1

Sadržaj

1. Uvod.......................................................................................................................................2
2. Nazivlje...................................................................................................................................3
3. Engleski jezik kao najčešći izvor posuđenica.........................................................................4
4. Anglizmi kao internacionalizmi..............................................................................................5
5. Jezik i strani elementi: vjernost tradiciji i potreba za evolutivnošću......................................6
6. Literatura................................................................................................................................7
 2

1. Uvod

„Anglizmi u ekonomskome nazivlju hrvatskoga jezika i standardnojezična norma“ naziv je

teme koju je elaborirala Branka Drljača. Rad se proteže na sedamnaest stranica, a od tih
sedamnaest, ja sam svega pet podnaslova pokušala razumjeti, objasniti, referirati, te na kraju i
usmeno izlagati. Hrvatski jezik je kroz historiju posuđivao iz talijanskog, turskog, njemačkog
i francuskog jezika. Kada spomenemo utjecaj engleskog jezika, govorimo o drugoj polovini
XX stoljeća. Razvijanjem sredstava javnog priopćavanja, jakom informatizacijom na
globalnoj razini, osim posrednog kontakta dolazi i neposredni do izražaja. Prema takvom
zaključku, određena leksička područja bivaju podložnija utjecaju engleskog jezika od drugih,
a jedno takvo područje jeste ekonomsko nazivlje. Uključivanjem Hrvatske na svjetsko tržište,
tim korakom ona postaje dio ekonomske ekspanzije i zasigurno joj se prilagođava. Radio,
televizija, novine, specijalizirani i nespecijalizirani časopisi – dakle sredstva javnog
komuniciranja – doprinose neposrednom dodiru s engleskim jezikom i preuzimanju novih
naziva. Općenito govoreći, događa se omogućavanje prodora elemenata stručnog jezika u
svakodnevni opći jezik. Tehnički nazivi koji su središte modernog života, poput cash-flow,
leasing, windfall-profits, ušli su u rječnike jer je postalo uobičajeno da ih čitatelj susreće u
novinama i časopisima. Novinari zbog želje za brzim informiranjem šire javnosti,
prenošenjem tekstova iz stranih publikacija, često prenose izvorne engleske nazive jer je to
najjednostavniji način.
 3

2. Nazivlje

„Nazivlje je sustav naziva koji se upotrebljavaju u određenom znanstvenom, tehničkom ili

umjetničkom području.“ (Mihaljević, 1998:7)

Hrvatski jezik (a i ostali jezici) nastoji stvoriti nazivlje koje će konkurirati nazivlju drugih
jezika. Jedan od načina zadovoljenja potrebe za novim nazivom kojim bi se označio novi
pojam jest posuđivanje iz stranih jezika. Pri stvaranju ekonomskog nazivlja, hrvatski jezik
najviše posuđuje iz engleskog jezika. Engleski jezik u okviru ekonomskog nazivlja
pospješuje upotrebu mnogih riječi koje već postoje i vrši aktivaciju davno udomaćene
riječi u novim sintagmatskim vezama: siva ekonomija < engl. black economy.
 4

3. Engleski jezik kao najčešći izvor posuđenica

Engleski jezik je svjetski jezik, univerzalni jezik sporazumijevanja. Iz njega potječe

najveći dio novog nazivlja i mnogobrojnih izraza koje čujemo u svakodnevnom životu.
Sveprisutnost medija je najveći izvor importiranih anglizama. Uvjeti koji su pogodovali
prerastanju engleskog u globalni jezik jesu kulturološko-sociološki, ekonomski i politički
imperijalizam, te kosmopolitske odlike engleskog jezika. Govoreći o periodu nakon
Drugog svjetskog rata, zapravo obrazlažemo da je Amerika tada postala ekonomski i
tehnološki dominantna. Iako ni britanski engleski nije zanemariv čimbenik, američki
engleski je očito dominirao. Dominacija anglo-američke civilizacije i status engleskog kao
internacionalnog jezika doveli su do naziva jezika kao što su franglais, spanglish,
svenglish, itd. Izravno prenošenje engleskog modela kao jedan od načina leksičkog
zadovoljavanja za pojmovne inovacije, dovodi po priljeva anglizama koji uzrokuju
značajne promjene na leksičkom i semantičkom planu hrvatskog jezika.
 5

4. Anglizmi kao internacionalizmi

Mnogi nazivi engleskog porijekla imaju status internacionalizama u drugim jezicima.

Ovdje se donose tri takva internacionalizma:

engleski business manager clearing

hrvatski biznis menedžer kliring
njemački Busineß Manager Clearing
talijanski manager clearing
francuski business manager clearing
španski mánager clearing
ruski бизнес менаџер клиринг
norveški manager
švedski manager clearing
češki business, byznys manažer
mađarski biznisz klíring
rumunski cliring
slovački manažér clearing
poljski biznes kliring

Većina jezikoslovaca internacionalizme opisuje kao poželjne i potrebne. J. Silić tvorbeno

ustrojstvo internacionalizama opisuje prozirnim, jednostavnim, racionalnim i
ekonomičnim, te dodaje da njihovo opće značenje nije opterećeno pojedinačnim
značenjima. Internacionalizam i domaća riječ ne treba jedna drugu da potiskuju jer
omogućavaju precizniji način izražavanja, te funkcionalno i stilističko raslojavanje
standardnog jezika. Važno je naglasiti da se savremeni svijet zahvaljujući medijima i
informatizaciji društva na globalnoj razini vremenski i prostorno smanjio. Riječ u takvom
svijetu relativno lahko poprima internacionalni status. Takva je riječ poželjna jer
predstavlja znanstvenu, kulturnu i gospodarsku povezanost svijeta.

5. Jezik i strani elementi: vjernost tradiciji i potreba za evolutivnošću

 6

Standardnojezična norma podrazumijeva zadovoljavanje dvaju načela. Prvo je načelo

stabilnosti koje jeziku osigurava kontinuitet i tradiciju, a drugo je načelo dinamičnosti ili
evolutivnosti koje podupire razvoj i podmirivanje jezičnih potreba. 1
Anglizmi2 se javljaju u jezicima struka i općem jeziku.
Polusloženice se također nastoje prilagoditi domaćoj jezičnoj normi iz dva razloga:
a) jer se radi o obliku koji je rezultat stranog utjecaja i ne uklapa se lahko u hrvatski
jezični sistem
b) prvi je dio takve sveze često neadaptirani strani element.

S obzirom na njihovu ekonomičnost i prihvaćenost, anglizmima je ponekad vrlo teško

pronaći adekvatnu hrvatsku zamjenu.

6. Literatura

1
U skladu s time „na rječnike se gleda kao na čuvare jezičnoga standarda, a s druge strane se od njih očekuje da
budu suvremeni i da bilježe nove riječi“ (Muhvić-Dimanovski, 1998:497).
2
Pod anglizmima se u ovome radu podrazumijevaju posuđenice, tj. prilagođenice i tuđice engleskog porijekla.
Prilagođenice su leksemi stranog porijekla koji su se po jednom ili više kriterija prilagodili zakonitostima jezika
primaoca, a tuđice su leksemi koji se nisu nimalo adaptirali.
 7

1. Drljača, Branka (2006) „Anglizmi u ekonomskome nazivlju hrvatskoga jezika i

standardnojezična norma“, u Fluminensia, knj. I, str. 65-69, Rijeka.