Teorija:

1. Zbog čega je potrebno poznavanje statistike?

- zbog praćenja literature
- zbog obrade rezultata prikupljenih istraživanjem u svrhu analize tih rezultata
- zbog zaključivanja iz konkretnog slučaja na "opći zakon"
- zbog planiranja istraživanja i eksperimenta

2. Nacrtajte poligon frekvencija neke varijable.

Poligon frekvencija

12

10
Frekvencije

0
13,5 18,5 23,5 28,5 33,5 38,5

3. U kojim jedinicama se izražavaju standardizirane vrijednosti?

Standardizirane vrijednosti se izražavaju u dijelovima standardne devijacije,
4. Navedite osnovne karakteristike standardne devijacije.
5. Nacrtajte negativno asimetričnu distribuciju.
6. Što je populacija?
Populacija je skup elemenata koji istodobno postoje u prostoru ili se ponavljaju u vremenu, a
definirani su određenim svojstvima.
Populaciju je potrebno definirati:

- pojmovno,
- prostorno,
- vremenski.

7. Kako glasi teorem multiplikacije?

8. Kolika je aritmetička sredina rezultata pretvorenih u Z-vrijednosti?
9. Kako se definira koeficijent varijabilnosti?
10. Grafički prikazati binomnu distribuciju frekvencija.
11. Definirajte ordinalne mjerne skale.
12. Što su varijacije s ponavljanjem.
13. Definirajte varijancu.
14. Što je medijan i kako se računa?
15. Što su kumulativne relativne frekvencije i kako se računaju?
16. Što je aritmetička sredina?
17. Što su kombinacije bez ponavljanja?
18. Grafički prikaz distribucije frekvencija vrši se pomoću?
19. Definirajte standardizirane vrijednosti.
20. Nacrtajte pozitivno asimetričnu distribuciju i označite mjere centralne tendencije.

21. Što su to intervalne mjerne skale?

22. Kako se definira uvjetna vjerojatnost?
23. Kolika je standardna devijacija rezultata pretvorenih u Z-vrijednosti?
24. Nacrtati krivulju normalne distribucije i označiti potrebne veličine.
25. Nacrtati dvije normalne distribucije koje imaju iste aritmetičke sredine, a različite
standardne devijacije.
26. Što je vjerojatnost?
27. Što su permutacije s ponavljanjem?
28. Koje su karakteristike pravih granica razreda?
29. Što su sredine razreda i gdje se koriste?
30. Nacrtati kumulativni graf.
Kumulativni graf

35
Kumulativne frekvencije

30
25
20
15
10
5
0
16 21 26 31 36 41

31. Što su to omjerne skale i koje se statističke operacije na njima mogu izvoditi?
32. Što je to mod i kako se grafički procjenjuje?
Rezultat u nekoj varijabli koji ima najveću frekvenciju naziva se mod. Mod je ujedno i
dominantna vrijednost u nekoj varijabli. Grafički se procjenjuje pomoću histograma.

33. Definirajte varijacije bez ponavljanja.

34. Što sve mogu biti relativne frekvencije u distribuciji frekvencija?

Relativne frekvencije u distribuciji frekvencija mogu biti postotci, vjerojatnosti i površine.

35. Ako su rezultati nekog mjerenja jednaki onda grafički prikažite takvu distribuciju.
 Svi rezultati su isti
10

Frekvencija
5

0
1 2 3 4 5 6 7 8 9
Rezultat

36. Navedite mjerne skale.

- nominalne skale
- ordinalne skale
- intervalne skale
- omjerne skale

37. Što su varijable i kakve mogu biti?

Varijable su ona svojstva po kojima se međusobno razlikuju elementi populacije, identični s
obzirom na njezinu definiciju.
Varijable mogu biti:
- kvantitativne ili mjerene
- kvalitativne ili nominalne

38. Što je medijan i kako se izračunava?

Centralni rezultat koji dijeli distribuciju rezultata u nekoj varijabli na dva jednaka dijela naziva se
medijan.
Ako se u distribuciji nalazi neparan broj rezultata, medijan je središnji rezultat.
Ako se distribucija sastoji od parnog broja rezultata, medijan je jednak prosječnoj vrijednosti
dvaju središnjih rezultata.

39. Navedite postupak za distribuiranje rezultata neke varijable u razrede?

Distribuiranje rezultata neke varijable u razrede izvodi se na slijedeći način:
1. Pronađe se najmanji rezultata u varijabli
2. Pronađe se najveći rezultat u varijabli
3. Pronađe se raspon rezultata
4. Odredi se broj razreda, u koje će se grupirati rezultati, te širina tih razreda. ( k - broj
razreda, i - širina razreda.)
5. Izvrši se grupiranje rezultata u razrede

40. Nacrtajte histogram i pokažite kako se procjenjuje mod.

Ako se iznad svakog razreda postavi pravokutnik kojemu je visina jednaka frekvenciji razreda
dobije se histogram frekvencija.

Svaki podatak doprinosi u histogramu n-ti dio površine, tj. 1/n od ukupne površine, gdje
je n ukupan broj podataka (računajući i ponavljanje). To najbolje uočavamo tako što svakom
podatku odgovara jedan mali pravokutnik u histogramu (tu je važno to da svi razredi imaju
jednaku širinu).
Površine stupaca iznad pojedinih razreda proporcionalne su pripadajućim frekvencijama
(odnosno relativnim frekvencijama). Naime iznad i-tog razreda ima fi malih pravokutnika,
pa i-ti stupac čini fi /n ukupne površine

Histogram

12

10
Frekvencije