Budizam

Budizam je jedna od tri velike svjetske religije koja je nastala na tlu sjeverne Indije prije
više od 2500 godina.

Početak

Osnivač budizma, ili po njegovim vlastitim riječima onaj koji je ovo učenje samo nanovo
otkrio, je Šakyamuni Buddha. Buddha nije osobno ime već titula koja označava budnoga
ili probuđenoga, onoga koji se probudio iz sna o životu i koji stvarnost vidi onakvu kakva
ona zaista jest. Prije nego što je kroz svoje duhovno pregnuće stekao taj naziv, Buddha je
nosio ime Siddhartha Gautama, a rođen je kao kraljević u malom kraljevstvu Šakya.
Odatle nam dolazi prvi dio njegova kasnijeg imena, Šakyamuni ili utihnuli mudrac
plemena Šakya.

Temelji i nauk

Budizam, Budin nauk, ili, kako ga sami budisti nazivaju, Buddhadharma je učenje o
novom probuđenju. To je učenje koje je nastalo na temelju Buddhinog izravnog iskustva
probuđenja ili uvida u pravu prirodu života i predstavlja detaljno opisan put koji do njega
vodi. I pored izuzetnog bogatstva i velike raznolikosti škola, učenja, metoda i praksi koje
krase budističku tradiciju, a koja su nastajala i razvijala se kroz mnoga stoljeća i različite
kulture, poruka budizma je i danas vrlo jasna, i podjednako relevantna za naše iskustvo
života kao što je to bila i prije više od 2500. godina. Pročitamo li neke od Buddhinih
govora upućene njegovim učenicima, ili neke od razgovora koje je vodio, vidjet ćemo da
su pitanja na koja je Buddha odgovarao u osnovi ista ili vrlo slična pitanjima koja i mi
danas postavljamo. Budizam se tako smatra univerzalnim učenjem koje nije određeno
stranom svijeta s koje dolazi, već koje se obraća čovjeku i onome što je u njegovom
životu temeljno i neovisno o njegovoj geografskoj, etničkoj, kulturnoj ili društvenoj
pripadnosti. Uzimajući nezadovoljstvo kao i čovjekovu vječnu težnju za srećom i
sigurnošću kao zajednički nazivnik svekolikog ljudskog iskustva, Buddha je ukazao na
uzroke nezadovoljstva, ustanovio da je te uzroke moguće ukloniti i pokazao put kojim je
to moguće učiniti. Buddhin Plemeniti put moralnosti, meditacije i mudrosti nije
promijenio samo živote onih koji su ga aktivno upražnjavali, već se njegov utjecaj
odrazio i na sva ostala područja društvenog i kulturnog života zemalja u kojima se
budizam udomaćio. Budizam je u svakoj od njih širio duh nenasilja, tolerancije,
prijateljstva, blagonaklonosti, poštovanja prirode i ostalih oblika života.

Temeljna shvaćanja Buddhinog nauka su vrlo izravna i upotrebljiva u praksi. Loša i

nepovoljna djela koja činimo nisu posljedica naše izvorno zle prirode, već dolaze iz
neznanja. Iz neznanja o prirodi života nastaju pohlepa i odbojnost, a iz njih svi ostali jadi
poput ljutnje, želje za povređivanjem, straha, zavisti, ljubomore, prianjanja, nestrpljenja i
uznemirenosti koji ljudski život u osnovi čine nesigurnim, teškim, bolnim, a ljudske
odnose neskladnima i zamršenima. Da bi izašli iz ovog stanja duboke uronjenosti u
tokove života čije kretanje često ne razumijemo i nad kojima imamo vrlo malu ili
nikakvu vlast, budizam nas upućuje kako smirivanjem uma, razvijanjem svjesnosti i
razumijevanja, te njegovanjem pozitivnih emocija uzeti konce života u vlastite ruke.
Drugim riječima, da bi uopće započeli duhovni razvoj čiju kulminaciju budizam vidi u
ostvarenju budastva, trebamo prije svega postati autentično ljudsko biće. To znači
izgraditi samopouzdanje, objediniti energiju, osvijestiti prirodu svojeg djelovanja i
njegove posljedice, odnosno usvojiti određena moralna načela vladanja i imati jasnu
viziju svojeg daljnjeg duhovnog razvoja. To također znači otpuštanje mnogih nepotrebnih
napetosti i strepnji i početak jednog slobodnijeg, skladnijeg, smislenijeg i sretnijeg života.
Takvo postignuće nije dalek i nedostižan ideal, njemu vode već prvi koraci na
Buddhinom putu moralnosti, meditacije i mudrosti. Kao što izreka kaže - kao što veliki
ocean na površini, u sredini i na dnu ima samo jedan okus, okus soli, tako i Dharma na
početku, u sredini i na kraju ima samo jedan okus, okus oslobođenja.

Smisao

Budizam nije religija u onom uobičajenom smislu te riječi, jer Buddha nije bio ni bog ni
prorok ni mesija. Budizam ne nudi učenje u koje treba vjerovati, niti njegova filozofija
služi produbljavanju znanja o stvarnosti samo tog znanja radi. Budizam radije upućuje na
to što činiti, omogućujući tako stvarnu i cjelovitu promjenu. Kao što je rekao Buddha,
kada je netko pogođen strijelom njemu nije najpreče saznati tko je tu strijelu odapeo, iz
koje je kaste, od kakvog je drveta izrađen luk - najpreče je strijelu izvaditi i spasiti život.
Bez obzira na to što budistička misao nerijetko seže do iznimnih dubina, ona ni u jednom
trenutku ne gubi niti napušta tu osnovnu svrhu. Sredstva filozofije su riječi, logika i
razum. Budizam, služeći se tim sredstvima, vodi iskustvu koje je onkraj riječi, onkraj
logike i onkraj razuma, vodi nas istini o prirodi stvarnosti same koja nadilazi sva gledišta,
pa čak i ona koje sam budizam drži ispravnima. To je iskustvo potpune slobode od patnje
i svih oblika uvjetovanosti, iskustvo u kojem se otkriva naša prava priroda neuvjetovane
mudrosti i bezgraničnog suosjećanja.

Izvaci budizma

Četiri plemenite istine su jedno od temeljnih učenja budizma:

1. Dukkha: u životu je neizbježno iskustvo trpnje i frustracije;

2. Samudaya: iskustvo trpnje nastaje zbog pogrešno usmjerene žudnje, uvjetovane
neznanjem;
3. Nirodha: sloboda od pomućene žudnje vodi prema svršetku trpnje;
4. Marga: sloboda se može naći slijeđenjem osmerostruke staze, koju je iznio
Buddha.

Četvrta plemenita istina je osmerostruka staza:

1. ispravno gledište
2. ispravna namjera
3. ispravan govor
 4. ispravan čin
5. ispravan život
6. ispravan napor
7. ispravna usredotočenost
8. ispravna svjesnost

Učenje budizma nalazi se i u zbiru svetih spisa koji se zovu “tri košare” ili Tripitaka:

 Vinaya Pitaka govori o redovničkoj disciplini;

 Sutra Pitaka govori o doktrini, npr. o zakonitostima karme i duhovnog buđenja;
 Abhidharma Pitaka govori o skolastičkoj doktrini.

Pagoda Shwedagon u Rangoonu jedan je od najstarijih budističkih hramova, pokrivena je

zlatom i natkrita “kišobranom” s više o 4000 dijamanata. Zlatna je pagoda poznata jer se
u njoj nalazi Buddhina kosa, sandale i obuća, a smještena je u dobro očuvanim
podrumima.