnih tribina
Tijekom jeseni šumarsko društvo Delnice posjetilo je Slavoniju. Delnički šumari
ispred vodotornja u Vukovaru.
36 / Časopis Hrvatske sume
Sume u okolici ličkih Jesenica krile su i ovakve tajne - rezervoari za gorivo
bivše Jugoslavije. Gorivo je bilo namijenjeno zračnoj luci u Bihaću.
Snimila: V. Pleše
Zbog miniranog terena, dosta stradava i divljač.
Tijekom 1997. vrijedni zaposlenici Šumarije napravili su i
nešto šumarsko-uzgojnih radova, no zbog mina nije se moglo
obaviti pošumljavanje terena. U šumariji Saborsko j e zaposleno
17 zaposlenika, od toga polovina u izravnoj proizvodnji, a pola j e
stručno-tehničko osoblje.
Napustili smo terene šumarija u Plašćanskoj dolini, uz želju
da im rad što prije na terenu postane sigurniji, te da zaposlenici
šumarije Saborsko dobiju nove radne prostore.
T ijekom prošle godine H Š D proslavilo je 150. obljetnicu po­
stojanja. Kao sastavni dio HŠD-a djeluje Šumarstvo društvo
Delnice, koje ima 176 članova.
Ove godine, sukladno Programu rada, i aktivnosti Šumar­
skog društva Delnice bile su vrlo raznolike, od organiziranja tra­
dicionalne šumarske zabave, prigodnih šumarskih tribina pa sve
do stručnih ekskurzija.
Tijekom 1997. g. planirano je održavanje šest stručnih tribi­
na tematski vezanih uz gljivarstvo, ekologiju, uređivanje šuma...
Do sada su realizirane tri teme na stručniin tribinama:
»Proširenje Nacionalnog parka Risnjak«, »Osnove gljivarenja« i
»Pravilnik o uređivanju šuma«.
Organizirane su i dvije akcije pošumljavanja, te jednodnevni
izlet na Hahlić.
Sredinom listopada organizirana je stručna ekskurzija u Sla­
voniju, posjet Upravi šuma Vinkovci. Delnički šumari posjetili su
šumarije Ccrna, O t o k i Vrbanju, a preko U N T A E S - a organiziran
im je posjet Vukovaru i Iloku.
Stručne ekskurzije potrebne su i korisne kako zbog
međusobnog druženja i upoznavanja ljudi koji rade u »Hrvatskim
šumama« p.o. Zagreb tako i zbog međusobne razmjene iskustava
vezanih za rad u struci. Uloga Hrvatskog šumarskog društva je da
svojim radom pridonosi ne samo popularizaciji struke, već da
njegovi članovi svojim doprinosom svaki djeluje na unapređenju
šumarstva u cjelini.
»Hrvatsko šumarsko društvo je nestranačka strukovna u d r u ­
ga. Želja nam j e da članovi naše Udruge budu i drvari, a stoje po
Statutu Udruge i moguće«, napominje predsjednik Šumarskog
društva Delnice Damir Delač, dipl. inž. šum. V. P.
 NASA NAJVEĆA GRABLJIVICA
Orao stekavac i u spačvanskim
sumama
Tekst: Darko Beuk, snimci: Zvonko Peičević
Orao stekavac
O rao stekavac je naša najveća grabljivica, dužine tijela od 75
do 86 cm, dužine krila 60 do 66 cm i rasponom krila do
250 cm. Glava i vrat mu j e svijetlosmeđi, a ostali dio tijela
tamnosmeđi. Rep m u j e dug oko 35 cm, bijele boje u starijih
orlova, a u mladih crn, dužina kljuna m u j e 9 do 10 cm.
Naši orlovi pripadaju panonskoj populaciji orlova štekavca,
od kojih najveći dio živi između Drave i Dunava. Hrane se
najčešće ribama i močvarnim pticama, ali i otimaju plijen slabijim
grabljivicama. U nedostatku hrane, pored aktivnog lova, u ishrani
koriste i lešine. T o ukazuje na veliku prilagođenost te vrste na
život u nizinskim močvarnim predjelima. Upravo ti različiti
načini ishrane omogućivali su ovoj velikoj grabljivici opstanak do
današnjih dana.
U spačvanskom bazenu gnijezdi se nekoliko parova ovih
najvećih grabljivica, n o ovdje postoji ozbiljna opasnost da ćemo
uskoro poželjeti vidjeti štekavca i njegovo gnijezdo. Orao se
gnijezdi u blizini voda bogatih ribom, na dominantnim stablima
hrasta (prsnog promjera preko 80 cm) i starim topolama (prsnog
promjera preko 150 cm), tj. u sastojinama koje su u fazi obnove
ili će to biti u najskorije vrijeme. Stekavac pravi gnijezdo u
krošnji na rašljastoj grani, najčešće na visini između 25 i 26 me­
tara.
Budući da do sada nismo poduzimali nikakve konkretne
mjere radi zaštite ovih nekoliko orlova, to ćemo morati što prije
učiniti kako bismo im omogućili opstanak. U akciji očuvanja ovih
grabljivica m o r a m o svi zajedno djelovati, svi od taksacijske
službe, do šumskih stručnih radnika. U blizini se ne bi smjeli
obavljati nikakvi radovi. Ako moramo izvršiti sve predviđene
sječe i ostale radove, tada možemo i moramo poslove planirati u
vrijeme kada j e gnijezdo napušteno. Velike negativne posljedice
mogu nastati kada se šumski radovi izvode u vrijeme ležanja na
jajima (veljača-ožujak), jer bi tada hladnoća ili gavrani i sive vrane
u trenutno napuštenim gnijezdima mogli uništiti jaja.
Višegodišnjim promatranjem jednog para, opazio sam da orlovi
U blizini gnijezda štelovca ne bi trebalo
obavljati nikakve radove dok roditelji sjede
na gnijezdu i othranjuju mladunčad
Foto: Z. Peikvić
ISPAO IZ GNIJEZDA
Dugogodišnji član lovačkog društva iz Prkovaca, sela
nedaleko Županje, Slavko Bičanić, unazad pet godina u
šumi, gospodarskoj jedinici »Merolino« kojom gospodari
Šumarija Cerna, našao je mladog orla štekavca koji je
najvjerojatnije ispao iz gnijezda. Strogo pazeći na mladog
orla štekavca, pružajući mu svakodnevno optimalne uvjete
za normalan razvoj i napredovanje, naša najveća ptica gra­
bljivica izrasla je u pravog orla štekavca, stoje rijetkost za
naše prostore. Z. P.
redovno podižu j e d n o ili dvoje mladih, što ohrabruje, iako do
danas nije zapaženo da se mladi orlovi zadržavaju na području
spačvanskog bazena. Vjerojatno mnogi, tražeći svoje lovno
područje i mjesto gniježdenja, ne dozive spolnu zrelost. Među
osnovnim razlozima opadanja brojnosti štekavca jesu promjene
njegovih staništa i čovjekovo neprestano uznemiravanje. Njegov
način ishrane krije opasnost od trovanja kemijskim preparatima.
Ribokrađe s mrežama su također opasnost za orlove, jer or­
lovi, u želji da uhvate ribu, ulijeću u mrežu i tako se najčešće
uguše. Poneki lovac i danas kada j e rijetkost vidjeti ovu grabljivi­
cu, bez razmišljanja diže pušku, željan lovine. Sve to, uz sve veće
zagađivanje prirodne sredine, polako, ali sigurno smanjuje broj­
nost već sada vrlo male populacije orlova štekavaca.
U nastojanju da se sačuva ova rijetka i lijepa ptica angažiraju
se renomirani europski i naši ornitolozi, znanstveni instituti,
društva za zaštitu te Republički zavod za zaštitu prirode i drugi
koji promatraju i proučavaju ptice. Doprinos toj vrijednoj akciji
trebali bismo dati u obliku konkretnih mjera i mi šumari
spačvanskog bazena i time nastaviti našu dugogodišnju tradiciju u
očuvanju ljepota i bogatstva prirode užeg zavičaja.
Časopis Hrvatske šume / 3 7
 IZ ŠUMARSKE POVIJESTI
Na slici /slijeva/: Kniiioslav Pupić, dipl. inž. šum., upravitelj Uprave šuma Del­
nice, prof. dr. se. Radovan Križanec, Damir Moean dipl. inž. šum., zamjenik
direktora »Hrvatskih šuma«, Marijan Sagovac, dipl. inž. šum., pomoćnik direktora
»Hrvatskih šuma«, akademik Dušan Klepac
Snimila: A. Kudin
U Delnicama je 24. listopada ove godine predstavljena javnosti knjiga
akademika Dušana Klepca »Iz šumarske povijesti Gorskog kotara u
sadašnjost«. Promocija je održana pod pokroviteljstvom javnog
poduzeća »Hrvatske šume« p. o. Zagreb.
U ime direktora »Hrvatskih šuma« p. o. Zagreb Anđelka Serdarušića
nazočne je pozdravio Marijan Sagovac, dipl. inž. šum., pomoćnik direk­
tora, a u ime domaćina, Uprave šuma Delnice, upravitelj Krunoslav
Pupić, dipl. inž. šum.
O znakovitosti same knjige kako za Gorski kotar i goranske šumar-
nike, tako i za svekoliko hrvatsko šumarstvo govorio je Damir Moćan,
dipl. inž. šum. zamjenik direktora »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb.
»Hrvatske šume« p.o. Zagreb od samog su osnutka njegovale
izdavaštvo stručnih i znanstvenih djela iz područja šumarstva, pa je tako
uz njihovu potporu tiskano i ovo djelo. Ova knjiga došla je na vrijeme na
ove naše goranske prostore i popunila prazninu koja se osjeća već godina­
ma nakon tiskanja knjige »Gorski kotar« osamdesetih godina, jer u
međuvremnu nije tiskana niti jedna slična publikacija.
Knjiga akademika Dušana Klepca nije pisana po narudžbi, već je,
prema riječima autora, nastala iz vlastite pobude. Kao rođeni Goranin,
akademik Klepac znao je u knjizi napraviti vrlo lijep sklad između goran­
skog čovjeka i šume.
Opsežno uređivanje
P rema planti ove godine delnički uređivači trebali bi obaviti radove na
oko 12000 ha državnih i privatnih šuma. Kako su radovi na redov­
nim revizijama Osnova i programa gospodarenja izvršeni ili su u
tijeku, planirani zadaci u uređivanju šuma bit će izvršeni do kraja godine,
govori mr. Boris Pleše, dipl. inž. šum., rukovoditelj Odjela.
Terenski radovi obavljeni su u potpunosti za g. j . : »Široka draga«,
»Lužina«, »Oštrovica«, »Ribnjak«, »Lukovđol«, »Osojnik«, »Risnjak«. Kan­
celarijski radovi obavljeni su za g. j . ; »Gložac«, »Gluhe drage«, »Sušica«,
»Platak«, »Kupa«.
Zbog proširenja granica Nacionalnog parka Risnjak u tijeku je izrada
izvanrednih revizija Osnova gospodarenja.
Daje za delničke uredivače posla dosta, o tome najbolje govore poda­
ci: na području delničke Uprave šuma državne šume »pokrivaju« 97000
ha u 44 gospodarske jedinice. Privatne šume nalaze se u 15 gospodarskih
jedinica i zauzimaju 28 000 ha.
Pored izrada Osnova i programa gospodarenja za državne i privatne
šume, u delničkom uređivanju izvode se i geodetski poslovi snimanja
gospodarske podjele i obnove međa.
38 / Časopis Hrvatske šume
U Delnicama predstavljena knjiga
akadennika Dušana Klepca »Iz šumarske
povijesti Gorskog kotara u sadašnjost«
Sklad goranskog
čovjeka i šume
Kao rođeni Goranin, akademik Klepac
znao je napraviti vrlo lijep sklad između
goranskog čovjeka i šume
Težište je knjige uglavnom na jednoj temi, gospodarenju goranskim
šumama od davnih vremena do danas. Podijeljena je u devet poglavlja, a
uz šumarsku problematiku obrađene su i teme vezane uz ekologiju, go­
spodarstvo i demografiju ovoga kraja.
U jednom od poglavlja ove knjige skupljeni su podaci i o šumarskim
stručnjacima Goranima, a za tisak su ih priredili Alojzije Frković, dipl.
inž. šum., šumarski savjetnik, i Hranislav Jakovac, dipl. inž. šum., tajnik
HŠD. Zanimljivo je i poglavlje knjige u kojoj je obrađen životinjski svijet
u Gorskom kotaru, a taj posao obavio je Josip Malnar, dipl. inž. šum.
Poglavlje knjige »Od godine 1990.-1995« odnosi se na sadašnjost
šumarstva Gorskog kotara, a uz pomoć raznolikih tablica koje je izradio
mr. se. Boris Pleše, rukovoditelj Odjela za uređivanje šuma Delnice
htjela se napraviti usporedba taksacijskih elemenata tijekom godina.
Rukopis je recenzirao prof. dr. se. Radovan Križanec, s tim što je
poglavlje o životinjskom svijetu recenzirao prof. dr. se. Dominik Raguž.
Znanstvena savjetnica dr. se. Katica Ćorkalo pridonijela je da knjiga
bude napisana dobrim hrvatskim književnim jezikom. Da bi knjiga lijepo
izgledala, pobrinuo se Miljenko Vrebčević, dipl. inž. geodezije, tehnički
urednik knjige, a inače zaposlenik »Hrvatskih šuma« p. o. Zagreb.
Promociji knjige u Delnicama uz goranske šumare bili su nazočni
njihovi kolege šumari iz cijele Hrvatske.
V. Pleše
Do 1980. g. u delničkom Odjelu za uređivanje šuma izrađeno je 12
osnova gospodarenja na osnovi tipologije. Iste godine započela je i izrada
pedoloških karata u mjerilu 1:25000.
Fitocenološko kartiranje započelo je 1981. g. Pedološke i
fitocenološke karte osnova su za izradu tipoloških karata.
Od 1994. g. delnički uređivači započeli su raditi na digitalizaciji kara­
ta. Te godine izrađena je g. j . »Podvodenjak« šumarije Delnice u digital­
nom obliku.
Digitaliziran je slojni plan, gospodarska podjela, katastarske čestice,
putevi i šumske vlake, vodotoci, kartirani su uzgojni radovi. Sve to je
snimljeno na disku i može se umnožavati s raznolikim podlogama i u
neograničenom broju primjeraka.
U odjelu za uređivanje šuma Delnice radi 18 zaposlenih, osam
šumarskih inženjera, od kojih je jedan magistar znanosti, jedan geodetski
inženjer, te šest šumarskih i tri geodetska tehničara.
V. P.
 u LIPOVCU JE OBNOVLJENA ZGRADA ŠUMARIJE

Temelj za
revitalizaciju
šumarstva istočne
Hrvatske
\oi'ii ^i^uida Suniarijc LipoiML, L'pmt'i iiiitia l'inkovci

Direktor »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb, dipl.

inž. Anđelko Serdarušić je otkrio ploču s
natpisom, a potpredsjednik Sabora Vladimir
Seks je presijecanjem vrpce otvorio
novoobnovljenu zgradu Šumarije Lipovac

Tekst: Antun Zlatko Lončarić i Zvonko Pejčević

Snimci: Tomislav Lulić i A. Z. Lončanć

U četvrtak 30. listopada 1997. godine svečanim skupom obi­

lježeno je otvaranje novoobnovljene zgrade Šumarije Lipovac,
Uprave šuma Vinkovci. U Domovinskom ratu do temelja je
srušena zgrada Šumarije koja je osnovana 1949. godine. Svečanim
presijecanjem vrpce, koje je obavio potpredsjednik Sabora Vladimir
Brojnim okupljenim gostima pozdravni govor uputio je upravitelj Uprave šuma
Vinkovci, dipl. inž. Darko Beuk

Seks, na najbolji način se potvrđuje odlučnost naše Vlade i »Hrva­

tskih šuma« p.o. Zagreb, da se šumarstvo vraća u obnovljeni Lipovac,
mjesto koje se nalazi na istočnoj granici Hrvatske. Obnovljena po­
slovna zgrada Šumarije tako će iznova biti temelj za realizaciju zacr­
tanih planova obnove šumskog bogatstva ovog kraja Istočne Hrva­
tske.
Uz nazočnost mnogobrojnih uzvanika i gostiju, pored Vladimi­
ra Seksa, ovom značajnom događaju obnove porušenog Lipovca, pri­
sutni su bili i Đuro Perica, saborski zastupnik i dopredsjednik
Odbora za nacionalnu sigurnost, prof. dr. Stanislav Sever, pomoćnik
u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, Marino Golob, predsjed­
nik Upravnog odbora »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb, Rudolf Konig,
župan Vukovarsko-srijemske županije, prof. dr. Mladen Figurić,
dekan Šumarskog fakulteta u Zagrebu, Anđelko Serdarušić, dipl.
inž., direktor »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb, dr. Joso Gračan, ravna­
telj Šumarskog in.stituta Jastrcbarsko, te brojni šumarski stručnjaci iz
cijele Hrvatske, članovi stručnog kolegija »Hrvatskih šuma« p.o. Za­
Direktor »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb, dipl. ini. Anđelko Serdarušić naglasio
greb, brojni gosti iz Vinkovaca i zaposlenici Šumarije Lipovac i
je da je ovo već treća šumarija koju u Podunavlju obnavljamo i predajemo na
Uprave šuma Vinkovci.
upravljanje našim zaposlenicima povratnicima, poput mnogih do sada u
U pozdravnom govoru, upravitelj Uprave šuma Vinkovci, oslobođenim krajevima Hrvatske, vlastitim sredstvima
Darko Beuk, dipl. inž. šumarstva, naglasio je da se u realizaciji ovog
projekta naišlo na veliko razumijevanje u Direkciji »Hrvatskih šuma«
p.o. Zagreb, prije svega u osobi direktora inž. Anđelka Serdarušića. stradale su i naše šume. Još uvijek se obavlja inventarizacija šuma
Mjesto Lipovac, ovdje na krajnjem istoku Hrvatske ima ključno kako bi se došlo do pravih podataka o nastalim štetama u proteklih
mjesto ne samo u šumarstvu, već i u cijelom gospodarstvu naše šest godina okupacije, te kako bi se mogla provesti sanacija dcvasti-
zemlje. Prve zapise o Lipovcu nalazimo već u XI. i Xn. stoljeću, ali ranih šumskih sastojina, uz nužno dcminiranje terena i prometnica.
na žalost crkva sv. Luke iz XrV. stojeća koja j e bila u funkciji sve do Tako da će ova obnovljena zgrada šumarije, u kojoj se nalaze i tri
1945. godine, u ovom Domovinskom ratu potpuno je uništena. stana za njene djelatnike biti značajan temelj za realizaciju pred nas
Šumarija Lipovac gospodari sa 6585 ha šuma i šumskog postavljenih zadataka, prije svega u obnovi šumskog bogatstva ovog
zemljišta u tri gospodarske jedinice. Do Domovinskog rata drvna kraja Lijepe naše.
zaliha kretala se do milijun i šesto tisuća kubnih metara vrlo kvalitet­ Otkrivajući ploču na zgradi Šumarije, direktor Anđelko
nih sastojina hrasta lužnjaka, s godišnjim prirastom od preko 36.000 Serdarušić, dipl. inž., naglasio je da smo i ovu zgradu šumarije poput
m^. Ali pored stradanja našeg naroda u ovom Domovinskom ratu mnogih do sada već obnovljenih u mnogim krajevima oslobođenim

Časopis Hrvatske šume I 39

Obnovljenu zgradu Šumarije u Lipovcu blagoslovio je župnik lipovački Mirko Potpredsjednik Sabora Vladimir Seks presijecanjem vrpce predao je na korištenje
Jokić novoobnovljenu zgradu i imao je čast da zajedno sa Đurom Pericom prvi ude u
nove prostorije

u akcijama »Oluji« i »Bljesku« obnovili vlastitim sredstvima i opre­

mili kompletnim namještajem i opremom kako bi se šumarska
djelatnost mogla odvijati u punom planskom opsegu. Šumarstvo je i
ovdje nositelj gospodarske aktivnosti ovog kraja i od nas svi očekuju
da povratkom svih naših do sada prognanika, a od sada povratnika,
omogućimo novi gospodarski zamah i tako na najbolji način ople­
menimo prirodno bogatstvo kojim raspolažemo, a koje nam je dano
na povjerenje, u interesu cjelokupnog razvoja i napretka naše hrva­
tske države, u čije stvaranje je i utkano mnogo šumarskih života u
ovih šest godina.

Šumarija Lipovac prvi je gospodarski objekat obnovljen u ovom

Srijemskom trokutu, a poslije one u Vukovaru i Iloku, ovo je treća
Brojnim uvaženim gostima i uzvanicima direktor Anđelko Serdarušić, dipl.
šumarija kojom »Hrvatske šume« p.o. Zagreb preuzimaju gospoda­ inž., obećao je da će i dalje poslovodstvo »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb ulagati
renje nad šumskim bogatstvom u hrvatskom Podunavlju. u obnovu i revitalizaciju šumarstva na svim oslobođenim područjima

UPRAVA SUMA DELNICE

Vađenje sadnica i skupljanje

sjemena
O vogodišnja jesenska kampanja vađenja sadnica u rasadniku u
Kuželju dclničke Uprave šuma započela je 23. rujna i potrajala sve
do sredine listopada. »Za to vrijeme izvađeno je oko 250 000
sadnica za potrebe državnih šuma i 50 000 sadnica za potrebe privatnih
šuma. Vadile su se uglavnom sadnice smreke obične, starosti 2+2.«, go­
vori nam voditeljica Rasadnika Katica Krstanović-Alić dipl. inž. šum.
Tijekom 1997. g. u rasadniku u Kuželju proizvedeno je oko 500 000
sadnica smreke, jele, ariša, duglazijc, običnog bora. Proizvedeno je u
manjim količinama i ponešto od hortikulturnih vrsta, tuja, pačemprcs, l'adeuje sudiiuii smreke obične, starosti (2+2) Snimila: V. Pleše
berberis...
Jesenje i godišnje doba u kojem ljudi ne skupljaju samo plodove, to U g. j . »Lužina«, šumarija Rijeka, skupit će se češeri sa sjemenskih
jest hranu, da bi lakše prezimili, već ih i spremaju da bi ih iduće godine stabala grčke jele.
mogli ponovo posaditi. Tako i naši šumari skupljaju sjeme s drveća u U tri priznate sjemenske sastojine skupit će se i oko 1500 kg češera
priznatim sjemenskim sastojinama, da bi iduće godine mogli od sku­ smreke obične, od čega se očekuje oko 30 kg sjemena.
pljenog sjemena dobiti kvalitetne klijance. Trušenje sakupljenih češera obavit će se u zajedničkoj trušnici »Hr­
Tradicija skupljanja sjemena na području delničke Uprave šuma sta­ vatskih šuma« p.o. Zagreb pri Šumarskom institutu Jastrebarsko, a do
ra je više od tridesetak godina. Skupljanju sjemena iz vlastitih priznatih sjetve u proljeće iduće godine sjeme će biti pohranjeno u hladnjačama
sjemenskih sastojina pridaje se osobita pozornost tijekom posljednjih Šumarskog instituta u Jastrebarskom.
nekoliko godina. Urod sjemena prati se zapravo kontinuirano, od proljet­ Na području delničke Uprave šuma prikuplja se uglavnom sjeme
ne cvatnje pa sve do jesenskog ubiranja, a tako se prati i zdravstveno stanje jele obične, smreke obične, bukve obične, zelene duglazije, američkog
i kakvoća sjemena. borovca, običnog i crnog bora.
Ovogodišnje skupljanje sjemena započelo je u priznatoj sjemenskoj Za potrebe Uprave šuma Delnice poslove prikupljanja češera sa sta­
sastojini Odsjek 17 B g. j . »Miletka«, šumarija Vrbovsko. Skupljeno je bala obavit će Gorska služba spašavanja iz Delnica.
1126 kg češera jele obične, od čega se očekuje oko 100 kg sjemena.
V. P.
40 / Časopis Hrvatske sume
POPIS RASADNIKA
KOJI OSIM ŠUMSKIH SADNICA
IMAJU I VELIKI IZBOR
UKRASNOG DRVEĆA I GRMLJA

/ RASADNIK LOKACIJA

TELEFON ŠUMARIJA UPRAVA

NAZIV
ŠUMA
1 Višnjevac (031) 151 191 OSIJEK OSIJEK
2 Gajić (031)611 128 NAŠICE
NAŠICE
3 Lisičine VOĆIN
4 Hajderovec (034) 255-064 KUTJEVO POŽEGA
5 Močile (048) 631-496 KOPRIVNICA
6 Zelendvor (042) 714-299 VARAŽDIN KOPRIVNICA
7 Župetnica (048) 843-490 KRIŽEVCI
8 Lukavec (01) 734-817 V. GORICA
ZAGREB
9 Brestje (01) 2002-770 DUGO SELO
10 Oštarije (047) 584-016 JOSIPDOL OGULIN
11 Podbadan] (053) 781-567 CRIKVENICA SENJ
12 Frančeskija (052) 737-015 BUJE BUZET
13 Bočina (020) 681-330 METKOVIĆ
SPLIT
14 Voštarnica (023) 25 668 ZADAR
[l5 Cernik (035) 369-569 N. GRADIŠKA N. GRADIŠKA