Professional Documents
Culture Documents
Recyclin
Recyclin
Recyclin
Izdavač:
Gospodarenje otpadom na
Regionalni centar zaštite okoliša za Srednju i Istočnu Europu lokalnoj razini
Ured u Hrvatskoj, Đorđićeva 8a, 10000 Zagreb, Hrvatska
Tel: +385 (0)1 48 10 774, 48 73 622; Tel./fax: +385 (0)1 48 10 844
E-mail: rec@rec-croatia.hr
URL: www.rec-croatia.hr
Niti jedan dio ove publikacije nije dopušteno prodavati u bilo kojem
obliku ili umnažati radi prodaje bez prethodnog pisanog dopuštenja
vlasnika prava.
Projekt financiraju:
Partneri u projektu:
Makedonija
ISBN 978-953-7418-05-2
CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne
i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 717670
SADRŽAJ
6 7
1. Uvod
Gospodarenje otpadom predstavlja jedno od prioritetnih pitanja u vezi s okolišem na raznim institu-
cionalnim razinama. Zakonodavstvo o otpadu spadalo je među prve pravne akte Europske unije (EU)
povezane s okolišem koji su definirali zajednička načela kako bi se okoliš zaštitio od neodgovarajućeg
zbrinjavanja otpada.
Prema europskoj statistici u vezi s gospodarenjem otpadom, jedna osoba u Europi generirala je 2007.
godine prosječno 524 kilograma komunalnog otpada. To znači da se u 27 država članica EU stvara više
od 260 milijuna tona komunalnog otpada. Štoviše, povrh komunalnog otpada, industrijski i opasni
otpad predstavljaju dodatni pritisak na okoliš.
Stanje u sektoru otpada dodatno se komplicira zbog složenosti tokova otpada – u njih su uključeni
brojni dionici, a zbog promjena obrazaca potrošnje u nizu zemalja Europe stvaraju se novi tokovi otpa-
da, za koje ne postoji iskustvo u gospodarenju otpadom koje bi bilo prihvatljivo za okoliš (npr. otpadna
vozila, ili elektronički otpad).
Sektor otpada uključuje puno infrastrukture i investicija potrebnih kako bi se osigurala eliminacija utje-
caja na okoliš, odnosno njegovo smanjenje. Izgradnja novih odlagališta otpada i s tim povezan odabir
lokacije za odlagališta predstavljaju izazovan zadatak, u okviru kojeg je apsolutno presudna bliska su-
radnja između raznih dionika.
Cilj je ove brošure pružiti pregled relevantnog zakonodavstva EU-a i provedbe tog zakonodavstva u
pravnom okviru Hrvatske. Željeli bismo vas informirati o ciljevima EU-a te ključnim načelima, instru-
mentima i odgovornostima u području gospodarenja otpadom. Također smo uključili neke slučajeve i
primjere praktične provedbe u području gospodarenja otpadom u EU i Hrvatskoj.
Ova publikacija nastala je u okviru projekta “Iz Latvije za Hrvastku i Makedoniju: Osposobljavanje susta-
va za primjenu okolišnog zakonodavstva EU-a na lokalnoj i regionalnoj razini”, u kojemu su surađivali
Hrvatska, Makedonija, Njemačka i Latvija, a provodio se u razdoblju 2007.-2009. godine.
Nadamo se da će vam ova brošura biti korisna u svakodnevnom radu!
8 9
1. Politika gospodarenja otpadom i ključna načela Europske unije
1.1.3. Nusproizvod
Tvari ili objekti koji su posljedice proizvodnog procesa u sklopu kojeg proizvodnja tih tvari i objekata nije
primarni cilj mogu se smatrati nusproizvodom, a ne otpadom, samo ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
• tvar odnosno objekt može se sigurno koristiti;
• tvar odnosno objekt može se koristiti izravno, bez ikakve daljnje prerade povrh uobičajene indu-
strijske prakse;
• tvar ili objekt proizvodi se kao sastavni dio proizvodnog procesa; te
• daljnje korištenje je zakonito, odnosno tvar ili objekt ispunjava sve relevantne proizvodne, okolišne
i zdravstvene zahtjeve za predviđeni način korištenja te ne dovodi do sveukupnih štetnih učinaka
na okoliš ili ljudsko zdravlje.
[*] EUROSTAT je ured za statistiku Europskih zajednica, zadužen za pružanje statističkih podataka na razini EU, koji omogućuju
usporedbe između zemalja i regija. http://epp.eurostat.ec.europa.eu
10 11
1.2. Hijerarhija gospodarenja otpadom i relevantni trendovi 1.2.4. Oporaba Jeste li znali?
Hijerarhijom gospodarenja otpadom u načelu se određuje slijed prioriteta u skupini najboljih opcija za Oporaba podrazumijeva svaki postupak čiji je Okvirna direktiva o otpadu navodi mogućnosti
okoliš u okviru okolišnog zakonodavstva i okolišne politike, pri čemu odstupanje od te hijerarhije može temeljni rezultat otpad koji služi nekoj korisnoj oporabe dodjeljujući kodove pod oznakom R, koje
biti nužno za pojedine tokove otpada, tamo gdje je to opravdano na temelju razloga koji uključuju, svrsi, na način da zamjenjuje druge materijale kasnije koriste dionici zaduženi za gospodarenje
među ostalim, tehničku izvedivost, gospodarsku održivost i zaštitu okoliša. otpadom u raznim djelatnostima gospodarenja
koji bi se inače koristili za ispunjavanje konkret-
otpadom.
ne funkcije, odnosno čiji je rezultat otpad koji
Štoviše, EU u području gospodarenja otpadom također potiče i druga opća načela zaštite okoliša, kao
što su predostrožnost i održivost, tehnička izvedivost i gospodarska održivost, zaštita resursa, kao i se priprema za ispunjavanje te funkcije, u po- Primjerice:
sveukupni učinak na okoliš, ljudsko zdravlje, gospodarstvo i društvo. strojenju ili u široj ekonomiji. Dodatak II Okvirne • R 2 – Obnavljanje/regeneracija otapala;
direktive o otpadu uključuje nepotpuni popis
• R 6 – Regeneracija kiselina i lužina;
postupaka oporabe.
Prikaz 1. • R 8 – Oporaba sastojaka iz katalizatora.
Hijerarhija gospodarenja otpadom
Prema podacima Eurostata, uključujući energetsko
1.2.5. Odlaganje otpada na odlagalištima iskorištavanje koje predstavlja 60% ukupne opora-
be. 2006. godine u Europskoj uniji oporabi je pod-
vrgnuto oko 43% otpada.
Odlaganje otpada na odlagalištima podrazumi-
jeva svako djelovanje koje nije oporaba, čak i u
slučaju u kojem tijekom postupka dolazi do se-
PREVENCIJA NAJPOŽELJNIJI IZBOR
kundarnih posljedica u obliku obnavljanja tvari ili
energije. Jeste li znali?
SMANJENJE KOLIČINE
OTPADA Kako bi se relevantna hijerarhija gospodarenja Direktiva WFD navodi postupke oporabe dodjelju-
otpadom provela u djelo, Europska unija odredi- jući kodove s oznakom D, koje kasnije koriste dio-
nici zaduženi za gospodarenje otpadom u raznim
PONOVNO KORIŠTENJE la je u direktivi WFD 2008/98/EZ nove ciljeve: postupcima gospodarenja otpadom.
• Do 2020. godine priprema za ponovno Primjerice:
RECIKLIRANJE korištenje i recikliranje otpadnih materijala,
• D 1 Odlaganje u ili na tlo (npr. odlagalište);
u najmanju ruku papira, metala, plastike i
OPORABA / ISKORIŠTAVANJE stakla iz domaćinstava, a moguće i iz dru- • D 2 Obrada zemljišta (npr. biološka razgrad-
nja tekućina ili muljeva ispuštenih na tlo).
gih izvora u mjeri u kojoj su ti tokovi otpada
ODLAGANJE OTPADA NA ODLAGALIŠTIMA NAJMANJEE POŽELJAN
POŽŽELJAN IZBOR slični otpadu iz kućanstava, povećat će se Prema podacima Eurostata, 2006. godine oko
na najmanje 50% težine otpada; 52% obrađenog otpada u Europskoj uniji završilo
je na odlagalištima.
• Do 2020. godine priprema za ponovno ko-
Premda se oporabi i recikliranju otpada posveću-
rištenje, recikliranje i druge vrste oporabe je značajna pozornost, velik dio otpada završava
materijala iz neopasnog građevinskog otpa- na odlagalištima. Kako bi se poboljšala oporaba,
1.2.1. Prevencija da, uključujući postupke zatrpavanja u koji- otpad se treba prikupljati odvojeno, ako je to teh-
ma se otpad koristi kao zamjena za druge nički, okolišno i ekonomski praktično, te ga se ne
Prevencija podrazumijeva mjere koje se poduzimaju prije no što određena tvar, materijal ili proizvod smije miješati s drugim otpadom, odnosno drugim
materijale, a isključujući prirodne materijale
materijalom koji posjeduje drukčije karakteristike.
postanu otpad, a koje smanjuju: definirane u kategoriji 17 05 04 u popisu Direktiva WFD zahtijeva da se do 2015. godine us-
otpada, povećat će se na najmanje 70% te- postavi odvojeno skupljanje barem sljedećih tvari:
• količinu otpada, kroz ponovno korištenje proizvoda, ili produženje životnog ciklusa proizvoda;
žine otpada. papira, metala, plastike i stakla.
• štetan učinak generiranog otpada na okoliš i zdravlje ljudi;
• sadržaj štetnih tvari u materijalima i proizvodima.
1.3. Planiranje gospodarenja otpadom
1.2.2. Ponovno korištenje Direktiva WFD 2008/98/EZ zahtijeva uspostavu jednog plana gospodarenja otpadom, ili više njih. Mini-
malna tražena razina planiranja jest nacionalna razina. Brojne su zemlje odlučile razrađivati regionalne
Ponovno korištenje podrazumijeva svako djelovanje na temelju kojega se proizvodi ili komponente, koje planove gospodarenja otpadom, ako je infrastruktura (odlagališta, spalionice, jedinice za razvrstavanje)
nisu otpad, ponovno koriste u istu svrhu za koju su zamišljeni. usmjerena na opsluživanje većih regija, a ne pojedinih općina. Lokalna općinska razina uglavnom se ko-
risti kako bi se razriješilo pitanje lokacija za prikupljanje otpada i lokacija za kontejnere za otpad, te kako
bi se opisali praktični koraci u okviru gospodarenja otpadom, poput učestalosti prikupljanja otpada i
1.2.3. Recikliranje materijala ruta za prikupljanje, ili planiranih naknada za održavanje sustava gospodarenja otpadom.
Planovi gospodarenja otpadom trebaju razložiti analizu sadašnje situacije u gospodarenju otpadom
Recikliranje materijala podrazumijeva svaki postupak recikliranja na temelju kojega se otpadni materijali
u konkretnoj zemljopisnoj jedinici, kao i mjere koje treba poduzeti kako bi se poboljšala priprema za
ponovno obrađuju u proizvode, materijale ili tvari, za izvornu ili za neku drugu svrhu. Recikliranje ma-
terijala uključuje ponovno prerađivanje organskog materijala, no ne uključuje iskorištavanje energije i ponovno korištenje, recikliranje, oporabu i odlaganje otpada na način koji će uključivati razuman odnos
prerađivanje u materijale koji će se koristiti kao gorivo, ili za postupke zatrpavanja. prema okolišu, uz ocjenu na koji će način plan poduprijeti provedbu ciljeva i odredbi ove Direktive.
12 13
Planovi gospodarenja otpadom moraju sadržavati sljedeće sastavnice: 1.5. Načelo odgovornosti proizvođača
• vrstu, količinu i izvor otpada generiranog na određenom području; otpad za koji se očekuje da će Načelo odgovornosti proizvođača zasniva se na načelu “onečišćivač plaća”, a njime se proizvođača
biti dovezen na nacionalno područje ili će biti izvezen iz njega; te ocjenu razvoja tokova otpada u određene robe fizički ili financijski smatra odgovornim za čitav životni ciklus te robe i ambalažu u koju
budućnosti; je roba pakirana, i onda kad potrošač više ne koristi tu robu. Kad se proizvođače smatra odgovornim za
• postojeće sheme prikupljanja otpada i ključne lokacije za odlaganje i oporabu otpada, uključujući trošak oporabe i odlaganja njihovih proizvoda, povećava se vjerojatnost da će dizajnirati ekonomičnije
sve posebne aranžmane za otpadna ulja, opasni otpad, ili tokove otpada na koje se odnosi kon- proizvode koje je lakše rastaviti i ponovno koristiti, kao i reciklirati.
kretno zakonodavstvo Zajednice;
Kako bi se potaknulo ponovno korištenje i prevencija, recikliranje i drugi načini oporabe otpada, nova
• procjenu potreba za novim shemama prikupljanja otpada, zatvaranjem postojećih postrojenja za Okvirna direktiva o otpadu (WFD) zahtijeva od država članica EU-a da osiguraju da za pravnu osobu
otpad, dodatnom infrastrukturom postrojenja za otpad te, ako je nužno, procjenu potreba za odnosno pojedinca koji profesionalno razvija, proizvodi, prerađuje, obrađuje, prodaje ili uvozi proizvode
investicijama u vezi s tim elementima; (proizvođač proizvoda) vrijedi široko shvaćena odgovornost proizvođača.
• dovoljno informacija o kriterijima za odabir lokacija i kapacitetu budućih odlagališta ili većih po- Široko shvaćena odgovornost proizvođača može uključivati prihvat vraćenih proizvoda i otpada koji
strojenja za oporabu, ako je to nužno; preostaje nakon korištenja tih proizvoda, kao i naknadno gospodarenje otpadom i financijsku odgo-
• opće politike gospodarenja otpadom, uključujući planirane tehnologije i metode za gospodarenje vornost za takve aktivnosti.
otpadom, odnosno politike u vezi s otpadom koje uključuju konkretne probleme upravljanja. U području odgovornosti proizvođača također se može uvesti obveza pružanja javno dostupnih infor-
macija o mjeri u kojoj se proizvod može ponovno koristiti i podvrgnuti recikliranju.
S ciljem pružanja potpore nacionalnim, regionalnim i lokalnim nadležnim tijelima u pripremi planova
gospodarenja otpadom, Europska komisija objavila je 2003. godine metodološke smjernice. Smjerni-
ce nisu obvezujuće naravi, a cilj im je potaknuti koherentniju i bolje prilagođenu praksu planiranja u
Europskoj uniji. Objavljene su na sljedećoj internetskoj adresi: http://ec.europa.eu/environment/
waste/plans/index.htm
14 15
2. Strateško planiranje gospodarenja otpadom u Hrvatskoj Ciljevi koje je Strategija definirala u području gospodarenja otpadom su strateški i kvantitativni izbor
ciljeva polazi od temeljnih načela i shvaćanja kako postoji hijerarhija postupaka s otpadom određena
opterećenjem okoliša otpadom. Izbjegne li se nastajanje otpada, uklonjen je pritisak na okoliš u pot-
punosti i, suprotno, sve što se odloži izlaže okoliš pritisku. Ostvarivanje strateških ciljeva jamči jačanje
2.1. Planiranje gospodarenja otpadom sustava i njegovo funkcioniranje, a kvantitativni ciljevi određuju dinamiku ostvarivanja strateških ciljeva.
Polazeći od ove ocjene stanja te vizije o primjerenom sustavu gospodarenja otpadom, Strategija gos-
podarenja otpadom definirala je ciljeve i predložila mjere za njihovo postupno ostvarivanje do 2025. RAZVITAK INFRASTRUKTURE ZA CJELOVITI SUSTAV GOSPODARENJA OTPADOM IVO** (STVARANJE
godine te je tako dan okvir za uspostavu dugoročno održivog gospodarenja otpadom u Hrvatskoj. UVJETA ZA UČINKOVITO FUNKCIONIRANJE SUSTAVA):
• Usklađivanje hrvatske regulative i informacijskog sustava s EU-om.
Vizija gospodarenja otpadom koja se želi postići jest: • Gradnja infrastrukturnih građevina i postrojenja - regionalna odlagališta, energane na otpad i
spalionice, postrojenja za mehaničko – biološku obradu, biokompostane, odlagališta.
1. Postupno organiziranje središta gospodarenja otpadom s postrojenjima za obradu, odlagališti- • Gradnja kapaciteta servisnih službi sustava gospodarenja otpadom.
ma i drugim sadržajima: uz Zagreb, dvadeset županijskih i četiri regionalna središta, uz postu-
pnu sanaciju i zatvaranje većine postojećih odlagališta.
2. Zabrana odlaganja otpada na otocima i gradnju pretovarnih stanica s odvojenim prikupljanjem, STRATEŠKI CILJ 3:
reciklažom i baliranjem ostatnog otpada i prijevoz u centre na kopnu.
3. Posebna zaštita podzemnih voda na krškom području od eventualnog prodora procjednih voda SMANJENJE RIZIKA OD OTPADA:
iz odlagališta i drugih građevina. • Sanacija postojećih odlagališta uz zatvaranje ili produljenje rada.
4. Sprječavanje ispuštanja otpada u more, jezera, rijeke i potoke. • Korištenje postojećih energetskih i industrijskih kapaciteta za zbrinjavanje opasnog otpada
5. Centar za gospodarenje opasnim otpadom s mrežom sabirališta . *
• Primjena prihvatljivih metoda i načina gospodarenja otpadom rukovodeći se najboljom praksom.
[*] Komunalni otpad, građevinski otpad i otpad od rušenja, proizvodni i rudarski otpad, poljoprivredni i šumarsko drveni otpad,
opasni otpad, ambalažni otpad, otpadna vozila, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema (e-otpad), komunalni [**] IVO - Izbjegavanje - Vrednovanje - Odlaganje
mulj, otpad životinjskog porijekla, otpadna ulja, otpadne baterije i akumulatori, postojana organska onečišćavala i medicinski ot-
pad.
16 17
STRATEŠKI CILJ 5: Poseban naglasak nacionalnog Plana u razmatranom razdoblju je na:
• uspostavi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom,
EDUKACIJA UPRAVNIH STRUKTURA, STRUČNJAKA I JAVNOSTI ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA GOSPO- • sanaciji i zatvaranju postojećih odlagališta,
DARENJA OTPADOM.
• sanaciji “crnih točaka”*,
• razvoju i uspostavi regionalnih i županijskih centara za gospodarenje otpadom, s predobradom
Do 2025. godine predviđa se gotovo potpuni obuhvat stanovništva organiziranim prikupljanjem komu- otpada prije konačnog zbrinjavanja ili odlaganja i
nalnog otpada, znatan rast recikliranog i obrađenog komunalnog otpad i bitno smanjivanje odloženog • uspostavi potpune informatizacije sustava gospodarenja otpadom.
komunalnog i biorazgradivog otpada. Također se očekuje smanjivanje broja službenih (i drugih) odla-
gališta te postupno formiranje regionalnih i županijskih centara i povećanje udjela saniranih i zatvorenih
odlagališta.
Jeste li znali?
Prikaz 2.
Kvantitativni ciljevi za količine otpada u Hrvatskoj do 2025. godine Legalna odlagališta otpada su građevine za (trajno) odlaganje otpada, pred-
viđene odgovarajućim prostorno-planskim dokumentima i izgrađene u skladu s
važećim propisima, a rade uz odobrenje nadležnog tijela lokalne samouprave na
Udio (%) / godina
CILJEVI temelju provedene procjene o utjecaju na okoliš te ishođenih dozvola - lokacijske,
2005. 2010. 2015. 2020. 2025. građevinske i uporabne.
Stanovništvo obuhvaćeno organiziranim prikupljanjem ko- Odlagališta otpada u postupku legalizacije su građevine za (trajno) od-
80 85 90 95 99
munalnog otpada laganje otpada, predviđene odgovarajućim prostorno-planskim dokumentima za
Količina odvojeno skupljenog i recikliranog komunalnog koja je započeo, ali još nije dovršen postupak procjene utjecaja na okoliš, odno-
6 8 12 18 25 sno, ishođenje potrebnih dozvola - lokacijske i građevinske, a za nova odlagališta
otpada
i uporabne dozvole.
Količina obrađenog komunalnog otpada 2 10 20 25 30
Službena odlagališta otpada su, uglavnom, veći neuređeni prostori za (traj-
Količina odloženog komunalnog otpada 95 80 68 58 45 no) odlaganje otpada, predviđeni odgovarajućim prostorno-planskim dokumen-
Količina odloženog biorazgradivog komunalnog otpada od tima, za koja nije proveden postupak procjene utjecaja na okoliš niti raspolažu
95 85 75 55 35 ijednom od neophodnih dozvola (lokacijskom, građevinskom, uporabnom), a
količine proizvedene 1995. godine
rade na temelju rješenja ili odluke nadležnog tijela lokalne uprave i samouprave
te su u sustavu službeno organiziranog dovoza otpada ovlaštenih komunalnih
poduzeća.
Prikaz 3.
Kvantitativni ciljevi za odlagališta otpada u Hrvatskoj do 2025. godine Dogovorna odlagališta otpada su, uglavnom, neuređeni manji prostori za
odlaganje otpada koji nisu predviđeni odgovarajućim prostorno-planskim doku-
mentima i za koje nije proveden postupak procjene utjecaja na okoliš. Ona ne
Udio (%) / godina raspolažu nijednom od neophodnih dozvola (lokacijskom, građevinskom, upo-
CILJEVI rabnom), ali djeluju uz znanje ili u dogovoru s tijelom nadležne lokalne samoupra-
2005. 2010. 2015. 2020. 2025. ve. Uglavnom nisu u sustavu službeno organiziranog dovoza otpada ovlaštenih
Regionalni centri za gospodarenje otpadom 0 1-2 2-3 3 4 osoba.
Temeljni zadatak Plana gospodarenja otpadom u razdoblju od 2007. do 2015. godine jest organizira-
nje provođenja glavnih ciljeva Strategije postavljene za razdoblje 2005. do 2025. na području gospo-
darenja otpadom.
[*] “Crne točke” (stara opterećenja) su lokacije u okolišu visoko opterećene otpadom nakon dugotrajnog neprimjerenog gospoda-
renja proizvodnim (tehnološkim) otpadom.
18 19
Pregled aktivnosti koje se namjeravaju provesti u razdoblju od 2007. do 2015. godine, njihov ter- Prikaz 5.
minski plan te određeni nositelji aktivnosti i izvori financiranja sistematično su prikazani u glavi 7. Plan aktivnosti i provedbe Plana gospodarenja otpadom za razdoblje 2007.-2015.
Plana gospodarenja otpadom RH i ovdje su dani u prikazu 5. u nastavku. U sklopu predmetne tabli-
ce, u formi napomena su po pojedinim dijelovima dani i dodatni izvadci iz Plana koji dodatno opisuju Izvor Vremenski plan
Nositelj
pojedine aktivnosti, odnosno ciljeve. Aktivnosti Ciljevi sred-
aktivnosti 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
stava
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
UTVRDJIVANJE REALNIH KOLIČINA OPASNOGA, NEOPASNOG I INERTNOG OTPADA
koje je dužno, jednom godišnje, podnositi Vladi Republike Hrvatske izvješće o izvršenju utvrđenih obve-
za i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje od Izmjena propisa o prijavi podataka o na-
stanku i tijeku svih vrsta otpada
2007. do 2015. godine.
Utvrđivanje metodologije prikupljanja uspostava učinko-
podataka vitije kontrole i evi-
dencije nastanka i
Prikaz 4. Institucionalno osnaživanje tijela držav-
tokova otpada
Shema gospodarenja otpadom u Hrvatskoj ne uprave nadležnih za gospodarenje
otpadom MZOPUG
dobivanje realnih
Unapređivanje/razvoj informacijskog podataka o vrsta- AZO
OTPAD sustava o otpadu (uvođenje kontrole ma i količinama
kvalitete podataka) otpada UDU
DP,
INERTNI NEOPASNI OPASNI Izrada liste svih obveznika prijave KEO-a uspostava pouz-
PPFEU
GK
za opasni, neopasni i inertni otpad danoga informa-
cijskog sustava u OK
Edukacija djelatnika ureda državne skladu sa zahtjevi-
uprave ma i standardima KEO
Edukacija gospodarskih subjekata koji EU-a
proizvode opasni otpad
obuhvaćanje svih
PRETOVARNA Uključivanje neevidentiranih gospodar- obveznika KEO-a
skih subjekata u informacijski sustav o
STANICA gospodarenju otpadom
Inspekcijski nadzor potencijalnih obve-
znika KEO-a (proizvođača otpada)
OPORABA OPORABA
PREVENCIJA I SMANJIVANJE OPASNOGA, NEOPASNOG I INERTNOG OTPADA
Izrada i provedba akcijskog plana edu- osiguravanje uvjeta
kacije i promocije mogućnosti prevenci- za izbjegavanje na-
CGO CGOO* je i smanjivanja otpada svih zainteresira-
nih strana – nevladinih udruga, javnosti,
stajanja i smanjiva-
nje količina otpada
gospodarstva na izvoru nastanka
Izrada sustava informiranja koji će svim
smanjivanje rizika
OBRADA OBRADA OBRADA OBRADA zainteresiranim subjektima učiniti dostu-
od opasnog ot-
pnim sve relevantne tehničke informaci-
pada
je i poticati ih na čistiju proizvodnju DP, MZOPUG
Identifikacija industrije koja proizvodi MI, FZOEU
ODLAGALIŠTE ODLAGALIŠTE ODLAGALIŠTE najviše neopasnog/opasnog otpada i/ili
smanjivanje količi-
na otpada koje je
INERTNOG ENERGIJA NEOPASNOG OPASNOG koja ima najlošiju praksu gospodarenja
neopasnim otpadom
potrebno obraditi G, HCČP,
*CGOO (Centar za gospodarenje opasnim otpadom) može i ne mora sadržavati odlagalište opasnog otpada
20 21
Izvor Vremenski plan Izvor Vremenski plan
Nositelj Nositelj
Aktivnosti Ciljevi sred- Aktivnosti Ciljevi sred-
aktivnosti 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. aktivnosti 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
stava stava
USPOSTAVA ODRŽIVOG SUSTAVA GOSPODARENJA NEOPASNIM I INERTNIM OTPADOM EDUCIRANJE I INFORMIRANJE JAVNOSTI
Utvrđivanje kapaciteta i načina prikupljanja opa- definiranje loka- Izrada programa edukacije javnosti, pojedinih institucionalno ja-
snoga, neopasnog i inertnog otpada cija PS-a, CGO-a, ciljanih skupina o gospodarenju za opasni, ne- čanje
CGOO-a, skladišta opasni i inertni otpad MZOPUG
Utvrđivanje kapaciteta i načina prijevoza neopa- opasnog otpada
snog otpada od sakupljača do PS/CGO-a Izrada akcijskog plana upoznavanja javnosti s usuglašavanje i DP AZO
planiranim aktivnostima gradnje centra-ciljano o b j e d i n j a v a n j e
Izrada smjernica i kriterija za sakupljače, prijevo- uspostava održi- ŽOGP FZOEU
vog sustava priku- informiranje problematike gos-
znike, tvrtke koje upravljaju PS i CGO
pljanja, prijevoza, podarenja otpa-
dom G
Izrada programa otvaranja RD-a i otvaranje RD-a skladištenja, obra-
s uspostavom sustava prikupljanja sekundarnih de i zbrinjavanja PPFEU
sirovina (A) otpada
Izrada programa informiranja javnosti o stanju oblikovanje politi-
Odabir lokacije za CGO (B) i PS osiguravanje uvje- na području gospodarenja neopasnim i inertnim ke gospodarenja JRLS
Studija izvodljivosti za CGOO ta za gospodare- otpadom i o ostvarivanju postavljenih ciljeva otpadom
nje svim vrstama NU
Odabir lokacije CGOO-a, skladišta opasnog ot- otpada Izrada programa uključivanja građana u lokalne kontrola i nadzor
pada akcije uspostave sustava gospodarenja neopa- izvršenja pojedinih UDU
usklađivanje pro- snim i inertnim otpadom aktivnosti Plana
Donošenje županijskih planova gospodarenja storno-planske do- gospodarenja ot-
otpadom kumentacije padom RH
Izmjene i dopune prostorno-planske dokumen- INICIRANJE AKTIVNOSTI I PRAĆENJE PLANA GOSPODARENJA NEOPASNIM I INERTNIM OTPADOM
tacije uvrštavanjem mreže PS-a i CGO-a na po- gradnja PS-a,
dručju RH CGO-a, CGOO-a, Osnivanje koordinacije gospodarenja otpadom kontinuirano podi-
skladišta opasnog FZOEU MZOPUG zanje razine znanja
Izrada projektne dokumentacije za gradnju otpada upravnih struktura
CGO-a i PS-a PS MINK i javnosti o održi-
smanjivanje udjela
vom gospodarenju
biorazgradivog ot- ŽOGP JRLS opasnim otpadom
pada u komunal-
nom otpadu koji PPFEU PP Donošenje programa rada koordinacije gospo- kontinuirano in- DP
se odlaže na odla- darenja otpadom formiranje javnosti
gališta (C) Vlada RH
o gospodarenju
opasnim otpadom MZOPUG
smanjivanje emisija
u okoliš Izvješće o provedbi plana gospodarenja otpa- usklađivanje s pro-
dom pisima EU AZO
očuvanje ljudskog UDU
zdravlja Izrada nacionalne liste indikatora (obveza iz Za- osiguravanje/olak-
kona o zaštiti okoliša) šavanje pristupa
Izrada projektne dokumentacije za gradnju informacijama JRLS
CGOO-a
Definirati obveze uz ispunjavanje zahtjeva prema
Osnovani ili odabrani ŽKT-i međunarodnim obvezama- riješiti preklapanja u
nadležnostima/aktivnostima DZS-a i AZO-a
Sklapanje ugovora županija/regije sa svim gra-
dovima i općinama o zajedničkom osnivanju i Potpuno usklađenje sa zahtjevima EU-a po pita-
korištenju budućeg CGO-a nju podataka (propisi, metodologija)
Postupak javne nabave za izvođenje radova za Razvoj web-servisa…
PS i CGO
Izvođenje građevinskih radova (PS i CGO)
Gradnja CGOO-a
Ugradnja opreme za obradu otpada (CGO) Skraćenice u stupcima “izvor sredstava” i “nositelj aktivnosti”:
Rad CGO i PS DP (Državni proračun), PPFEU (Predpristupni fondovi EU-a), MZOPUG (Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog
uređenja i graditeljstva), AZO (Agencija za zaštitu okoliša), UDU (Ured državne uprave - promjenom regulative od
početka 2008. godine poslovi vezani uz zaštitu okoliša prešli su u odjele za zaštitu okoliša na razini županije), GK
(Gospodarska komora), OK (Obrtnička komora), KEO (Katastar emisija u okoliš - promjenom regulative iz 2008. go-
dine oformljen je Registar onečišćavanja okoliša koji je preuzeo funkciju KEO), MI (Međunarodne institucije), G (Gos-
podarstvo), FZOEU (Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost), HCČP (Hrvatski centar za čistiju proizvodnju),
PS (Privatna sredstva), ŽOGP (Županijski/općinski/gradski proračun), MINK (Ministarstvo kulture), JRLS (Jedinice
regionalne/lokalne samouprave), PP (Privatni partneri), NU (nevladine udruge), DZS (Državni zavod za statistiku).
RD (Reciklažna dvorišta), PS (Pretovarna stanica), CGO (Centar za gospodarenje otpadom), CGOO (Centar za
gospodarenje opasnim otpadom), ŽKT (Županijsko komunalno poduzeće)
22 23
Prikaz 7.
Napomene:
Mjere i postupci za smanjenje količine komunalnog otpada na odlagalištima organiziranog prikuplja-
nja otpada
(A) Plan gospodarenja otpada prepoznaje važnost primanog izdvajanja, odnosno odvojenog prikupljanja otpada te se u tom segmentu
određuje da se:
BIORAZGRADIVI minimalizacija otpada
• poveća broj reciklažnih dvorišta (RD), odnosno da se povećaju količine odvojeno prikupljenog otpada, ali pri tome treba strogo kuhinjski otpad, vrtni ot-
OTPAD odvojeno prikupljanje - kompostiranje u CGO-ima
voditi računa o troškovima.Okvirno se može računati da je gravitacijsko područje RD-a u radijusu od dva do četiri km, u veličini pad, piljevina
od 5000 do 50.000 stanovnika, odnosno jedno reciklažno dvorište po naselju. Niža je vrijednost ekvivalentna za manje naseljena 28 -40% miješani otpad - obrada u CGO-ima
područja;
PAPIR I KARTON novine, razne tiskovine, bi- odvojeno prikupljanje - oporaba u papirnoj industriji
• poveća broj (vrste) tvari koje se odvojeno prikupljaju (građevinska šuta, opasni otpad iz kućanstava i dr.); lježnice, karton, papirnata
22-26% ambalaža miješani otpad - obrada u CGO-ima
• sustavno provodi edukacija i promiče kvalitetna komunikacija s građanima;
boce, ambalaža zbrinjavanje po Pravilniku NN 97/05, 115/05
• u slabije naseljenim područjima organizira postavljanje minimalno jednog RD-a po naselju s brojem i veličinom posuda prila- STAKLO
gođenima veličini naselja (u ovim područjima provode se edukativno promotivne akcije za promociju kućnog, odnosno vrtnog druge staklene posude, odvojeno prikupljanje - oproba u industriji stakla
kompostiranja otpada); 4-7% čaše, ravno staklo miješani otpad - inertni ostanak u daljnoj obradi
• gušće naseljena mjesta i gradovi opremaju većim brojem posuda za odvojeno prikupljanje – predvidivo od 30 do 50 posuda na PLASTIKA boce, ambalaža zbrinjavanje po Pravilniku NN 97/05, 115/05
1000 stanovnika. Turistička mjesta s izrazitom sezonskom oscilacijom broja korisnika komunalnog sustava opremaju se za vršno (polimerne tvo-
revine) odvojeno prikupljanje - oporaba
opterećenje (predvidivi broj posuda je od 50 do 100 na 1000 posjetitelja). druge posude, folije, razni
predmeti miješani otpad - gorivi ostatak
11-18%
Prikaz 6. Al posude - ambalaža zbrinjavanje po Pravilniku NN 97/05, 115/05
Procjene udjela otpada koji će se izdvajati iz komunalnog otpada primarnim izdvajanjem do 2015. uz opis načina pro- METALI (kovine)
vedbe primarnog izdvajanja druge limenke, razni pred- odvojeno prikupljanje - oporaba
4-7% meti miješani otpad - inertni ostatak
otpad {t}
Ostalo 95,08 1.245.548 77 1.502.000 Količina otpada koja se odlaže
Ukupno 100 1.310.000 100 1.953.000 na drugi način, nije obuhvaćena
1000000 sustavom prikupljanja
(B) CGO - Centri za gospodarenje otpadom: Plan nije definirao hoće li svaka županija imati svoj centar za gospodarenje otpadom 500000
(ukupno 20) ili će biti manji broj tzv. regionalnih centara za gospodarenje otpadom (u tom slučaju 13 CGO u Hrvatskoj). Plan je razradio,
dominantno s financijskog aspekta, obje varijante, a odabir koncepta prepušta se županijama. Lokacije CGO određuju se u županijskim
planovima.
0
(C) Kako bi se smanjile emisije plinova u okoliš koje nastaju odlaganjem otpada s visokim udjelom biorazgradivih komponenti postavljaju
20 .
.
20 .
20 .
.
.
11.
.
13.
.
.
.
.
05
06
07
08
09
10
12
14
15
16
17
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
se sljedeći ciljevi: (1) do 2012. udio biorazgradivoga komunalnog otpada koji se odlaže na odlagalište mora se smanjiti na 75% masenog
udjela biorazgradivoga komunalnog otpada koji je proizveden 1997.; (2) do 2015. udio biorazgradivoga komunalnog otpada koji se godina
odlaže na odlagalište mora se smanjiti na 50% masenog udjela biorazgradivoga komunalnog otpada koji je proizveden 1997.; (3) do
2020. udio biorazgradivoga komunalnog otpada koji se odlaže na odlagalište mora se smanjiti na 35% masenog udjela biorazgradivoga
komunalno otpada koji je proizveden 1997.
Smanjivanjem udjela biorazgradive komponente otpada, a što se planira realizirati dominantno obradom u CGO, realizacijom planova u
segmentu primarnog odvajanja te primjenom mjera i postupaka iz prikaza 7. očekuje se znatno smanjivanje količine komunalnog otpada
koji je potrebno odložiti na odlagališta u razdoblju od 2007. do 2015.
24 25
Prikaz 9. Prikaz 10.
Porast udjela stanovništva obuhvaćenog sustavom Procjena potrebnih financijskih sredstava za sustav gospodarenja otpadom u Hrvatskoj
Predviđeni izvori financiranja za ostvarivanje investicija u sustavu gospodarenja otpadom su (1) javni
izvori, dakle državni proračun, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i proračuni jedinica regi-
onalne i lokalne samouprave i (2) drugi izvori koji obuhvaćaju koncesije i druga javno/privatna partner-
stva, komercijalni kapital (tržište leasinga i vlasnički udjeli), vlastite izvore, donacije, predpristupne, kohe-
zijske i strukturne fondove EU-a i međunarodne financijske institucije s povoljnim kreditima, kamatama
i razdobljem počeka. Iz javnih izvora planira se u razdoblju od 2006. do 2015. godine osigurati najviše
polovica potrebnih financijskih sredstava za investicije u području gospodarenja otpadom i to iz držav-
nog proračuna 7.317 mil. HRK (1.626 mil. EUR), iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
(FZOEU) u razdoblju od 2006. do 2015. godine 2.439 mil. HRK (325 mil. EUR), iz proračuna županija
i Grada Zagreba u razdoblju od 2006. do 2015. godine 1.223 mil. HRK (163 mil. EUR) te iz proračuna
općina i gradova u razdoblju od 2006. do 2015. godine 1.222 mil. HRK (163 mil. EUR). Sredstva iz
državnog proračuna odnose se dominantno na ulaganja u energane na otpad i na opasni otpad.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2015. godine (NN 85/07) obu-
hvaća troškove financiranja projekata sanacije i zatvaranja postojećih i neuređenih odlagališta, sanacije
tzv. crnih točaka (ostataka prethodne industrijske aktivnosti), gradnje centara za gospodarenje otpa-
dom i pretovarnih stanica te je odredio izvore financiranja za iste.
26 27
U Planu gospodarenja otpadom RH procijenjeni investicijski troškovi gradnje CGO-a i uspostave sustava Sufinanciranje se odnosi na:
za županijski koncept iznose 397.000.000 EUR, a za regionalni koncept iznose 350.000.000 EUR. Pro-
cjene navedenih investicijskih troškova napravljene su na temelju u Planu napravljenih procjena količina • gradnju CGO-a (bez MBO-a i proizvodnje električne energije iz bioplina);
komunalnog otpada za obradu i procjena količina goriva iz otpada u 2010. godini, uz pretpostavku • gradnju PS-a (nužnog broja PS-a u regiji/županiji).
procjena količina građevinskog otpada iz projekta LIFE 04 TCY/CRO/000114 Nacrt plana gospodare-
nja građevinskim otpadom u Republici Hrvatskoj. S obzirom na to da je tijekom obrade građevin- Budući CGO-i imaju isto pravo sufinanciranja bez obzira na to koriste li se sredstva EU-a ili domaćih
skog otpada većinu otpada moguće reciklirati, procjena njegovih količina važnija je za kapacitiranje fondova ili i jedna i druga. Nakon realizacije gradnje sustav gospodarenja otpadom mora biti financijski
postrojenja za obradu nego za njegovo odlaganje. Kako drugi izvori i količine inertnog otpada nisu samoodrživ, odnosno mora pokrivati operativne troškove za vrijeme rada odlagališta, daljnju gradnju,
poznati, ulazne količine za planiranje odlagališta za inertni otpad obuhvaćaju samo dio građevinskog zatvaranje i održavanje odlagališta nakon zatvaranja.
otpada koji se nakon obrade ne može iskoristiti i mora se odložiti na odlagalište. Za potrebe procjena u
okviru ove analize pretpostavljeno je da se nakon obrade mora odložiti 3% od ukupne količine obrađe- Iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sa maksimalno 60% sufinancirat će se projektno/
noga građevinskog otpada. Kao osnova za izračun ukupne investicije uzeta je tehnologija mehaničko- tehnička dokumentacija za CGO, istražni radovi na lokaciji CGO-a te dokumentacija za prijavu za sufi-
biološke obrade otpada (MBO) s energetskim iskorištavanjem (bioreaktorsko odlagalište). Za procjenu nanciranje.
troškova gradnje bioreaktorskog odlagališta, odlagališta neopasnog i inertnog otpada korišteno je ne-
koliko modula različitih kapaciteta koji su kombinirani prema procijenjenim količinama otpada. U ovom Iako je već iz prethodnih opisa pregledno odakle se koji projekti financiraju, sumarni pregled izvora
proračunu nisu uzeti u obzir troškovi zemljišta i infrastrukture izvan lokacije CGO-a. financiranja, odnosno sredstava za provedbu aktivnosti i projekata predviđenih Planom gospodarenja
otpadom u RH dan je sažeto u prikazu 12.
Prikaz 11.
Elementi troškova gradnje CGO-a i uspostave sustava gospodarenja neopasnim (komunalnim i proi- Prikaz 12.
zvodnim) otpadom za izradu procjene investicije Izvori financiranja provedbe Plana gospodarenja otpadom RH
Troškovi preliminarnih radova (prethodni radovi, unutrašnja komunalna infrastruktu- A) JAVNI IZVORI FINANCIRANJA
1.
ra, pripremni radovi i zemljani radovi) Sredstva državnog proračuna koristit će se u manjoj mjeri za investicijske radove u sanacijama i gradnji budućeg su-
2. Troškovi gradnje unutrašnje cestovne infrastrukture Državni proračun stava gospodarenja otpadom. Primarno će se koristiti za poticanje i razvoj sustava, pripremu programa i projekata
razvoja i sanacije, poglavito “crnih točaka”.
3. Troškovi gradnje ulazno izlazne - izlazna zone i ograde
FZOEU financijski podržava i potiče programe i projekte na području zaštite okoliša:
4. Troškovi gradnje ograde i unutarnje zelene zone
• sanaciju i poboljšavanja upravljanja odlagalištima te postupno zatvaranje postojećih odlagališta komunalnog otpa-
5. Troškovi gradnje zone za privremeno skladištenje
da;
6. Troškovi gradnje plinsko-crpne stanice s bakljom • sanaciju smetlišta (divlja odlagališta) koja svojim postojanjem predstavljaju opasnost za okoliš i ljudsko zdravlje i
7. Troškovi gradnje postrojenja za predobradu procjednih voda za sprječavanje nenadziranog odlaganja otpada;
8. Troškovi nabave i postavljanja opreme i provedbe monitoringa • gradnju CGO-a, CGOO-a i odlagališta za inertni otpad;
FZOEU
9. Troškovi gradnje bioreaktorskog odlagališta • sanaciju odlagališta opasnog otpada – lokacija visoko onečišćenog okoliša;
Troškovi nabave mobilne opreme za bioreaktorsko odlagalište (strojevi potrebni za • poticanje izbjegavanja i smanjivanja nastajanja otpada (postavljanje zelenih otoka radi odvojenog prikupljanja
10. komunalnog otpada u kontejnerima za staklo, papir, plastiku, bio-razgradivi otpad i dr.);
održavanje odlagališta)
• uspostavu i unaprjeđivanje sustava gospodarenja posebnim kategorijama otpada i to: ambalažom i ambalažnim
11. Troškovi gradnje odlagališta za neopasni otpad
otpadom, otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom, vozilima kojima je istekao vijek trajanja,
Troškovi nabave mobilne opreme za odlagalište neopasnog otpada (strojevi potrebni otpadnim baterijama i akumulatorima koji sadrže određene opasne tvari, otpadnim gumama, infektivnim otpa-
12. dom iz zdravstvenih ustanova, otpadom iz rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina te otpadnim uljima.
za održavanje odlagališta)
13. Troškovi gradnje odlagališta za inertni otpad Proračuni JLS i JRS i sred-
stva komunalnih društava Za osiguravanje zemljišta za smještaj lokacije CGO-a i pretovarnih stanica te za infrastrukturu do lokacije CGO-a
Troškovi nabave mobilne opreme za gospodarenje inertnim otpadom (drobilica za u vlasništvu JLS
14.
građevinski otpad)
Od početka 2007. Hrvatskoj su dostupna sredstva IPA (Instrument for Pre-Accession Assistance /Instrument Predpri-
15. Troškovi nabave MBO tehnologije s energetskim iskorištavanjem stupne Pomoći) kao integriranog instrumenta koji je zamijenio program CARDS te pretpristupne programe Phare,
16. Pretovarna stanica ISPA i Sapard. Novi program IPA namijenjen je pružanju pomoći zemljama kandidatima u pripremi za upravljanje
strukturnim fondovima koji će im biti dostupni nakon pristupanja EU-u.
Operativni program za okoliš (Environmental Operation Programme – EOP) obuhvaća trogodišnje razdoblje pro-
Strategija sufinanciranja projekta CGO predviđa da će se privatnim sredstvima financirati postrojenje za gramiranja (od 2007. do 2009.) za komponentu III IPA programa u iznosu od 55 000.000 eura i temelji se na pret-
EU fondovi
obradu otpada u CGO-u, modelom javno-privatnog parnerstva (JPP). Javnim sredstvima sufinancirat hodnim ulaganjima sufinanciranima preko ISPA programa. Stoga su prioriteti Operativnog programa za okoliš:
će se gradnja CGO-a i uspostava sustava (odlagališta, obrada otpadnih voda, pogonski objekti, unu-
trašnja infrastruktura, druga oprema, pretovarne stanice) bez postrojenja za obradu otpada (MBO). • gradnja infrastrukture za gospodarenje otpadom u cilju uspostavljanja integriranog sustava gospodarenja otpa-
dom u RH u iznosu od 27.500,000 eura;
Javnim sredstvima lokalne/regionalne samouprave financirat će se kupnja (davanje na raspolaganje) • zaštita hrvatskih vodnih resursa unapređivanjem sustava vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda
zemljišta za budući CGO, gradnja komunalne infrastrukture (pristupni putevi, vodovod, odvodnja, u iznosu od 27.500,000 eura.
električna energija) do budućeg CGO-a.
B) PRIVATNI IZVORI FINANCIRANJA
Sufinanciranje gradnje sustava gospodarenja komunalnim otpadom na županijskim/regionalnim razi- Privatna ulaganja u CGO
nama osigurat će se tako da će se ulaganja u javni dio (CGO bez MBO-a) pokriti iz sredstava FZOEU i (javno-privatno partnerstvo, Planom gospodarenja otpadom RH predviđaju se privatna ulaganja u primarnu selekciju, prikupljanje i obradu
Instrumenata pretpristupne pomoći (IPA) u iznosu do 80 %, a sredstva lokalne/regionalne samouprave koncesije i dr.) i privatna ula- korisnog otpada (plastični materijali, staklo, metali, gume, papir, ulja .. ), te u tehnološku i termičku obradu komu-
pokriti će ostalih 20 % investicije. ganja u primarno izdvajanje nalnoga, opasnog, neopasnog tehnološkog i građevinskog otpada preko koncesija i JPP-a.
i prikupljanje otpada
28 29
3. Ključni dionici u gospodarenju otpadom i potreba za njihovom 3.2. Dionici zaduženi za gospodarenje otpadom
suradnjom Dionik zadužen za gospodarenje otpadom je osoba koja se bavi prikupljanjem, prijevozom, oporabom
i odlaganjem otpada, uključujući nadzor tih djelatnosti i naknadnu brigu za odlagališta otpada te uklju-
Budući da je otpad toliko raznolik u smislu karakteristika i izvora iz kojih potječe, gospodarenje otpadom
čujući korake koji se poduzimaju u svojstvu trgovca, odnosno posrednika.
utječe na niz skupina u društvu. Zadaci i odgovornosti svake pojedine skupine pritom se razlikuju.
Prikaz 14.
Ključne aktivnosti u gospodarenju otpadom
1. PRIKUPLJANJE 2 . PRIJEVOZ
3. OPORABA 4. ODLAGANJE
3.1. Proizvođači otpada
Među proizvođače otpada spadaju svi oni dionici čija aktivnost proizvodi otpad (izvorni proizvođači Prikupljanje otpada podrazumijeva dovoz otpada na određeno mjesto, uključujući preliminarno razvr-
otpada), odnosno svatko tko provodi pripremne aktivnosti za preradu, miješanje ili druge postupke koji stavanje i preliminarno skladištenje otpada u svrhu prijevoza do postrojenja za obradu otpada. Prijevoz
imaju za posljedicu promjenu sastava tog otpada. otpada obično regulira odgovarajuće zakonodavstvo. Europska zajednica razvila je posebnu regulativu
o prijevozu otpada u obliku uobičajenih postupaka u vezi s prijevozom otpada u Europsku uniju, unutar
Proizvođači otpada predstavljaju iznimno raznoliku skupinu, a jednako je raznolik i otpad što ga proi- Unije i izvan nje.
zvode.
Ovisno o otpadu i mogućnostima obrade otpada, proizvođač otpada koristi usluge raznih dionika
zaduženih za gospodarenje otpadom i kontaktira ih kao pružatelje usluga. Postoje vrste otpada koje
Prikaz 13.
Proizvođači otpada
se mogu reciklirati, odnosno podvrgnuti oporabi, no postoje i vrste otpada koje se mogu jedino spaliti,
odnosno izravno dovesti na odlagalište.
Prikaz 15.
Opća shema gospodarenja otpadom
PROIZVOĐAČ
OTPADA
TRGOVINA
UREDI
Primarna je dužnost pokušati unaprijed spriječiti, odnosno izbjeći stvaranje otpada. U slučaju da to nije
moguće, potrebno je stvorenim otpadom gospodariti na način prikladan za okoliš:
• razvrstavajući i ponovno koristeći otpad; odnosno:
• kontaktirajući odgovarajuću tvrtku za gospodarenje otpadom koja će se pobrinuti za recikliranje i
oporabu otpada.
30 31
3.3. Nadležna tijela Plan gospodarenja otpadom grada, odnosno općine sadrži osobito
(1) mjere odvojenog prikupljanja komunalnog otpada,
Zakonodavstvo EU-a u području otpada zahtijeva određene zadatke i odgovornost ne samo od pro-
izvođača otpada i dionika zaduženih za gospodarenje otpadom, već i od nadležnih tijela. Budući da (2) mjere za upravljanje i nadzor odlagališta za komunalni otpad,
EU ima vrlo složenu institucionalnu strukturu, države članice dužne su definirati koja su postojeća tijela
(3) popis otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta,
odgovorna za koje zadatke.
(4) redoslijed aktivnosti sanacije neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog okoliša,
Zadaci nadležnih tijela su sljedeći:
(5) izvore i visinu potrebnih sredstava za provedbu sanacije.
• izdavanje dozvola za svaku ustanovu ili poduzeće koje namjerava provoditi obradu otpada. Za-
konodavstvo EZ-a definira ključne zahtjeve u vezi s izdavanjem dozvola. Posebno se naglašava da • Praćenje provedbe planova gospodarenja otpadom općina, odnosno gradova.
nadležno tijelo u slučaju u kojem smatra da namjeravana metoda obrade nije prihvatljiva s gledišta • Gospodarenje komunalnim otpadom.
zaštite okoliša treba odbiti izdavanje dozvole. Nadležno tijelo treba voditi evidenciju o tvrtkama
kojima je izdana dozvola, kao i evidenciju o eventualnim posebnim odobrenim uvjetima; • Općina i grad dužni su međusobno surađivati i uz koordinaciju županije osigurati provedbu pro-
pisanih mjera za odvojeno prikupljanje otpada. Gradovi i općine bili su dužni na svojem području
• nadležna tijela usmjeravaju razvoj planova gospodarenja otpadom, premda praktičnu razradu postaviti odgovarajuće spremnike i osigurati gradnju reciklažnog dvorišta za odvojeno prikupljanje
teksta mogu obavljati i vanjski konzultanti; otpada u gospodarenju komunalnim otpadom do kraja prosinca 2008. te osigurati gradnju naj-
• provedba povremenog inspekcijskog nadzora rada dionika zaduženih za gospodarenje otpa- manje jednoga reciklažnog dvorišta za građevinski otpad do listopada 2008. Rokovi su nažalost
dom; bili nerealno postavljeni, te ih većina gradova i općina nije mogla ispuniti.
• Gradovi i općine dužni su osigurati uklanjanje i zbrinjavanje i/ili oporabu otpada koji je nepoznata
• dužnost izvještavanja Europske komisije o statusu provedbe zakonodavstva u području otpada u
osoba odložila izvan odlagališta otpada na njihovom području.
konkretnoj državi članici.
• Gradovi i općine dužni su osigurati sredstva za financiranje gradnje građevina za gospodarenje
komunalnim otpadom.
3.4. Uloga lokalnih samouprava • Gradovi i općine dužni su isplatiti naknade vlasnicima legalnih nekretnina u blizini (500 m) građe-
vina namijenjenih zbrinjavanju otpada koje koriste općine, odnosno gradovi.
Premda politika i zakonodavstvo EU ne navodi posebne zadatke za tijela lokalne samouprave, iskustvo • Donošenje odluka o dodjeli koncesije za djelatnosti i građevine vezane uz komunalni otpad ako se
pokazuje da su lokalna i regionalna nadležna tijela suočena s određenim posebno izazovnim pitanjima, djelatnost obavlja za područje grada ili općine
a radi se o sljedećem:
• Utvrđivanje načina i osiguravanje provođenja obračuna troškova gospodarenja komunalnim otpa-
• treba definirati i provesti koherentnu strategiju gospodarenja otpadom (uključujući planove gos- dom iz kućanstva do 31.12.2009.
podarenja na raznim razinama); • Dostava podataka o otpadu u skladu s propisima.
• potrebno je uspostaviti odvojene sustave prikupljanja i razvrstavanja za niz raznih tokova otpada; • Sudjelovanje u programima educiranja i informiranja javnosti.
• treba uspostaviti nova, odgovarajuća postrojenja za obradu otpada i odlagališta;
• potrebno je uspostaviti učinkovitu horizontalnu suradnju između lokalnih samouprava i vertikal- Najveći izazovi i problemi općina i gradova očekuju se u pronalaženju financijskih sredstava za sanaciju
nu suradnju između različitih razina nadležnih tijela (između lokalne i regionalne razine, a također postojećih neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog okoliša. Iako ove projekte sufinancira FZOEU
i nacionalne razine gdje je to korisno); znatna sredstva moraju se osigurati i iz proračuna JLS, a pri tome treba uzeti u obzir i nužnost finan-
ciranja drugih projekata u području gospodarenja otpadom - studijski i konkretni radovi na realizaciji
• nužno je osigurati financiranje uspostave/poboljšavanja skupe infrastrukture za održivo gospo- istih - u vremenskim okvirima određenima u propisima i planovima gospodarenja otpadom višeg reda.
darenje otpadom; Tu je i postupak utvrđivanja lokacija za građevine namijenjene skladištenju, oporabi i zbrinjavanju ot-
• potrebno je nadvladati problem manjka podataka te ispuniti široke zahtjeve nadzora; pada u dokumentima prostornog uređenja općina i gradova, što je i u redovnom postupku vremenski
zahtjevan proces, a s obzirom na prirodu građevina moguće je očekivati otpor javnosti (eng. “Not in
• potrebna je učinkovita provedba i kontrola; my backyard” - NIMBY efekt) što za posljedicu može imati neispunjavanje određenih planskih okvira za
• treba prevladati manjak administrativnih kapaciteta na regionalnoj i lokalnoj razini (manjak uspostavu sustava gospodarenja otpadom.
financija, informacija i tehničke stručnosti);
• treba poboljšati transparentnost i sudjelovanje javnosti.
3.5. Modeli općinske regionalne suradnje
Suradnja različitih razina uprave i različitih regija važna je za uspješno gospodarenje otpadom. Re-
Prema propisima i planskim dokumentima s područja gospodarenja otpadom u Hrvatskoj obveze jedi-
gionalna tijela trebaju redovito komunicirati s lokalnim tijelima na svom upravnom području, kao i s
nica lokalne samouprave - gradova i općina - su sljedeće:
drugim nadležnim regionalnim tijelima. To omogućava koordinaciju i učinkovitost postupaka te pruža
• Utvrđivanje lokacija za građevine i postrojenja za gospodarenje otpadom u prostornim planovima. način kako podijeliti iskustva o najboljoj praksi provedbe i rješenjima zajedničkih problema. Suradnja
Rok za određivanje lokacija građevina namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada bio među općinama nužna je kako bi se uspostavila regionalna postrojenja (npr. postrojenja za razvrsta-
je 31.12.2008. vanje, obradu i završno odlaganje otpada) i kako bi se njima upravljalo, a takva suradnja ujedno može
pomoći u smanjenju troškova.
• Donošenje planova gospodarenja otpadom općina i gradova za osmogodišnje razdoblje. Planovi
općina i gradova trebaju biti usklađeni s planovima gospodarenja otpadom višeg reda.
32 33
1. model: Jeste li znali?
Uspostavlja se regionalna organizacija za gospodarenje otpadom na temelju odluke svih općina u regiji Uspostavljanje regionalnog sustava gospodarenja otpadom razvijalo se u Latviji u nekoliko smjerova.
– svi imaju jednako pravo glasovanja. Uspostavlja se regionalna organizacija – tvrtka (d.o.o.) – pružatelj U početku, primjenjivao se prvi opisani model suradnje. Npr. za regiju Sjeverni Vidzeme uspostavljena
usluga koja obavlja sljedeće zadatke: je 1998. tvrtka ZAAO d.o.o. (www.zaoo.lv) koja je uključivala općine iz 4 županije, ukupno njih 81.
• Nastoji pružiti visokokvalitetnu uslugu pojedincima i pravnim osobama u području prikupljanja i Svaka od općina dionik je u tvrtki te ima pravo odlučivanja na godišnjoj skupštini kada se donose stra-
odlaganja otpada teške smjernice uključujući financijska pitanja. Skupština bira Upravni odbor tvrtke. Tvrtka je zadužena
• Izvještava skupštinu osnivača (općine) za razvoj nove infrastrukture u regiji (odlagalište, pogon za razvrstavanje otpada, reciklažna dvorišta i
druge lokacije za odlaganje otpada), praktično upravljanje (skupljanje otpada, razvrstavanje, prijevoz
• Svakodnevni rad organizira član Uprave. do odlagališta), te zatvaranje starih odlagališta. Kako bi dostigli postavljene ciljeve u gospodarenju
otpadom, ova tvrtka provodi mnoge edukacijske aktivnosti.
Ovisno o kapacitetima i interesu općina, mogu se uspostaviti dva modela suradnje: Drugi model primjenjen je u regiji gdje jedan veći grad dominira po količini generiranog otpada. “Lie-
pajas RAS” (www.liepajasras.lv) je regionalna tvrtka za gospodarenje otpadom u jugozapadnoj Latviji
• u modelu svi imaju jednaka prava;
koju je 2000. uspostavilo gradsko i županijsko vijeće regije Liepaja. Tvrtka ima 3 dionika - 2 osnivača te
• predstavnici najjače općine preuzimaju vodeću ulogu. općinu gdje se gradi novo odlagalište. S obzirom da općine nisu direktne dionice regionalne tvrtke za
gospodarenje otpadom “Liepajas RAS”, usluge zbrinjavanja otpada (skupljanje, razvrstavanje, prijevoz
Prikaz 16. do odlagališta) ugovaraju se u proceduri javne nabave. Na taj način je regionalna tvrtka za gospoda-
Regionalna organizacija za gospodarenje otpadom – model jednakog sudjelovanja općina renje otpadom primarno zadužena za upravljanje odlagalištem.
2. model:
Uključuje neke/najjače općine u regiji. Regionalna organizacija za gospodarenje otpadom uspostavlja
se odlukom nekih općina u regiji. Regionalna organizacija fukcionira kao Agencija te obavlja sljedeće
zadatke:
• Nastoji organizirati gospodarenje otpadom sukladno zakonskim odredbama kojima se uređuje
djelovanje općina (postoji obveza organiziranja usluga u zajednici na području nadležnosti)
• Nadzor provodi Uprava (predstavnici osnivačkih općina)
• Svakodnevni rad organizira direktor Agencije.
Prikaz 17.
Regionalna organizacija za gospodarenje otpadom – model sudjelovanja najjačih općina
34 35
3.6. Institucionalna struktura i nadležna tijela u Hrvatskoj B) OSTALI SUDIONICI
Zakonskim propisima na snazi, gospodarenje otpadom uključeno je u sve razine uprave (nacionalna,
Proizvođači i uvoznici proizvoda i otpada:
regionalna, lokalna, mjesna), gotovo sva područja gospodarstva – od proizvodnje, potrošnje i svakod-
• Pravne i fizičke osobe aktivnošću kojih nastaje otpad (kućanstva,
nevnog života, te uključuje velik broj raznovrsnih sudionika.
gospodarsvo, javni sektor) sudjeluju u sustavu gospodarenja ot-
padom na razini države, jedinice regionalne i lokalne samoupra-
Sudionici u sustavu gospodarenja otpadom i njihove najvažnije zadaće koje proizlaze iz zakonskih pro-
ve ovisno o načinu i stupnju organiziranosti te znanju, svijesti i
pisa vidljivi su iz sljedećeg prikaza: informiranosti
• Donošenja planova gospodarenja otpadom
Prikaz 18. • Dostavljanje podataka odgovarajućim tijelima
A) UPRAVNE STRUKTURE
Tvrtke za gospodarenje otpadom:
DRŽAVNA RAZINA • Prikupljanje i prijevoz otpada te upravljanje građevinama i postro-
jenjima za gospodarenje otpadom
Hrvatski sabor: • Dostavljanje podataka odgovarajućim tijelima
Vlada Republike Hrvatske:
• Donošenje Zakona o otpadu i drugih relevantnih propisa
• Donošenje Plana gospodarenja otpadom Konzultantske tvrtke, strukovne organizacije i udruge:
• Donošenje Strategije gospodarenja otpadom
• Donošenje uredbi • Provođenje aktivnosti kojima se unaprjeđuju praksa, svijest, infor-
Saborski odbori: • Mandatorno određivanje lokacija građevina u sustavu gos- miranost i potiče sudjelovanje
• Davanje mišljenja o pojedinim zakonima i dokumentima podarenja otpadom
Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva: Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost:
• Priprema novog zakonodavstva • Ubiranje naknada (naknade za vozila na motorni pogon, onečišćavanje
• Priprema novih standarda zraka oksidima sumpora i dušika i ugljikovim dioksidom, opterećenje oko-
• Priprema strategije gospodarenja otpadom i plana gospodarenja ot- liša opasnim i neopasnim tehnološkim (industrijskim) otpadom)
padom RH • Financiranje projekata i određivanje uvjeta za dodjelu sredstava (sanacija
• Donošenje provedbenih propisa odlagališta otpada, poticanje izbjegavanja i smanjivanja nastajanja otpada,
obrada otpada i iskorištavanje vrijednih svojstava otpada, poticanje čistije
• Priprema izvješća o stanju okoliša i programa zaštite okoliša
proizvodnje i izbjegavanje emisija u proizvodnim procesima)
• Odobravanje zahtjeva na temelju procjena utjecaja na okoliš
• Izdavanje dozvola za gospodarenje otpadom (osim za odlagališta Agencija za zaštitu okoliša (AZO):
inertnog otpada)
• Priprema izvješća o gospodarenju otpadom u okviru izvješća o stanju oko-
• Inspekcija i nadzor nad provedbom zakona i podzakonskih akata
liša
• Gospodarenje opasnim otpadom (provedba mjera)
• Razvoj i koordinacija jedinstvenog informacijskog sustava zaštite okoliša
• Nadzor nad AZO-om i FZOEU-om (ISZO)
• Razvoj pokazatelja za praćenje stanja na području otpada, određivanje i
Središnja tijela državne uprave zadužena za:
izrada prioritetnog seta pokazatelja
• industriju, rudarstvo, energetiku • Suradnja s Europskom agencijom za okoliš
• more, turizam, promet
• poljoprivredu, šumarstvo, vodno gospodarstvo Državni zavod za mjeriteljstvo i Hrvatska akreditacijska agencija:
• zaštitu prirode • Akreditacija ispitnih laboratorija
• zdravstvo • Standardizacija oznaka
• znanost, obrazovanje • Standardizacija pojmova u području gospodarenja otpadom
• financije • izdavanje odgovarajućih normi
• upravu
• pravosuđe
• europske integracije
Sudjelovanje u rješavanju problema gospodarenja otpadom.
REGIONALNA RAZINA
36 37
4. Gospodarenje komunalnim otpadom po naselju s brojem i veliči- Jeste li znali?
nom posuda prilagođenima
veličini naselja. Gušće na- U Hrvatskoj postoje velike razlike u odvozu otpada iz raznih gradova jer
seljena mjesta opremaju dok primjerice u Varaždinu svako domaćinstvo ima odvoz otpada jednom
4.1. Sustav prikupljanja otpada i uloga općina se većim brojem posuda tjedno, Dubrovnik je jedinstven po učestalosti odvoza otpada - komunalni
otpad se odvozi svakodnevno, a jednom tjedno postoji odvoz glomaznog
za odvojeno prikupljanje – otpada
predvidivo od 30 do 50 po-
suda na 1.000 stanovnika. U Hrvatskoj kao i u Latviji ne postoji odvojeno prikupljanje otpada od “vrata
4.1.1. Odvojeno prikupljanje otpada do vrata”, a iskustvo pokazuje da npr. tamo gdje su uspostavljeni zeleni
Turistička mjesta s izrazitom
otoci recikliranje dosiže 30%, dok u ostalim slučajevima 90% komunalnog
Zadatak planiranja shema prikupljanja otpada i većih postrojenja za oporabu i odlaganje otpada proi- sezonskom oscilacijom bro- opasnog i neopasnog otpada još uvijek završava na odlagalištima
zlazi iz odgovornosti nadležnih tijela za planiranje gospodarenja otpadom. ja korisnika komunalnog su-
stava opremaju se za vršno Postoje pozitivni primjeri odvojenog prikupljanja i recikliranja otpada kod
U prošlosti EU nije izravno postavljala bilo kakve ciljeve u vezi s komunalnim otpadom. Odvojeno priku- opterećenje (predvidivi broj nas i u svijetu (http://www.ipetitions.com/petition/ekoloskogospodarenje-
pljanje otpada uglavnom se odnosilo na relevantne tokove otpada povezane s proizvodima, kao što su otpadom/).
posuda je od 50 do 100 na
ambalaža, otpadna vozila, električni i elektronički otpad. 1.000 posjetitelja). RD tre-
baju biti i mjesta na kojima
Nova direktiva WFD 2008/98/EZ postavlja posebne ciljeve za ponovno korištenje i recikliranje otpadnih
građani mogu na jednostavan i prihvatljiv način dobiti informacije o gospodarenju otpadom, a osobito
materijala, što svakako uključuje papir, metal, plastiku i staklo iz kućanstava, a može uključiti i druge
u pogledu smanjivanja količina i štetnosti vlastitog otpada te u pogledu boljeg iskorištavanja raznog
izvore u mjeri u kojoj su tokovi otpada iz drugih izvora slični tokovima otpada iz kućanstava. Ciljevi se
otpada. Stanovništvo se o radu RD-a (radno vrijeme, vrste otpada i dr.) obavještava u sredstvima javnog
zasnivaju na iskustvu u prikupljanju tih vrsta otpada i mogućnosti recikliranja, kao i na s time povezanoj
informiranja.
mogućnosti da se na taj način postigne ušteda prirodnih resursa.
Razlikuju se četiri vrste otpada, a svaka zemlja može odrediti način na koji će se otpad prikupljati. Jedna
mogućnost uključuje uspostavu lokacija za skupljanje otpada s četiri kontejnera u blizini gotovo svakog 4.1.2. Ugovaranje
kućanstva, a u nekim područjima uvode se posebne izdvojene lokacije za otpad, u koje je potrebno
donijeti otpad. Sheme se mogu razlikovati ne samo od zemlje do zemlje, već i regionalno unutar jedne Budući da su usluge gospodarenja otpadom povezane s pitanjem financija i isplata sredstava, apsolut-
zemlje. no je presudno da se definiraju odgovarajući ugovori između relevantnih dionika u sustavu.
Zakonodavstvo EU-a u vezi s konkurencijom zahtijeva primjenu javne nabave za razne vrste usluga,
uključujući gospodarenje otpadom. Stoga brojne zemlje u Europi organiziraju javne natječaje za priku-
Prikaz 19.
Kvantitativni ciljevi, odnosno stope oporabe i recikliranja nekih vrsta otpada u Hrvatskoj pljanje i obradu komunalnog otpada. Načelno je pravilo da razdoblje ugovaranja iznosi pet godina.
Iskustvo latvijskih općina ukazuje na to kolika je važnost definiranja zadataka i zahtjeva u vezi s kva-
STOPA (% težine) litetom za tvrtke u području gospodarenja otpadom. Općine trebaju definirati učestalost pražnjenja
OTPAD ROK spremnika, zahtjeve u vezi s održavanjem lokacija za prikupljanje otpada, te veličinom i bojama
OPORABA RECIKLIRANJE
spremnika, potrebu za uspostavom odvojenih spremnika za staklo, papir, itd. Opis zadataka treba
2010. 50 - 60 25 - 45
Ambalažni otpad odvojeno definirati područja stambenih blokova kao i pojedinačne stambene posjede.
2015. 65 55 - 60
2015. 85 80
Otpadna vozila
2025. 95 85
E-otpad (kg/stan/god) 2010. 70 - 80 50 - 80
4.2. Ekonomski aspekti odvojenog prikupljanja otpada
2010. 70 - 80 60 - 70 Budući da se prikupljanje otpada treba zasnivati na načelu pokrivanja troškova, vrlo je bitno razmotriti
Otpadne gume
2015. 90 70 ekonomske aspekte kad se uspostavlja novi sustav prikupljanja otpada, ili kad se razmatra reorganizacija
Otpadna ulja 2010. 90 - sustava. S jedne strane dolazi do troškova za pružanje usluga gospodarenja otpadom sukladno prav-
nim zahtjevima, a s druge strane postoji potreba za prihodima koje generiraju proizvođači otpada. Kad
se primjenjuje načelo pokrivanja troškova, potrebni prihodi izražavaju se u obliku naknade koju treba
plaćati po jedinici otpada kojom se gospodari. Subvencije se ne smiju izravno uvoditi u sustav.
Prema propisima i planskim dokumentima s područja gospodarenja otpadom u Hrvatskoj, obveza je
Međutim, teret investicija za nove države članice EU-a iznimno je visok, a dostupnost sredstava slaba,
gradova i općina na svojem području postaviti odgovarajuće spremnike* i osigurati izgradnju reciklaž-
pa država stoga može subvencionirati investicije iz vlastitog proračuna, ili iz međunarodnih fondova.
nih dvorišta (RD) za odvojeno prikupljanje otpada u gospodarenju komunalnim otpadom te osigurati
izgradnju najmanje jednoga RD za preuzimanje građevnog otpada sa svojeg područja. U RD-ima je Smatra se da naknada za određene osnovne usluge, kao što su gospodarenje otpadom ili gospodarenje
potrebno organizirati i prikupljanje glomaznog otpada. Prema Planu gospodarenja otpadom Republike vodama, ne smije iznositi više od 1% dohotka kućanstva.
Hrvatske (NN 85/07) prigodom odabira mikrolokacije osobito je važno da RD bude smješteno tako da
građani mogu što jednostavnije doći do njega. Okvirno se može računati da je gravitacijsko područje
RD-a u radijusu od dva do četiri km, u veličini od 5.000 do 50.000 stanovnika, odnosno jedno reciklažno
dvorište po naselju. U slabije naseljenim područjima organizira se postavljanje minimalno jednog RD-a
[*] Spremnici i posude za odvojeno prikupljanje otpada mogu se postaviti u sklopu zelenih otoka ili na sabirnim mjestima u nase-
ljima ili uz spremnik za prikupljanje komunalnog otpada
38 39
Prikaz 20.
Ekonomski aspekti u gospodarenju otpadom
5. Odlaganje otpada
Još jedan važan čimbenik za uspostavu sustava odvojenog prikupljanja otpada leži u dostupnosti trži-
šta za prikupljene tokove otpada kao što su papir, staklo, plastika. U slučaju da na tržištu recikliranog 5.2. Obveze
materijala ne postoji potražnja za sirovinama, nije moguće održavati sustav odvojenog prikupljanja
otpada, budući da se tvrtke za gospodarenje otpadom suočavaju s poteškoćama u vezi s preprodajom Direktiva zahtijeva da odlagališta otpada budu klasificirana te da se različite vrste otpada prethodno
odvojenih tokova otpada. Tako i taj razvrstani otpad završi na općinskim odlagalištima. obrađuju i odlažu na odvojena odlagališta. Također su navedene ciljne vrijednosti u vezi sa smanjenjem
biološki razgradivog otpada. Direktiva standardizira nadzorne i operativne procedure, uključujući obra-
du procjednih voda, kontrolu plinova te zaštitu voda i tla. Operateri odlagališta otpada moraju obavljati
konkretan i sveobuhvatan nadzor nad odlagalištima otpada, čak i nakon zatvaranja. Direktiva također
Jeste li znali? navodi postupak na temelju kojega će Komisija razvijati i prihvaćati nove tehničke standarde.
Primjer dobrog informiranja građana, između ostalog i o uslugama/struk- • odlagališta za inertni otpad.
turi cijena možete pronaći na web stranicama Čakom d.o.o. - Gradskog
komunalnog poduzeća Čakovec (www.cakom.hr). Komunalni otpad i industrijski otpad koji ne posjeduje karakteristike opasnog otpada odlagat će se na
odlagalištima za neopasne vrste otpada.
Prethodna obrada
Sav otpad koji se odlaže na odlagalištu mora se prethodno obraditi, osim ako je riječ o inertnom otpadu
za koji ne postoji tehnički izvediva obrada, odnosno ako je riječ o otpadu čija obrada ne bi imala za
posljedicu smanjenje opasnosti po zdravlje ili okoliš.
40 41
5.3. Obrada biorazgradivog otpada Jeste li znali? Oba procesa – izgradnja novih te zatvaranje starih odlagališta - provedena su paralelno. Stara odlaga-
lišta zatvorena su za dovoz otpada tijekom jednog mjeseca nakon otvaranja novih, međutim aktivnosti
Članak 5 Direktive o odlagalištima zahtijeva da Ciljne vrijednosti za smanjenje količine biorazgradi- sanacije bile su dugotrajnije.
države članice uspostave nacionalnu strategiju za vog otpada donekle se razlikuju za baltičke države,
za koje postoji odgoda od četiri godine u odnosu
smanjenje biorazgradivog otpada koji se odlaže Prikaz 21.
na datume navedene u Direktivi. Tranzicijsko raz-
na odlagalištima. Nadalje, Direktiva određuje cilj- doblje zatražile su Vlade baltičkih zemalja, što im Razvoj nove infrastrukture za gospodarenje otpadom u Latviji
ne vrijednosti za količinu biorazgradivog otpada je odobreno.
koje država članica može odlagati na odlagališti- 1998. 558 smetlišta, 77% manja od 2 ha
ma. Količina biorazgradivog otpada koja se od-
laže na odlagalištima mora se smanjiti na 75% 2003. 191 smetlište
(razine iz 1995. godine) najkasnije do 2006. godine, na 50% do 2009. godine te na 35% do 2016. 2004. 148 smetlišta 3 odlagališta (Venstpils, Liepaja, Sjeverni Vidzeme)
godine. Za brojne države članice EU te je ciljeve teško postići, a primarno se to može kroz kompostira- 2005. 109 smetlišta 1 odlagalište (Riga)
nje, proizvodnju bioplina ili oporabu materijala/energije. Ispunjavanje tih ciljeva uključivat će značajne
2006. 99 smetlišta 1 odlagalište (Južni Latgale)
investicije u cjelokupni sustav gospodarenja otpadom u većini novih država članica, kao i u starim
državama članicama. 2007. 84 smetlišta 1 odlagalište (Istočni Latgale)
2009. Sva smetlišta zatvorena s 1. srpnja 3 odlagališta (Zemgale, Maliena)
42 43
6. Glavni tokovi otpada i gospodarenje tim tokovima Razina svijesti u javnosti
Europska zajednica je pomoću Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu kao temeljni priori- Direktiva zahtijeva provedbu kampanja kojima se korisnici ambalaže informiraju o sljedećim pitanjima:
tet odredila sprječavanje proizvodnje ambalažnog otpada te povrh toga poticanje ponovnog korištenja,
recikliranja i drugih oblika oporabe ambalažnog otpada, kako bi se smanjila količina te vrste otpada • dostupnim sustavima povrata, prikupljanja i oporabe ambalaže;
koja se odlaže na odlagalištima. • njihovoj ulozi i doprinosu ponovnom korištenju, oporabi i recikliranju ambalaže i ambalažnog
otpada;
• značenju oznaka na ambalaži koje se koriste na tržištu; te
6.1. Ambalažni otpad
• odgovarajućim elementima planova gospodarenja u vezi s ambalažom i ambalažnim otpadom u
okviru većih, sveobuhvatnijih planova gospodarenja otpadom.
6.1.1. Obveze
6.1.2. Iskustvo u praktičnoj provedbi
Direktiva određuje sljedeće ciljne vrijednosti koje je trebalo postići do 30. lipnja 2001. godine, odnosno
do 31. prosinca 2008. godine na temelju amandmana iz veljače 2004. godine, i to kroz sustave za Europska agencija za okoliš nadzire postignuća u praktičnoj provedbi Direktive o ambalaži i ambalaž-
povrat i/ili prikupljanje korištene ambalaže: nom otpadu. Premda postoje značajne varijacije iz godine u godinu, opći trend pokazuje da i dalje raste
količina ambalaže. To nije u skladu s ciljevima Direktive o ambalaži i ambalažnom otpadu, koja smjera
na smanjenje proizvodnje ambalažnog otpada. Godine 2006. prosječna stopa recikliranja u 27 zemalja
Prikaz 22. .
EU dosegnula je 57%, čime je već premašena ciljna vrijednost za 2008. godinu od 55%. Međutim, razli-
Kvantitativni ciljevi, odnosno stope oporabe i recikliranja ambalažnog otpada prema Direktivi EZ-a
ke učinka u pojedinačnim zemljama navode na zaključak da postoji dodatni potencijal za poboljšanje.
Ambalažni otpad Cilj za 31.12.2008. Do 2006. godine u Hrvatskoj je ambalažni otpad od papira, kartona, stakla, plastike i otpad od višesloj-
ne ambalaže uglavnom završavao u komunalnom otpadu na odlagalištima, a svega oko 17 % amba-
Stopa oporabe po težini: 60% ambalažnog otpada
lažnog otpada odvojeno je prikupljeno i reciklirano, od toga najviše kartona i papira. Najčešći oblik od-
Stopa recikliranja po težini: 55–80% ambalažnog otpada vojenog prikupljanja ambalažnog otpada bio je putem spremnika, ali i reciklažnih dvorišta. Prikupljanje
• Staklo 60% težine i obrada ostalih vrsta ambalažnog otpada (plastika, metal) do 2006. godine bila je zanemarivo mala u
• Papir i karton 60% težine odnosu na procijenjene proizvedene količine.
• Metal 50% težine
Sve ovo dovelo je do usvajanja novog Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu (“Narodne novine”,
• Plastika 22.5% težine
• Drvo 15% težine
97/05, 115/05, 81/08, 31/09) koji je značajno pridonio povećanju odvojenog prikupljanja ambalažnog
otpada (PET, Al/Fe, staklo, drvo, ostali polimeri, papir/karton, višeslojna ambalaža). U njemu su po eu-
ropskom načelu “onečišćivač plaća” propisane naknade koje tvrtke moraju plaćati kako bi se konačno
Direktiva također navodi da će se poticati iskorištavanje energije tamo gdje je to prikladno i gdje to uspostavio cjeloviti sustav za gospodarenje ambalažnim otpadom te spriječilo bacanje golemih količina
predstavlja bolju alternativu recikliranju materijala, zbog razloga očuvanja okoliša te omjera troškova i takvog otpada na pretrpana odlagališta ili u prirodu. Građane na povrat boca za jednokratnu upotre-
koristi. To se može učiniti na način da se razmotri uvođenje dovoljne razlike između ciljnih vrijednosti za bu, PET boca i aluminijskih limenki potiče što im je u tom slučaju vraćena naknada od 50 lipa plaćena
recikliranje i oporabu otpada na nacionalnoj razini. kod kupnje proizvoda u takvoj ambalaži. Nadležno tijelo za provedbu ovog sustava jest Fond za zaštitu
okoliša i energetsku učinkovitost.
Mora se uspostaviti baza podataka o ambalaži i ambalažnom otpadu, kako bi se na taj način pružila podrška
nadzoru provedbe ove Direktive. Baza podataka, odnosno baze podataka moraju pružiti podatke o dimenzi-
jama, karakteristikama i razvitku tokova ambalaže i ambalažnog otpada, uključujući informacije o toksičnosti,
odnosno o opasnosti koja prijeti od materijala ili komponenti korištenih u proizvodnji ambalaže.
44 45
Prikaz 24. .
Teme i dileme u sustavu gospodarenja ambalažnim otpadom u Hrvatskoj
Kvantitativni ciljevi, odnosno stope oporabe i recikliranja električne i elektroničke opreme prema
Direktivi EZ-a
Još uvijek nisu prihvaćeni prijedlozi komunalnih tvrtki u RH za uspostavljanje sustava pri-
kupljanja ostalih vrsta ambalažnog otpada (npr. staklenke od krastavaca, boce omekšiva-
ča i sl.) te uvođenje naknade za povrat svih vrsta otpada. 3700 novih radnih mjesta koja Ponovno korištenje
su posljedica uvođenja sustava prikupljanja ambalažnog otpada su duplicirana “stara” Oporaba
Vrsta Kategorija električne i elektroničke opreme i recikliranje
mjesta jer postojeći komunalci nisu iskorišteni u tom sustavu (npr. ne mogu prikupljati
(% težine)
električni i elektronski otpad). Otpadno motorno ulje se sakuplja besplatno, dok se za (% težine)
zbrinjavanje zauljene ambalažu u kojoj se ulje nalazi plaća 7 kn/kg.
1 Veliki kućanski aparati
Ekonomski neisplativ sustav za sve sudionike procesa? Fond za zaštitu okoliša i ener- 80 75
10 Automatski uređaji za doziranje
getsku učinkovitost isplatio je 300 mil kn više za gospodarenje otpadom nego što je
naplatio naknadom; komunalac za prijevoz ambalažnog otpada troši 1.600 kn, a od 3 IT i telekomunikacijska oprema
FZOEU dobiva 1.300 kn. 75 65
4 Elektronička oprema široke potrošnje (radio, TV, hi-fi, VCR itd.)
2 Mali kućanski aparati
5 Oprema za rasvjetu
Električni i elektronički alati (uz iznimku velikih stacionarnih indu-
6 70 50
strijskih alata)
6.2. Otpadna električna i elektronička oprema 7 Igračke, oprema za slobodno vrijeme i sport
9 Instrumenti za nadzor
Svjetiljke s plinskom tehnologijom 80
6.2.1. Ciljevi Direktive EZ-a
8 Medicinski uređaji Ciljne vrijednosti treba odrediti
Otpadna električna i elektronička oprema (eng. Waste Electrical and Electronic Equipment, WEEE)
predstavlja jedan od najsloženijih tokova otpada u području gospodarenja otpadom. To je poslje-
dica činjenice da električna i elektronička oprema (eng. EEE) pokriva širok raspon proizvoda, od
malih kućanskih aparata poput tostera do visokointegriranih kompjutera i komunikacijskih sustava. Odvojeno prikupljanje
Ta je oprema dio komunalnih tokova otpada te je stoga gospodarenje takvim otpadom povezano s
Direktiva EZ-a o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi uključuje zahtjev za odvojeno prikupljanje.
uključivanjem kućanstava u sheme odvojenog prikupljanja otpada.
Potrebno je uvesti sustave koji omogućuju krajnjim korisnicima i distributerima da takav otpad vrate u
Europska zajednica usvojila je zakonsko rješenje – Direktivu 2002/96/EZ o otpadnoj električnoj i elek- najmanju ruku besplatno. Države članice trebaju osigurati dostupnost i pristupačnost nužnih lokacija za
troničkoj opremi – kako bi spriječila generiranje otpadne električne i elektroničke opreme i potaknula prikupljanje, uzimajući pritom posebno u obzir gustoću stanovništva.
njezino ponovno korištenje, recikliranje i druge oblike oporabe, s ciljem smanjenja količine takvog otpa-
da koji završava na odlagalištima. Ciljevi se namjeravaju postići kroz širok raspon mjera, kao što su od- Politika Europske unije u vezi s otpadom također je u ovom području uključila zahtjev da se do 31. pro-
vojeno prikupljanje, osiguravanje odgovornosti proizvođača, obrada otpadne električne i elektroničke sinca 2006. godine postigne ciljna vrijednost prikupljanja otpada od prosječno najmanje 4 kg otpadne
opreme, kao i kroz pružanje informacija. električne i elektroničke opreme iz privatnih kućanstava po stanovniku godišnje.
Štoviše, EZ je prihvatila Direktivu 2002/95/EZ o ograničenju korištenja opasnih tvari u električnoj i elek-
troničkoj opremi. Od 1. srpnja 2006. godine olovo, živa, kadmij, heksavalentni krom, polibromirani
bifenili (PBB) i polibromirani difenil-eteri (PBDE) u električnoj i elektroničkoj opremi moraju se zamijeniti 6.2.3. Iskustva u praktičnoj provedbi
drugim tvarima.
Zakonodavstvo EU-a koje ograničava korištenje opasnih tvari u električnoj i elektroničkoj opremi, te koje
potiče prikupljanje i recikliranje takve opreme, na snazi je od kolovoza 2004. godine. Prema izvješćima,
više od četiri godine kasnije u skladu s tim zakonskim odredbama obrađuje se tek približno jedna trećina
6.2.2. Obveze
električnog i elektroničkog otpada, dok preostale dvije trećine završavaju na odlagalištima, te potencijal-
Slično drugim posebnim tokovima otpada, gospodarenje otpadnom električnom i elektroničkom opre- no na lokacijama za obradu koje ne ispunjavaju tražene standarde, a nalaze se u Europskoj uniji ili izvan
mom zasniva se na načelu odgovornosti proizvođača. Od proizvođača otpada zahtijeva se da obrađuju nje. Osim zbog gubitka vrijednih sekundarnih sirovina, to je naročito zabrinjavajuće zbog činjenice da
otpad primjenjujući najbolju dostupnu obradu, sukladno tehničkim zahtjevima i specifikacijama dozvo- neodgovarajuće obrađeni proizvodi predstavljaju velik rizik za okoliš i zdravlje. Ilegalna trgovina prema
le za obradu otpada. Nadalje, do 31. prosinca 2008. godine određeno je postizanje posebnih stopa zemljama koje nisu članice EU-a i dalje je raširena. Štoviše, u EU-u je otkriven niz električnih i elektronič-
oporabe, ponovnog korištenja i recikliranja otpada na temelju prosječne težine po aparatu, kako slijedi kih proizvoda koji nisu sukladni ograničenjima u vezi s korištenjem pojedinih tvari.
u nastavku.
Pokazalo se kako tržišni subjekti i nadležna tijela teško osiguravaju provedbu zakonodavstva o električ-
Direktiva kategorizira električnu i elektroničku opremu u 10 grupa, sa sljedećim ciljnim vrijednostima noj i elektroničkoj opremi. Komisija predlaže mjere kako bi se razriješile te poteškoće i kako bi se smanjio
koje se moraju postići za oporabu i recikliranje: trošak stupanja na snagu izmijenjenih direktiva.
Predložena izmijenjena direktiva o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi određuje novu obvezuju-
ću ciljnu vrijednost za prikupljanje električne i elektroničke opreme. Sadašnja ciljna vrijednost od 4 kg po
osobi godišnje ne odražava na odgovarajući način situaciju u pojedinim državama članicama. Za neke
države članice, u kojima je potrošnja električne i elektroničke opreme široko rasprostranjena, prema
novoj bi direktivi vrijedile ambicioznije ciljne vrijednosti, dok bi druge zemlje, s manjim tržištima, trebale
ispuniti manje ambiciozne ciljne vrijednosti. Komisija predlaže da se ciljne vrijednosti diferenciraju na
46 47
način da se odrede obvezne ciljne vrijednosti za prikupljanje u iznosu od 65% prosječne težine električ- Sve države članice mogu odrediti manje stroge ciljeve za vozila proizvedena prije 1980. godine.
ne i elektroničke opreme stavljene na tržište tijekom dvije prethodne godine u svakoj pojedinoj državi
članici. Ciljne vrijednosti za recikliranje i oporabu takve opreme trenutno uključuju ponovno korištenje Stope recikliranja uvelike ovise o tome kako su organizirana postrojenja za obradu. Direktiva određuje
čitavih aparata, a ciljne vrijednosti definirane na temelju težine povećat će se za 5%. Također se predlaže specifične okolišne standarde za postrojenja koja se bave demontažom otpadnih vozila.
određivanje ciljnih vrijednosti za oporabu medicinskih uređaja.
Procjenjuje se da u Hrvatskoj godišnje nastaje 30.000 do 45.000 tona ovakvog otpada, odnosno od
6,67 do 10,11 kilograma po stanovniku, te da njegove količine rastu oko 10% godišnje. Gospodarenje Sustav prikupljanja
ovom vrstom otpada u skladu s Pravilnikom o gospodarenju električnim i elektroničkim uređajima i
opremom (NN 74/2007 133/08, 31/09) pridonosi zbrinjavanju opasnih komponenata EE otpada na Sustavi prikupljanja moraju se uspostaviti na takav način da završni korisnik može svoje vozilo besplatno
odgovarajući način, kao i iskorištenju upotrebljivih dijelova EE otpada, odnosno smanjenju iskorištenja ostaviti u sustavu. Otpadna vozila potom se moraju transportirati do ovlaštenih postrojenja za obradu,
prirodnih resursa što je vrlo važan podatak ako se zna da je EE otpad najbrže rastuća vrsta otpada. U a certifikat o uništenju vozila treba izdati posljednjem posjedniku ili vlasniku vozila.
Hrvatskoj je cilj uspostava sustava gospodarenja otpadnom električnom i elektronskom opremom koji
bi rezultirao godišnjim prikupljanjem najmanje četiri kilograma po stanovniku EE otpada iz kućanstava,
dok se do 2015 godine planira oporaba 70 – 80 % i recikliranje 50 – 80 % EE otpada. Hrvatski model
omogućuje građanima da pozovu ovlaštenog sakupljača koji će besplatno preuzeti aparate ukupne Odgovornost proizvođača
težine preko 30 kilograma. Naknada koju plaćaju tvrtke koje električnu i elektroničku opremu i ure-
Dostava vozila ovlaštenom postrojenju za obradu odvija se bez ikakvog troška za završnog posjednika
đaje stavljaju na tržište iznosi 2,25 kuna po kilogramu te sadrži naknadu sakupljačima po kilogramu
sakupljenog otpada, te naknadu obrađivačima po kilogramu obrađenog otpada, što znači da se sva i/ili vlasnika, s obzirom na činjenicu da vozilo nema tržišnu vrijednost, ili je ta tržišna vrijednost nega-
prikupljena sredstva ulažu u gospodarenje otpadom. tivna. Stoga države članice trebaju poduzeti nužne mjere kako bi osigurale da proizvođači pokrivaju
sve troškove ili značajan dio troškova provedbe ove mjere i/ili da preuzimaju otpadna vozila bez ikakve
naplate.
Prikaz 25.
Količine prikupljenog te oporabljenog/recikliranog električnog i elektroničkog otpada u Hrvatskoj u Određena pristojba može se naplatiti u slučaju da otpadno vozilo ne sadrži nužne komponente vozila,
2008. godine naročito motor i karoseriju, ili u slučaju da sadrži otpad koji je pridodan otpadnom vozilu.
Prikupljeno Obrađeno/oporabljeno
u 2008. u 2008.
Informacije za javnost
Električni i elektronički otpad 5.718,560 tona 5.420,661 tona
Tvrtke su dužne objavljivati informacije o:
• dizajnu vozila i njihovih komponenti u smislu njihove iskoristivosti i mogućnosti recikliranja,
6.3. Otpadna vozila • okolišno razumnoj obradi otpadnih vozila, naročito u vezi s uklanjanjem svih tekućina i demonta-
žom, razvojem i optimizacijom načina ponovnog korištenja, recikliranja i oporabe otpadnih vozila
Stope posjedovanja vozila su visoke, naročito u zapadnoj Europi, što dovodi do voznih parkova koji i njihovih komponenti,
se mjere desecima milijuna vozila u većim državama članicama EU. U tim državama također se mogu
pojaviti zahtjevi da se odloži po nekoliko milijuna otpadnih vozila godišnje. • postignutom napretku u vezi s oporabom i recikliranjem kako bi se smanjila količina otpada koja
završava na odlagalištima i povećale stope oporabe i recikliranja.
Proizvođač se mora pobrinuti za to da ove informacije budu dostupne potencijalnim kupcima vozila. Te
6.3.1. Ciljevi Direktive EZ-a informacije trebaju biti uključene u promotivne materijale koji se koriste u reklamiranju novog vozila.
Slično drugim prepoznatim tokovima otpada, gospodarenje otpadnim vozilima zasniva se na načelu
prevencije stvaranja otpada, kao i na načelima prikupljanja, ponovnog korištenja i recikliranja njihovih 6.3.3. Iskustvo u praktičnoj provedbi
komponenti s ciljem zaštite okoliša. Direktiva 2000/53/EZ o otpadnim vozilima (eng. End-of-Life Vehicles
Directive - ELV Directive) nastoji povećati prihvatljivost postupaka demontaže i recikliranja vozila za okoliš, Budući da se prva skupina ciljnih vrijednosti za ponovno korištenje, oporabu i recikliranje odnosi na 1.
postavljajući jasne i visokokvalitetne ciljne vrijednosti za ponovno korištenje, recikliranje i oporabu vozila i
siječnja 2006. godine, moguće je procijeniti početni napredak i ispunjavanje ciljeva politike. Podaci iz
njihovih komponenti. Također potiče proizvođače da proizvode nova vozila koja se mogu reciklirati.
preliminarnih izvješća ukazuju na velike varijacije između država članica. Baza podataka Eurostata poka-
zuje kako su zemlje kao što su Švedska, Belgija, Njemačka, Luksemburg, Austrija i Nizozemska ispunile
ciljeve za 2006. godinu. Također, nekoliko novih država članica, poput Latvije, Litve, Bugarske, Cipra i
6.3.2. Obveze Poljske, izvještava o takvom napretku.
Stope recikliranja Međutim, potrebni su daljnji napori kako bi se u potpunosti ispunile ciljne vrijednosti za ponovno kori-
štenje i recikliranje otpada, što se u načelu odnosi na veće napore u području recikliranja stakla, plastike
i drugih materijala. Samo je nekoliko država članica dosad uvelo takve sustave, premda ih trenutno ta-
Prikaz 26.
Kvantitativni ciljevi, odnosno stope oporabe i recikliranja prema Direktivi o otpadnim vozilima kođer nastoji uvesti više država članica. No, čini se da za neke od tih recikliranih materijala postoji slabo
ili nikakvo tržište. Postoji više država članica koje razmatraju naprednije sustave za razvrstavanje frakcije
nastale drobljenjem i “sitni ostatak” što preostaje nakon što su demontirane ključne komponente koje
je moguće reciklirati.
Ciljne vrijednosti 2006. 2015.
Ponovno korištenje i oporaba (% težine svih Ciljne vrijednosti za ponovno korištenje i oporabu predstavljaju izazov gotovo svim državama člani-
85% 95%
otpadnih vozila) cama, pri čemu sadašnji trendovi daju naslutiti da je malo zemalja na dobrom putu da ispune ciljne
Ponovno korištenje i recikliranje (% težine
80% 85%
svih otpadnih vozila)
48 49
vrijednosti, premda ima i država članica koje će se tome približiti. Neke države članice trenutno aktivno iskoristile odvojeno prikupljanje otpada te kako bi spriječile da se baterije i akumulatori bacaju kao
razmatraju mogućnost spaljivanja s iskorištavanjem topline za dijelove toka otpada nakon drobljenja, nerazvrstani komunalni otpad. Države članice trebaju stvoriti mehanizme koji omogućuju krajnjim kori-
kako bi ispunile tražene zahtjeve. snicima da ostave potrošene baterije i akumulatore na lokacijama za prikupljanje otpada u blizini svog
prebivališta te koji omogućuju da proizvođači bez naplate preuzimaju potrošene baterije i akumulatore.
U Hrvatskoj je način gospodarenja otpadnim vozilima i naknade na otpadna vozila propisan u Pravilniku Do 26. rujna 2012. godine potrebno je ostvariti stopu prikupljanja od najmanje 25%, a do 26. rujna
o gospodarenju otpadnim vozilima (NN 136/06, 31/09), kojim se prenose obveze iz europske Direktive 2016. godine stopu prikupljanja od najmanje 45%.
o otpadnim vozilima.
Direktiva 2006/66/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. godine o baterijama i akumu-
latorima te otpadnim baterijama i akumulatorima zabranjuje uvođenje na tržište određenih baterija Stope recikliranja
i akumulatora s proporcionalnim udjelom žive ili kadmija iznad određene granične vrijednosti. Povrh
toga, potiče se ostvarivanje visokih stopa prikupljanja i recikliranja otpadnih baterija i akumulatora te Recikliranje sadržaja baterija i akumulatora za proizvodnju sličnih proizvoda, ili u druge svrhe, mora
poboljšanje okolišne učinkovitosti svih aktera uključenih u životni ciklus baterija i akumulatora, uklju- postići sljedeće razine do 26. rujna 2011. godine:
čujući proces njihova recikliranja i odlaganja. Direktiva razlikuje tri vrste baterija: prijenosne baterije,
industrijske baterije i automobilske akumulatore. Prikaz 28.
Kvantitativni ciljevi, odnosno stope oporabe i recikliranja baterija i akumulatora prema Direktivi EZ-a
50 51
Kad je riječ o otpadnim prijenosnim baterijama koje sadrže živu, kadmij ili olovo, države članice mogu
ih odlagati na odlagališta otpada ili podzemna odlagališta u dva slučaja:
7. Sudjelovanje javnosti i obrazovanje o gospodarenju otpadom
Nužnost uključivanja javnosti u ispunjavanje ciljnih vrijednosti i zadataka iz područja gospodarenja ot-
• kad je to dio nacionalne strategije postupnog smanjenja teških metala, a studija procjene učinka
padom prepoznaju donositelji političkih odluka, dionici zaduženi za gospodarenje otpadom, općine,
pokazuje da je odlagalište otpada/podzemno odlagalište bolja opcija od recikliranja; ili
kao i niz drugih dionika.
• kad ne postoji održivo krajnje tržište.
Javnost uključuje raznolike skupine, primjerice: lokalno
stanovništvo, zemljoposjednike, vlasnike nekretnina, djecu
Jeste li znali?
školskog uzrasta, kao i nevladine organizacije. Svaka od tih Dobar primjer uključivanja javnosti u
Informacije za javnost skupina ima različite zadatke i sposobnosti u vezi s gospo- donošenje županijskog plana gospo-
Krajnje korisnike treba informirati na različite načine: darenjem otpadom. Stoga za učinkovito uključivanje tih darenja otpadom je donošenje Plana
skupina treba provoditi individualiziranu strategiju pristupa gospodarenja otpadom Zadarske župa-
• kroz kampanje koje među ostalim pokrivaju potencijalne učinke tvari koje se koriste u baterijama i nije - http://www.zadarska-zupanija.hr/
interesnim skupinama.
novosti/189/vijest.php
akumulatorima na okoliš i zdravlje ljudi, kao i mehanizme prikupljanja i recikliranja otpadnih bate-
rija i akumulatora dostupne krajnjim korisnicima; Jedan od ključnih preduvjeta za uspješno uključivanje jav-
nosti su odgovarajuće informacije i obrazovanje, na način
• kroz izravno informiranje od strane distributera da mogu odbaciti otpadne baterije i akumulatore
da svatko može razumjeti kako i zašto treba baratati različi-
na prodajnim mjestima;
tim resursima i tokovima otpada.
• kroz vidljive, čitke i neizbrisive oznake na baterijama, akumulatorima i paketima baterija sa sljede-
ćim informacijama: simbolom prekrižene kante za smeće na kotačićima (u Dodatku II Direktive); Dobra praksa planiranja uključuje proces konzultiranja s javnošću u vezi s nacrtima planova gospo-
kapacitetom akumulatora ili prijenosne baterije; kemijskim simbolima Hg, Cd i Pb ako baterije, darenja otpadom. U zemljama EU javnost je uključena u konzultacije oko svih dokumenata u vezi s
akumulatori ili mini-baterije sadrže preko 0,0005% žive, preko 0,002% kadmija ili preko 0,004% planiranjem gospodarenja otpadom, kao što su nacionalni i regionalni planovi gospodarenja otpadom.
olova. Ako su baterija, akumulator ili paket baterija premaleni, te se informacije prikazuju na am- Održavaju se posebne rasprave, a građani mogu slati svoje komentare i prijedloge amandmana na
balaži. nacrte planova gospodarenja otpadom.
Direktiva dopušta državama članicama da od tvrtki zahtijevaju da pruže neke ili sve gore navedene U Hrvatskoj je Zakonom o zaštiti okoliša iz 2007. godine (NN 110/07) i Uredbom o informiranju i
informacije. sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša iz 2008. godine (NN 64/08) osi-
guran pristup informacijama s područja zaštite okoliša pa tako i u području otpada, način informiranja
javnosti te sudjelovanje javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša pa tako i u kontekstu
6.4.3.Iskustvo u praktičnoj provedbi donošenja planova gospodarenja otpadom i izrade regulative iz područja gospodarenja otpadom.
Direktiva je razmjerno nova te je stoga nemoguće procijeniti njezin uspjeh. Međutim, već se razvijaju Prikaz 30.
sustavi prikupljanja otpada koji se zasnivaju na zahtjevima prijašnje direktive o baterijama i akumulato-
rima koji sadrže opasne tvari.
Uredba o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite
U Hrvatskoj je 2006. donesen Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN
133/06, 31/09) s ciljem uspostavljanja sustava prikupljanja, obrade i visoke razine recikliranja te kontro-
okoliša
lirane oporabe i/ili zbrinjavanja ostataka nakon obrade i recikliranja otpadnih baterija i akumulatora, bez (NN 64/08), članak 14:
obzira na njihov oblik, volumen, masu i materijale od kojih su izrađeni.
(1) Tijelo, koje je prema zakonu, odnosno prema odluci Vlade Republike Hrvatske, te prema odluci predstavnič-
Građani i posjednici otpadnih baterija i akumulatora moraju iste prikupljati odvojeno od komunalnog i kog tijela jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave, nadležno za izradu plana i programa
ostalih vrsta otpada, a skupljač je dužan preuzeti otpadne baterije i akumulatore prikupljene u poslov- za koje se ne provodi strateška procjena, dužno je na internetskoj stranici objaviti informaciju o izradi nacrta
nom prostoru prodavatelja i posjednika u roku od 24 sata po pozivu bez naplate. prijedloga plana, odnosno nacrta prijedloga programa.
5. Sažetak postupka koji se provodi vezano za izradu i donošenje plana i programa (redoslijed radnji i
sudionike u postupku);
6. Način davanja mišljenja, primjedbi i prijedloga javnosti koja je zainteresirana na nacrt prijedloga plana
odnosno programa kada se izradi;
(3) Planovi i programi za koje se ne provodi strateška procjena su svi planovi i programi za koje Zakonom nije
propisana obveza strateške procjene, njihovo donošenje je propisano zakonom a odnose se na okoliš.
(4) Javnost koja ima pravo iznijeti svoje mišljenje, primjedbe i prijedloge na nacrte planova i programa iz stavka
3. ovoga članka je javnost na koju ti planovi i programi mogu utjecati prilikom provedbe.
52 53
7.1. Lokalno stanovništvo • Obrazovne kampanje za mijenjanje potrošačkog ponašanja građana.
Nevladine udruge imaju dobre kapacitete za razradu i distribuciju raznih informativnih materijala. Mogu
Lokalna vlast i tvrtke za gospodarenje otpadom koje djeluju u određenom području trebaju se pobrinuti steći pozornost televizije i drugih medija kako bi podigli razinu svijesti ljudi o određenom problemu.
za to da stanovnici dobiju informacije o svojim dužnostima kao generatora otpada. Te informacije tre-
baju sadržavati praktične upute o tome na koji način treba postupati s određenim vrstama otpada. Zastupanje jednog rješenja od strane nadležnih državnih ili regionalnih/lokalnih tijela obično izaziva
oštro protivljenje upravo tom rješenju koje se tako isključivo i ponekad nekritički zagovara. Tako postoje
Kako bi se stanovnici motivirali za nove aktivnosti, važno je prikazati postignute rezultate u recikliranju slučajevi novo osnovanih udruga u Hrvatskoj koje brane interese lokalnog stanovništva svodeći reakciju
otpada, odnosno ukazati na već provedene investicije u novu infrastrukturu. javnosti na ono tipa “ne u mom dvorištu” ali bez ikakvog drugog prijedloga što učiniti s otpadom.
Za informiranje javnosti koriste se razne metode: TV, članci, radio. Uobičajena praksa u nizu europskih Međutim, posljednjih godina, s pojavom Strategije te Plana gospodarenja otpadom koji se temelji na
zemalja uključuje tiskanje godišnjeg kalendara koji sadrži informacije o gospodarenju otpadom (poput županijskom odnosno regionalnom konceptu, udruge su počele djelovati i na puno široj razini od
Dana prikupljanja otpada, pristojbi, lokacija, itd.) lokalnih akcija prikupljanja korisnog otpada te izdavanja letaka i publikacija na temu gospodarenja
Bacanje otpadaka po javnim površinama jedan je od ključnih problema gospodarenja otpadom. Niz otpadom. Pored korisnih materijala za edukaciju javnosti (npr. “Otpad nije smeće”) te kampanja poput
lokalnih vlasti organizira proljetne i/ili jesenske kampanje kako bi se u lokalnoj zajednici očistile javne “Kam se koje smeće meče” koja pokriva 60% stanovništva Međimurja, udruge koje posjeduju dugogo-
površine pogođene tim problemom. dišnje znanje i iskustvo u zaštiti okoliša aktivno su uključene i u slanje primjedbi na nacionalne zakone i
propise te argumentirane javne rasprave i tiskovne konferencije na temu gospodarenja otpadom.
U Hrvatskoj se određeni fond informacija o prikupljanju glomaznog otpada, smještaju reciklažnih dvo-
rišta i spremnika za odvojeno prikupljanje otpada, odvojenom skupljanju otpada i sl. na području rada
(obuhvata) većih komunalnih poduzeća kao što su Zagrebački holding d.o.o. – Podružnica Čistoća,
Čistoća d.o.o. iz Splita, KD Čistoća d.o.o. Rijeka, GKP Čakom d.o.o. nalazi na njihovim Internet stranica-
ma. U praksi funkcionira sustav najave i odvoza glomaznog otpada po naseljima, odnosno dijelovima
naselja.
54 55
DODACI
8. SAŽETAK I ZAKLJUČCI
Kao i u drugim područjima upravljanja sastavnicama okoliša, gospodarenje otpadom započinje s pla-
niranjem te glavnim ciljevima politike gospodarenja otpadom. Politika gospodarenja otpadom EU-a Popis zakonodavstava EZ-a u području gospodarenja otpadom
zahtijeva sprječavanje nastajanja te oporabu otpada. Konačno odlaganje najmanje je preferirana opcija
u gospodarenju otpadom.
Centri za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj - pregled
Mnoge zemlje EU-a imaju nacionalne, regionalne te lokalne (gradske odnosno općinske) planove i
pravilnike gospodarenja otpadom. Uspješno gospodarenje počiva na aktivnom uključivanju različitih
dionika: generatora/proizvođača otpada, onih koji otpadom gospodare (prikupljaju, prevoze, obrađuju
Uspostavljanje učinkovitog sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj - problemi i preporuke
i sl.) te nadležnih tijela.
Isti pristup primjenjuje se u Hrvatskoj. Provedbom Plana gospodarenja otpadom sustav gospodarenja
otpadom u Hrvatskoj organizira se kao integralna cjelina svih dionika u sustavu na nacionalnoj, regio-
nalnoj i lokalnoj razini. Sustav gospodarenja otpadom temelji se na sljedećem:
• PREVENCIJA NASTAJANJA OTPADA
• PONOVNA UPORABA
• MATERIJALNA OPORABA
• ENERGETSKA OPORABA ILI DRUGE VRSTE OBRADE
• KONAČNO ODLAGANJE OSTATNOG OTPADA.
Provedbom aktivnosti definiranih Planom sustav se uspostavlja u svakoj županiji po regionalnom/župa-
nijskom konceptu i uspostavlja se jedan centar za gospodarenje opasnim otpadom. Teži se povećanju
udjela odvojenog prikupljanja otpada, recikliranju i ponovnoj oporabi otpada, prethodnoj obradi otpa-
da prije konačnog odlaganja, smanjenju udjela biorazgradivog otpada u komunalnom otpadu, izdva-
janju goriva iz otpada, smanjenju količine otpada koje se odlažu na odlagalištima, smanjenju štetnih
utjecaja otpada na okoliš i samoodrživom financiranju sustava gospodarenje komunalnim otpadom.
Mnogi važni tokovi otpada poput ambalažnog, baterija, otpadnih vozila, električnog i elektroničkog
otpada imaju posebne zahtjeve. Ključno jest da je proizvođač ili uvoznik pojedinog dobra/opreme tako-
đer odgovoran za zbrinjavanje otpada. Međutim, postavljene ciljne vrijednosti za recikliranje i oporabu
takvog otpada neće biti dostignute ako se na lokalnoj razini ne razjasne i koordiniraju s lokalnom
razinom.
Također, sudjelovanje javnosti, uključujući redovito informiranje stanovnika, suradnja općina, gradova i
županija te komunalnih poduzeća s nevladinim sektorom te odgoj i obrazovanje djece te šire javnosti,
postavlja se kao izuzetno bitna sastavnica učinkovitog sustava gospodarenja otpadom.
56
9. DODACI 9.2. Centri za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj - pregled
Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske planira se postupno organiziranje centara za
gospodarenje otpadom s postrojenjima za obradu, odlagalištima i drugim sadržajima: uz Zagreb dva-
9.1. Popis relevantnih direktiva i zakonodavstva EZ-a u području gospodarenja deset županijskih i četiri regionalna centra, uz postupnu sanaciju i zatvaranje većine postojećih odla-
otpadom gališta. Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2007.-2015. godine analizirao je
nacrte tadašnjih županijskih planova gospodarenja otpadom te je na temelju njih razradio, pretežno
• Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o otpadu od 19. studenoga 2008. godine u financijskom aspektu, dva koncepta sustava gospodarenja neopasnim (komunalnim i proizvodnim)
otpadom:
• Direktiva 2006/66/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o baterijama i akumulatorima te otpadnim
baterijama i akumulatorima od 6. rujna 2006. godine • županijski koncept – po jedan CGO u svakoj županiji (tablica 1) i
• Uedba (EZ-a) br. 1013/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o otpremi pošiljaka otpada od 14. • regionalni koncept - osam regionalnih CGO-a i pet županijskih CGO-a (tablica 2).
lipnja 2006.
Konačni izbor koncepta, kao i izbor lokacije za smještaj CGO i izbor tehnologija koje će se implementira-
• Direktiva 2006/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o gospodarenju otpadom iz eksploatacije ti u CGO ostavlja se županijama. Pregled stanja po županijama na temelju donesenih, danas važećih žu-
sirovina koja izmjenjuje i dopunjuje Direktivu 2004/35/EZ panijskih planova za gospodarenje otpadom i/ili drugih relevantnih dokumenata dan je u prikazu 34.
• 2005/673/EZ: Odluka Vijeća od 20. rujna 2005. godine kojom se izmjenjuje i dopunjuje Dodatak
Prikaz 31:
II Direktive 2000/53/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o otpadnim vozilima Kontroverze oko Centara za gospodarenje otpadom
• Direktiva 2003/108/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 8. prosinca 2003. godine, koja izmjenjuje
i dopunjuje Direktivu 2002/96/EZ o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi (WEEE) UVRIJEŽENO MIŠLJENJE / PROBLEM PRIJEDLOZI / MOGUĆNOSTI
• 2003/33/EZ: Odluka Vijeća od 19. prosinca 2002. godine kojom se uspostavljaju kriteriji i postupci • kapacitet Centara za gospodarenje otpa-
za prihvaćanje otpada na odlagalištima sukladno Članku 16. i Dodatku II Direktive 1999/31/EZ dom je podešen na povećan broj stanov-
nika u budućnosti, kao i za odgovarajuće
• Direktiva 2002/96/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. siječnja 2003. godine o otpadnoj Centri za gospodarenje otpadom su samo smanjenje otpada zbog uvođenja selektiv-
električnoj i elektroničkoj opremi (WEEE) “krov” kuće, nisu ekološki (ne preveniraju na- nog odvajanja otpada
stajanje otpada) i planirani su na temelju pre- • prvo se detaljno razrađuje sustav odvoje-
• Direktiva 2002/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. siječnja 2003. godine o ograničenjima velikog kapaciteta. nog prikupljanja otpada i reciklaže
korištenja određenih opasnih tvari u električnoj i elektroničkoj opremi • CGO-i su mjesta obrade odvojeno priku-
pljanog otpada u svrhu dobivanja sekun-
• Uredba (EZ) br. 2150/2002 Europskog parlamenta i Vijeća o statistici u vezi s otpadom od 25. darne sirovine
studenoga 2002. godine Transport otpada s otoka na kopno u Centre
U Splitsko-dalmatinskoj županiji odabrana je
za gospodarenje otpadom je veliki problem,
• 2001/573/EZ: Odluka Vijeća od 23. srpnja 2001. godine kojom se izmjenjuje i dopunjuje Odluka brodarska tvrtka Zadar koja će posebno prevo-
naročito u turističkoj sezoni (neugodni mirisi,
ziti teret/otpad, a posebno ljude.
Komisije 2000/532/EZ u vezi s popisom otpada zastoji).
Bez spalionice/cementare ne isplati se proizvo- Spaljivanje otpada u cementari prosječno je
• Direktiva 2000/76/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o spaljivanju otpada od 4. prosinca 2000.
diti gorivo iz otpada jer zahtijeva rad i energiju ekonomičnije nego u spalionici, međutim ce-
godine za proizvodnju, a također i prostor za odlaga- mentare moraju zadovoljiti stroge kriterije spa-
nje. ljivanja i emisija u okoliš.
• Direktiva 2000/53/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o otpadnim vozilima od 18. rujna 2000.
godine Postoje modeli javno-privatnog partnerstva i u
U slučaju dobivanja bespovratnih sredstava EU slučaju sufinanciranja Centra javnim sredstvi-
• Direktiva Vijeća 1999/31/EZ o odlagalištima otpada od 26. travnja 1999. godine (npr. iz programa IPA-e) za izgradnju RCGO, ma kao što su sredstva EU (primjer design-bu-
Centri uopće ne mogu koristiti sredstva privat- ild-operate - DBO modela za RCGO Sjevero-
• Direktiva Vijeća 96/59/EZ o odlaganju polikloriranih bifenila i polikloriranih terfenila (PCB/PCT) od nih partnera za sufinanciranje. zapadne Hrvatske), a problem je prvenstveno
interesa privatnih tvrtki za ulaganje.
16. rujna 1996. godine
Prosječna granica isplativosti prijevoza otpada Svaka situacija zahtijeva posebnu analizu troš-
• Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu od 20. pro- bez pretovarne stanice je 50 km. kova i koristi (cost-benefit).
sinca 1994. godine
• Direktiva Vijeća 87/101/EEZ od 22. prosinca 1986. godine koja izmjenjuje i dopunjuje Direktivu
75/439/EEZ o odlaganju otpadnih ulja
58 59
Prikaz 32: Županijski koncept CGO-a u Hrvatskoj
Županija Lokacija RCGO
Virovitičko-podravska
Županija Lokacija ŽCGO 7. Jasenaš
Bjelovarsko-bilogorska
1. Bjelovarsko-bilogorska nije određeno PTOO – Zagreb istok (Resnik). Lokacija odlagališta nije
8. Grad Zagreb; Zagrebačka
varijante: Šagulje-Ivik, Baćanska, Općine Gornja Vrba, određena.
2. Brodsko-posavska
Podcrkavlje, Vrpolje i Vrbje varijante: Četvrtkovac, Blatuša, Kurjakana, Banski Gra-
9. Sisačko-moslavačka
3. Dubrovačko-neretvanska Badovinje Rupe bovac, Ćore i Rađenovci
PTOO – Zagreb istok (Resnik). Lokacija odlagališta nije 10. Šibensko-kninska Bikarac
4. Grad Zagreb; Zagrebačka
određena. 11. Splitsko-dalmatinska Lećevica (Kladnjice)
5. Istarska Kaštijun 12. Istarska Kaštijun
6. Karlovačka varijante: Lemić brdo, Babina gora i Okić 13. Dubrovačko-neretvanska Badovinje Rupe
7. Koprivničko-križevačka Piškornica
8. Krapinsko-zagorska nije određeno Prikaz 34:
9. Ličko-senjska Lički Osik Stanje prema aktualnim planovima gospodarenja otpadom županija i/ili drugim primjenjivim doku-
mentima
10. Međimurska Pustošija
11. Osječko-baranjska Antunovac
Bjelovarsko - bilogorska županija: Prema Planu gospodarenja otpadom u Bjelovarsko – bilogorskoj županiji za razdoblje 2007.-
12. Požeško-slavonska nije određeno 2015. godine ova županija se orijentirala prema uspostavi županijskog centra za gospodarenje
otpadom na području Grada Bjelovara.
13. Primorsko-goranska Marišćina
Brodsko - posavska županija: Prema Planu gospodarenja otpadom Brodsko - posavske županije za razdoblje 2008.-2015. go-
varijante: Četvrtkovac, Blatuša, Kurjakana, Banski Gra- dine usvojenom u listopadu 2008. godine ova županija se orijentirala prema uspostavi županij-
14. Sisačko-moslavačka
bovac, Ćore i Rađenovci skog centra za gospodarenje otpadom. Smještaj ŽCGO planira se na lokaciji Šagulje na području
15. Splitsko-dalmatinska Lećevica (Kladnjice) Grada Nova Gradiška. U ŽCGO se planira: prihvat otpada, mehaničko - biološka obrada otpa-
da, obrada glomaznog otpada, reciklažno dvorište, sabirno mjesto za opasni otpad, odlaganje
16. Šibensko-kninska Bikarac ostatnog komunalnog i neopasnog otpada, kompostiranje i obrada tekućih i plinovitih ostataka
17. Varaždinska Motičnjak na odgovarajućim instalacijama.
18. Virovitičko-podravska Jasenaš Dubrovačko - neretvanska županija: Prema Planu gospodarenja otpadom Dubrovačko-neretvanske županije za razdoblje 2008.-
2015. godine usvojenom u listopadu 2008. ova županija se orijentirala prema uspostavi župa-
19. Vukovarsko-srijemska Stari Jankovci nijskog centra za gospodarenje otpadom. Smještaj ŽCGO planira se na području Općine Dubro-
vačko Primorje, potencijalna lokacija je Banjevica, a istraživanja koja će vrednovati ovu lokaciju
20. Zadarska Benkovac (Biljane Donje)
su prema Planu u tijeku. Na ŽCGO se planira koncept mehaničko – biološke obrade otpada uz
formiranje odlagališta za ostatni otpad.
Prikaz 33: Regionalni koncept CGO-a u Hrvatskoj Grad Zagreb: Plan gospodarenja otpadom Grada Zagreba je u izradi. Prema prostorno planskoj dokumentaciji
na snazi i prema podacima u Izvješću o stanju okoliša Grada Zagreba iz 2006. godine u Zagrebu
se planira izgradnja postrojenja za termičku obradu otpada.
Županija Lokacija RCGO Istarska županija: Prema Planu gospodarenja otpadom Istarske županije do 2015. godine. usvojenom u listopadu
2008. ova županija je odabrala koncept uspostave županijskog centra za gospodarenje otpa-
Karlovačka
1. varijante: Lemić brdo, Babina gora i Okić dom na lokaciji Kaštijun. Na ŽCGO se planira reciklažno dvorište, transportni centar, postrojenje
35% Ličko-senjska za mehaničko biološku obradu otpada, postrojenje za proizvodnju el.energije iz bioplina, pro-
stor za obradu građevinskog otpada, postrojenje za spaljivanje odlagališnog plina (plinsko crpna
Koprivničko-križevačka stanica), uređaj za pročišćavanje otpadnih voda i prateći sadržaji.
Krapinsko-zagorska Karlovačka županija: Prema Planu gospodarenja otpadom Karlovačke županije usvojenom u veljači 2008. godine ova
2. lokacija nije potvrđena
Varaždinska županija se orijentirala prema konceptu županijskog centra za gospodarenje otpadom. Planira-
na lokacija za ŽCGO je Babina gora na području Grada Karlovca. Predviđena tehnologija rada
Međimurska ŽCGO obuhvaća: mehaničku obradu otpada, intenzivnu biološku obradu, završno dozrijevanje
Primorsko-goranska (ukoliko se odabere opcija potpune biostabilizacije otpada). Na CGO se planiraju i kontejner-
3. Marišćina ska stanica (pretovarna stanica sekundarnih sirovina), obrada građevinskog otpada i odlagalište
15% Ličko-senjska (bioreaktorsko ili neopasnog i inertnog otpada) – prostor za bale, ostatni otpad i djelomično
stabilizirani dozreli biorazgradivi otpad.
Brodsko-posavska varijante: Šagulje-Ivik, Baćanska, Općine Gornja Vrba,
4. Koprivničko - križevačka županija: Prema Planu gospodarenja otpadom u Koprivničko - križevačkoj županiji za razdoblje 2008.
Požeško-slavonska Podcrkavlje, Vrpolje i Vrbje
- 2015. usvojenom u srpnju 2008. godine ova županija se orijentirala prema konceptu regional-
Zadarska nog centra za gospodarenje otpadom, konkretno na lokaciji Piškornica u Općini Koprivnički Iva-
5. Benkovac (Biljane Donje) nec. Na CGO - Piškornica planira se mehanička i biološka obrada otpada uz proizvodnju goriva
50% Ličko-senjska iz otpada te odlaganje isključivo ostatne neiskorištene inertne frakcije otpada.
Osječko-baranjska Krapinsko - zagorska županija: Prema Planu gospodarenja otpadom u Krapinsko - zagorskoj županiji za razdoblje 2008.-2015.
6. Antunovac
Vukovarsko-srijemska godine usvojenom u ožujku 2008. godine ova županija se orijentirala prema konceptu regional-
nog centra za gospodarenje otpadom na lokaciji Piškornica u Koprivničko - križevačkoj županiji.
60 61
Ličko - senjska županija: Plan gospodarenja otpadom Ličko - senjske županije je u izradi. Prema važećoj prostorno plan- Šibensko – kninska županija: Prema Planu gospodarenja otpadom Šibensko - kninske županije za razdoblje 2007.-2015.
skoj dokumentaciji Ličko - senjske županije određene su lokacije za građevine i uređaje u cilju usvojenom u prosincu 2007. godine ova županija se orijentirala prema uspostavi županijskog
cjelovitog gospodarenja otpadom na sljedećim područjima: (1) županijsko središte za gospoda- centra za gospodarenje otpadom. Izgradnja ŽCGO se planira na lokaciji Bikarac na području
renje otpadom na lokaciji Ostrvica – Vujnovac - Škadrice s građevinom za zbrinjavanje komu- Grada Šibenika. U Planu nema podataka o konkretnim tehnologijama obrade otpada koje se
nalnog, inertnog i drugog otpada (industrijski, ambalažni, građevni, električnim i elektroničkim, planiraju u ŽCGO.
otpadnim vozilima i otpadnim gumama) te građevinama za obrađivanje i skladištenje opasnog
otpada i (2) lokacije građevina za zbrinjavanje komunalnog i inertnog otpada na područjima po- Varaždinska županija: Prema Planu gospodarenja otpadom u Varaždinskoj županiji za razdoblje 2008.-2015. usvoje-
jedinih gradova i općina u sklopu Županije. Općinama i gradovima se daje mogućnosti određi- nom 2008. godine ova županija se orijentirala prema uspostavi županijskog centra za gospo-
vanja i drugih lokacija za građevine potrebne u sustavu gospodarenja otpadom ukoliko lokacije darenje otpadom, a planirana lokacija za smještaj istog je Motičnjak na području Grada Varaž-
istih zadovoljavaju uvjete određene Prostornim planom Ličko-senjske županije dina.
Međimurska županija: Prema Planu gospodarenja otpadom Međimurske županije usvojenom u listopadu 2006. žu- Virovitičko - podravska županija: Prema Planu gospodarenja otpadom Virovitičko - podravske županije usvojenom u travnju
panija se orijentira prema regionalnom konceptu gospodarenja otpadom, odnosno prema re- 2007. godine ova županija se orijentirala prema uspostavi županijskog centra za gospodarenje
gionalnom centru za gospodarenje otpadom za područje Sjeverozapadne Hrvatske. Ukoliko otpadom. Prema Izvješću o provedbi Plana gospodarenja otpadom za Virovitičko – podravsku
otpočne izgradnja regionalnog centra, lokacija Totovec prenamjenjuje se u pretovarnu stanicu županiju koje je prihvatila Skupština Virovitičko – podravske županije u travnju 2008. godine od-
i centar za predobradu komunalnog i neopasnog otpada. Ukoliko nema realizacije projekta lučeno je da će se studija o utjecaju na okoliš za ŽCGO raditi za lokaciju Jasenaš smještenu na po-
regionalnog centra osigurat će se realizacija županijskog centra za gospodarenje otpadom na dručju Grada Virovitice. Prema Planu na ŽCGO bi se omogućio prihvat sortiranog i nesortiranog
lokaciji Pustošija, uz po potrebi privremeno korištenje lokacije Totovec do realizacije ŽCGO na otpada, obrada otpada (mehanička i biološka), obrada glomaznog otpada, reciklažno dvorište,
lokaciji Pustošija. sabirno mjesto za opasni otpad, odlaganje komunalnog i neopasnog otpada, kompostiranje,
obrada tekućih i plinovitih sastojaka na odgovarajućim uređajima.
Osječko – baranjska županija: Prema Planu gospodarenja otpadom u Osječko – baranjskoj županiji za razdoblje 2007.-2014.
usvojenom u prosincu 2006. godine lokacija centra za gospodarenje otpadom planira se na Vukovarsko - srijemska županija: Plan gospodarenja otpadom u Vukovarsko - srijemskoj županiji usvojen u srpnju 2008. godine
području općine Antunovac. navodi dvije varijante za centar za gospodarenje otpadom. Varijanta 1 je izgradnja regionalnog
odlagališta u Osječko - baranjskoj županiji temeljem institucionalnog povezivanja gradova Vu-
Požeško - slavonska županija: Prema Planu gospodarenja otpadom u Požeško - slavonskoj županiji za razdoblje 2007.-2015. kovar, Vinkovci i Županja iz Vukovarsko - srijemske županije i gradova Osijek i Beli Manastir iz
godine usvojenom u studenom 2007. godine ova županija se orijentirala prema uspostavi žu- Osječko – baranjske županije koje datira iz 2001. godine. Varijanta 2 je izgradnja Županijskog
panijskog centra za gospodarenje otpadom na području Grada Požege (prema informacijama centra za gospodarenje otpadom Stari Jankovci na području općine Stari Jankovci u Vukovarsko
dobivenima od Županije radi se o lokaciji postojećeg odlagališta Vinogradine). – srijemskoj županiji. Ukoliko projekt Regionalnog odlagališta istočne Slavonije, nakon prilagod-
be, ispuni uvjete za financiranje javnim sredstvima i bude prihvaćen, Vukovarsko – srijemska
Primorsko - goranska županija: Prema Planu gospodarenja otpadom Primorsko - goranske županije za razdoblje 2007.-2015. županija će podržati regionalni koncept.
godine usvojenom u travnju 2007. godine ova županija se orijentirala prema uspostavi župa-
nijskog centra za gospodarenje otpadom. Za izgradnju ŽCGO na lokaciji Marišćina, proveden je Zadarska županija: Prema Nacrtu plana gospodarenja otpadom Zadarske županije iz prosinca 2008. godine. ova
postupak procjene utjecaja na okoliš, izrađena je projektna dokumentacija, ishođena je lokacij- županija se orijentirala prema uspostavi županijskog centra za gospodarenje otpadom. Lokacija
ska dozvola i načelna dozvola, a u tijeku je ishođenje građevinskih dozvola. Pored toga analizi- budućeg ŽCGO predviđena je na području eksploatacijskih polja tehničkog građevnog kamena,
rani su mogući modeli financiranja izgradnje zone, pred dovršetkom je rješavanje vlasništva nad zapadno od Biljana Donjih, na području Grada Benkovca. Glavni dijelovi ŽCGO-a su: područje
zemljištem za izgradnju, izvršene su pripremne aktivnosti za rješavanje prateće infrastrukture za dovoz otpada za građane, ulazno-izlazna zona s pratećim objektima, područje za reciklažu
(elektroopskrba, vodoopskrba, pristupne i obilazne ceste) i za instaliranje postaje praćenja ka- otpada, područje za smještaj postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada, područje za
kvoće zraka. ŽCGO se sastoji se iz više tehničko-tehnoloških cjelina, a općenito se može podijeliti skladištenje i obradu građevinskog otpada, područje za smještaj sanitarnog odlagališta otpada,
na radnu zonu i zonu odlagališta otpada. Radna zona je namijenjena prihvatu i oporabi otpada. područje za obradu procjeda i odlagališnog plina, područje za smještaj garaža i radionica, po-
Radnu zonu čine tri platoa. Na prvom platou nalazi se čuvarska kućica, vaga, uređaj za obradu dručje za kompostiranje zelenog otpada, područje za razvoj/širenje odlagališta otpada.
otpadnih voda, parkiralište za kamione i rezervni prostor. Drugi plato je namijenjen postroje-
njima za mehaničko biološku obradu otpada i proizvodnju RDF-a, te za obradu odvojeno sku- Zagrebačka županija: Prema Studiji gospodarenja otpadom Zagrebačke županije usvojene u prosincu 2008. godine
pljenog otpada. Na trećem platou smješteni su prostori za glomazni otpad, reciklažno dvorište, te prema zaključcima Županijske skupštine iz prosinca 2008. godine Zagrebačka županije se
prostor za građevinski otpad, diesel crpka, garažni prostor, radionica, praonica kamiona i stroje- orijentirala prema konceptu županijskog centra za gospodarenje otpadom. Potencijalne loka-
va, upravna zgrada, parking za osobna vozila, trafostanica i postrojenje za obradu odlagališnog cije ŽCGO su: Tarno na području grada Ivanić-Grad, Andrilovec na području Grada Dugo Selo,
plina. Odlagališni prostor je također podijeljen u tri cjeline i namijenjen je trajnom odlaganju Beljavina na području Grada Vrbovec, Cerovka na području Grada Sv. Ivan Zelina, Novi Dvori
dijela otpada koji nije moguće iskoristiti ili oporabiti. Planirana je fazna izgradnja odlagališnog na području Grada Zaprešić, Mraclinska Dubrava na području Grada Velika Gorica i Božička na
prostora koja će ovisiti o količinama otpada za odlaganje. području Grada Jastrebarsko. Na ovim lokacijama planiraju se tijekom 2009. godine provesti
istražni radovi. Rezultati istražnih radova koristit će se za određivanje lokacije ŽCGO u Prostor-
Sisačko – moslavačka županija: Prema Planu gospodarenja otpadom Sisačko - moslavačke županije usvojenom u prosincu nom planu Zagrebačke županije. Na ŽCGO se planira mehaničko - biološka obrada otpada
2005. godine ova županija se orijentirala prema konceptu županijskog centra za gospodare- pri čemu su glavni izlazni proizvodi frakcija za odlaganje i frakcija visoke kalorične vrijednosti
nje otpadom. Planom iz 2005. potencijalne lokacije za smještaj ŽCGO su Blatuša u području predviđena za iskorištenje u postrojenju za termičku obradu. Zaključcima Županijske skupštine
općine Gvozd, Kurjakana i Rađenovci na području Grada Novska, Četvtkovec na području iz prosinca 2008. godine napušten je regionalni koncept u kojem je bilo planirano da se sav
Općine Sunja, Banski Grabovac na području Grada Petrinja i Ćore na području općine Dvor. Na prikupljeni komunalni otpad Zagrebačke županije bez prethodnog razvrstavanja transportira na
lokacijama Blatuša, Kurjakana, Četvrtkovec, Banski Grabovac i Ćore provedeni su istražni i stu- CSGO- Grad Zagreb i termički obradi na Postrojenju za termičku obradu otpada (PTOO), a sve-
dijski radovi (lokacija Rađenovci nije istraživana jer se nalazi u minski sumnjivom području), a u ukupna količina ostatka termičke obrade-šljake iz PTOO se potom mora odložiti na odlagalište
svibnju 2008. godine Županijsko poglavarstvo je prihvatilo Studiju izbora lokacije za županijski CGO Zagrebačke županije.
centar gospodarenja otpadom Sisačko-moslavačke županije kojom je lokacija Blatuša izabrana
kao najpovoljnija lokacija, odnosno predložena je kao glavna lokacija za smještaj ŽCGO, a
ostale lokacije se mogu smatrati alternativama.
Splitsko – dalmatinska županija: Prema planu gospodarenja otpadom u Splitsko – dalmatinskoj županiji za razdoblje 2007. -
2015. godine usvojenom u veljači 2008. godine ova županija se orijentirala prema konceptu
županijskog centra za gospodarenje otpadom. Lokacija ŽCGO je u blizini naselja Kladnjice u
Općini Lećevica. NA ŽCGO je u predviđena tehnologija mehaničko - biološke obrade komunal-
nog otpada uz u prvoj fazi odlaganje izdvojenih i obrađenih, odnosno predobrađenih frakcija. U
drugoj fazi, kada se postignu potrebni uvjeti predviđeno je termičko iskorištavanje predobrađene
gorive frakcije (bala).
62 63
9.3 Uspostavljanje učinkovitog sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj • odvoz otpada - 1 kanta od 120 litara - 1x tjedno,
- problemi i preporuke • obavezno izdvajanje različitih vrsti otpada koji može biti dalje iskoristiv,
• treba organizirati reciklažna dvorišta (npr. na svakih 10.000 stanovnika) i stimulirati besplatan
U okviru projekta „Iz Latvije za Hrvatsku i Makedoniju: Osposobljavanje sustava za primjenu okolišnog odvoz odvojenog otpada
zakonodavstva EU na lokalnoj i regionalnoj razini“ organizirana su dva dvodnevna seminara na temu
• struktura cijene - fiksni dio pokriva cijenu spremnika i sl. , a varijabilni dio odnosi se na odvoz,
gospodarenja otpadom - u Krku u listopadu 2008. godine te u Zagrebu u ožujku 2009. godine. Semi-
narima je prisustvovalo 50-tak sudionika, predstavnika tijela lokalne samouprave, komunalnih poduze- • korisnik može dobiti doplatnu, “pre-paid” vreću
ća te Upravnih odjela u županijama koji u svojoj nadležnosti imaju poslove vezane uz zaštitu okoliša, • nužna je edukacija javnosti (od vrtića, škola) i sl.
između ostalog i gospodarenje otpadom, kao i predstavnika Ministarstva zaštite okoliša, prostornog
• gradski proračun je važan čimbenik u gospodarenju otpadom
uređenja i graditeljstva (MZOPUG), Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, grada Düsseldor-
fa iz Njemačke, te Baltičkog foruma za okoliš (BEF) iz Latvije.
U okviru diskusija i radnih grupa postavljena su ključna pitanja, te dane sljedeće preporuke za poboljša- Grupa 2
nje sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj. 2002. grad Varaždin donio je odluku o načinu i uvjetima postupanja s komunalnim otpadom. Ta odlu-
ka uključuje to da su SVI obavezni sudjelovati u prikupljanju otpada.
Varaždin nema “zelene otoke”, već svako domaćinstvo ima svoje spremnike za otpad (za komunal-
ni otpad te selektirani otpad), a svi korisnici s komunalnim poduzećem potpisuju ugovore kojima se
reguliraju prava i obaveze (uključujući vlasnike poslovnih prostora te neprofitne udruge). Do sada se
Odluke/pravilnici koji se donose na lokalnoj razini
težinski postotak komunalnog otpada smanjio za 40%. Korisnik utvrđuje potrebu za volumenom, a
kroz sklopljeni ugovor s komunalnim poduzećem dobivaju se adekvatni broj/veličina posuda. Dvije su
vrste troškova: odvoz (koji je fiksni, uključuje transport) te zbrinjavanje otpada koji se obračunava po
ZADATAK broju članova domaćinstva, čime se nastojalo odvoz otpada prilagoditi stvarnim potrebama građana.
Naplativost usluga je 98%, a sve komunalne usluge naplaćuju se jednim računom. Plan odvoza se radi
Predložiti mjere za poboljšanje odluka/pravilnika na lokalnoj razini na primjeru po gustoći naseljenosti, a domaćinstva dobivaju svakih 6 mjeseci letak sa uputama i informacijama o
primorskog grada koji ima 70.000 stanovnika sa sljedećim karakteristikama: odvozu.
• obračun po m2 uz jedinstvenu cijenu za odvoz i zbrinjavanje otpada (bez obzira da
li korisnik odvaja otpad)
Grupa 3
• odvoz otpada 3x tjedno iz svih domaćinstava bez obzira na učinkovitost (poluprazni
kamioni) Formula: otpad = novac= stimulacija ili kazna
• postojanje samo dvaju reciklažna dvorišta i nedostatak zelenih otoka po gradu
Obračun se treba obavljati po volumenu koji korisnik sam odabire i treba vrijediti za sve, a gospodarstvo
Odluke/pravilnici koje donosi gradsko/općinsko poglavarstvo odnose se na gospodarenje na ovakav način može smanjiti troškove zbrinjavanja otpada ukoliko vodi računa o izbjegavanju nasta-
komunalnim otpadom. Primjeri takvih odluka su: janja te odvojenom prikupljanju otpada.
• raspored odvoza otpada
• način odvoza otpada
• veličina/mjesto kanti odnosno spremnika Prijedlozi
• sustav odvojenog prikupljanja otpada (zeleni otoci, reciklažna dvorišta) • obračun po m2 nema smisla, i treba ići po količini ili po članu domaćinstva,
• način obračuna i visina naknade i sl. • treba biti uključena cijena za hladni pogon sustava gospodarenja otpadom,
Argumentirati svako poboljšanje koristeći iskustva pojedinih gradova u Hr- • otpad se treba odvoziti 1 x tjedno,
vatskoj. • u slučaju dodatnog otpada (zbog privremenog povećanja broja stanovnika) trebaju se osigurati
dodatne kante i vreće,
• zeleni otoci se predlažu na svakih 1.500 stanovnika
Grupa 1 • reciklažna dvorišta se predlažu na svakih 25-30.000 stanovnika
Problemi:
• trenutni zakonski okvir ne podupire učinkovito komunalno redarstvo (npr. zakon o prekršajima
*** * ***
neke je kazne sveo na najmanju moguću mjeru)
• ljude treba stimulirati sankcioniranjem kod nepoštivanja propisa
• naplata po količini i volumenu može značiti da će korisnici nastojati otpad odložiti u tuđu kantu
Prijedlozi:
• odluka o komunalnom redu - svi vlasnici nekretnina moraju biti uključeni u sustav,
• zbrinjavanje otpada treba organizirati po količini,
64 65
ANALIZA SLUČAJA I - Informiranje javnosti o naknadama i tarifama Informacije koje se pružaju “ciljnim” skupinama:
• početno stanje što više “ocrniti”
• navesti prednosti novog koncepta (npr. razvoj turizma)
ZADATAK
• usporediti kvalitativne pokazatelje za lokalno stanovništvo (npr. cijenu zbrinjavanja otpada u skladu
Regionalni centar gospodarenja otpadom uspostavlja se za 2 susjedne župa- s EU Direktivama u slučaju da lokalne uprave imaju individualna rješenja, usporediti sa zajedničkim
nije, koje zajedno obuhvaćaju 600.000 stanovnika. Županije se nalaze u pri- rješenjem)
morskom dijelu zemlje i obuhvaćaju 200 km obale, te 3 veća i 20tak manjih • solidarno učešće u troškovima transporta
otoka. • JRLSU na čijem zemljištu je RCGO otvara nova radna mjesta, gradi se nova infrastruktura, raste
Novi, integrirani sustav gospodarenja otpadom treba poboljšati usluge gospodarenja cijena nekretnina
otpadom na nekoliko načina: • zatvaraju se sva stara odlagališta
• povećanje obuhvata prikupljanje otpada • zabrinutost zbog cijene treba argumentirati boljom obradom otpada
ZADATAK
66 67
Centar uključuje slijedeće komponente: • javne tribine
• leci zajedno s računima
Prva faza izgradnje:
• reciklažno dvorište
Komentar:
• sanitarno odlagalište
Faze izgradnje odlagališta koje su navedene u vježbi (prvo sanitarno odlagalište, kasnije mehaničko-bio-
Druga faza:
loška obrada otpada - MBO) nisu u skladu sa Planom GO. Međutim u praksi će se to morati promijeniti
• skladište za opasni otpad jer je uvođenje nove tehnologije koja do sada nije korištena u Hrvatskoj (MBO) razumno tek nakon
poznavanja sastava i realnih količina otpada, dakle tek nakon izgradnje sanitarnog odlagališta.
• mehaničko-biološka obrada otpada
Napraviti koncept za strategiju komunikacije s javnošću prema sljedećim
smjernicama, s ciljem da se izbjegne otpor i poveća prihvaćanje lokacije Cen-
tra za gospodarenje otpadom:
• Koji su argumenti u korist/protiv lokacije?
RADNA SKUPINA - Uspostavljanje reciklažnih dvorišta
• Što ljude brine (objektivni i subjektivni faktori)?
• Što Institucija za upravljanje županijskim centrom GO može ponuditi kao argumen- ZADATAK
te za lokaciju?
Prema Planu gospodarenja otpadom RH reciklažno dvorište je građevina na-
• Koje ciljne skupine odabrati? mijenjena razvrstavanju i privremenom skladištenju posebnih vrsta otpada.
• Koje informacije komunicirati s javnošću? Ima značajnu ulogu u sustavu gospodarenja otpadom jer služi kao poveznica
kojom jedinice lokalne samouprave osiguravaju vezu između građana, ovla-
• Koje komunikacijske alate koristiti? štenih sakupljača te ovlaštenih obrađivača ili CGO-om. Uspostava reciklažnih
• Kako vremenski rasporediti informacije? dvorišta:
• Koji su očekivani rezultati komunikacije s javnosti? • definirana je prostornim planom Županije te prostornim planom uređenja općine/
grada
• lokacija može biti unutar područja poslovno-industrijske zone
PREPORUKE RADNE GRUPE: • mora zadovoljavati uvjete propisane Pravilnikom o GO (NN 23/07)
U svakoj fazi uspostave ŽCGO, a to su: Na temelju propisa i Vašeg iskustva u primjeni, dati komentare i prijedloge
poboljšanja za uspostavljanje reciklažnih dvorišta.
• izbor lokacije
• verifikacija lokacije prostornim planom
Problemi:
• studija utjecaja na okoliš
• nerealni rokovi za uspostavljanje reciklažnih dvorišta (istekli krajem 2008.)
• lokacijska dozvola
• problemi u određivanju lokacija: reciklažno dvorište mora imati uporabnu dozvolu, a Zakon o ot-
• izgradnja
padu upućuje na lokacije unutar postojećih poslovnih komercijalnih zona, odnosno nove lokacije
treba stanovništvo informirati što se radi i koji je vremenski raspored. određene prostornim planovima (I/D prostorni plan uređenja općine/grada)
Nejasnoće:
Pozitivni argumenti za lokaciju: • može li pogon reciklažnog dvorišta biti dan u koncesiju?
• tko daje koncesiju za gospodarenje građevinskim otpadom?
• proširenje već postojeće lokacije i s time u vezi korištenje postojeće infrastrukture
• da li se zbog određivanja lokacija reciklažnih dvorišta trebaju mijenjati prostorno-planski doku-
• otvaranje novih radnih mjesta
menti?
Negativan argument: • tko ima pravo na besplatno korištenje reciklažnih dvorišta - kućanstva ili tvrtke
• stari dio odlagališta koji utječe na okolno stanovništvo Preporuke:
Ciljne skupine: • osigurati prijelazno razdoblje za uspostavu reciklažnog dvorišta za građevinski otpad
• lokalne vlasti • u vezi s uspostavom reciklažnog dvorišta za građevinski otpad pripada i nužnost uspostave norma-
• udruge i institucije, naročito one u krugu 10 km od lokacije Centra tiva u Hrvatskoj (HRN) koji se tiču upotrebe građevnog otpada
• nadležno Ministarstvo treba izdati smjernice za uspostavu reciklažnih dvorišta koje će koristiti
Komunikacijski alati:
upravna tijela u županijama
• kontakt emisije
68 69
RADNA SKUPINA - Postupanje s električnim i elektroničkim otpadom RADNA SKUPINA - Uspostavljanje reciklažnih dvorišta
ZADATAK ZADATAK
Pravilnikom o gospodarenju električnim i elektroničkim uređajima i opremom (NN. Postupanje s ambalažom i ambalažnim otpadom uređeno je sljedećim propisima:
74/07) uspostavljen je sustav odvojenog prikupljanja električnog i elektroničkog otpada
radi njegove uporabe i zbrinjavanja, zaštite okoliša i zdravlja ljudi. • PRAVILNIK O AMBALAŽI I AMBALAŽNOM OTPADU (Narodne novine 97/2005) na
snazi od 16.08.2005.
Na temelju propisa i Vašeg iskustva u primjeni, dati komentare i prijedloge
• PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O AMBALAŽI I AMBALAŽ-
poboljšanja za sustav prikupljanja električnog i elektroničkog otpada i to sa
NOM OTPADU (Narodne novine 115/2005) na snazi od 30.09.2005.
stanovišta lokalne, regionalne samouprave te komunalnog poduzeća na te-
melju sljedećih smjernica: • PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O AMBALAŽI I AMBALAŽ-
NOM OTPADU (Narodne novine 81/2008) na snazi od 22.07.2008.
• Način, učestalost i područje prikupljanja?
Na temelju propisa i Vašeg iskustva u primjeni, dati komentare i prijedloge
• Naknade skupljačima? poboljšanja za sustav prikupljanja ambalaže i ambalažnog otpada i to sa sta-
• Uloga građana/javnosti? novišta lokalne, regionalne samouprave te komunalnog poduzeća na temelju
sljedećih smjernica:
• Uloga regionalne/lokalne samouprave/komunalnog poduzeća koje prikuplja?
• Način, učestalost i područje prikupljanja?
• Drugi aspekti gospodarenja električnim i elektroničkim otpadom?
• Način prijevoza?
• Naknade skupljačima?
Problemi i preporuke: • Uloga građana/javnosti?
Zakon o otpadu propisuje da: • Uloga regionalne/lokalne samouprave/komunalnog poduzeća koje prikuplja?
• dozvolu za gospodarenje opasnim otpadom izdaje država • Drugi aspekti gospodarenja ambalažnim otpadom?
• dozvolu za gospodarenje inertnim neopasnim otpadom izdaje županija
• koncesiju za električni i elektronski otpad izdaje država ili županija i nema komunikacije između
ta dva nivoa Problemi i preporuke:
Problemi komunalnih tvrtki:
• postoji paralelan sustav izdavanja koncesija od strane županija i Ministarstva (npr. postojeće komu-
• komunalne tvrtke trenutno prikupljaju EEO koji potječe iz komunalnog otpada neovlašteno nalno poduzeće plaća koncesiju županiji, a ne prikuplja ambalažni otpad, dok druga komunalna
tvrtka koristi državnu koncesiju za prikupljanje otpada na tom području, a takvu koncesiju ne
• za to ne dobivaju naknadu
plaća)
• ne postoji komunikacija između koncesionara i komunalnih tvrtki
• prijedlog je da koncesiju izdaju županije, a tamo gdje koncesija nije raspisana ili se nitko nije javio,
• ne postoji organizirano prikupljanje putem reciklažnih dvorišta
da se raspiše nacionalna koncesija
• nema kazni za one koji odlažu EEO miješano s komunalnim otpadom
• odlaganje otpada na ulice nije adekvatan način prikupljanja (uključujući EEO)
• građani ne dobivaju kompenzaciju za EEO Obuhvatiti i ambalažu:
• zapremnine manje od 0,2 l
Poboljšati komunikaciju između nadležnog Ministarstva, županija i lokalnih uprava kroz: Sudionici u sustavu gospodarenja ambalažnim otpadom:
• uspostaviti sustav reciklažnih dvorišta (obveza lokalnih uprava) • tvrtke za preradu ambalažnog otpada
• Fond treba dati poticaje za posjednike otpada (prema uzoru na ambalažni otpad) Način prijevoza ambalaže:
• komunalno redarstvo treba imati veća prava kako bi bilo učinkovitije
• vreće za prijevoz ambalaže imaju jednu prednost (sprječavanje zloupotrebe), a više mana: troškovi
• poboljšati učinkovitost koncesionara kroz ugovorne obaveze prikupljanja PET-a se mnogostruko povećavaju ako se ambalaža vozi nesprešana (samo 15 kg/m3),
• svi su odgovorni za edukaciju javnosti u odnosu na sprešanu (200 kg/m3); a novim načinom prijevoza stakla u vrećama može se prevesti
70 71
samo 40% mase od starog načina prijevoza u rinfuzi što posljedično dovodi do većih manipulativ-
nih troškova (ruke + utovar)
• neiskorištena su osnovna sredstva koja su kupljena (preša i vaga)
Učinkovitost sustava prikupljanja:
• reciklažna dvorišta sakupljača bi trebala preuzeti poslove centara za gospodarenje ambalažnim
otpadom
• sakupljač bi nakon zaprimanja, obavio kontrolu, brojanje, razvrstavanje po boji, prešanje ambalaže
i prijevoz do oporabitelja
• smanjili bi se troškovi prijevoza i manipulacije ambalažnim otpadom
Uvođenje elektronskih pratećih listova, umjesto 3 papirnata za svaku fazu prijevoza ambalažnog otpada.
72 73
O REC-u
Regionalni centar zaštite okoliša za Srednju i Istočnu Europu (REC) je neopredijeljena, nepristrana,
neprofitna međunarodna organizacija čija je zadaća pomoć u rješavanju problema u zaštiti okoliša
u Srednjoj i Istočnoj Europi (SIE). Centar svoju zadaću obavlja potičući suradnju među nevladinim
udrugama, vladama i drugim zainteresiranim subjektima, te potičući slobodnu razmjenu informacija i
sudjelovanje javnosti u odlučivanju o okolišu.
REC su 1990. godine utemeljile SAD, Europska komisija i Mađarska. Danas su REC-ov pravni temelj
Povelja koju su potpisale vlade 29 zemalja i Europska komisija, te Međunarodni sporazum s Vladom
Mađarske. Središnjica REC-a je u Szentendreu, u Mađarskoj, a lokalni uredi nalaze se u svakoj od 17
zemalja korisnica u regiji SIE. To su: Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Češka Repu-
blika, Estonija, Hrvatska, Latvija, Litva, Mađarska, Makedonija, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija,
Srbija i Turska.
REC aktivno sudjeluje u ključnim globalnim, regionalnim i lokalnim procesima, te pridonosi razvoju
rješenja na području zaštite okoliša i održivosti unutar i izvan mreže svojih lokalnih ureda, prenoseći
znanja i iskustva među zemljama i regijama.
Najnoviji donatori su Europska komisija i vlade Albanije, Austrije, Belgije, Bosne i Hercegovine, Bu-
garske, Crne Gore, Češke Republike, Estonije, Finske, Hrvatske, Italije, Japana, Kanade, Latvije, Litve,
Luksemburga, Mađarske, Makedonije, Nizozemske, Norveške, Njemačke, Poljske, Rumunjske, SAD-a,
Slovačke, Slovenije, Srbije, Španjolske, Švedske, Švicarske i Ujedinjenog Kraljevstva, kao i druge među-
vladine i privatne ustanove.