Poremećaji Tireoidne

žlijezde

Medicinski Fakultet
Tuzla; 2013.
Uvod.
Položaj, građa i funkcija Tireoidne žlijezde

• Štitna ili tireoidna žlijezda je žlijezda sa endokrinim

lučenjem, koja se nalazi u vratnom predjelu i
sekretuje hormone tiroksin (T4) i tironin (T3), koji
regulišu metabolizam svih ostalih tkiva.
• Tiroidni
hormoni, trijodotironin
(T3) i tiroksin (T4), su
na tirozinu
bazirani hormoni koje
proizvodi štitasta žljezda.
Oni su prvenstveno
odgovorni za regulaciju
metabolizma. Jod je
neophodan za proizvodnju
T3 i T4. Nedostatak joda
dovodi do njihove
umanjene produkcije,
uvećanja tiroidnog tkiva i
dolazi do pojave bolesti
poznate kao gušavost.
Način transporta u plazmi
Biosinteza i lučenje hormona štitaste žljezde.

• Prvi stupanj u stvaranju hormona jeste aktivna

apsorpcija jodida iz plazme u tireocite i lumen folikula
(Jodna crpka). Drugi stupanj je oksidacija joda (J¯ ) u
slobodni jod , a potom jodnacija tirozina (organifikacija)
u kojoj se jod ugrađuje u monojod – tirozin i dijod –
tirozin (MIT i DIT) u molekulama tireoglobulina.
Radikali koji se ne spoje dejodiraju se s pomodu
specifičnih enzima (dejodinaza), a oslobođeni jod
sudjeluje u ponovnoj sintezi hormona. Enzimskom
proteolizom tireoglobulina (u koji su ugrađeni T3 i T4)
oslobađaju se koji potom ulaze u krvotok.
 povećanja bazalnog metabolizma usljed čega je potrošnja energije povećana, sinteza
proteina i rast mladih osoba se takoĎer ubrzavaju,
 povećava se i aktivnost endokrinih žlijezda, sekrecija insulina , glukokortikoida ...
 Povećava se broj i veličina mitohondrija u većini ćelija u tijelu. To je direktno
povezano sa povećanjem aktivnosti i potrošnjom enrgije, jer mitohondrije
stvaraju ATP.
 Povećava se aktivnosti natrijumsko-kalijumske pumpe.
 Podstiče se rast i razviak mozga u fetalnom priodu i tokom prvih nekoliko godina
života. Nedostatak tiroksina u ovom periodu može izazvati mentalnu zaostalost
(retardaciju).
 Povećava se razgranja glukoze-glikoliza, ali i njeno stvaranje-glukoneogeneza,
 razgraĎuju se masti iz masnog tkiva i povećava količina slobodnih masnih kiselina u
krvi,
 U srcu dolazi do povećanja njegovog rada (minutni volumen srca se povećava),
povećava se frekvenca i snaga srca.
 Povećana sekrecija ovih hormona može dovesti do nervoze i drugih psihičkih
poremećaja.
 Umjerena koncentracija tiroidnih hormona povećava snagu mišićne kontrakcije, a
povišena koncentracija ovih hormona dovodi na mišićima do pojave tremora
(podrhtavanja) i slabljenja mišića.
 Povećanje funkcije se zove hipetireoidizam, a
smanjenje hipotireoidizam.
Hipertireoidizam
 Bazedovljeva bolest
 Tireoiditis (u početnoj fazi)
 Adenom štitne žlijezde
 Karcinom štitne žlijezde
 Tireotoksična kriza
Hipotireoidizam
 Hašimoto tireoiditis
 De Kvarvejnov tireoiditis
 Tireoiditis (zapaljenje štitne
žlijezde)
 Jatrogeni hipotireoidizam
 Hipotireoidizam izazvan
raznim medikamentima
 Endemski kretenizam
Tireotoksikoza i hipertireoza

Hipertireoza predstavlja skup kliničkih i biohemijskih poremećaja

koji nastaju kad na tkivo djeluje povećana količina hormona štitne
žlijezde zbog njene hiperaktivnosti, dok tireotokzikoza je širi
pojam i označava sva stanja kod kojih je tjelesna koncentracija
hormona štitne žlijezde povišene (npr upalni procesi, davanje
hormona), ali nema hiperfunkcije same žlijezde.

Poremećaji štitnjače mogu se klasificirati i obzirom na mjesto gdje je došlo do

osnovnog poremećaja.
Naime, ako je patološki proces u samoj štitnjači (s posljedičnom hipo- ili
hipertireozom), govorimo o primarnom poremećaju štitnjače. MeĎutim,
ukoliko je osnovni poremećaj u hipofizi (npr. adenom hipofize koji luči TSH)
ili u hipotalamusu (s povećanim lučenjem TRH), porast hormona štitnjače je
odraz sekundarnog odnosno tercijarnog poremećaja štitnjače.
• Glavna posljedica tireotoksikoze je povećana potrošnja
energije.
• Hormoni štitaste žlijezde povećavaju metaboličke
aktivnosti gotovo svih tkiva u tijelu
• bazalni metabolizam se može povećati i 60 – 100 %
iznad normalne vrijednosti
• povećanje T3 i T4 će uzrokovati povećanje broja i
veličine mitohondrija što će dati odgovor na gotovo
razmjerno povećanje metabolizm
• hormoni štitnjače povećavaju aktivni prenos iona kroz
staničnu membranu. Jedan od enzima koji pojačava
aktivnost u odgovoru na hormone štitnjače jest Na /K –
ATP-aza a sama Na/K pumpa za svoje transport
energiju dobiva upravo iz ATP-a
• Hormoni štitnjače povećavaju broj i membransku
površinu mitohondrija u svim stanicama (što vodi
do većeg stvaranje ATP-a i priskrbe energije za
stanične funkcije), što uzrokuje povećanu staničnu
funkciju ili povećana funkcija uzrokuje povećanje
mitohondrija. TakoĎer povećavaju aktivnost Na/K-
ATPazne pumpe, a taj proces troši energiju i
povećava stvaranje topline povećanjem intenzitet
metabolizma
Pospješuje metabolizam ugljikohidraga

 ubrzavaju ulazak glukoze u stanice

 pospješuje apsorpciju ugljikohidrata u probavnom
sustavu
 pospješuje glikolizu i glukoneogenezu
 povećava apsropciju ugljikohidrata iz probavnog
sustava te uzrokuju i pojačano lučenje inzulina, što
sekundarno utiče i na metabolizam ugljikohidrata.
Sva ta djelovanja vjerojatno nastaju zbog općeg
povećanja aktivnosti staničnih metaboličkih enzima
pod uticajem hormona štitnjače.
 Pospješuje metabolizam masti

 smanjuju se masne zalihe (mobilizacija lipida)

 raste koncentracija masnih kiselina u plazmi i raste
oksidacija masnih kiselina
 smanjenje se kolesterol, fosfolipidi i trigliceridi u
plazmi
 povećanje broja receptora za LDL u jetri i ujedno
povećano izlučivanje kolesterola putem žuči i fecesa.
Povećanje potreba za vitaminima

 Budući da povišenje hormona štitne žlijezde dovodi

takoĎe i do povećanja količine enzima u tijelu, a
vitamini su bitni sastojci nekih enzima ili koenzima
razumljivo je što se javlja veća potreba za vitaminima
i njegovim unošenjem putem hrane
Regulacija rasta i sazrijevanja

 potiču okoštavanje
 rast kosti u dužinu
 potiču stvaranje hormona rasta
 sudjeluju u normalnom razvoju središnjeg živčanog
sustava
 te reguliraju stvaranje bjelančevina važnih za funkciju
srca, mišića, jetre i živčanog sustava
 Potiču budnost, žustrost, reagiranje na različite
podražaje, osjet sluha, osjećaj gladi, pamćenje i
sposobnost učenja
Smanjena tjelesna masa

 Na prvi mah zvuči kao kontradiktorna izjava jer

činjenica da povećano stvaranje hormona štitne
žljezde dovodi do povećane potrebe za unosom hrane
,ali tjelesna masa se smanjuje jer hormoni štitnjače
povećavaju intenzitet bazalnog metabolizma, a to
povećan apetit ne može savladati.
Djelovanje na KVS
 Veliki broj znakova i simptoma u tireotoksikozi odraz je
pojačanog tonusa simpatikusa.
 Hormoni štitne žlijezde povećavaju broj β-adrenergičkih
receprotra
Tako nastaju poremećaji kardiovaskularnog sistema
 Frekvencija, udarni i minutno volumen su povećani, a
periferni otpor smanjen.
 Te su promjene posljedica povećanog adrenergičkog
(inotropnog i hronotropnog) djelovanja hormona štitne žlijezde
i povećanih perifernih potreba za kisikom zbog pojačanog
metabolizma.
 Blago povišenje sistoliškog i sniženje dijastoličkog pritiska
nastaje zbog dilatacije perifernih krvinh žila
 Koža je topla i vlažna zbog staranja suvišne topline koja mora
biti otpuštena vazodilatacijom i ubrzanom cirkulacijom
Djelovanje na respiratorni sistem

 Povišen nivo hormona štitne žljezde djeluju takoĎe i

na respiratorni sistem uzrokujući pojačano disanje.
 Zbog povećanog metabolizma povećava se potrošnja
kisika i stvaranje ugljikovog dioksida. Ti učinci
aktiviraju sve mehanizme koji povećavaju frekvenciju
i dubinu disanja.
 Mišićni tremor
Najtipičniji je siptom
hipertireoze. To je tremor brze
frekvencije od 10 do 15 puta u
sekundi, te se po tome
razlikuje od grupog tremora
koji se pojavljuje u oboljelih
od Parkinsonove bolesti ili pri
drhtanju. Vjeruje se da je
tremor posljedica povećane
hormonske podražljivosti
živčanih sinapsi u dijelovima
kičmene moždine koji
nadziru mišićni tonus.
Basedowljeva (Gravesova) bolest

 Autoimuno oboljenje
 najčešći oblik hipertireoze
 Koncentracije TSH u krvi je niska
 Povišena je koncentracija tireoidnih hormona
 U krvi bolesnika sa Basedowljevom bolesti nalazimo niz
imunoglobulina koji poput TSH potražuju stanice štitne
žlijezde. Zajednički se nazivaju imunoglobulinima koji
stimuliraju štitnu žijezdu (TSI, engl Thyroid Stimulating
Immunoglogulinis).
• TSI su imunoglobulini razreda IgG
• To su autoantitijela protiv receptora za TSH ili dijela
stanične membrane uz taj receptor. Vezivanjem na
stanice TSI aktiviraju TSH-receptor i putem adenil-
ciklaze i cAMP-a izazivju hipertireozu oponašajući
djelovanje TSH
Egzoftalmus

Vezivanjem antitjela za
ove receptore stimulišu
fibroblaste da se
pretvore u masne celije.
Ove ćelije luce i
hidrofilne
glukozaminoglikane,
koji za sebe vežu vodu,
sto dovodi do protruzije
bulbuza - Egzoftalmusa.
Egzoftalmus

• Čini se da egzoftalmus izazivaju dva mehanizma.

• Prvo imunoglobulini u serumu , zajedno sa TSH ili dijelom
njegove molekule, vežu za retroorbitalno tkivo i time izazivaju
upalnu reakciju.
• Drugo, moguće je da se tireglobulin, odnosno tireoglobulin s
tireglobulinskim protutijelom iz štitne žlijezde izravno prenosi
limfnom cirkulacijom i veže za orbitalne mišiće
Bolesnici se žale na:
• nervozu, nemir i emocionalnu nestabilnost, nemogućnost spavanja,
tresavice;
• pretjerano znojenje i slabo podnošenje vrućine;
• ubrzan rad i lupanje srca, a moguća je i pojava nepravilnosti rada srca
(aritmije);
• krvni tlak obično umjereno povišen;
• stolice su učestale, te oboljele osobe, unatoč dobrom ili čak
povećanom teku, gube na tjelesnoj težini;
• koža je topla, vlažna i meka, a ponekad se javlja crvenilo dlanova i
depigmentacija ograničenih područja kože (vitiligo);
• kosa je tanka, svilenkasta, prorijeĎena i često opada, a nokti su krhki,
lako pucaju i odvajaju se od ležišta;
• otežano penjanje uz stepenice uslijed slabosti i gubitka snage u
mišićima natkoljenice i nadlaktice;
• česte nepravilnosti menstrualnog ciklusa - žene imaju manji broj
mjesečnica (oligomenorea) ili one u potpunosti izostaju (amenorea)
• kod Basedowljeve bolesti je vrlo čest (iako ne i uvijek prisutan) nalaz
egzoftalmusa na očima: karakterističan pogled s razmaknutim kapcima,
rijetko treptanje, zaostajanje kapaka pri pogledu prema gore, a oči često
suze. Smanjena oštrina vida može upućivati na oštećenje očnog živca.
Hipotireoza

 Hipotireoza je stanje nedovoljnog lučenja hormona štitnjače

može biti posljedica bolesti same štititne žlijezde (primarna
hipotireoza), nedovoljnog stvaranja TSH u hipofizi
(sekundarna hipotireoza) ili TRH u hipotalamusu
(tercijarna hipotireoza).Vrlo je rijedak uzrok smanjenost
perifernih tkiva na hormone štitne žlijezde.
Primarna hipotireoza

 Osnovni poremećaj je nedostatka hormona štitne žlijezde. To

izazviva odgovarajuće povećanje lučenja TSH, koji povratno
uzrokuje hipertrofiju, hiperplaziju i pojačanu aktivost stanica
štitne žlijezde te razvoj guše.
 Najčešći uzrok primarnoj hipotireozi jeste Hashimotova
bolest (Hashimotov tireoiditis). Riječ je o hroničnom
autoimunom tireoiditisu.
Hipofizna (sekundarna) hipotireoza

 Nastaje zbog smanjenog lučenja TSH iz hipofize; sama

žlijezda je normalna. Čini manje od 5% svih hipotireoza.
 Najčešće nastaje nakon uništenja hipofiznog tkiva (tumora,
postpartalne nekorze hipofize), kirurškog zahvata ili zračenja.
 Koncentracija TSH u serumu je snižena, ali može biti i
normalna, što je neprimjereno niskim koncetracijama hormona
štitnjače. Davanje TRH ne pomaže.
Hipotamička (tercijarna) hipotireoza

 Nastaje zbog poremećaja u hipotalamusu i posljedično

nedovoljnog lučenja TRH. Bolesnici imaju nisku ili normalnu
koncetraciju TSH u serumu i niske koncetracije hormona štitne
žljezde.
• koža je suha i perutava, sklona upalnim poremećajima (akne,
impetigo, ekcemi, erizipel i sl.), te svrbežu (naročito zimi);
• zadržavanje tekućine u tkivima: žućkasti miksedem kože,
podbuhlo lice, otok kapaka, uvećan jezik, glas postaje dublji, češće
grlobolje, poremećaj sluha, oticanje potkoljenica (pretibijalni
edemi);
• kosa je tanka, kosa opada i prorjeĎuje se, pojava ćelavosti;
• kroničan umor i iscrpljenost je jedan od najčešćih simptoma
(oboljele osobe često se žale da su iscrpljene, iako dovoljno i dobro
spavaju, te ne postoji neki očiti razlog zbog kojeg bi se trebale tako
osjećati), osjećaj iscrpljenosti dodatno stvara napetost i
razdražljivost.
• psihomotorna usporenost, nesposobnost koncentracije i
zaboravljivost; mogući različiti poremećaji raspoloženja, od
razdražljivosti, poremećaja spavanja (pretjerana pospanost i
spavanje), depresije, pa do pravih psihotičnih simptoma (deluzije,
halucinacije, paranoja) zbog kojih osoba s hipotireozom može
zabunom završiti čak i na psihijatriji.
• • usporen metabolizam koji se očituje smanjenom potrošnjom kisika
u tkivima i smanjenom aktivnošću oksidacijskih enzima; niža
bazalna tjelesna temperatura i nepodnošenje hladnoće; smanjeno
znojenje; usporen rad srca (bradikardija); povećana razine
kolesterola, LDL i triglecirida u krvi; tjelesna težina povećana ili bez
promjena; apetit smanjen ili normalan; stalnom umoru pridonosi i
često prisutna anemija unatoč dostatnoj količini željeza i vitamina
(normokromna, normocitna anemija).
• pojava gušavosti;
• povišen krvni tlak;
• opstipacija;
• poremećaji menstrualnog ciklusa, najčešće u obliku nepravilnih,
obilnih krvarenja (menoragija);
• neplodnost;
• mišićna slabost, grčevi, bolovi u mišićima i zglobovima, ponekad
nestabilnost hoda (ataksija);
• usporeno cijeljenje, pa tako manjim porezotinama i ranicama koje
inače gotovo ne bi ni primjetili, treba više vremena da zacijele.
Hašimotov tiroiditis ( Thyroiditis Hashimoto)-
Hašimotova

 Hašimotov tiroiditis je najčešći uzrok hipotireoze u

svijetu. Ova autoimuna bolest je dobila naziv po liječniku Dr
Hakaru Hashimoto koji je prvi opisao ovaj poremećaj rada i
bolest štitnjače, 1912 godine.
• Bolest se ubraja u grupu upalnih boelsti štitnjače ali
autoimunih, jer iz nama nepoznatih razloga tijelo se okreće
protiv sebe, stvarajući antitijela protiv tkiva, odnosno stanica
štitnjače u kojima se sintetizira hormon štitnjače i na taj način
dolazi do promjene strukture štitnjače i njene poremećene
funkcije
 Ova vrsta tiroiditisa najčešća je u starijih žena, a 8 puta je
češća u žena bilo koje dobi nego u muškaraca.
 Stoga se dogaĎa kako nespecifični simptomi koji upućuju na
poremećaj rada štitnjače kod muškaraca, budu neprepoznati na
vrijeme, jer se ova bolest rjeĎe u liječničkoj praksi očekuje u
muškaraca, ali prisutna je i treba na nju misliti kod bilo kojeg
od navedenih simptoma koji su prethodno navedeni
Toksična nodozna Struma

 Struma (gušavost) predstavlja uvećanje tkiva štitne žlijezde

koje se može videti golim okom, ili napipati prilikom pregleda
 Struma može biti toksična (postoji uvećanje nivoa hormona
koje proizvodi štitasta žlezda), eutireeoidna (nivo hormona je u
fiziološkim granicama) i hipotireozna (nivo hormona koje
proizvodi štitna žlijezda je smanjen). Toksična nodozna struma
predstavlja prisustvo jednog ili vise nodusa (čvorova) u tkivu
žlijezde koji potpuno nezavisno luči tiroidne hormone.
 Uzrok nastanka tireoidne toksične nodozne strume nije u
potpunosti poznat,
 vjerovatno više etioloških faktora djeluje sinergistički - navodi
se smanjen unos joda, mutacije odgovorne za receptore za
TSH (tireostimulirajući hormon)...
 loša tolerancija toplote
 pretjerano znojenje
 topla i vlažna koža
 lomlijiva kosa
 splenomegalija
 tremor (nevoljni pokreti)
 osećaj lupanja i preskakanja srca (palpitacije)
 gubitak tjelesne težine uprkos povećanom apetitu
 može se javiti umor i malaksalost
 periferni edemi
 otežano disanje (dispneja) i gušenje pri naporu
 mišićna slabost proksimalne muskulature
 struma može biti vidljiva i ekstremno velika, ali može biti i normalna u
izgledu
 kod velikih struma mogu se javiti simptomi kompresije okolnih organa
(otežano disanje, otežano disanje, promuklost)
 moguća je pojava i atipičnih simptoma, naročito kod starijih osoba
(opstipacija, konfuzija,apatija,emocionalna labilnost,srčana insuficijencija)
Ishrana kod pormećaja štitne žljezde?

 Za pravilan rad tiroidne žljezde jedan od preduslova jeste

zdrav život i zdrava ishrana.
 Za normalno funkcionisanje tiroidne žlezde potrebno je u
organizam unositi dovoljne količine vitamina i minerala: joda,
cinka, kalcijuma, selena, vitamina B6, vitamina C i vitamina
E.
L-Tirozin

Ova aminokiselina je prekursor za tiroidne

hormone, dopamin i neurotransmitore kao što
je adrenalin. Ako smanjite unos kalorija to će
dovesti do manje količine L-tirozina u tijelu
pridonoseći sporijem metabolizmu što će
dovesti do manje energije i češćim
promijenama raspoloženja
Hrana bogata L-tirozinom

 Morske alge imaju najveću koncentraciju L-tirozina.

Spanać i sjeme bundeve predstavljaju bogat izvor L-
tirozina. Integralne žitarice, pasulj, soja sadrže ovu
aminokiselinu. U namirnice koje su bogate L-tirozinom
takoĎe spadaju i bezmasna teletina, piletina, ćuretina kao i
divljač.
 Većina ribe ima visok nivo L-tirozina. Pored toga belanca,
mleko, beli sirevi, mocarela, parmezan, sojino mleko
spadaju u izvore ove aminokiseline.
Rana botata Jod-om

 Kad nema ioda metabolizam staje pošto je iod potreban za

proizvodnju tiroidnih hormona. istraživanja pokazuju da je
porastao broj ljudi sa niskim unosom ioda u organizam.
Nadalje, dijeta sa smanjenim unosom kalorija i soli može još
više smanjiti količinu ioda u organizmu.