Detekcija Eksplozivnih Otrovnih Gasova

VELEUČILIŠTE U RIJECI
ISPITIVANJE RADNOG OKOLIŠA
3. DIO
KEMIJSKI ČIMBENICI
INTERNA SKRIPTA
Pripremio: magistar sigurnosti na radu Dinko Jurjević,
Rijeka, 01.12.2011.
Veleučilište u Rijeci - Odjel sigurnosti na radu- Specijalistički studij 0 Ispitivanje radnog okoliša 3 dio
UVOD
Mjesto rada i radni okoliš obuhvaćaju sva mjesta i prostorije u kojima se radnici moraju nalaziti ili do kojih moraju
dolaziti u tijeku rada.
Pod radnim okolišem sporazumijevaju se svi elementi okoliša koji djeluju na zdravlje i radnu sposobnost radnika poput:
1. Mikroklime (temperatura, vlaga, brzina strujanja zraka, izmjena zraka)

2. Rasvjete
3. Buke
4. Vibracija
5. Opasnih radnih tvari (nadražujućih i otrovnih plinova, para otrovnih i štetnih dimova, prašine i magle, jetkih i
agresivnih tekućina i krutih agensa).
6. Biološke opasnosti (bakterija, virusa, gljivica i parazita).
7. Zračenja (infracrvenih, ultraljubičastih, ionizirajućih zraka)
Ispitivanje radnog okoliša treba obavljati u radnim prostorijama i prostorima (zznr):
1. u kojima proces rada koji se u njima obavlja utječe na temperaturu, vlažnost i brzinu strujanja zraka,
2. u kojima u procesu rada nastaje buka i vibracija,
3. u kojima se pri radu koriste ili proizvode opasne tvari,
4. u kojima pri radu nastaju opasna zračenja,
5. u kojima je pri radu potrebno osigurati odgovarajuću rasvjetu.
Opasne radne tvari
Poslodavac je u procjeni opasnosti dužan utvrditi da li su radne tvari koje koristi opasne (štetne po zdravlje, eksplozivne i
zapaljive) te s tim u svezi utvrditi pravila zaštite na radu te zaštite životnog okoliša.
Opasne tvari smiju se koristiti samo ukoliko nije moguće iste radne rezultate postići primjenom bezopasnih tvari.
Ukoliko nije moguća zamjena opasnih tvari bezopasnim ili manje opasnim tvarima poslodavac je dužan utvrditi da li se
primjenom drugog radnog postupka smanjuje opasnost od primjene dotične tvari.
Ukoliko koristi opasne radne tvari poslodavac je dužan pravila zaštite na radu primjenjivati sljedećim redoslijedom:
1. ukoliko je prema vrsti poslova i stanju tehnike moguće koristiti zatvorene sustave,
2. ukoliko nije moguće spriječiti oslobađanje opasnih plinova, para i aerosola treba ih odvoditi s mjesta nastanka izvan
radnog okoliša na način da ne onečišćuje životni okoliš,
3. ukoliko nije moguće odvoditi opasne plinove, pare i aerosole s mjesta nastanka, onda je potrebno ograničiti na najmanju
moguću mjeru:
1. količinu opasne tvari,

2. broj radnika koji su izloženi djelovanju opasne tvari,
3. vrijeme izlaganja radnika utjecaju opasnih tvari.
4. ako se navedenim pravilima ne može postići zadovoljavajuća zaštita, poslodavci moraju skrbiti da radnici pri obavljanju
radova s opasnim radnim tvarima koriste propisana osobna zaštitna sredstva.
Obveza je poslodavca da je koncentracija opasnih radnih tvari u radnim prostorijama i prostorijama u obliku plinova, para i
aerosola što niža i stalno ispod maksimalno dozvoljenih koncentracija.
Ukoliko se mjerenjem utvrdi da je koncentracija po zdravlje štetnih tvari veća od maksimalno dopustivih poslodavac mora
neodložno:
1. utvrditi razloge prekoračenja granične vrijednosti,

2. na temelju utvrđenih razloga primijeniti i druga pravila zaštite,
3. nakon primjene dodatnih pravila ponoviti mjerenja i tek nakon što je mjerenjem utvrđeno da je
koncentracija ispod maksimalno dopustivih, smije dozvoliti rad radnicima na tim poslovima.
Poslodavac je dužan osigurati da su opasne radne tvari tako pakirane i označene, da su za opasne radne tvari dani podaci o
opasnostima u svezi njihovog korištenja kao i o pravilima zaštite.
Kod skladištenja opasnih tvari poslodavac je dužan osigurati primjenu propisanih pravila zaštite s obzirom na svojstva tih
tvari.
ISPITIVANJE RADNOG OKOLIŠA
Ispitivanje u radnom okolišu obuhvaća ispitivanje fizikalnih (temperatura, vlažnost i brzina strujanja zraka, osvijetljenost,
buka i vibracije) i kemijskih čimbenika (koncentracija plinova, para i prašina).
Ovlaštenje za obavljanje ispitivanja u radnom okolišu u dijelu ispitivanja i analize kemijskih čimbenika može se izdati
poslodavcu ako ima zaposlenog, s najmanje polovicom radnog vremena najmanje jednog stručnjaka zaštite na radu koji
ima visoku stručnu spremu smjera kemije ili kemijske tehnologije i najmanje tri godine radnog iskustva u struci.
Uz ispunjavanje kadrovskih uvjeta i poslodavac mora raspolagati tehničkom opremom iz popisa.
Poslodavac je dužan o tehničkoj opremi voditi dokumentaciju, koja mora sadržavati slijedeće podatke:
1. naziv uređaja,
2. ime proizvođača,
3. oznaku tipa i serijski broj,
4. godinu proizvodnje,
5. godinu stavljanja u uporabu, i
6. datum zadnjeg umjeravanja.
Poslodavac mora za sve poslove ispitivanja koje obavlja izraditi poslovnik o postupcima, uvjetima i metodama obavljanja
tih ispitivanja.
Poslovnici moraju biti izrađeni u skladu s ISO 10013.

Postupci, uvjeti i metode koji su normirani moraju se propisati u poslovniku na način na koji su normirani.
Poslodavac odnosno ovlaštena ustanova ili trgovačko društvo koje obavlja ispitivanja radnog okoliša i ispitivanja strojeva i
uređaja vodi evidenciju o svim predmetima ispitivanja, postupcima i uvjetima ispitivanja, rezultatima ispitivanja i tehničkoj
opremi koja je korištena prilikom ispitivanja.
O obavljenom ispitivanju radnog okoliša sastavlja se zapisnik koji sadrži najmanje slijedeće podatke:
1. naziv i sjedište korisnika prostorija i prostora kod kojeg se obavljaju ispitivanja;

2. naziv i sjedište pravne osobe koja obavlja ispitivanja;
3. vrste ispitivanja koje se obavljaju;
4. skicu prostorija, prostora i neposrednog okoliša i opis prostorija i prostora s opisom namjene pojedinih
prostorija i prostora, opisom procesa koji se u njima odvijaju i opisom opreme koja se u njima nalazi;
5. ime i prezime, stručnu spremu i podatke o položenom stručnom ispitu svih osoba koje sudjeluju u
postupku
ispitivanja;
6. datum početka i završetka ispitivanja;
7. podatke o tehničkoj dokumentaciji koja je korištena;
8. podatke o vanjskim uvjetima koji mogu utjecati na rezultate ispitivanja;
9. podatke o štetnostima koje nastaju u radnim prostorijama odnosno prostorima zavisno od procesa rada;
10. metode, postupci, norme i tehnička oprema korištena prilikom ispitivanja;
11. uvjete pod kojima je obavljeno ispitivanje;
12. rezultate ispitivanja prikazane tabelarno odnosno dijagramima;
13. usporedne podatke o izmjerenim i dopuštenim vrijednostima za pojedine štetnosti u radnoj okolini;
14. zaključak da rezultati ispitivanja zadovoljavaju propisane uvjete, ili opis nedostataka zbog kojih rezultati
ne zadovoljavaju propisane uvjete.
Ako je u ispitivanju sudjelovalo više osoba, svaka se od njih vlastoručno potpisuje iza podataka o ispitnoj radnji koju je
obavila.
Zapisnik vlastoručno potpisuju sve osobe koje su obavile ispitivanje.
Ukoliko poslodavac odnosno ovlaštena ustanova ili trgovačko društvo iznimno povjeri ispitivanje pojedinog parametra
drugom poslodavcu odnosno ustanovi ili trgovačkom društvu koje je za to ispitivanje ovlašteno ili ima u svom sastavu
znanstveno-istraživački laboratorij, obvezno je uz vlastiti zapisnik priložiti i izvorni zapisnik pravne osobe koja je obavila
ispitivanje.
Ako radni okoliš odnosno stroj ili uređaj s povećanim opasnostima ispunjava sve uvjete pravila zaštite na radu o tome se
izdaje uvjerenje.
Kod ispitivanja u radnom okolišu uvjerenje može izdati ovlašteni poslodavac odnosno ustanova ili trgovačko društvo ako je
na temelju rezultata ispitivanja i zaključka u zapisniku utvrđeno da rezultati ispitivanja zadovoljavaju svim propisanim
uvjetima.
Uvjerenje mora sadržavati slijedeće podatke:
1. naziv i sjedište poslodavca, ustanove ili trgovačkog društva koje je izdalo uvjerenje;
2. broj uvjerenja i datum izdavanja;
3. broj i datum izdavanja rješenja o ovlaštenju za obavljanje ispitivanja radnog okoliša te strojeva i uređaja s
povećanim opasnostima;
4. navode propisa kojima je određena obveza ispitivanja, način ispitivanja, te sadržaj i oblik isprave;
5. predmet ispitivanja: podaci kojima se pobliže određuje prostorija ili prostor u kojem je vršeno ispitivanje i koji
parametri radnog okoliša su ispitivani; ili podaci kojima se pobliže određuje stroj ili uređaj koji je ispitivan i
mjesto na kojem se nalazio u trenutku ispitivanja;
6. naziv i sjedište korisnika;
7. navod zapisnika o ispitivanju;
8. izreku da predmet ispitivanja zadovoljava propisanim uvjetima zaštite na radu i;
9. mjesto i datum izdavanja;
10. rok valjanosti uvjerenja ili propisani rok za slijedeće ispitivanje;
11. ime i prezime, stručnu spremu te vlastoručni potpis ovlaštene osobe kod poslodavca odnosno u ustanovi ili
trgovačkom društvu koja je ocijenila dokaze iz zapisnika.
Poslodavac odnosno ovlaštena ustanova ili trgovačko društvo o ispitivanjima u radnom okolišu i o ispitivanjima strojeva i
uređaja s povećanim opasnostima vodi evidenciju izdanih uvjerenja po kronološkom redu izdavanja.
Evidencija izdanih uvjerenja može se voditi na računalu.
Popis tehničke opreme neophodne za ispitivanje:
-) za ispitivanje i određivanje koncentracija opasnih tvari

Vrste mjerenja:
1. Prašine,
2. Prašine u obliku vlakana,
3. Anorganskih plinova i para,
4. Organskih plinova i para,
5. Tvari koje zahtijevaju posebne analitičke tehnike.
Skupni zahtjevi u pogledu opreme za svih pet točaka su:
– crpke za uzimanje uzoraka,
– osobni dozimetri,
– odgovarajuće glave za pričvršćivanje na crpke za uzimanje rczličitih uzoraka,
– sprave za umjeravanje crpki,
– umjereni kronometar ili drugi mjerač vremenc,
– mjerač temperature, hidrometar, barometar, anemometar,
– sustav za obradu i pohranu podataka.
Zahtjevi za opremu po pojedinim točkama su:

1. Za prašinu:
– stacionarni sustav za uzimanje uzoraka za finu i ukupnu prašinu s odgovarajućim glavama za uzimanje,
– kalibrirana analitička vaga,
– oprema za kondicioniranje filtara,
– mjerna sprava za procjenjivanje koncentracije respirabilne prašine,
– oprema za konimetrijsku analizu prašine
2. Za prašinu u obliku vlakana
– odgovarajuće glave, deklarirane za uzimanje uzoraka prašine u obliku vlakana,
– fazno kontrastni optički mikroskop.
3. Za anorganske plinove i pare:
– oprema za uzorkovanje u tekuće i krute apsorpcijske medije,
– spektrofotometar uv/vis/ir
– sustav za kontinuirano praćenje koncentracije tvari u zraku s direktnim očitavanjem,
– metoda za potenciometrijsko određivanje koncentracija tvari.
4. Za organske plinove i pare:
– oprema za uzorkovanje u tekuće i krute apsorpcijske medije,
– kapilarni plinski kromatograf s fid detektorom,
– spektrofotometar uv/vis/ir
– postupak ili sustav za identifikaciju tvari,
– sustav za kontinuirani prijam koncentracija tvari u zraku s direktnim očitavanjem.
5. Za tvari koje zahtijevaju posebne analitičke tehnike:
– visokotlačni tekućinski kromatograf (hplc), instrument za određivanje ukupnog organskog ugljika, kapilarni
plinski kromatograf s različitim detektorima
OBRAZAC-UVJERENJE ZA RADNI OKOLIŠ
_______________________________________________________________________________
(naziv i sjedište poslodavca odnosno ustanove ili trgovačkog društva koje izdaje uvjerenje) na temelju članka 53. Zakona o zaštiti na
radu (»Narodne novine«, br. 59/96 i 94/96) i članka 17. Pravilnika o ispitivanju radnog okoliša te strojeva i uređaja s povećanim
opasnostima (»Narodne novine« br. 114/02.) izdaje
UVJERENJE O ISPITIVANJU RADNOG OKOLIŠA
Kod ______________________________________________________________________________
(naziv i sjedište korisnika)
obavljeno je ispitivanje radnog okoliša

________________________________________________________________________________________________
(podaci kojima se pobliže određuje radni okoliš)
Ispitivanje radnog okoliša obavljeno je u skladu s člankom 50. Zakona o zaštiti na radu, o čemu je sastavljen zapisnik.
Na osnovi zapisnika o ispitivanju radnog okoliša od _____________________________________________________
(datum)
utvrđeno je da radni okoliš ispunjava sve uvjete utvrđene pravilima zaštite na radu.
Ponovno ispitivanje potrebno je obaviti najkasnije do ____________________________________________________
(datum)
Broj uvjerenja: ______________
U ________________________
(mjesto i datum izdavanja) MP
Ovlaštena osoba
______________________________________
(ime, prezime, stručna sprema)
_____________________________________
(vlastoručni potpis)
______________________________________
Ispitivanje je obavljeno na temelju rješenja o ovlaštenju Ministarstva rada i socijalne skrbi
__________________________________
(broj i datum rješenja o ovlaštenju)
PRIMJERI DIGITALNIH MJERNIH INSTRUMENATA
Za mjerenje miukroklime koristimo najčešće digitalne instrumente baždarene od strane državnog zavoda za mjeriteljstvo ili
od tvrtke koja je za to ovlaštena.
Temperatura Vlagomjeri
Tlak
Brzina, okretaji, Mjerači sile

vibracije Plinomjeri
Ispitivanje materijala Elektrotehnika Mjerači zračenja
Data loggeri
Mjerači udaljenosti Kalibratori
Klima & okoliš Optički instrumenti
Analiza vode Laboratorijske vage Industrijske vage
ISPITIVANJE RIZIKA ZBOG IZLOŽENOSTI KEMIJSKIM TVARIMA U
RADNOM OKOLIŠU
(Zaštita radnika od rizika zbog izloženosti kemijskim tvarima na radu)
Zaštita od rizika zbog izloženosti kemijskim tvarima na radu definira minimalne zahtjeve za zaštitu radnika od rizika za
njihovu sigurnost i zdravlje, koje su, ili bi mogle biti posljedica utjecaja kemijskih tvari na radnom mjestu ili su rezultat
bilo kakve djelatnosti koja uključuje kemijske tvari.
Definicije pojmova
Tvari su kemijski elementi ili njihovi spojevi u prirodnom stanju ili proizvedeni u proizvodnom procesu, korištene ili
oslobođene/ispuštene, uključujući ispuštanje kao otpad pri bilo kakvoj radnoj aktivnosti bez obzira da li su ili nisu
proizvedene namjerno i da li su ili nisu stavljene na tržište/u promet;
Pripravci jesu smjese ili otopine koje su sastavljene od dvije ili više tvari;
Opasne kemikalije:
– tvari ili pripravci koja zadovoljavaju kriterije o razvrstavanju u opasne tvari ili pripravke sukladno važećim propisima bez
obzira da li su unutar tih propisa razvrstane kao opasne osim onih tvari i pripravaka koji samo zadovoljavaju kriterije o
razvrstavanju u opasne tvari za okoliš,
– tvari i pripravci koji još ne zadovoljavaju kriterije za razvrstavanje u opasne kemikalije ali mogu, zbog svojih fizikalno-
kemijskih, kemijskih, toksikoloških svojstava i/ili načina na koji su korištene ili su prisutne na mjestu rada, predstavljati
opasnost za sigurnost i zdravlje radnika, te
– tvari i pripravci za koje je utvrđena granična vrijednost izloženosti;
Opasne kemikalije sukladno važećim propisima su kemikalije razvrstane kao:

eksplozivne, oksidirajuće, vrlo lako zapaljive, lako zapaljive, zapaljive, vrlo otrovne, otrovne, štetne kemikalije,
nagrizajuće kemikalije, nadražujuće kemikalije, koje dovode do preosjetljivosti, karcinogene, mutagene, reproduktivno
toksične, opasne za okoliš;
Granična vrijednost izloženosti na radu (GVI) je granica od prosjeka vremenski izmjerenih koncentracija (prosječna
koncentracija) tvari (plinova, para, aerosola, prašine) u zraku na mjestu rada u zoni disanja radnika u odnosu na određen
ciljani period. Smatra se da utvrđena granična vrijednost izloženosti (Prilog I) pri temperaturi od 20 °C i tlaku zraka od
1013 mbara prema sadašnjim saznanjima ne dovodi do oštećenja zdravlja pri svakodnevnom osmosatnom radu (uz
normalne mikroklimatske uvjete i umjereno fizičko naprezanje), a izražena je u ml/m³ (ppm), odnosno u mg/m³ ili u broju
vlakana /cm³;
Kratkotrajna granična vrijednost izloženosti (KGVI) je ona koncentracija kemikalije kojoj radnik može bez opasnosti od
oštećenja zdravlja biti izložen kroz kraće vrijeme. Izloženost takvoj koncentraciji opasne tvari može trajati najviše 15
minuta i ne smije se ponoviti više od četiri puta tijekom radnog vremena. Između dvije izloženosti toj koncentraciji mora
proći najmanje 60 minuta. Vrijednosti kratkotrajne izloženosti se izražavaju u ml/m³ (ppm) ili mg/m³;
Radne prostorije su prostorije u kojima se obavljaju različiti radni procesi odnosno u kojima rade, zadržavaju ili se kreću
osobe na radu;
Radni prostor je mjesto rada izvan radnih prostorija u kojem se obavljaju različiti radni procesi, odnosno u kojima rade,
zadržavaju ili se kreću osobe na radu;
Mjesto rada je mjesto/mjesta unutar prostorije/prostora na kojima radnik obavlja zadane mu poslove;
Biološka granična vrijednost (BGV) je ona koncentracija opasne kemikalije i/ili njezina metabolita, odnosno bioloških
učinaka nastalih pod djelovanjem te kemikalije u organizmu, koja se određuje u odgovarajućem biološkom uzorku (krv,
plazma, mokraća, izdahnuti zrak) radnika profesionalno izloženih kemikalijama u svakodnevnom osmosatnom radu, uz
normalne mikroklimatske uvjete i umjereno fizičko naprezanje, a kod koje prema sadašnjem stupnju saznanja ne dolazi do
štetnih učinaka po zdravlje;
Opasnost bitno svojstvo kemikalije s velikom mogućnošću da uzrokuje štetno djelovanje;

Rizik vjerojatnost da će doći do štetnog djelovanje na sigurnost i zdravlje radnika pri uvjetima korištenja i/ili izloženosti.
Određivanje i ocjenjivanje rizika kojeg predstavljaju opasne kemijske tvari
Pri ispunjavanja obveza vezano za procjenu opasnosti te praćenja stanja zaštite na radu poslodavac mora najprije utvrditi,
da li na radnom mjestu postoje opasne kemijske tvari.
Ukoliko utvrdi prisutnost opasnih kemijskih tvari, mora ocijeniti rizik za sigurnost i zdravlje radnika zbog prisutnosti
kemijskih tvari, pri čemu mora uzeti u obzir sljedeće:
– njihova opasna svojstva,

– podatke o sigurnosti i zdravlju, koji osigurava dobavljač (npr. odgovarajući sigurnosni list u skladu s odredbama
posebnog propisa),
– razinu, vrstu i trajanje izloženosti,
– okolnosti pri radu, koje uključuju takve tvari, zajedno s njihovom količinom,
– granične vrijednosti za profesionalnu izloženost ili biološke granične vrijednosti,
– učinak preventivnih mjera, koje su ili će biti primijenjene,
– saznanja, koja su rezultat već uvedenog zdravstvenog nadzora radnika.
Poslodavac od dobavljača ili drugih dostupnih izvora dobiva potrebne podatke, koji su potrebni za procjenu rizika. Kada je
to prikladno, ti podaci sadrže posebnu ocjenu rizika za korisnike, koja se utvrđuje na temelju posebnih propisa o kemijskim
tvarima.
U djelatnostima s izloženošću više opasnih kemijskih tvari rizik se procjenjuje na temelju rizika koji predstavlja
kombinacija svih prisutnih kemijskih tvari.
U slučaju započinjanja nove djelatnosti, koja obuhvaća opasne kemijske tvari, s radom se može početi tek kada se procjene
rizici ove djelatnosti i provedu utvrđene preventivne mjere.
Rizici za zdravlje i sigurnost na radu, koji uključuje opasne kemijske tvari se otklanjaju odnosno smanjuju na najmanju
moguću mjeru na sljedeće načine:
– planiranjem i organizacijom sustava rada na radnom mjestu,

– osiguranjem primjerene opreme za rad s kemijskim tvarima i provođenjem postupaka održavanja koji jamče
sigurnost i zdravlje na radu,
– maksimalnim smanjenjem broja radnika koji su izloženi ili koji bi mogli biti izloženi,
– maksimalnim smanjenjem trajanja i intenziteta izloženosti,
– primjerenim higijenskim mjerama,
– maksimalno mogućim smanjenjem količine kemijskih tvari na radnom mjestu potrebnih za dotičnu vrstu
poslova,
– odgovarajućim radnim postupcima, uključujući postupke za sigurno rukovanje, skladištenje i prijevoz opasnih
kemijskih tvari i otpadaka, koji sadrže takve kemijske tvari unutar tvrtke.
Poslodavac izbjegava uporabu opasne kemijske tvari, tako da je zamjeni kemijskom tvari ili procesom koji nije opasan
odnosno koji je manje opasan za sigurnost i zdravlje radnika pod uvjetima u kojima se koristi.
Kada vrsta djelatnosti ne dozvoljava da se rizik odstrani zamjenom poslodavac osigurava da se smanji rizik u najvećoj
mogućoj mjeri primjenom sigurnosnih i preventivnih mjera, koje odgovaraju procjeni rizika.
Ove mjere po prioritetnom redu uključuju:
- planiranje odgovarajućih radnih procesa i tehničkih regulacijskih naprava te uporabu odgovarajuće opreme i
materijala,
- primjena skupnih sigurnosnih mjera na izvoru rizika kao što su primjereno prozračivanje i primjerene
organizacijske mjere;
- kada se izloženost ne može spriječiti drugim sredstvima, koriste se individualne sigurnosne mjere te osobna
zaštitna oprema.
U mjere spada i zdravstveni nadzor.
Ako poslodavac drugim sredstvima vrednovanja jasno ne dokaže, da je postignuta odgovarajuća zaštita, mora redovito i u
svakoj promjeni uvjeta, koji bi mogli utjecati na izloženost radnika kemijskim tvarima, provoditi potrebna mjerenja
kemijskih tvari.
Kadgod je prekoračena propisana granična vrijednost za profesionalnu izloženost, poslodavac odmah poduzima mjere po
prioritetu granične vrijednosti.
Na temelju cjelokupne ocjene i općih načela za sprečavanje rizika poslodavac poduzima tehničke i/ili organizacijske mjere
koje odgovaraju vrsti postupka, uključujući skladištenje, postupanje i odvajanje nekompatibilnih kemijskih tvari, kako bi
radnike zaštitio od opasnosti, koje uzrokuju fizikalno-kemijske karakteristike kemijskih tvari.
Poslodavac će poduzeti mjere za odgovarajući nadzor pogona, opreme i strojeva ili nabavu opremu za sprečavanje
eksplozija ili sustave za odušavanje prilikom eksplozije.
Ukoliko dođe do štetnog događaja mora poslodavac bez odlaganja poduzimati mjere za ograničavanje njegovih posljedica i
o njemu izvijestiti pogođene radnike.
Za ponovnu uspostavu normalnih odnosa je potrebno je sljedeće:
– poslodavac mora poduzeti mjere za što bržu sanaciju stanja,

– samo radnici bez kojih se ne mogu obavljati popravci i drugi žurni poslovi, smiju raditi na pogođenom području.
Radnicima, koji smiju raditi na pogođenom području mora biti osigurana odgovarajuća zaštitna odjeća te posebna
sigurnosna i druga oprema, koju moraju koristiti, dok postoji takvo stanje. Takvo stanje ne smije postati stalno.
Poslodavac je dužan osigurati sustave za upozoravanje i komunikaciju u slučaju povećanog rizika za sigurnost i zdravlje.
Poslodavac mora osigurati dostupnost informacija o postupanju u slučaju nužde u svezi s opasnim kemijskim tvarima.
1) Poslodavac osigurava da su radnici /ili njihovi povjerenici za zaštitu na radu:
– upoznati s podacima dobivenim na temelju procjene rizika te obaviješteni kada veće promjene na radnom mjestu
prouzroče promjene u tim podacima,
– obaviješteni o opasnim kemijskim tvarima, koje se pojavljuju na radnom mjestu, glede vrste tih tvari, rizika za
sigurnost i zdravlje, odgovarajućih graničnih vrijednosti za profesionalnu izloženost i drugim propisima,
– osposobljeni i obaviješteni o odgovarajućim sigurnosnim mjerama i postupanju za njihovu zaštitu i zaštitu
drugih radnika na radnom mjestu,
– obaviješteni o dostupu do bilo kojeg sigurnosnog lista kojeg je osigurao dobavljač;
U slučajevima kada posude i cijevi, koje se upotrebljavaju za opasne kemijske tvari nisu označene u skladu s
odgovarajućim propisima o označavanju kemijskih tvari i sigurnosnim znakovima na radnom mjestu, poslodavac mora
osigurati da je moguće jasno utvrditi sadržaj posuda i cijevi, vrstu sadržaja te s njom povezane opasnosti.
Kako bi se spriječilo izlaganje radnika riziku po zdravlje zbog nekih kemijskih tvari i/ili djelatnosti, koje uključuju te tvari,
zabranjuje se proizvodnja, izrada ili uporaba kemijskih tvari te djelatnosti, koje su navedene u propisima, osim u nekim
propisanim okolnostima.
Izlaganje radnika kemijskim tvarima sprječava se prije svega tako, da se proizvodnja i što brža uporaba takvih kemijskih
tvari kao poluproizvoda izvodi u jedinstvenom zatvorenom sistemu.
Kada je dozvoljeno odstupanje nadležno tijelo inspekcije zatražit će od poslodavca da dostavi sljedeće podatke:
– razlog, zbog kojeg zahtjeva odstupanje,

– količinu kemijske tvari koja se koristi godišnje,
– uključene djelatnosti i/ili reakcije ili procese,
– broj radnika koji bi mogao na tome raditi,
– predviđene sigurnosne mjere za zaštitu zdravlja i sigurnost radnika,
– tehničke i organizacijske mjere za sprečavanje izloženosti radnika.
r.
Zabranjena je proizvodnja, izrada ili uporaba kemijskih tvari na radu i djelatnosti, koje uključuju dolje navedene kemijske
tvari. Zabrana ne vrijedi ukoliko je kemijska tvar sastavni dio druge kemijske tvari ili otpadaka, ukoliko je koncentracija
kemijske tvari niža od granične vrijednosti.
GRANIČNE VRIJEDNOST IZLOŽENOSTI NA RADU
1) Prilogu I su dani i drugi toksikološki podaci o kemikalijama kao što su karcinogeni i/ili mutageni i/ili reproduktivno
toksični učinci te podaci o označavanju opasnih kemikalija za kemikalije koje su razvrstane u skladu s važećim propisima,
odnosno u skladu s Aneksom I Direktive 67/548 EEC i Direktivom 88/ 379 EEC.
2) U Prilogu II posebno su izdvojene obvezujuće granične vrijednosti izloženosti za određene tvari, a koje su propisane EC
Direktivama.
3) Za opasne kemikalije, koje su razvrstane u skladu s važećim propisima o razvrstavanju, odnosno Direktivama
67/548/EEC i 88/379/EEC, ili koje ispunjavaju kriterije za razvrstavanje u opasne kemikalije, a za koje nisu utvrđene
granične vrijednosti izloženosti u Prilogu I, granice izloženosti dane su Prilogu III kao smjernice za utvrđivanje granica
izloženosti. Granice izloženosti su utvrđene za razrede opasnosti A, B, C, D i E u koje su razvrstane kemikalije obzirom na
njihova opasna svojstva i štetne učinke koje mogu proizvesti na ljudsko zdravlje, a u skladu s razvijenim i najčešće
primjenjivanim internacionalnim metodologijama.
.
Podaci o biološkim graničnim vrijednostima dani su u Prilogu IV.
Opasne kemikalije u prilogu su svrstane po kemijskoj srodnosti. Po jednoj kemikaliji postoji jedan ili više karakterističnih
pokazatelja koji se mogu odrediti u biološkom uzorku kao što su krv, plazma, mokraća i izdahnuti zrak.
Vrijeme uzorkovanja određeno je na osnovi vremena polueliminacije ispitivane kemikalije i očekivanog odgovora
organizma na izloženost tijekom radne smjene, a mora se strogo poštivati.
4) Kod analize karakterističnih pokazatelja u jednokratnim uzorcima urina obvezno se mora u mokraći odrediti i
koncentracija kreatinina te rezultat karakterističnog pokazatelja izraziti na kreatinin radi korekcije razlike gustoće mokraće.
Granične vrijednosti izloženosti i Kratkotrajne granične vrijednosti izloženosti primjenjuju se prilikom ispitivanja u radnim
prostorijama i prostorima, odnosno na mjestu rada radnika, u kojima postoji obveza ispitivanja u skladu s propisima zaštite
na radu.
U skladu s važećim propisima zaštite na radu poslodavac je dužan ispitivati radni okoliš u radnim prostorijama i/ili
prostorima, odnosno na mjestu rada radnika, gdje se proizvode ili koriste opasne kemikalije te iz tog razloga postoji
mogućnost oslobađanja opasnih tvari u okoliš u obliku plinova, para, aerosola, prašina.
Poslodavac treba skrbiti, u skladu s važećim propisima, da je koncentracija opasnih tvari u radnim prostorijama/prostorima,
odnosno na mjestu rada radnika što niža i stalno ispod graničnih vrijednosti izloženosti.
ISPITIVANJE
Da li je radnik izložen štetnim koncentracijama tvari utvrđuje se ispitivanjem radnog okoliša u skladu s važećim popisima o
zaštiti na radu, a prema utvrđenim i odobrenim metodologijama.
Ispitivanje koncentracije opasnih tvari u zraku radnih prostorija i prostora, odnosno na mjestima rada radnika mora se
zasnivati na detaljnom poznavanju tehnološkog procesa te s tim u vezi utvrđuje se vjerojatnost pojave koncentracija
određenih opasnih tvari.
Koncentracije opasnih tvari u zraku radnih prostorija i prostora, odnosno na mjestu rada radnika ispituju se na uzorcima
koji su uzeti u neposrednoj blizini organa za disanje radnika, odnosno na mjestima i u vremenskim razmacima koji su
karakteristični za pravilnu ocjenu trenutne ili prosječne dnevne izloženosti radnika djelovanju određenih tvari.
U slučaju prekoračenja graničnih vrijednosti izloženosti poslodavac mora odmah u skladu s važećim propisom, poduzeti
potrebne mjere (primijeniti pravila zaštite na radu) u svrhu saniranja radnog okoliša.
Do saniranja radnog okoliša poslodavac radnicima mora osigurati korištenje odgovarajućih osobnih zaštitnih sredstava kao
i skrbiti da ih radnici koriste.
Tek kad je radni okoliš saniran (koncentracije opasnih tvari su ispod graničnih vrijednosti izloženosti) poslodavac može
dopustiti rad radnicima i bez korištenja osobnih zaštitnih sredstava za zaštitu dišnog sustava, u prostoriji/prostoru odnosno
na mjestu rada, a na poslovima pri kojima su izmjerene štetne koncentracije opasnih tvari u radnom okolišu.
Rezultati ispitivanja radnog okoliša, odnosno utvrđene prosječne koncentracije prisutnih opasnih tvari u okolišu su jedan od
elemenata za izradu procjene rizika od utjecaja kemikalija na zdravlje radnika.
Osim izmjerenih koncentracija opasnih tvari pri izradi procjene rizika treba uzeti u obzir opasna svojstva kemikalije,
odstupanja od GVI u određenim vremenskim intervalima izloženosti, vrijeme trajanja izloženosti, način izloženosti
(udisanje, koža, gutanje).
Za opasne kemikalije za koje nisu utvrđene granične vrijednosti izloženosti, a na temelju izmjerenih koncentracija te
poznatih podataka o opasnim svojstvima (fizikalno-kemijska svojstva, toksikološka svojstva te ostali učinci djelovanja
kemikalije kao što učinci kratkotrajne, dugotrajne/ponovljene izloženosti, te posebni učinci koji se odnose na karcinogeno
i/ili mutageno i/ili reproduktivno toksično djelovanje) obveza je poslodavca da procjenom opasnosti utvrdi da li te
izmjerene vrijednosti opasne tvari u radnom okolišu mogu štetno djelovati na zdravlje i sigurnost radnika.
Za opasne kemikalije za koje nisu utvrđene granične vrijednosti izloženosti, a koje su razvrstane, za procjenu opasnosti od
određenih koncentracija opasnih tvari na mjestu rada radnika koriste se podaci iz važećih propisa o razvrstavanju, odnosno
Direktiva 67/548/EEC i 88/379/EEC.
Za opasne kemikalije za koje nisu utvrđene granične vrijednosti izloženosti, a koje nisu razvrstane, za procjenu opasnosti
od određenih koncentracija opasnih tvari na mjestu rada radnika koriste se podaci iz sigurnosno-tehničkog lista dobavljača
(proizvođač, distributer, uvoznik) u skladu s važećim propisima te relevantni drugi znanstveni podaci.
Proizvođač, uvoznik, daljnji korisnik ili distributer opasne kemikalije i sredstva za zaštitu bilja ili biocida koji stavlja u
promet tvar pojedinačno ili u pripravku ili pripravak obvezan je primatelju te tvari, odnosno pripravka osigurati
Sigurnosno-tehnički list (STL) sastavljen u skladu s važećim propisima, a na zahtjev korisnika opasne kemikalije i staviti
na raspolaganje i druge dostupne podatke, a naročito one koji mogu imati utjecaj na razvrstavanje kemikalije kao opasne.
Obveza je investitora/poslodavca da prilikom projektiranja, izgradnje, rekonstrukcije objekata za rad/radnih

prostorija/prostora, projektiranja novih tehnologija/novih proizvodnih procesa pri kojima će se koristiti opasne kemikalije
primjeni pravila zaštite, odnosno da iznađe takva tehnička rješenja čijom primjenom će koncentracije opasnih tvari u
radnom okolišu, a za projektirani tehnološki proces, biti ispod utvrđenih graničnih vrijednosti izloženosti, odnosno ispod
štetnih koncentracija za opasne tvari za koje nisu utvrđene granične vrijednosti izloženosti.
Izmjerene prosječne koncentracije opasnih tvari u radnom okolišu su jedan od elemenata za utvrđivanje potrebe
zdravstvenog nadzora nad zdravljem radnika koji su izloženi koncentracijama tih tvari. Za utvrđivanje potrebe
zdravstvenog nadzora radnika, kao preventivne mjere, osim visine izmjerene koncentracije treba uzeti u obzir i opasna
svojstva kemikalije, odstupanja od GVI u određenim vremenskim intervalima izloženosti, vrijeme trajanja izloženosti,
način izloženosti (udisanje, koža, gutanje) i druge relevantne podatke po potrebi.
Ovisno o zdravstvenom stanju radnika i procjeni nadležnog liječnika predmet zdravstvenog nadzora, u skladu s važećim
propisima, može biti i utvrđivanje bioloških graničnih vrijednosti za određene opasne tvari kojima su radnici izloženi.
GRANIČNE VRIJEDNOSTI IZLOŽENOSTI OPASNIM TVARIMA PRI RADU

P1
-SKRAĆENA TABLICA-
CAS EC IME TVARI GVI KGVI Karc Muta. Repr. Naznake;

broj broj ppm mg/m³ X ppm mg/m .kat. kat. kat. Označavnje
³ tvari
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13
1 75-07-0 200-836-8 Acetaldehid 50 90 150 270 3 F+, Xn,
4 67-64-1 200-662-2 Aceton 500 1210 EU*; F, Xi
15 1344-28-1 215-691-6 Aluminijev oksid 10 (U)
4 (R)
22 7664-41-7 231-635-3 Amonijak, bezvodni 20 14 50 36 EU*; K; T, N
23 12125-02- 235-186-4 Amonijev klorid 10 20 Xn
9
41 7440-38-2 231-148-6 Arsen i drugi arsenovi spojevi 0,1 T, N
42 7784-42-1 232-066-3 Arsin 0,05 0,16 F+, T+, N
43 8052-42-4 232-490-9 Asfalt (bitumen) 5 10
45 77536-66- - Azbest-aktinolit 0,1 EU0
4
54 7440-50-8 231-159-6 Bakar, dim 0,2 2
Bakar prašina (kao Cu) 1
64 71-43-2 200-753-7 Benzen 1 3,25 1 2 EU0; K; F, T
68 Benzini 100 300 2 2 T
81 7726-95-6 231-778-1 Brom 0,1 0,7 EU**T+, C, N
85 106-97-8 203-448-7 Butan 600 1450 750 1810 F+
103 9004-34-6 232-674-9 Celuloza 10 (U)
4 (R)
108 74-90-8 200-821-6 Cianovodik 4,7 5 F+, T+, N
117 1314-13-2 215-222-5 Cinkov oksid 5 10
191 123-91-1 204-661-8 1,4-Dioksan 25 91 100 366 3 K; F, Xn
197 10024-97- 233-032-0 Didušikov oksid 50 90
2
198 7697-37-2 231-714-2 Dušična kiselina 1 2,6 EU**; O, C
199 10102-44- 233-272-6 Dušikov dioksid 3 6 5 10 T+, C
0
200 10102-43- 233-271-0 Dušikov monoksid 25 30 EU
9
205 64-17-5 200-578-6 Etanol; 1000 1900 F
Etil-alkohol
207 141-78-6 205-500-4 Etil-acetat 200 400 F, Xi
211 100-41-4 202-849-4 Etilbenzen 100 442 200 884 EU*; K; F, Xn
217 75-21-8 200-849-9 Etilen-oksid; 5 9,2 2 2 F+, T
oksiran
229 108-95-2 203-632-7 Fenol 2 7,8 3 EU*; K; T, C
234 7782-41-4 231-954-8 Fluor 1 1,58 2 3,16 EU*; O, T+, C
247 7719-12-2 231-749-3 Fosforov triklorid 1,1 0,5 2,9 T+, C
248 7723-14-0 231-768-7 Fosfor crveni 0,1 0,3 F
249 75-44-5 200-870-3 Fozgen; 0,02 0,08 0,1 0,4 EU*; T+
karbonil-klorid
252 56-81-5 200-289-5 Glicerol 10
254 - - Građevinski keramički 5 1
vatrootporan materijal
-vlakna i specijalno ciljana
vlakna
255 - - Halogeni platinski spojevi (kao 0,002
Pt)
259 142-82-5 205-563-8 n-Heptan 500 2085 EU*; F, Xn, N
271 110-19-0 203-745-1 Izobutil-acetat [2] 150 724 187 903 F
275 78-78-4 201-142-8 Izopentan; 1000 3000 EU**; F+, Xn,
2-Metilbutan N
279 7553-56-2 231-442-4 Jod 0,1 1,1 Xn, N
291 1305-62-0 215-137-3 Kalcijev hidroksid 5 EU;
292 1305-78-8 215-138-9 Kalcijev oksid 2
293 1344-95-2 215-710-8 Kalcijev silikat 10 (U)
4 (R)
294 1310-58-3 215-181-3 Kalijev hidroksid; 2 C
kaustična potaša
295 7722-64-7 231-760-3 Kalijev permanganat 5 O, Xn, N
296 1332-58-7 310-194-1 Kaolin 2 (R)
300 7782-50-5 231-959-5 Klor 0,5 1,5 EU**; T, N
301 10049-04- 233-162-8 Klorov dioksid 0,1 0,28 0,3 0,84 O, T+, N
4
302 107-20-0 203-472-8 Kloroacetaldehid 1 3,3 3 T+, N
305 108-90-7 203-628-5 Klorobenzen (monoklorobenzen) 5 23 15 70 EU**; K; Xn.
N
310 67-66-3 200-663-8 Kloroform; 2 10 3 EU*K; Xn
Triklorometan
321 - - Kositar, organski spojevi, osim 0,1 0,2 K
ciheksatin (kao Sn)
326 14808-60- 238-878-4 Kristalni SiO2, kvarc 0,1
7
328 7440-47-3 231-157-5 Krom, metal (kao Cr) 2 EU**
330 24613-89- 246-356-2 Krom (III) kromat; 2 2 O,T,C,N
6 dikromov tris(kromat);
kromov kromat
332 1333-82-0 215-607-8 Kromov (VI) trioksid 0,05 1 2 3 O,T+, N
335 1330-20-7 215-535-7 Ksilen (svi izomeri) 50 221 100 442 EU*; K, Xn
340 - - Kvarcni pijesak 0,1(R)
353 79-20-9 201-185-2 Metil-acetat 200 616 250 770 F, Xi
354 626-38-0 210-946-8 1-Metil-butil-acetat 50 270 100 540 EU*
356 123-51-3 204-633-5 3-Metil-1-butanol 100 366 125 458
357 137-05-3 205-275-2 Mekrilat; 0,3 1,4 Xi
Metil-2-cianoakrilat
358 101-77-9 202-974-2 4,4’-Metilendianilin (4,4’- 0,01 0,08 2 2 K; T, N
Diaminodifenilmetan)
384 64-18-6 200-579-1 Mravlja kiselina, > 90% 5 9 EU**; C
385 Nafte 100 400 2 2 T
387 68476-85- 270-704-2 Naftni plinovi, ukapljeni (ako ne 1000 1750 1250 2180 1 2 F+, T
7 sadrži >od 0,1 % 1,3-Butadiena);
naftni plin
391 1310-73-2 215-185-5 Natrijev hidroksid; 2 C
kaustična soda
393 7440-02-0 231-111-4 Nikal 0,5 3 T
395 54-11-5 200-193-3 Nikotin (ISO);3-(N-metil-2- 0,5 EU**; K; T+,
pirolidinil)piridin N
396 98-95-3 202-716-0 Nitrobenzen 0,2 1 3 3 EU**; K; T, N
400 64-19-7 200-580-7 Octena kiselina 10 25 EU; C
405 7439-92-1 231-100-4 Olovo i njegovi anorganski 0,15 1i3 EU0; T, N
spojevi (kao Pb)*
408 10028-15- 233-069-2 Ozon 0,2 0,4
6
409 103-90-2 203-157-5 Paracetamol 10 (U)
410 8002-74-2 232-315-6 Parafinski vosak, dim 2 6
425 7440-06-4 231-116-1 Platina metal 1 EU
433 - - Prašina brašna 10 30
434 Prašina drva 5 1 EU0
-tvrdog -mekanog 5
435 10101-41- - Prašina gipsa 10(U)
4 4 (R
436 7782-42-5 231-955-3 Prašina grafita 10(U)
4 (R)
437 - - Prašina gume (procesna) 6 2
-dim gume 0,6
438 - - Prašina lijevanog željeza 10 (U)
4 (R)
439 - - Prašina pepela od goriva 10 (U)
4 (R)
440 - - Prašina pamuka 2,5
441 65997-15- 266-043-4 Prašina portland cementa 10 (U)
1 4 (R)
442 1302-74-5 - Prašina smirka (korund) 10 (U)
4 (R)
443 - - Prašina škroba 10 (U)
4 (R)
444 - - Prašina vune (procesna) 10
445 - - Prašina žita 10
446 26499-65- - Prašina žbuke (mort) 10 (U)
0 4 (R)
448 71-23-8 200-746-9 Propan-1-ol; n-Propanol 200 500 250 625 K; F, Xi
455 525-66-6 208-378-0 Propranolol 2 6
457 7440-16-6 231-125-0 Rodij (kao Rh) 0,1 0,3
-dim i prašina metala 0,001 0,003
-topivi spojevi
459 57-50-1 200-334-9 Saharoza D (+) 10 20
460 7782-49-2 231-957-4 Selen 0,1 T
463 7440-21-3 231-130-8 Silicij 10 (U)
4 (R)
465 7440-22-4 231-131-3 Srebro, metal 0,1 EU*
467 100-42-5 202-851-5 Stiren 100 430 250 1080 Xn
472 7664-93-9 231-639-5 Sumporna kiselina 1 3 C
473 7446-09-5 231-195-2 Sumporov dioksid 2 5 5 10 T, C
476 14807-96- 238-877-9 Talk (Mg3H2(SiO3)4) 1(R)
6
480 8006-64-2 232-350-7 Terpentinsko ulje 100 566 150 850 Xn, N
485 127-18-4 204-825-9 Tetrakloroetilen 50 345 100 689 3 N, Xn
489 108-88-3 203-625-9 Toluen 50 192 100 384 3 EU**; K; F,
Xn
499 79-01-6 201-167-4 Trikloroetilen 100 550 150 820 2 3 T
505 526-73-8 208-394-8 1,2,3 Trimetilbenzen 20 100 nr
511 124-38-9 204-696-9 Ugljikov dioksid 5000 9000 EU**
512 75-15-0 200-843-6 Ugljikov disulfid 10 32 3 K; F, T
513 630-08-0 211-128-3 Ugljikov monksid 30 35 200 232 1 F+, T
517 75-01-4 200-831-0 Vinil-klorid monomer; 3 7,77 1 EU0; F+, T
kloroetilen
521 7647-01-0 231-595-7 Vodikov klorid 5 8 10 15 EU*; T, C
527 1309-37-1 215-168-2 Željezov(III) oksid, dim (kao Fe) 5 10
528 1309-37-1 215-168-2 Željezov(III) oksid, prašina; 10 (U)
Rumenilo 4 (R)
530 - - Željezo-soli (kao Fe) 1 2
531 7439-97-6 231-106-7 Živa anorganski spojevi (kao 0,05 T, N
Hg)
532 - - Živa organski spojevi (kao Hg) 0,01 T, N
Oznake:
CAS: Chemical Abstract Service Number

EC/EINECS: European Inventory of Existing Comercial Chemical Substances
GVI (granična vrijednost izloženosti): je granica od prosjeka vremenski izmjerenih koncentracija (prosječna koncentracija)
tvari (plinovi, pare, aerosoli, prašine) u zraku na mjestu rada u zoni disanja radnika pri temperaturi od 20 °C i tlaku zraka
od 1013 mbara, a koja prema sadašnjim saznanjima ne dovodi do oštećenja zdravlja pri svakodnevnom osamsatnom radu
(uz normalne mikroklimatske uvjete i umjereno fizičko naprezanje), a izražena je u ml/m³ (ppm), odnosno u mg/m³ ili u
broju vlakana /cm³;
KGVI (kratkotrajna granična vrijednost izloženosti): je ona koncentracija tvari kojoj radnik može bez opasnosti od
oštećenja zdravlja biti izložen kroz kraće vrijeme. Izloženost takvoj koncentraciji opasne tvari može trajati najviše 15
proći najmanje 60 minuta. Vrijednosti kratkotrajne izloženosti se izražavaju u ml/m³ (ppm) ili mg/m³.
ppm: 1ml/m³ ili 1cm³/m³;
ppm = 24,04/M x mg/m³
mg/m³ = M/24,04 x ppm (M=molna masa u g/mol)
(24,04=molarni volumen plina u l/mol kod 20 oC i 1,013 bara)
X: broj vlakana tvari na 1 cm³ (ml)
U: ukupna prašina
R: respirabilna prašina
(GVI prašina dane su kao ukupne prašine, osim ako nije posebno naznačeno da se odnosi na respirabilnu prašinu)
Karc. kat. 1: tvari za koje je dokazano da su karcinogene za čovjeka
Karc. kat. 2: tvari za koje su vjerojatno karcinogene za čovjeka
Karc. kat. 3: tvari koje izazivaju zabrinutost zbog mogućeg karcinogenog djelovanja u čovjeka
Muta. kat. 1: tvari za koje se zna da su mutagene za čovjeka
Muta. kat. 2: tvari koje su vjerojatno mutagene za čovjeka
Muta. kat. 3: tvari koje izazivaju zabrinutost zbog mogućeg mutagenog djelovanja u čovjeka
Repr. kat. 1: – tvari za koje se zna da smanjuju plodnost u čovjeka i/ili
– tvari za koje se zna da iskazuju razvojnu toksičnost u ljudi
Repr. kat. 2: – tvari koje vjerojatno smanjuju plodnost u ljudi i/ili
– tvari koje vjerojatno uzrokuju razvojnu otrovnost u ljudi
Repr. kat. 3: – tvari za koje se pretpostavlja da bi mogle smanjiti
plodnost u čovjeka i/ili
– tvari za koje se pretpostavlja da bi mogle iskazati razvojnu otrovnost u čovjeka
EU0 – naznaka da se radi o tvarima za koje su utvrđene obvezujuće granične vrijednosti izloženosti prema Direktivi
2003/18/ EC, Direktivi 99/38/EC i Direktivi 98/24/EC
EU – naznaka da se radi o tvarima za koje su utvrđene indikativne granične vrijednosti izloženosti prema Direktivi 91/322/
EEC
EU* – naznaka da se radi o tvarima za koje su utvrđene indikativne granične vrijednosti izloženosti prema Direktivi
2000/39/ EC (prva lista)
EU** – naznaka da se radi o tvarima za koje su utvrđene indikativne granične vrijednosti izloženosti prema Direktivi
2006/15/ EC (druga lista)
K; naznaka da tvar može štetno djelovati kroz kožu
Označavanje kemikalija u skladu s važećim propisima;
E: eksplozivno; O: oksidirajuće; F+: vrlo lako zapaljivo; F: lako zapaljivo; T+: vrlo otrovno; T: otrovno; Xn: Štetno; C:
nagrizajuće; Xi: nadražujuće; N: opasno za okoliš;
OBVEZUJUĆE GRANIČNE VRIJEDNOSTI IZLOŽENOSTI RADNIKA NA MJESTU RADA
PREMA EC DIREKTIVAMA
P2.
-SKRAĆENA TABLICA-
Red. CAS EC KEMIKALIJA GVI KGVI Karc. Muta. Repr. Označavanje

br. broj kat. Kat. kat. Direktiva
ppm mg/m³ vlakna/ml ppm mg/m³
1. 77536- Azbest-aktinolit 0,1 1 T
66-4 DIR 2003/18/EC
2. 77536- Azbest-antofilit 0,1 1 T
67-5 DIR 2003/18/EC
3. 12001- Azbest-krizotil 0,1 1 T
29-5 DIR 2003/18/EC
4. 12001- Azbest-krokidolit 0,1 1 T
28-4 DIR 2003/18/EC
5. 12172- Azbest-grunerit 0,1 1 T
73-5 (amosit) DIR 2003/18/EC
6. 77536- Azbest-tremolit 0,1 1 T
68-6 DIR 2003/18/EC
7. 71-43-2 200- Benzen 1 3,25 - - - 1 2 K; F, T;
753-7 DIR 99/38/EC
8. Tvrda prašina 5 - - - 1 T
drveta DIR 99/38/EC
9. 7439- 231- Olovo i njegovi 0,15 - - - 1* 1 T, N
92-1 100-4 anorganski DIR 98/24/EC
spojevi
10. 75-01-4 200- Vinil klorid 3 7,77 - - - 1 F+, T
831-0 monomer DIR 99/38/EC
Naznaka:
K; može štetno djelovati na kožu i/ili kroz kožu
Oznake opasnosti:
F: lako zapaljivo
F+: vrlo lako zapaljivo
T: otrovno
CAS: Chemical Abstract Service Number
EC/EINECS: European Inventory of Existing Comercial Chemical Substances
GVI (granična vrijednost izloženosti): je granica od prosjeka vremenski izmjerenih koncentracija (prosječna koncentracija)
tvari (plinovi, pare, aerosoli, prašine) u zraku na mjestu rada u zoni disanja radnika pri temperaturi od 20 °C i tlaku zraka
od 1013 mbara, a koja prema sadašnjim saznanjima ne dovodi do oštećenja zdravlja pri svakodnevnom osamsatnom radu
(uz normalne mikroklimatske uvjete i umjereno fizičko naprezanje), a izražena je u ml/m³ (ppm), odnosno u mg/m³ ili u
broju vlakana /cm³;
KGVI (kratkotrajna granična vrijednost izloženosti): je ona koncentracija kemikalije kojoj radnik može bez opasnosti od
oštećenja zdravlja biti izložen kroz kraće vrijeme. Izloženost takvoj koncentraciji štetnih tvari može trajati najviše 15
proći najmanje 60 minuta. Vrijednosti kratkotrajne izloženosti se izražavaju u ml/m³ (ppm) ili mg/m³.
ppm: 1ml/m³; ppm= 24,04/M x mg/m³
vlakna/ml: broj vlakana neke tvari na 1 mililitar (cm³)
Karc. kat. 1: tvari za koje je dokazano da su karcinogene za čovjeka

Muta. kat. 2: tvari koje su vjerojatno mutagene za čovjeka
Repr. kat. 1: – tvari za koje se zna da smanjuju plodnost u čovjeka i/ili

– tvari za koje se zna da iskazuju razvojnu toksičnost u ljudi
SMJERNICA ZA UTVRĐIVANJE GRANICA IZLOŽENOSTI
za kemijske tvari, koje su razvrstane kao opasne u skladu s važećim propisima ili ispunjavaju kriterije za razvrstavanje u
opasne kemikalije, a za koje u Prilogu I a nisu utvrđene granične vrijednosti izloženosti
P3
-SKRAĆENA TABLICA-
Granice
Razred izloženosti Razvrstavanje prema vrsti
Oznake za opasne tvari
opasnosti prašina pare opasnosti
mg/m³ ppm
Tvari koje vjerojatno nisu opasne
>50 - R36, R38, R66, R67 i sve tvari koje nemaju neku od R
A >1 - 10 po zdravlje,
500 oznaka iz razreda B – E
nadraživanje kože i očiju (Xi)
Akutna
>5 - R20, R21, R22, R20/21, R20/22, R21/22, R20/21/22, R33,
B >0,1 - 1 štetnost
50 R65
(Xn)
Akutna otrovnost, jako
R23, R24, R25, R23/24, R23/25, R24/25, R23/24/25, R34,
nadraživanje i nagrizanje,
R35, R37, R36/37, R37/38, R36/37/38, R39/23, R39/24,
>0,01 - >0,5 nadraživanje dišnog sustava,
C R39/25, R39/23/24, R39/24/25, R39/23/25, R39/23/24/25,
0,1 -5 dermalna preosjetljivost, kronična
R41, R43, R48/20, R48/21, R48/22, R48/20/21, R48/20/22,
štetnost
R48/21/22, R48/20/21/22
(T, C, Xi, Xn)
R26, R27, R28, R26/27, R26/28, R27/28, R26/27/28,
Akutna otrovnost, karc. kat. 3,
R39/26, R39/27, R39/28, R39/26/27 R39/26/28,
kronična otrovnost, reproduktivna
D < 0,01 < 0,5 R39/27/28, R39/26/27/28, R40, R48/23, R48/24, R48/25,
otrovnost
R48/23/24, R48/23/25, R48/24/25, R48/23/24/25, R60,
(T+, Xn , T)
R61, R62, R63, R64
Inhalacijska preosjetljivost, karc.
Potražiti savjet
E kat. 1 i 2, muta. kat. 1, 2 i 3 R42, R42/43, R45, R46, R49, R68
specijalista
(T, Xn)
Razred opasnosti A
R36 Nadražuje oči
R38 Nadražuje kožu
R66 Učestalo izlaganje može prouzročiti sušenje ili pucanje kože
R67 Pare mogu izazvati pospanost ili vrtoglavicu
Razred opasnosti B
R20 Štetno ako se udiše
R21 Štetno u dodiru s kožom
R22 Štetno ako se proguta
R20/21 Štetno ako se udiše i u dodiru s kožom
R20/22 Štetno ako se udiše i ako se proguta
R21/22 Štetno u dodiru s kožom i ako se proguta
R20/21/22 Štetno ako se udiše, u dodiru s kožom i ako se proguta
R33 Opasnost od učinka nakupljanja
R65 Može izazvati oštećenje pluća ako se proguta
Razred opasnosti C
R23 Otrovno ako se udiše
R24 Otrovno u dodiru s kožom
R25 Otrovno ako se proguta
R23/24 Otrovno ako se udiše i u dodiru s kožom
R23/25 Otrovno ako se udiše i ako se proguta
R24/25 Otrovno u dodiru s kožom i ako se proguta
R23/24/25 Otrovno ako se udiše, u dodiru s kožom i ako se proguta
R34 Izaziva opekotine
R35 Izaziva teške opekotine
R37 Nadražuje dišni sustav
R36/37 Nadražuje oči i dišni sustav
R37/38 Nadražuje dišni sustav i kožu
R36/37/38 Nadražuje oči, dišni sustav i kožu
R39/23 Otrovno: ako se udiše opasnost vrlo teških trajnih oštećenja
R39/24 Otrovno: u dodiru s kožom opasnost vrlo teških trajnih oštećenja
R39/25 Otrovno: ako se proguta opasnost vrlo teških trajnih oštećenja
R39/23/24 Otrovno: udisanjem i u dodiru s kožom opasnost vrlo teških trajnih oštećenja
R39/24/25 Otrovno: u dodiru s kožom i ako se proguta opasnost vrlo teških trajnih oštećenja
R39/23/25 Otrovno: udisanjem i ako se proguta opasnost vrlo teških trajnih oštećenja
R39/23/24/25 Otrovno: udisanjem, u dodiru s kožom i ako se proguta opasnost vrlo teških trajnih oštećenja
R41 Opasnost od teških ozljeda očiju
R43 U dodiru s kožom može izazvati preosjetljivost
R48/20 Štetno: opasnost teških oštećenja zdravlja pri duljem izlaganju udisan
R48/21 Štetno: opasnost teških oštećenja zdravlja pri duljem izlaganju putem kože
R48/22 Štetno: opasnost teških oštećenja zdravlja pri duljem izlaganju gutanjem
R48/20/21 Štetno: opasnost teških oštećenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem i putem kože
R48/20/22 Štetno: opasnost teških oštećenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem i gutanjem
R48/20/21/22 Štetno: opasnost teških oštećenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem, putem kože i gutanjem
Razred opasnosti D
R26 Vrlo otrovno ako se udiše
R27 Vrlo otrovno u dodiru s kožom
R28 Vrlo otrovno ako se proguta
R26/27 Vrlo otrovno ako se udiše i u dodiru s kožom
R26/28 Vrlo otrovno ako se udiše i ako se proguta
R27/28 Vrlo otrovno u dodiru s kožom i ako se proguta
R26/27/28 Vrlo otrovno ako se udiše, u dodiru s kožom i ako se proguta
R39/26 Vrlo otrovno: udisanjem opasnost vrlo teških trajnih oštećenja
R39/27 Vrlo otrovno: u dodiru s kožom opasnost vrlo teških trajnih oštećenja
R39/28 Vrlo otrovno: ako se proguta opasnost vrlo teških trajnih oštećenja
R39/26/27 Vrlo otrovno: udisanjem i u dodiru s kožom opasnost vrlo teških trajnih oštećenja
R39/26/28 Vrlo otrovno: udisanjem i ako se proguta opasnost vrlo teških trajnih oštećenja
R39/27/28 Vrlo otrovno: u dodiru s kožom i ako se proguta opasnost vrlo teških trajnih oštećenja
R39/26/27/28 Vrlo otrovno: udisanjem, u dodiru s kožom i ako se proguta opasnost vrlo teških trajnih oštećenja
R40 Ograničena saznanja o kancerogenim učincima
R48/23 Otrovno: opasnost teških oštećenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem
R48/24 Otrovno: opasnost teških oštećenja pri duljem izlaganju putem kože
R48/25 Otrovno: opasnost teških oštećenja zdravlja pri duljem izlaganju gutanjem
R48/23/24 Otrovno: opasnost teških oštećenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem i putem kože
R48/23/25 Otrovno: opasnost teških oštećenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem i gutanjem
R48/24/25 Otrovno: opasnost teških oštećenja zdravlja pri duljem izlaganju putem kože i gutanjem
R48/23/24/25 Otrovno: opasnost teških oštećenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem, putem kože i gutanjem
R60 Može smanjiti plodnost
R61 Može štetno djelovati na plod
R62 Moguća opasnost smanjenja plodnosti
R63 Moguća opasnost štetnog djelovanja na plod
R64 Može štetno djelovati na dojenčad preko mlijeka
Razred opasnosti E
R42 Udisanje može izazvati preosjetljivost
R42/43 Može izazvati preosjetljivost udisanjem i u dodiru s kožom
R45 Može izazvati rak
R46 Može izazvati nasljedna genetska oštećenja
R49 Može izazvati rak ako se udiše
R68 Moguća opasnost od nepovratnih učinaka
BIOLOŠKE GRANIČNE VRIJEDNOSTI ZA PROFESIONALNU IZLOŽENOST
P4
Štetna kemijska tvar Karakteristični Biološki Vrijeme Biološke granične Napomena

pokazatelj uzorak uzorkovanja vrijednosti
Olovo (elementarno i olovo krv nije kritično 70µg Pb/100ml krvi** EU
anorganski spojevi) mokraća jednokratni uzorak ili 43,68 µmol/mol
mokraća skupljen kreatinina*
tijekom 24 sata (80 µg/g kreatinina*)
dehidrataza δ – krv nije kritično 15 U/LE
aminolevulinske
kiseline
protoporfirin u krv nakon izloženosti 2,67 µmol/LE interferencija manjka željeza
eritrocitima tijekom 2-3 mjeseca (1,50 mg/LE) (sideropenična anemija)
(uzorak zaštititi
svjetla)
Živa (elementarna i živa krv nije kritično 0.15 µmol/L
anorganski spojevi) (30 µg/L)
mokraća jednokratni uzorak ili 28,20 µmol/mol
mokraća skupljen kreatinina*
tijekom 24 sata (50 µg/g kreatinina*)
Živa (organski spojevi) živa krv nije kritično 100 mg/L
Ugljikov monoksid Karboksihemoglo krv na kraju radne smjene 0,05 mol COHb/mol pušenje značajno povisuje
bin Hb (5%) nalaz; interferencija
(COHb) endogenog CO
ugljikov monoksid krv na kraju radne smjene 0,56 mol/L pušenje značajno povisuje
(12,5 mL/L) nalaz; interferencija
endogenog CO
krajnje na kraju radne smjene 0,75 µmol/L pušenje značajno povisuje
izdahnuti (18 ppm) nalaz; interferencija
zrak endogenog CO
Benzen benzen krajnje oko 16 sati nakon 4,99 mmol/L pušenje povisuje nalaz
izdahnuti završetka radne (0,12 ppm)
zrak smjene
fenol mokraća na kraju radne smjene 54,09 mmol/mol interferencija normalno
kreatinina* prisutnog fenola (< 8 mg/L)
(45,0 mg/g kreatinina*) i istodobne izloženosti
fenolu
Nitrobenzen methemoglobin krv na kraju radne smjene 0,05 mol MetHb/mol interferencija anorganskih
Hb (5%) nitrita i klorata, alifatskih
nitrata i nitrita; interferencija
normalno prisutnog MetHb
(< 1%)
p-nitrofenol mokraća na kraju radne smjene 4,07 mmol/mol kreatinina*
(5,0 mg/g kreatinina*)
Metanol metanol mokraća na kraju radne smjene 24,7 mmol/mol kreatinina*
Aceton aceton krv na kraju radne smjene 0,34 mmol/L interferancija endogenog
(20,0 mg/L) acetona (< 1,3 mg/L)
mokraća na kraju radne smjene 38,95 mmol/mol interferancija endogenog
kreatinina* acetona (< 1,4 mg/L)
Furfural furoična kiselina mokraća za vrijeme izloženosti 0,20 mmol/mol kreatinina*
(2-furilmetan) (2- zadnja 2 sata radne (200,0 mg/g kreatinina*)
furankarboksilna smjene
kiselina
N,N-Dimetil-formamid N,N-dimetil- krv na kraju izloženosti 20,52 µmol/L
formamid tijekom 4 sata (1,50 mg/L)
krajnje za vrijeme izloženosti 41,60 nmol/L
izdahnuti (1 ppm)
zrak
N-metil-formamid krv na kraju radne smjene 16,93 µmol/L
(1,0 mg/L)
mokraća na kraju radne smjene 76,60 mmol/mol
kreatinina*
Fenol fenol mokraća na kraju radne smjene 0,30 mol/mol kreatinina* interferancija normalno
(250 mg/g kreatinina*) prisutnog fenola (< 8 mg/L)
i istodobne izloženosti
benzenu
1,2,3,4,5,6- 1,2,3,4,5,6- krv nakon izloženosti 68,77 nmol/L
Heksaklorcikloheksan heksaklorciklohek tijekom 1 mjeseca (20,0 µg/L)
(y-izomer) san
(“Lindan”)
*Za sve rezultate koji se izražavaju na kreatinin, koncentracije kreatinina < 0,5 g/L i > 3,0 g/L ne mogu se uzeti u obzir
** Liječnički nadzor treba obaviti kad je granična vrijednost olova u krvi radnika viša od 40 µg/100ml krvi.
EU – granična vrijednost po Direktivi EU
AZBEST
S obzirom da azbest pripada u skupinu opasnih radnih tvari potrebno je ukoliko se mjerenjem u radnom okolišu utvrdi
postojanje azbesta provode minimalni zahtjevi glede sigurnosti i zdravlja radnika pred rizicima po njihovo zdravlje,
uključujući i prevenciju takvih rizika koji nastaju ili bi mogli nastati od izlaganja azbestu na radu. Odnose se na aktivnosti u
kojima su radnici tijekom rada izloženi ili mogu biti izloženi prašini koja nastaje od azbesta ili materijala koje sadrže
azbest.
»azbest« označava sljedeće vlaknaste silikate:
azbest aktinolit, CAS br. 77536-66-4,

azbest grinerit (amozit), CAS br. 12172-73-5,
azbest antofilit, CAS br. 77536-67-5,
krizotil, CAS br. 12001-29-5,
krokidolit, CAS br. 12001-28-4,
azbest tremolit CAS br. 77536-68-6.
U slučaju bilo kakve aktivnosti kod koje je vjerojatan rizik izlaganju prašini koja nastaje od azbesta ili materijala koji
sadrže azbest poslodavac mora procjeniti rizik na način da utvrdi prirodu, stupanj te trajanje izlaganja radnika prašini koja
nastaje od azbesta ili materijala koji sadrže azbest.
Procjenu rizika poslodavac mora redovno revidirati i dopunjavati u skladu s promjenama koje bi mogle utjecati na
izloženost radnika.
Ukoliko je izloženost radnika povremena i niskog intenziteta, te kada je iz rezultata procjene rizika vidljivo da neće biti
prekoračena granična vrijednost izloženosti u zraku radnog prostora, neće se primjenjivati članci strože mjere kada se radi
o:
– kratkotrajnim povremenim poslovima na održavanju pri kojima se rukuje samo s nedrobljivim materijalom,
– odstranjivanju bez uništavanja nerazgrađenih materijala kod kojih su vlakna azbesta čvrsto povezana u matricu,
– inkapsulaciji ili pakiranju materijala koji sadrže azbest, a u dobrom su stanju,
– ispitivanjima zraka, te skupljanju uzoraka zbog provjere sadrži li neki materijal azbest.
Poslodavac ne smije rasporediti mlade radnike, trudnice i dojilje na radna mjesta gdje bi mogli biti izloženi prašini azbesta
ili prašini materijala koji sadrži azbest.
Zabranjuje se primjena azbesta tehnologijom prskanja kao i radni postupci koji uključuju materijale niske gustoće (manje
od 1 g/cm3) za izolaciju i zvučnu izolaciju, a sadrže azbest.
Zabranjuju se aktivnosti pri kojima su radnici izloženi vlaknima azbesta prilikom vađenja azbesta ili proizvodnje i prerade
azbestnih proizvoda ili proizvodnje i prerade proizvoda koji sadrže namjerno dodani azbest, uz iznimku obrade i odlaganja
proizvoda koji nastaju pri rušenju ili uklanjanju azbesta.
Poslodavac mora smanjiti izloženost radnika prašini azbesta ili materijala koji sadrže azbest na radnom mjestu na najmanju
moguću mjeru i osigurati, da koncentracija azbestnih vlakana u zraku ne prelazi granične vrijednosti.
U tu svrhu mora poslodavac provoditi sljedeće mjere:
a) broj radnika koji su izloženi ili bi mogli biti izloženi ograničiti na najmanju moguću mjeru
b) proces rada mora biti tako planiran, da pri njemu ne nastaje prašina azbesta, a ukoliko to nije moguće tako, da
ne dolazi do oslobađanja prašine azbesta u zrak
c) svi prostori i oprema za obradu azbesta moraju biti takvi, da je moguće njihovo redovno i učinkovito čišćenje i
održavanje prostorija i opreme
d) azbest ili materijale, koji sadrže azbest i stvaraju prašinu čuvati i prevažati u ambalaži koja je zatvorena,
zapečaćena i označena
e) odpatke, koji sadrže azbest, prikupljati i što je moguće prije odvoziti s radnog mjesta te odlagati u skladu s
propisima zaštite okoliša
Mjerenje koncentracije
1. o rezultatima procjene rizika te radi osiguranja maksimalno dopustive granične vrijednosti mora se redovno obavljati
mjerenje koncentracije azbestnih vlakana u okolišu na radnom mjestu.
2. Uzimanje uzoraka mora biti reprezentativno za osobnu izloženost radnika prašini koja nastaje od azbesta ili materijala
koje sadrže azbest.
3. Uzimanje uzoraka obavlja se nakon konzultacije s radnicima i/ili njihovim predstavnicima.
4. Uzimanje uzoraka može obavljati samo ovlaštena i osposobljena osoba koja posjeduje propisanu opremu za uzimanje
uzoraka u skladu s propisima koji utvrđuju uvjete pod kojima pravne i fizičke osobe mogu obavljati ispitivanja u radnom
okolišu. Uzete uzorke potrebno je analizirati opremom za mjerenje koncentracije vlaknastih tvari.
5. Trajanje uzimanja uzoraka mora biti takvo da je moguće ustanoviti relevantnu izloženost za razdoblje od osam sati
(jedna smjena) mjerenjima ili pomoću vremenski prilagođenih izračuna.
6. Za analizu se upotrebljava metoda određivanja koncentracije pomoću fazno kontrastnog elektronskog mikroskopa u
skladu s preporukom Svjetske zdravstvene organizacije.
Pri određivanju koncentracije azbestnih vlakana u zraku radnog okoliša, uzimaju se u obzir samo vlakna s dužinom većom
od 5 µm, promjerom manjim od 3 µm i s odnosom dužina: promjer > 3:1.
Poslodavac mora osigurati da u osmosatnom vremenski prilagođenom prosjeku nijedan radnik nije izložen koncentraciji
azbesta u zraku većoj od 0,1 vlakna na cm3.
Tamo gdje je prekoračena granična vrijednost treba utvrditi razloge prekoračenja granične vrijednosti, te što je prije
moguće poduzeti odgovarajuće mjere za poboljšanje stanja. Rad se ne smije nastaviti na ugroženom području dok se ne
poduzmu odgovarajuće mjere za zaštitu izloženih radnika.
Kako bi se provjerila djelotvornost provedenih mjera mora se odmah izvršiti novo mjerenje koncentracije azbesta u zraku.
Tamo gdje se izloženost ne može smanjiti na drugi način te gdje je radi usklađenosti s graničnim vrijednostima nužno
nošenje osobne zaštitne opreme za disanje, to ne smije biti trajno i za svakog se radnika treba svesti na najmanju moguću
mjeru. Tijekom razdoblja rada kad je nužna uporaba takve opreme potrebno je osigurati stanke u skladu s fizičkim i
klimatskim uvjetima.
Kada sigurnost radnika nije moguće osigurati na drugačiji način poslodavac mora radnicima osigurati osobnu zaštitnu
opremu za zaštitu organa za disanje.
Osobna zaštitna oprema za zaštitu organa za disanje smije se stavljati i skidati samo izvan područja u kojem se oslobađa
azbestna prašina.
Poslodavac mora osigurati pravilno čišćenje, održavanje i čuvanje osobne zaštitne opreme za zaštitu organa za disanje.
Prije početka radova na rušenju ili održavanju, poslodavac mora utvrditi da li postoji mogućnost da su prisutni materijali
koji sadrže azbest. O mogućoj prisutnosti materijala koji sadrže azbest poslodavac mora dobiti podatke od vlasnika
građevine.
1. Pri obavljanju određenih aktivnosti kao što su rušenje, odstranjivanje, popravci i održavanje pri kojima je moguće
predvidjeti da će usprkos primjene preventivnih mjera biti prekoračena granična poslodavac je dužan odrediti i provoditi
sljedeće mjere zaštite radnika koji obavljaju takve radove:
- informirati i osposobiti radnike

– opremiti radnike s odgovarajućom osobnom zaštitnom opremom za zaštitu organa za disanje i drugom osobnom
zaštitnom opremom, koju radnici moraju stalno koristiti
– postaviti potrebne znakove upozorenja
– spriječiti širenje prašine azbesta ili prašine materijala koji sadrži azbest izvan prostorije ili radilišta
-uputiti radnika na prethodni liječnički pregled .
2. Prije početka radova iz prethodne točke poslodavac se mora savjetovati s radnicima i/ili povjerenicima radnika za zaštitu
na radu.
Poslodavac mora prije početka radova na rušenju ili prije odstranjivanja azbesta i/ili materijala koji sadrže azbest iz zgrada,
konstrukcija, instalacija, uređaja, opreme ili brodova napraviti plan rada.
U planu iz prethodne točke poslodavac mora poduzeti odgovarajuće mjere, koje su potrebne zbog sigurnosti i zdravlja
radnika. Poslodavac mora u planu rada posebice navesti:
a) vrstu i predviđeno trajanje radova

b) lokaciju na kojoj će se radovi izvoditi
c) postupke koji će se primjenjivati jer radovi uključuju rad s azbestom ili materijalima koji sadrže azbest
d) karakteristike opreme koja će se upotrebljavati za:
– zaštitu i dekontaminaciju radnika koji rade na radilištu
– zaštitu drugih osoba, koje su prisutne ili se nalaze blizu radilišta
e) postupak odstranjivanja azbesta i/ili proizvoda, koji sadrže azbest
g) način na koji će dokazati, da nakon završetka radova na rušenju ili odstranjivanju azbesta na radnom mjestu ne
postoji rizik zbog izlaganja azbestu
Poslodavac mora. poduzeti odgovarajuće organizacijske sigurnosne mjere, kojima će osigurati, da:
a) su područja, na kojima se izvode ove aktivnosti jasno označena i u skladu s propisom, koji se odnosi na
sigurnosne znakove te označena sa sigurnosnim znakom zabrane »pristup neovlaštenim osobama je zabranjen« te s
dodatnim upozorenjem »azbestna vlakna«.
b) je pristup na područja, na kojima se izvode radovi dozvoljen samo onim radnicima, koji moraju raditi ili ulaziti
na ta područja zbog prirode svoga posla,
c) je na područjima, na kojima se obavljaju radovi, zabranjeno pušenje.
Poslodavac mora osigurati odgovarajući prostor u kojem mogu uzimati hranu i piće bez rizika od kontaminacije azbestnom
prašinom ili materijala koji sadrže azbest.
a) primjerenu radnu ili zaštitnu odjeću

b) da radnici mogu zamijeniti azbestom zagađenu radnu ili zaštitnu odjeću čistom i da radnici ne odnose zagađenu
radnu ili zaštitnu odjeću izvan tvrtke. Isto tako mora poslodavac osigurati pranje i čišćenje zagađene radne ili
zaštitne odjeće u tvrtkama koje su opremljene za tu vrstu poslova ukoliko poslodavac sam ne obavlja pranje i
čišćenje. U tom je slučaju potrebno zagađenu odjeću prevoziti u zatvorenim kontejnerima.
c) odvojene garderobne prostore za radnu odnosno zaštitnu odjeću te civilnu odjeću
d) odgovarajuća mjesta za pranje, kupaonice s tuševima i toaletne prostore
e) odlaganje zaštitne opreme na točno određenom mjestu i provjeravanje te čišćenje zaštitne opreme nakon svake
uporabe.
Specijalist medicine rada mora savjetovati radnike o za njih primjerenom zdravstvenom nadzoru nakon prestanka izlaganja
prašini azbesta.
PREPORUKE ZA KLINIČKU OCJENU RADNIKA,
1. Postojeća saznanja ukazuju na to da izlaganje slobodnim vlaknima azbesta može uzrokovati sljedeće bolesti:
– asbestozu,
– mezoteliom,
– rak pluća,
– rak probavnih organa.
2. Liječnik i/ili tijelo ovlašteno za zdravstveni nadzor radnika izloženih azbestu moraju biti upoznati s uvjetima odnosno
okolnostima izlaganja svakog radnika.
3. Liječnički pregledi radnika trebaju se provoditi u skladu s načelima i praksom medicine rada. Oni trebaju uključivati
barem sljedeće mjere:
4. Liječnik i/ili tijelo ovlašteno za zdravstveni nadzor trebaju odlučiti o daljnjim pretragama, kao o citološkoj pretrazi
pljuvačke, rentgenskom slikanju prsnog koša ili o tomodenzitometriji, u svjetlu najnovijih raspoloživih saznanja s područja
medicine rada.
BIOLOŠKI AGENSI
Ukoliko se u procesu rada koriste biološki agensi potrebno je osigurati minimalne zahtjeve glede sigurnosti i zdravlja
radnika pred rizicima po njihovo zdravlje i sigurnost, uključujući i sprječavanje takvih rizika koje proizlaze ili bi mogle
proizaći iz izloženosti biološkim agensima pri radu.
Definicije pojmova:
(a) »biološki agensi« označavaju mikroorganizme, uključujući i takve koji su bili genetski modificirani, stanične kulture i
čovječji endoparaziti, koji su u mogućnosti uzrokovati bilo kakvu zarazu, alergiju ili trovanje, a koji su razvrstani u četiri
skupine s obzirom na razinu rizika od zaraze;
(b) »mikroorganizam« označava mikrobiološki stanični ili nestanični entitet, koji je sposoban razmnožavati se ili prenositi
genetski materijal;
(c) »stanična kultura« označava rast stanica in vitro, dobivenih iz višestaničnih organizama.
»Biološki agensi« razvrstani su u četiri rizične skupine s obzirom na njihovu razinu rizika od zaraze:
1. biološki agens iz skupine 1 je onaj za kojeg nije vjerojatno da će uzrokovati bolest kod ljudi;
2. biološki agens iz skupine 2 je onaj koji može uzrokovati bolest kod ljudi i mogao bi biti opasan po radnike; nije
vjerojatno da će se raširiti u okolinu; obično je na raspolaganju djelotvorna profilaksa ili liječenje;
3. biološki agens iz skupine 3 je onaj koji može uzrokovati tešku bolest kod ljudi i predstavlja ozbiljnu opasnost za
radnike; može predstavljati rizik za širenje u okolinu, no obično je na raspolaganju djelotvorna profilaksa ili
liječenje;
4. biološki agens iz skupine 4 je onaj koji uzrokuje tešku bolest kod ljudi i predstavlja ozbiljnu opasnost za
radnike; može predstavljati veliki rizik za širenje u okolinu, a obično na raspolaganju nema djelotvorne profilakse
ili liječenja.
Pri bilo kojoj aktivnosti koja vjerojatno uključuje rizik od izlaganja biološkim agensima, potrebno je utvrditi prirodu,
stupanj i trajanje izloženosti radnika, kako bi se omogućila procjena bilo kakvog rizika po njihovo zdravlje ili sigurnost te
određivanje potrebnih mjera.
Pri aktivnostima, koje uključuju izloženost više skupina bioloških agensa, rizik se procjenjuje na temelju opasnosti koju
predstavljaju svi prisutni opasni biološki agensi.
Procjena mora se provesti na temelju svih raspoloživih informacija, uključujući:
(a) klasifikaciju bioloških agensa koji su opasni po zdravlje ljudi ili bi to mogli biti,
(b) preporuke nadležnog tijela koje navode da biološki agens treba nadzirati radi zaštite zdravlja radnika, kada su
takvom biološkom agensu zbog svoga posla izloženi ili bi to mogli biti;
(c) informacije o bolestima od kojih radnici zbog svoga posla mogu oboljeti;
(d) moguće alergijske ili toksične učinke zbog rada radnika;
(e) upoznatost sa bolešću za koju je utvrđeno da je radnik ima, i koja je neposredno povezana s njegovim poslom.
Ako priroda aktivnosti to dopušta, poslodavac mora izbjegavati uporabu štetnog biološkog agensa, tako da ga nadomjesti
biološkim agensom, koji pod uvjetima njegove uporabe i prema trenutnim saznanjima nije opasan odnosno manje je opasan
po zdravlje radnika.
Kada nalazi procjene ukažu na rizik po zdravlje ili sigurnost radnika, njihova izloženost mora se spriječiti.
Kada to tehnički nije izvedivo rizik izloženosti treba smanjiti na tako nisku razinu kolika je potrebna za primjerenu zaštitu
zdravlja i sigurnosti radnika, posebice sljedećim mjerama:
(a) smanjivanjem na što manju mjeru broja radnika koji su izloženi ili bi to mogli biti biološkim agensima kao i
trajanje njihovog izlaganja;
(b) osmišljavanjem radnih postupaka i mjera kontrole, koji sprječavaju ispuštanje bioloških agensa u radni prostor
ili ga smanjuju na najmanju moguću mjeru;
(c) skupnim mjerama zaštite i/ili, tamo gdje izloženost nije moguće izbjeći na drugi način, pojedinačnim mjerama
zaštite;
(d) higijenskim mjerama, koje su u skladu s ciljem sprječavanja ili smanjivanja nenamjernog prijenosa ili
ispuštanja biološkog agensa s mjesta rada;
(e) primjenom znaka za biološku opasnost, prikazanog u Prilogu II, te drugih odgovarajućih znakova upozorenja;
(f) izradom planova kako postupati kod nesreća koje uključuju biološke agense;
(g) ispitivanjem, tamo gdje je to potrebno i tehnički izvedivo, moguće prisutnosti bioloških agensa korištenih pri
radu izvan primarne fizičke izolacije;
(h) sredstvima sigurnog sakupljanja, skladištenja i odlaganje otpada od strane radnika, uključujući i primjenu
sigurnih i raspoznatljivih posuda, nakon odgovarajuće obrade otpada tamo gdje je potrebna;
(i) propisivanjem mjera za sigurno rukovanje i prijenos bioloških agensa unutar mjesta rada.
(j) cijepljenje i zaštita lijekovima.
Poslodavci imaju obvezu, pri svim aktivnostima kod kojih postoji rizik po zdravlje ili sigurnost radnika zbog rada s
biološkim agensima, poduzeti odgovarajuće mjere koje jamče da:
(a) radnici ne jedu ili piju u radnim prostorima u kojima postoji rizik kontaminacije biološkim agensima;
(b) su radnici opskrbljeni primjerenom zaštitnom odjećom ili drugom primjerenom posebnom odjećom;
(c) radnici imaju na raspolaganju primjerene i zadovoljavajuće kupaoničke i toaletne prostore, koji mogu
sadržavati i tekućinu za ispiranje očiju i/ili antiseptike za kožu;
(d) se sva potrebna zaštitna oprema:
– pravilno čuva na točno određenom mjestu,
– pregledava i čisti, ako je to moguće prije svake primjene, a u svakom slučaju nakon nje,
– utvrđene nedostatke otklanja ili zamjenjuje prije ponovne primjene;
(e) su detaljno određeni postupci za uzimanje, rukovanje i obradu uzoraka čovječjeg ili životinjskog podrijetla.
Radnu odjeću i zaštitnu opremu, uključujući i zaštitnu odjeću iz stavka 1, koja bi mogla biti kontaminirana biološkim
agensima, treba pri odlasku iz prostora rada svući i prije poduzimanja mjera iz drugog podstavka odvojiti od ostale odjeće.
Poslodavac mora osigurati da se takva odjeća i zaštitna oprema dekontaminira i očisti ili ako je potrebno uništi.
Poslodavac mora poduzeti odgovarajuće mjere kako bi osigurao da radnici i/ili svi njihovi predstavnici u poduzeću ili
ustanovi budu dostatno i primjereno osposobljeni, na temelju svih dostupnih podataka, posebice u obliku informacija i
uputa koje se tiču:
(a) mogućeg zdravstvenog rizika;

(b) sigurnosnih mjera kako bi se spriječila izloženost;
(c) higijenskih zahtjeva;
(d) nošenja i uporabe zaštitne opreme i odjeće;
(e) koraka koje radnici moraju poduzeti u slučajevima incidenata, te za njihovo sprječavanje.
2) Osposobljavanje se:
(a) obavlja na početku rada koji uključuje doticaj s biološkim agensima,
(b) prilagođava tako da se uzmu u obzir novi ili izmijenjeni rizici, te
(c) po potrebi periodično ponavlja.
U skladu s posebnim propisima, koji uređuju zaštitu zdravlja na radu poslodavac mora svakom radniku za kojeg su nalazi
procjene pokazali rizik po zdravlje i sigurnost, ako je to primjereno, osigurati preventivne zdravstvene preglede radnika
koji rade s biološkim agensima prije početka rada na dotičnom mjestu rada te u redovnim razmacima za vrijeme obavljanja
posla na tom mjestu rada te izravno omogućiti provođenje individualnih i skupnih higijenskih mjera mjestu rada.
Kada je to potrebno, radnicima, koji još nisu imuni na biološki agens kojem su izloženi ili za to postoji vjerojatnost, moraju
se osigurati učinkovita cjepiva.
Ako se utvrdi da neki radnik ima zarazu i/ili bolest za koju se sumnja da je posljedica izloženosti, ovlašteni specijalist
medicine rada ili tijelo ovlašteno za zdravstveni nadzor radnika moraju uputiti na zdravstveni pregled i druge radnike koji
su bili izloženi na sličan način.
Zdravstvene i veterinarske ustanove, osim dijagnostičkih laboratorija

U pogledu procjeneposebna pozornost treba se posvetiti:
(a) nesigurnostima u pogledu prisutnosti bioloških agensa kod pacijenata ili životinja, te u od njih uzetim
materijalima i uzorcima;
(b) opasnostima koju predstavljaju biološki agensi za koje je poznato ili se sumnja da su prisutni kod pacijenata ili
životinja te u od njih uzetim materijalima i uzorcima;
(c) rizicima koje predstavlja sama priroda posla.
U zdravstvenim i veterinarskim ustanovama moraju se poduzeti odgovarajuće mjere za zaštitu zdravlja i sigurnosti radnika
o kojima se radi.
Potrebne mjere moraju uključivati posebno:
(a) utvrđivanje odgovarajućih postupaka dekontaminacije i dezinfekcije, i

(b) provođenje postupaka koji omogućuju rukovanje kontaminiranim otpadom i njegovo odlaganje bez rizika.
U prostorima za izolaciju u kojima se nalaze pacijenti ili životinje koji su zaraženi ili za koje se sumnja da su zaraženi
biološkim agensima skupine 3. ili 4. moraju se izabrati mjere izolacije od onih navedenih u Prilogu V, stupcu A, kako bi se
rizik zaraze smanjio na najmanju moguću mjeru.
Posebne mjere za industrijske postupke, laboratorije i prostore za životinje

1) U laboratorijima, uključujući i dijagnostičke laboratorije, te u prostorima za laboratorijske životinje koje su namjerno
zaražene biološkim agensima skupine 2, 3. ili 4. ili koje su pak nositelji ili za se njih sumnja da su nositelji tih agensa,
moraju se poduzeti sljedeće mjere:
(a) Laboratoriji u kojima se obavljaju poslovi koji uključuju rukovanje biološkim agensima iz skupine 2, 3. ili 4. u
istraživačke, razvojne, obrazovne ili dijagnostičke svrhe moraju odrediti mjere izolacije u skladu s Prilogom V,
kako bi se rizik zaraze smanjio na najmanju moguću mjeru.
(b) Na temelju procjene moraju se, nakon određivanja razine fizičke izolacije koja je potrebna za biološke agense
u skladu sa stupnjem rizika, odrediti mjere u skladu s Prilogom V.
Aktivnosti koje uključuju rukovanje biološkim agensom moraju se vršiti:
– za biološki agens iz skupine 2. samo u radnim prostorima koji odgovaraju najmanje 2. stupnju izolacije,
– za biološki agens iz skupine 3. samo u radnim prostorima koji odgovaraju najmanje 3. stupnju izolacije,
– za biološki agens iz skupine 3. samo u radnim prostorima koji odgovaraju najmanje 3. stupnju izolacije.
(c) Laboratoriji u kojima se radi s materijalima kod kojih nije sigurna prisutnost bioloških agensa koji mogu
prouzročiti bolesti kod ljudi, ali kojima nije cilj raditi s biološkim agensima kao takvima (tj. njihovo uzgajanje ili
koncentracija), trebaju odrediti barem 2. stupanj izolacije. Stupnjevi 3. ili 4. moraju se odrediti, kada je to
primjereno, tamo gdje se zna ili se sumnja da su potrebni, osim ako smjernice donesene od strane nadležnih
nacionalnih tijela pokazuju da je u određenim slučajevima niži stupanj izolacije primjeren.
2) Kod industrijskih postupaka koji upotrebljavaju biološke agense skupine 2, 3. ili 4. moraju se poduzeti sljedeće mjere:
(a) Načela izolacije stavka 1 podstavka (b) ovoga članka trebaju se odnositi i na industrijske postupke, na temelju
praktičnih mjera i odgovarajućih postupaka iz Priloga VI.
(b) U skladu s procjenom rizika povezanih s uporabom bioloških agensa skupine 2, 3 ili 4, nadležna tijela mogu
odlučiti o odgovarajućim mjerama koje treba provoditi kod industrijske uporabe takvih bioloških agensa.
3) Kod svih aktivnosti kod kojih nije bilo moguće donijeti definitivnu ocjenu biološkog agensa, no u pogledu kojega se čini
da bi njegova predviđena uporaba mogla uključivati ozbiljan zdravstveni rizik za radnike, aktivnosti se smiju obavljati
samo na radnim mjestima na kojima razina izolacije odgovara najmanje razini 3.
Klasifikacija bioloških agensa

Prilozi I. – VII koji se usklađuju i dopunjuju s tehničkim napretkom, promjenama međunarodnih propisa i specifikacija te
najnovijim saznanjima na području bioloških agensa. U prilogu III. su glede na razinu rizika a u skladu s definicijom iz
klasificirani biološki agensi u skupinu 2., 3. i 4. bioloških agensa.
NEPOTPUNI POPIS AKTIVNOSTI
1. Rad u pogonima za proizvodnju hrane.

2. Rad u poljoprivredi.
3. Poslovi, kod kojih dolazi do doticaja sa životinjama i/ili proizvodima životinjskog porijekla.
4. Rad u zdravstvu, uključujući i jedinice za izolaciju i mrtvačnice.
5. Rad u kliničkim, veterinarskim i dijagnostičkim laboratorijima, osim u dijagnostičkim mikrobiološkim laboratorijima.
6. Rad u pogonima za odlaganje otpada.
7. Rad u pogonima za čišćenje otpadnih voda.
ZNAK ZA BIOLOŠKU OPASNOST
KLASIFIKACIJA BIOLOŠKIH AGENSA
1. U skladu s područjem primjene uvrštavaju se samo agensi za koje je poznato da uzrokuju zarazu kod ljudi.
Gdje je primjereno naveden je i toksikološki i alergijski potencijal tih agensa.
Isključeni su životinjski i biljni patogeni za koje je poznato da nemaju utjecaja na čovjeka.
U sastavljanju ovog popisa klasificiranih bioloških agensa nisu uzeti u obzir genetski izmijenjeni mikroorganizmi.
2. Klasifikacijski popis temelji se na utjecaju tih agensa na zdrave radnike.

Pritom se posebno ne uzimaju obzir posebne posljedice na one čija osjetljivost može biti povećana iz određenog razloga,
kao npr. zbog postojeće bolesti, uzimanja lijeka, smanjene otpornosti, trudnoće ili dojenja.
Dodatni rizik za takve radnike treba uzeti u obzir u okviru procjene rizika
Pri određenim industrijskim postupcima, određenim laboratorijskim poslovima ili određenim poslovima sa životinjama koji
uključuju doticaj ili mogući doticaj s biološkim agensima skupine 3. ili 4, sve poduzete tehničke mjere predostrožnosti
moraju biti u skladu.
3. Za biološke agense koji nisu klasificirani u jednu od skupina od 2. do 4. ovog popisa, ne računa se da su time implicitno
klasificirani u skupinu 1.
Kada se radi o agensima kod kojih je poznato da je za čovjeka patogeno više od jedne vrste, popis će uključivati one vrste
za koje se zna da su najčešći uzročnici bolesti, uz općenitiji navod da i druge vrste istog roda mogu utjecati na zdravlje.
Kada se u klasifikacijskom popisu bioloških agensa navodi cijeli rod, podrazumijeva se da su vrste i sojevi za koje je
poznato da nisu patogeni isključeni.
4. Kada je soj oslabljen ili je izgubio poznate virulentne gene, izolacija koja proizlazi iz klasifikacije roditeljskog soja ne
mora se nužno provoditi, ovisno o odgovarajućoj procjeni rizika na radnom mjestu.
To je primjerice slučaj, kada se takav soj treba koristiti kao proizvod ili dio proizvoda za profilaktičke ili terapeutske svrhe.
5. Nomenklatura klasificiranih agensa korištena pri izradi ovog popisa odražava i u skladu je s najnovijim međunarodnim
sporazumima o taksonomiji i imenovanju agensa u vrijeme pripreme popisa.
6. Popis klasificiranih bioloških agensa odražava stanje saznanja u času njegove izrade.
Bit će ažuriran čim više ne bude odražavao posljednja saznanja.
7. Potrebno je osigurati da svi virusi koji su već izolirani kod čovjeka, a koji nisu bili procijenjeni i klasificirani u ovom
prilogu, budu uvršteni najmanje u skupinu 2, osim ako postoji dokaz da nije vjerojatno da uzrokuju bolesti kod ljudi.
8. Određeni biološki agensi klasificirani u skupinu 3, koji su na priloženom popisu označeni dvjema zvjezdicama (**),
mogu predstavljati ograničeni rizik za zarazu radnika jer obično nisu zarazni zračnim putem.. Mora se procijeniti koje
mjere izolacije treba primijeniti za takve agense, uzimajući u obzir prirodu specifičnih aktivnosti i količinu agensa o kojima
se radi, kako bi se moglo utvrditi može li se u pojedinim okolnostima odustati od nekih od tih mjera.
9. Zahtjevi u pogledu izolacije koji proizlaze iz klasifikacije nametnika primjenjuju se samo na ona razdoblja životnog
ciklusa nametnika u kojima postoji mogućnost zaraze ljudi na radnom mjestu.
10. Na popisu su navedene i zasebne oznake u slučajevima gdje je vjerojatno da biološki agensi uzrokuju alergijske ili
toksične reakcije, gdje postoji učinkovito cjepivo ili gdje je preporučljivo čuvati popis izloženih radnika više od 10 godina.
Te oznake prikazane su sljedećim slovima:

A : moguće alergijske posljedice
D : popis radnika, izloženih ovom biološkom agensu treba čuvati dulje od 10 godina po završetku zadnje poznate
izloženosti
T : proizvodi toksin
V : postoji učinkovito cjepivo
Pri obavljanju preventivnog cijepljenja treba uzeti u obzir kodeks djelovanja iz Priloga VII
BAKTERIJE, VIRUSI, NAMETNICI I GLJIVICE
Napomena:
Kod bioloških agensa na ovome popisu »ssp.« se odnosi na druge vrste za koje je poznato da su uzročnici bolesti kod ljudi.
-SKRAĆENA TABLICA-
Biološki agens | Klasifikacija | Napomene |
BAKTERIJE
Actinobacillus actinomycetemcomitans | 2 | |
Bacillus anthracis | 3 | |
Chlamydia pneumoniae | 2 | |
Escherichia coli (osim nepatogenih sojeva) | 2 | |
Escherichia coli, verocitotoksigeni sojevi (npr. 0157:H7 ili 0103) | 3 | |
Salmonella arizonae | 2 | |
VIRUSI

Adenoviridae | 2 | |
Arenaviridae
Skupina virusa LCM-Lassa (virusi staroga svijeta):
virus Ebola | 4 | |
virus Marburg | 4 | |
virus hepatitisa C | 3 | D |
virus hepatitisa G | 3 | D |
virus hepatitisa B | 3 | V, D |
virus hepatitisa D (Delta) | 3 | V, D |
virus Herpes simplex tipovi 1 i 2 | 2 | |
herpesvirus varicella-zoster | 2 | |
virus hepatitisa A (čovječji enterovirus tipa 72) | 2 | V |
Poliovirusi | 2 | V |
NAMETNICI

Acanthamoeba castellani | 2 | |
Trypanosoma cruzi | 3 | |
Wuchereria bancrofti | 2 | |
GLJIVICE

Aspergillus fumigatus | 2 | A |
Blastomyces dermatitidis (Ajellomyces dermatitidis) | 3 | |
Candida albicans | 2 | A |
Histoplasma capsulatum var. capsulatum (Ajellomyces capsulatus) | 3 | |
Histoplasma capsulatum duboisii | 3 | |
Penicillium marneffei | 2 | A |
PREPORUKE ZA ZDRAVSTVENI NADZOR RADNIKA
1. Liječnik i/ili tijelo, odgovorno za zdravstveni nadzor radnika izloženih biološkim agensima mora biti upoznat s uvjetima
odnosno okolnostima izloženosti svakog radnika.
2. Zdravstveni nadzor radnika se mora provoditi u skladu s načelima i praksom medicine rada: mora uključivati barem
sljedeće mjere:
– vođenje evidencije zdravstvene i profesionalne anamneze pojedinog radnika,
– pojedinačnu procjenu zdravstvenog stanja radnika,
– tamo gdje je primjereno, biološko nadzorno praćenje, kao i otkrivanje ranih i reverzibilnih posljedica.
O daljnjim pretragama pojedinog radnika može se odlučiti kada je on predmet zdravstvenog nadzora, u svjetlu najnovijih
saznanja kojima raspolaže medicina rada.
INFORMACIJE O MJERAMA I RAZINAMA IZOLACIJE
Uvodna napomena
Mjere navedene u ovom prilogu primjenjuju se u skladu s prirodom aktivnosti, procjenom rizika za radnike i prirodom
biološkog agensa o kojemu je riječ.
A. Mjere izolacije | B. Razine izolacije |2 | 3 | 4 |

1. Radno mjesto treba odvojiti od svih drugih aktivnosti u istoj zgradi | Ne | Preporučljivo | Da |
2. Dovođeni i odvođeni zrak u radnom prostoru treba filtrirati pomoću (HEPA) ili sličnog | Ne | Da, odvođeni zrak | Da,
dovođeni i odvođeni zrak |
3. Pristup je dopušten samo ovlaštenim radnicima | Preporučljivo | Da | Da, pomoću zračne komore |
4. Radno mjesto mora se dati hermetički zatvoriti kako bi se omogućila dezinfekcija | Ne | Preporučljivo | Da |
5. Utvrđeni postupci dezinfekcije | Da | Da | Da |
6. Radno mjesto treba držati na tlaku nižem od atmosferskog | Ne | Preporučljivo | Da |
7. Djelotvoran nadzor nad prenositeljima, npr. glodavcima i insektima | Preporučljivo | Da | Da |
8. Površine koje su vodonepropusne i lako se čiste | Da, radni stol | Da, radni stol i pod | Da, radni stol, zidovi, pod i strop |
9. Površine, otporne na kiseline, lužine, otapala, dezinfekcijska sredstva | Preporučljivo | Da | Da |
10. Sigurno skladištenje biološkog agensa | Da | Da | Da, osigurano skladište |
11. Treba postojati prozorčić za nadzor ili nešto slično za promatranje prisutnih u prostoru | Preporučljivo | Preporučljivo |
Da |
12. Laboratorij mora imati vlastitu opremu | Ne | Preporučljivo | Da |
13. Zaraženim materijalom, uključujući i sve životinje, treba rukovati na sigurnosnom radnom stolu, u izolatoru ili u
drugom primjerenom zatvorenom prostoru | Gdje je to primjereno | Da, kada se zaraza prenosi zrakom | Da |
14. Kremator za uklanjanje životinjskih lešina | Preporučljivo | Da (na raspolaganju) | Da, u radnom prostoru |
IZOLACIJA KOD INDUSTRIJSKIH POSTUPAKA
Biološki agensi skupine 1

Pri radu s biološkim agensima skupine 1, uključujući i žive oslabljene vakcine, treba poštivati načela sigurnosti na radu i
higijene rada.
Biološki agensi skupine 2, 3 i 4

Može biti primjereno izabrati i kombinirati zahtjeve u pogledu izolacije iz različitih niže navedenih kategorija na temelju
procjene rizika u vezi sa svakim pojedinim radnim postupkom ili dijelom postupka.
A. Mjere izolacije | B. Razine izolacije |2 | 3 | 4 |
1. Organizmima sposobnima za preživljavanje rukuje se u sustavu koji fizički odvaja radni postupak od ostale okoline | Da |
Da | Da |
2. Ispušnim plinovima zatvorenog sustava treba rukovati tako da: | je ispuštanje što manje | se ispuštanje spriječi | se
ispuštanje spriječi |
3. Uzimanje uzoraka, dodavanje materijala u zatvoreni sustav i prenošenje organizama sposobnih za preživljavanje u drugi
zatvoreni sustav treba obavljati tako da: | je ispuštanje što manje | se ispuštanje spriječi | se ispuštanje spriječi |
4. Tekućine s kulturama ne smiju se ukloniti iz zatvorenog sustava ako za preživljavanje sposobni organizmi nisu: |
Deaktivirani službeno odobrenim (ili: službeno potvrđenim) sredstvima | Deaktivirani službeno potvrđenim (ili: službeno
potvrđenim) kemijskim ili fizikalnim sredstvima | Deaktivirani službeno odobrenim (ili: službeno potvrđenim) kemijskim
ili fizikalnim sredstvima |
5. Brtve moraju biti izrađene tako da: | je ispuštanje što manje | se ispuštanje spriječi | se ispuštanje spriječi |
6. Zatvoreni sustavi trebaju biti smješteni unutar nadziranog područja | Po izboru | Po izboru | Da, i namjenski izgrađenog |
(a) trebaju biti postavljeni znakovi za biološku opasnost | Po izboru | Da | Da |
(b) pristup je dopušten samo ovlaštenim radnicima | Po izboru | Da | Da, kroz zračnu komoru |
(c) osoblje treba nositi zaštitnu odjeću | Da, radnu odjeću | Da | Potpuno se presvlači |
(d) osoblje treba imati na raspolaganju prostor i opremu za dekontaminaciju i pranje | Da | Da | Da |
(e) osoblje se treba tuširati prije no što napusti nadzirano područje | Ne | Po izboru | Da |
(f) ispust iz umivaonika i tuševa treba se skupljati i deaktivirati prije daljnjeg ispuštanja | Ne | Po izboru | Da |
(g) nadzirano područje treba primjereno prozračivati kako bi kontaminacija zraka bila što manja | Po izboru | Po izboru | Da
|
(h) na nadziranom području treba održavati tlak niži od atmosferskog | Ne | Po izboru | Da |
(i) dovođeni i odvođeni zrak u nadziranom području treba filtrirati pomoću HEPA | Ne | Po izboru | Da |
(j) nadzirano područje treba biti projektirano tako da zadržava izlijevanje cjelokupnog sadržaja zatvorenog sustava | Ne | Po
izboru | Da |
(k) nadzirano područje treba moći hermetički zatvoriti kako bi se omogućila fumigacija | Ne | Po izboru | Da |
(l) tretiranje ispusta prije konačnog ispuštanja | Deaktiviranje službeno odobrenim (ili: službeno potvrđenim) sredstvima |
Deaktiviranje službeno odobrenim (ili: službeno potvrđenim) kemijskim ili fizikalnim sredstvima | Deaktiviranje službeno
odobrenim (ili: službeno potvrđenim) kemijskim ili fizikalnim sredstvima |
PREPORUČENI KODEKS DJELOVANJA ZA CIJEPLJENJE
1. Ako procjena iz članka 3(2) pokaže, da postoji rizik za zdravlje i sigurnost radnika zbog njihove izloženosti biološkim
agensima za koje postoji učinkovito cjepivo, njihovi poslodavci im trebaju ponuditi cijepljenje.
2. Cijepljenje treba provesti u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i/ili praksom.
Radnici trebaju biti informirani o prednostima i nedostacima kako cijepljenja tako i necijepljena.
3. Cijepljenje mora biti radnicima ponuđeno besplatno.
4. Može se izdati potvrda o cijepljenju, koja mora biti dana na raspolaganje radniku o kome se radi, te na zahtjev nadležnim
tijelima.
KARCINOGENE I/ILI MUTAGENE TVARI
Opisane su osnovne obveze poslodavca u pogledu zaštite zdravlja i sigurnosti radnika od opasnosti pri radu s karcinogenim
i/ili mutagenim tvarima uključujući i prevenciju takvih opasnosti.
Definicije
Karcinogene su one tvari:
– koje na temelju posebnih propisa ispunjavaju kriterije svrstavanja u takve tvari te su označene standardnim
oznakama upozorenja R 45 i/ili R 49
– tvari kojima su radnici izloženi tijekom obavljanja postupaka navedenih u Prilogu I
– tvari označene oznakom CA-1 Pravilnikom o maksimalno dopustivim koncentracijama štetnih tvari u atmosferi
radnih prostorija i prostora i o biološkim graničnim vrijednostima
– pripravci karcinogenih tvari utvrđeni kao karcinogeni posebnim propisima.
Mutagene tvari su one:
– koje na temelju posebnih propisa ispunjavaju kriterije svrstavanja u takve tvari te su označene standardnom
oznakom upozorenja R 46 kao i njihovi pripravci utvrđeni kao mutageni posebnim propisima.
Radni okoliš je okoliš u kojem radnik može doći u doticaj s karcinogenim i/ili mutagenim tvarima.
Granična vrijednost znači graničnu vrijednost vremenski prilagođenog prosjeka koncentracije za karcinogenu ili mutagenu
tvar u zraku unutar zone disanja radnika u odnosu na referentno razdoblje od osam radnih sati rada.
Pri vršenju poslova pri kojima zaposlenici dolaze ili mogu doći u doticaj s karcinogenim i/ili mutagenim tvarima
poslodavac mora na temelju odredaba Pravilnika o izradi procjene opasnosti ustanoviti vrstu, stupanj i trajanje izloženosti
radnika sa svrhom da procijeni opasnost po sigurnost i zdravlje radnika pri takvim poslovima. Na temelju te procjene
poslodavac mora poduzeti potrebne mjere zaštite.
Poslodavac u radnom procesu mora zamijeniti karcinogene i/ili mutagene tvari bezopasnim ili manje opasnim tvarima ili
pripravcima.
Ako to nije moguće, poslodavac mora smanjiti korištenje karcinogenih i/ili mutagenih tvari u radnom procesu na najmanju
moguću mjeru
Izloženost radnika ne smije premašiti graničnu vrijednost za karcinogenu tvar utvrđenu Prilogom III.
Pri svakoj uporabi karcinogene ili mutagene tvari poslodavac mora provesti sve ove mjere:
(a) ograničavanje na najmanju moguću količinu količine karcinogene ili mutagene tvari na radnom mjestu;
(b) održavanje što manjeg broja radnika koji su izloženi ili bi mogli biti izloženi;
(c) planiranje radnih postupaka i izrada mjera kontrole tako da se izbjegne oslobađanje karcinogenih ili mutagenih
tvari na radnom mjestu ili svede na najmanju moguću mjeru;
(d) uklanjanje karcinogene ili mutagene tvari na samom izvoru, lokalnim sustavom odsisa ili općom ventilacijom,
s time da sve te metode budu odgovarajuće i sukladne s potrebom zaštite javnog zdravlja i okoliša;
(e) korištenje postojećih odgovarajućih postupaka za mjerenje karcinogenih ili mutagenih tvari, posebice za rano
otkrivanje neuobičajenih izlaganja nastalih nepredviđenim događajem ili akcidentom;
(f) primjena prikladnih radnih postupaka i metoda;
(g) skupne mjere zaštite i/ili, ukoliko se izlaganje ne može drugačije izbjeći, individualne mjere zaštite;
(h) higijenske mjere, posebice redovno čišćenje podova, zidova i drugih površina;
(i) informiranje radnika;
(j) označavanje opasnih zona uz uporabu odgovarajućih znakova upozorenja i opasnosti, uključujući i oznake
»Zabranjeno pušenje« i »Zabranjeno držanje odnosno konzumiranje hrane i pića« u zonama u kojima radnici
mogu ili bi mogli doći u doticaj s karcinogenim i/ili mutagenim tvarima;
(k) izrada planova djelovanja u slučajevima nužde koji mogu nastati pri neuobičajeno visokoj izloženosti;
(l) načini sigurnog skladištenja, rukovanja i transporta, posebice uporabom zabrtvljenih te jasno i vidljivo
označenih spremnika;
(m) načini sigurnog skupljanja, skladištenja i odlaganja otpadaka od strane radnika, uključujući i uporabu
zabrtvljenih te jasno i vidljivo označenih spremnika.
Ako tehničkim rješenjem iz prethodnog članka nije moguće spriječiti oslobađanje karcinogenih i/ili mutagenih tvari u
radnu okolinu, poslodavac takve radne postupke mora prostorno odvojiti od ostalih i osigurati odvajanje karcinogenih i/ili
mutagenih tvari na siguran način.
Odsisani zrak može se ponovno dovesti u radnu okolinu, ako je prethodno očišćen od svih karcinogenih i/ili mutagenih
tvari.
Odsisani zrak koji sadrži karcinogene tvari ne smije se ponovno dovoditi u radnu okolinu.
Poslodavac mora osigurati nadzor djelotvornosti odsisnih sustava, kojeg mora vršiti u rokovima koje je odredio proizvođač
odsisnih sustava odnosno koji su određeni glavnim projektom građevine u kojoj se prostor nalazi, ali ne duljima od
dvanaest mjeseci.
Ispuštanje u okoliš potrebno je obavljati u skladu s propisima koji uređuju zaštitu okoliša.
Poslodavac mora osigurati takvu konstrukciju reakcijskih posuda, koja ne zahtijeva često čišćenje unutrašnjosti.
Uređaj za čišćenje mora se pomoću tehničke opreme moći uložiti u posudu na način da je moguće čišćenje uz zatvoren
ulazni otvor.
Poslodavac mora osigurati da se radni prostori u kojima se pri radu koriste karcinogene i/ili mutagene tvari redovito čiste.
Metenje i provjetravanje u takvim prostorima je zabranjeno.
Poslodavac mora u roku od 30 dana prije početka korištenja karcinogene i/ili mutagene tvari o tome pismeno obavijestiti
nadležno tijelo inspekcije rada i Hrvatski zavod za medicinu rada.
Obveza ne vrijedi za laboratorije u kojima se karcinogene i/ili mutagene tvari koriste samo povremeno i u minimalnim
količinama.
Ako pri radu dođe do opasne situacije ili nezgode, koja može uzrokovati nepredviđenu izloženost radnika karcinogenim
i/ili mutagenim tvarima, poslodavac mora o tome odmah obavijestiti radnike.
Sve dok se ponovno ne uspostavi normalno stanje i ne otklone uzroci nepredviđene izloženosti, poslodavac mora:
– osigurati da u ugroženoj zoni rade samo radnici koji su upoznati s opasnostima i štetnostima, osposobljeni za rad
na siguran način te koji su nužno potrebni za izvođenje popravaka i drugih potrebnih poslova,
– radnicima nabaviti zaštitnu odjeću i odgovarajuću osobnu zaštitnu opremu za dišne organe, te osigurati da je
radnici i koriste,
– posebno za svakog radnika osigurati da izloženost karcinogenim i/ili mutagenim tvarima ne bude stalna, te da
bude ograničena na najkraće moguće vrijeme,
– nezaštićenim radnicima zabraniti rad u zoni povećanog rizika.
Poslodavac mora poduzeti odgovarajuće mjere kojima će osigurati da je pristup u područje, u kojem se obavljaju poslovi
pri kojima postoji opasnost po sigurnost ili zdravlje radnika zbog izloženosti karcinogenim i/ili mutagenim tvarima,
dopušten samo onim radnicima koji zbog prirode svoga posla moraju raditi ili ulaziti u ta područja. Navedena područja
moraju biti jasno ograničena i označena.
Poslodavac je pri svim poslovima kod kojih postoji opasnost od zagađivanja karcinogenim ili mutagenim tvarima obvezan
poduzeti odgovarajuće mjere kojima će osigurati:
(a) da radnici ne jedu, piju ili puše u područjima rada gdje postoji rizik od zagađivanja karcinogenim ili
mutagenim tvarima;
(b) da radnici budu opremljeni odgovarajućom zaštitnom odjećom ili drugom odgovarajućom posebnom odjećom;
(c) odvojena mjesta odlaganja za radnu ili zaštitnu odjeću od onih za civilnu odjeću;
(d) da su radnicima osigurane odgovarajuće i adekvatne prostorije za pranje i obavljanje nužde;
(e) da se osobna zaštitna oprema na prikladan način drži na jasno označenom mjestu, te provjerava i čisti, ako je
moguće prije, a obavezno poslije svake uporabe;
(f) da se neispravna osobna zaštitna oprema popravi ili zamijeni prije daljnje uporabe.
Poslodavac mora osigurati da su radnici koji rade s karcinogenim i/ili mutagenim tvarima prije početka pojedinih poslova
osposobljeni za takve poslove posebice vezano za:
(a) potencijalne opasnosti po zdravlje, uključujući i dodatne opasnosti zbog pušenja;

(b) mjere opreza koje treba poduzeti radi sprječavanja izlaganja;
(c) higijenske zahtjeve;
(d) nošenje i uporabu zaštitne opreme i odjeće;
(e) korake koje trebaju poduzeti radnici, uključujući i spasioce, u slučaju akcidenta te za sprečavanje akcidenta.
Poslodavac mora za radnike prije nastupanja na posao s ugovornim specijaliştom medicine rada provesti edukaciju o zaštiti
zdravlja pri radu s karcinogenim i/ili mutagenim tvarima u skladu s utvrđenim programom Hrvatskog zavoda za medicinu
rada.
Poslodavac mora osigurati da uređaji, i instalacije budu jasno i čitljivo označeni znakovima upozorenja i znakovima za
opasnost.
Moraju se poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se osiguralo da:
(a) radnici i/ili povjerenici radnika za zaštitu na radu mogu provjeriti primjenjuje li se ovaj Pravilnik odnosno
mogu li biti uključeni u njegovu provedbu posebice obzirom na:
– posljedice odabira, nošenja i uporabe zaštitne odjeće i osobne zaštitne opreme po zdravlje i sigurnost radnika, ne
dovodeći u pitanje odgovornost poslodavca da utvrdi djelotvornost zaštitne odjeće i osobne zaštitne opreme;
– mjere koje utvrđuje poslodavac iz 1. točke prvog stavka članka 8., ne dovodeći u pitanje odgovornost poslodavca
za utvrđivanje takvih mjera;
(b) radnici i/ili povjerenici radnika za zaštitu na radu budu što je brže moguće obaviješteni o neuobičajenim
izloženostima, uključujući i one iz članka 8., o njihovim uzrocima, te o mjerama koje su poduzete ili ih treba
poduzeti radi popravljanja stanja;
(c) poslodavac vodi ažuran popis radnika koji obavljaju poslove za koje nalazi procjene ukazuju na opasnost po
zdravlje i sigurnost radnika, a koji navodi, ako je takva informacija dostupna, izloženost kojoj su radnici bili
izloženi;
(d) specijalist medicine rada i/ili tijela inspekcije te sve druge osobe odgovorne za zdravlje i sigurnost na radu
imaju uvid u popis iz podstavka (c);
(e) svaki radnik ima uvid u podatke s popisa koji se na njega osobno odnose;
(f) radnici i/ili povjerenici radnika za zaštitu na radu imaju uvid u anonimne skupne podatke.
Poslodavac mora osigurati preventivne zdravstvene preglede radnika koji rade s karcinogenim i/ili mutagenim tvarima prije
početka rada na dotičnom mjestu rada te za vrijeme obavljanja posla na tom mjestu rada.
Poslodavac je dužan voditi evidenciju radnika koji obavljaju poslove za koje nalazi procjene rizika ukazuju na opasnost po
zdravlje i sigurnost radnika uz navođenje elemenata izloženosti, te istu redovito dopunjavati.
Granične vrijednosti
Poslodavac mora osigurati mjerenja koncentracija karcinogenih i/ili mutagenih tvari na radnim mjestima:
– označenih standardnim oznakama upozorenja R 45 i/ili R 49

– kojima su radnici izloženi tijekom obavljanja postupaka navedenih u Prilogu I
– tvari navedenih u Prilogu III
– označenih standardnim oznakama upozorenja R 45 i/ili R 49
– označenih oznakom CA-1 prema Pravilniku o maksimalno dopustivim koncentracijama štetnih tvari u atmosferi
radnih prostorija i prostora i o biološkim graničnim vrijednostima
– pripravaka karcinogenih tvari utvrđenih karcinogenim posebnim propisima
– mutagenih tvari označenih standardnom oznakom upozorenja R 46 kao i njihovih pripravaka utvrđenih
mutagenim posebnim propisima u rokovima koji ne smiju biti dulji od godine dana.
Poslodavac mora u roku od 24 sata obavijestiti tijelo nadležno za poslove inspekcije rada o prekoračenjima graničnih
vrijednosti karcinogenih i/ili mutagenih tvari iz priloga.
Ako je radnik izložen graničnim vrijednostima karcinogenih i/ili mutagenih tvari iz Priloga III odnosno Pravilnika o
maksimalno dopustivim koncentracijama štetnih tvari u atmosferi radnih prostorija i prostora i o biološkim graničnim
vrijednostima, poslodavac mora osigurati da rad nije normiran i da radnik ne radi više od punog radnog vremena i ne više
od četrdeset sati tjedno.
Granične vrijednosti i druge izravno vezane odredbe utvrđene su u Prilogu III i Pravilnikom o maksimalno dopustivim
koncentracijama štetnih tvari u atmosferi radnih prostorija i prostora i o biološkim graničnim vrijednostima.
PRILOG I.
POPIS TVARI, PRIPRAVAKA I POSTUPAKA

1. Proizvodnja auramina.
2. Rad koji uključuje izlaganje policikličnim aromatskim ugljikovodicima prisutnim u čađi, katranu ili smoli
ugljena.
3. Rad koji uključuje izlaganje prašinama, dimovima i aerosolima nastalima tijekom prženja i elektrorafiniranja
bakreno-nikalskih spojeva za matiranje.
4. Jaki kiseli postupci proizvodnje izopropil alkohola.
5. Rad koji uključuje izlaganje prašinama tvrdog drveta1.
_____
PRILOG III.
GRANIČNE VRIJEDNOSTI ZA IZLOŽENOST PRI RADU
Ime agensa EINECS (1) CAS (2) Granične vrijednosti Napomena Prijelazne mjere
mg/m3 (3) ppm (4)
Benzen 200-753-7 71-43-2 3,25 (5) 1 (5) koža (6) Granična vrijednost:
3 ppm (= 9,75 mg/m3)
Vinilklorid monomer 200-831 75-01-4 7,77 (5) 3 (5) - -

Prašine tvrdog drveta - - 5,0 (5) (7) - - .
______
(1)
EINECS: European Inventory of Existing Chemical Substances (Europski registar postojećih kemijskih tvari).
(2)
CAS: CAS broj (Chemical Abstract Service Number).
(3)
mg/m3 = miligrami po kubičnom metru zraka pri 20 °C i 101,3 kPa (760 mm Hg).
(4)
ppm = čestica volumena na milijun u zraku (ml/m3).
(5)
Mjereno ili izračunato za referentno razdoblje od osam sati.
(6)
Znatan doprinos ukupnom opterećenju tijela moguć izloženošću preko kože.
(7)
Frakcija koju je moguće udahnuti; ukoliko su prašine tvrdog drveta pomiješane s drugim vrstama drvene prašine, ova granična vrijednost odnosi se na
sve vrste drvene prašine koje se nalaze u mješavini.

Detekcija Eksplozivnih Otrovnih Gasova

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Detekcija Eksplozivnih Otrovnih Gasova

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Detekcija Eksplozivnih Otrovnih Gasova

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

VELEUČILIŠTE U RIJECI

ISPITIVANJE RADNOG OKOLIŠA

Pripremio: magistar sigurnosti na radu Dinko Jurjević,

1. Mikroklime (temperatura, vlaga, brzina strujanja zraka, izmjena zraka)

Ispitivanje radnog okoliša treba obavljati u radnim prostorijama i prostorima (zznr):

Opasne radne tvari

1. količinu opasne tvari,

1. utvrditi razloge prekoračenja granične vrijednosti,

Poslovnici moraju biti izrađeni u skladu s ISO 10013.

1. naziv i sjedište korisnika prostorija i prostora kod kojeg se obavljaju ispitivanja;

Zapisnik vlastoručno potpisuju sve osobe koje su obavile ispitivanje.

Uvjerenje mora sadržavati slijedeće podatke:

Popis tehničke opreme neophodne za ispitivanje:

-) za ispitivanje i određivanje koncentracija opasnih tvari

Zahtjevi za opremu po pojedinim točkama su:

OBRAZAC-UVJERENJE ZA RADNI OKOLIŠ

UVJERENJE O ISPITIVANJU RADNOG OKOLIŠA

obavljeno je ispitivanje radnog okoliša

Ispitivanje je obavljeno na temelju rješenja o ovlaštenju Ministarstva rada i socijalne skrbi

Brzina, okretaji, Mjerači sile

Ispitivanje materijala Elektrotehnika Mjerači zračenja

Klima & okoliš Optički instrumenti

Analiza vode Laboratorijske vage Industrijske vage

Opasne kemikalije sukladno važećim propisima su kemikalije razvrstane kao:

Opasnost bitno svojstvo kemikalije s velikom mogućnošću da uzrokuje štetno djelovanje;

– njihova opasna svojstva,

– planiranjem i organizacijom sustava rada na radnom mjestu,

Ove mjere po prioritetnom redu uključuju:

U mjere spada i zdravstveni nadzor.

– poslodavac mora poduzeti mjere za što bržu sanaciju stanja,

1) Poslodavac osigurava da su radnici /ili njihovi povjerenici za zaštitu na radu:

– razlog, zbog kojeg zahtjeva odstupanje,

GRANIČNE VRIJEDNOST IZLOŽENOSTI NA RADU

Obveza je investitora/poslodavca da prilikom projektiranja, izgradnje, rekonstrukcije objekata za rad/radnih

GRANIČNE VRIJEDNOSTI IZLOŽENOSTI OPASNIM TVARIMA PRI RADU

CAS EC IME TVARI GVI KGVI Karc Muta. Repr. Naznake;

CAS: Chemical Abstract Service Number

Red. CAS EC KEMIKALIJA GVI KGVI Karc. Muta. Repr. Označavanje

K; može štetno djelovati na kožu i/ili kroz kožu

CAS: Chemical Abstract Service Number

EC/EINECS: European Inventory of Existing Comercial Chemical Substances

Karc. kat. 1: tvari za koje je dokazano da su karcinogene za čovjeka

Repr. kat. 1: – tvari za koje se zna da smanjuju plodnost u čovjeka i/ili

Štetna kemijska tvar Karakteristični Biološki Vrijeme Biološke granične Napomena

»azbest« označava sljedeće vlaknaste silikate:

azbest aktinolit, CAS br. 77536-66-4,

U tu svrhu mora poslodavac provoditi sljedeće mjere:

- informirati i osposobiti radnike

a) vrstu i predviđeno trajanje radova

a) primjerenu radnu ili zaštitnu odjeću

PREPORUKE ZA KLINIČKU OCJENU RADNIKA,

Procjena mora se provesti na temelju svih raspoloživih informacija, uključujući:

(a) mogućeg zdravstvenog rizika;

Zdravstvene i veterinarske ustanove, osim dijagnostičkih laboratorija

(a) utvrđivanje odgovarajućih postupaka dekontaminacije i dezinfekcije, i

Posebne mjere za industrijske postupke, laboratorije i prostore za životinje

Klasifikacija bioloških agensa

NEPOTPUNI POPIS AKTIVNOSTI