5.

VRSTE SKLADIŠTA PREMA TOKOVIMA

MATERIJALA I ROBA

Pojedine funkcije skladišta omogućavaju njihovu klasif1kaciju prema

raznim kriterijumima. Šest osnovnih kriterijuma klasifikacije skladišta
predstavljeni su na slici 1.3 i označeni su slovima a, b, c, d, e i f.

a) vlasnički status (vlastitio ili javno skladište),

b) tržišni odnosi i značaj sa poslovnom delatnošću,
c) stepen centralizacije, automatizacije i tehničke manipulacije,
d) sredstva transporta i oprema skladišta,
e) proces uvećanja vrednosti skladištene robe i njena pozicija za vreme dok
je uskladištena,
f) način gradnje i izbor lokacije skladišta,
- pozicija robe dok je uskladištena,
- stepen automatizacije i tehničke manipulacije
 Sl.1.3.Kriterijumi za klasifikaciju skladišta

Faktori određivanja mesta lokacije sladišta koji su naročito bitni sa

logističkog aspekta dati su u tabeli na sl. 1.4.

(Izvor: Ehrmann, 1999)

Iz predhodnog se vidi da je skladištenje robe povezano sa

nabavkom i prodajom i da imaju veliki značaj za organizaciju proizvodnje,
nabavke i prodaje, odnosno jednom riječju spremnost za proizvodnju.
Njihove troškove utvrđujemo preko sistema proračuna u skladištu. Ti
sistemi obuhvataju objektno orjentisane aktivnosti u različitim skladišnim
proračunima.

Pojam i značaj skladišne funkcije

Organizaciona jedinica preduzeća koja se bavi primanjem,smještanjem,čuvanjem i

izdavanjem robe iz skladista naziva se skladišna služba preduzeća,a skup poslova koje
ona obavlja naziva se skladišno poslovanje.Skladišno poslovanje preduzeća razlikuje
se zavisno od privredne grane kojoj preduzeće pripada.

Skladišta u industrijskim i drugim preduzećima služe za prijem i čuvanje sirovina i

pomoćnog materijala do njihovog odlaska u proizvodni proces,zatim čuvaju
poluproizvode i nedovršenu prtoizvodnju do njihove dalje prerade,kao i gotove
proizvode do momenta isporuke kupcu.Iz ovoga proizilazi neminovnost postojanja
čitavog niza skladišta u proizvodnim preduzećima.

skladišta u trgovinskim preduzećima služe za prihvatanje roba od momenta kupovine

do momenta prodaje.Mada se politikazaliha vodi u pravcu što manjih količina robe u
skladištima,inedovršenu proizvodnju do njihove dalje prerade,kao i gotove proizvode
do njihove dalje prerade,kao i gotove proizvode do njihove isporuke kupcu.Iz ovoga
proizilazi neminovnost postojanja čitavog niza skladišta u proizvodnim preduzećima.

Skladišta u trgovinskim preduzećima služe za prihvatanje robe od momenta kupovine

do momenta prodaje.Mada se politika zaliha vodi u pravcu što manjih količina robe u
skladištima,ipak se,kako zbog nemogućnosti redovnog snadbijevanja nekim artiklima
u svako doba,tako i zbog nerentabilnosti kupovina u manjim količinama,moraju držati
stalne zalihe na skladištu.

U savremenim preduzećima skladišnom poslovanju se poklanja velika pažnja,jer se

uvidjelo da one organizacije koje raspolažu skladišnim prostorom,snadbjevenim svim
potrebnim uređajima,pokazuju u svom radu znatno bolje rezultate nego ona koja
nemaju ni odgovarajuće skladište,ni dobro organizovanu skladišnu službu.

Skladišno poslovanje realizuje se obavljanjem sledećih zadataka:

preuzimanje robe od dobavljača.odnosno prevoznika,

kvalitativan i kvantitativan prijem robe u skladište,
smještanje robe na način koji je uobičajen za pojedine vrste robe,odnosno koji sama
priroda robe zahtijeva
u toku uskladištenja robe preduzimanje svih potrebnih radnji u cilju održavanja
njenog kvaliteta i količine,kako bi se gubici robe sveli na minimum,
vođenje ažurne evidencije o stanju zaliha po artiklima,
izdavanje robe iz skladišta na osnovu pisanog naloga nadležnog organa u preduzeću
pakovanje i otprema robe,ukoliko se u okviru skladišnog poslovanja nalazi i funkcija
spoljnog transporta preduzeća
redovno, apo potrebi i vanredno inventarisanje robe u skladištu.