I.

BIZANT/ IRC
1. Politički i društveni razvoj

 395. g.  RC  razdvaja TEODOZIJE na:

a) PARS OCCIDENTIS/ ZRC
b) PARS ORIENTIS/ IRC/ BIZANT
 IRC nakon propasti ZRC 476.g. preuzima ideju UNIVERZALNOG CARSTVA
 razvio se u feudalnu državu s helensko – orijentalnim obilježjima
 neposredno je utjecao na političke procese na područjima gdje su se doselili Hrvati i na kojima je
izrasla HRVATSKA DRŽAVA

3 faze razvoja BIZANTA:

1) 4 – 8.st.
 grčka kultura
 rimska ideja o državi
 kršćanska vjera
 crkvena organizacija
 5. i 6. st. ugrožen od Perzije i Barbara
 JUSTINIJAN I. (527. – 565.g.)
o vanjska i unutarnja stabilnost
o crkva podložna državi
o centralizirana uprava
o teritorijalna širenja (Afrika i ZRC  osnovan egzarhat sa središte: Ravena)
o donošenje Justinijanove kodifikacije: CORPUS IURIS CIVILIS
 Bizant pobjeđuje ostrogonskog vladara 535.g.  vraća Dalmaciju koju je dobio darovnicom
437.g.
 7.st. Heraklije državu dijeli na:
o TEME (vojna područja) + uvodi STRATIOTE (vojnike – seljake)

2) 8 – 13.st.
 7. i 8. st.  ZEMLJORADNIČKI ZAKON
a) štiti posjed seljaka kao imovinsku osnovu stratiotskog sustava
b) sankcionira njegovo povređivanje
 stanovništvo čine: slobodni seljaci
 zakonom se uređuju seoske općine  plaćaju porez za koji odgovaraju članovi zajednice
 odvajanjem glavarine ( porez svakog stanovnika) od zemljarine (porez vlasnika zemlje) ukinuto
je vezanje seljaka za zemlju
 9.st.  car ukida pravo PRVOKUPA
 11.st.  ojačao krupni posjed; stratiotski sustav zamijenjen PRONIJARSKIM; car dodjeljuje
uz zemlju i kmeta
 1204.g. Križari pod vodstvom Venecije zauzeli Carigrad  propada Bizant

3) 13.st. – 1453.g.
 sustav više država sljednica koja počiva na ugovoru između: KRIŽARA i VENECIJE
 nakon rušenja LATINSKOG CARSTVA 1261.g.  zakratko obnovljena Bizantska država
 1453.g. Osmanlije zauzeli CARIGRAD  nestaje Bizant
 2. Državno ustrojstvo

 BIZANT
o autokratska monarhija, teokratska priroda
 VLADAR
o božji izabranik
o crkvena nadležnost (postavlja patrijarhe, predsjeda ekumenskim koncilima)
o ima svu vlast, uzima suvladara iz svoje obitelji, osigurano nasljeđe prijestolja
o imenuje državne funkcionare
 CARSKI SAVJET / KONZISTORIJ
o nadležnost: savjetodavna
o čine ju: državni funkcionari
a) MAGISTRI MILITUM ( vojna vlast)
b) PRAEFECTI PRAETORIO (upravna + sudska vlast)
u Prefekturama  Orijenta i Ilirika

7 – 8 DIJECEZA  na čelu: VIKAR (civilna i vojna vlast)

60 PROVINCIJA  sudska vlast, skupljanje poreza

 RAVENSKI + KARTAŠKI EGZARHAT = u Africi  osnovao car u 6.st.

 na čelu EGZARHA: vojskovođa (civilna + vojna nadležnost)
 osnovu vojske čini: lokalno stanovništvo
 751.g. LANGOBARDI osvajaju: Ravenski egzarhat  do tada njegov sastav čine ISTRA +
DALMACIJA
 Heraklije organizira državu na:
TEME (vojne jedinice)  osnovu vojske čine: STRATIOTI
a) turme
niže jedinice
b) bande
 na čelu TEMA  strateg (vojskovođa) okružen stožerom PROTONOTARA (službenici):
a) opskrba
b) civilna uprava
c) vojni poslovi
d) financijski
e) sudski

 širenjem tema osnovan:

o DALMATINSKI TEMAT (9.st.)
o postojao virtualno kao oznaka bizantskog suvereniteta
o sjedište stratega: ZADAR
 osnivanjem tema:
o stvorena ideja bizantske vlasti na istočno jadranskom području
o DALMATINSKA TEMA predstavljala slabu vezu dalmatinskih gradova koji su bili izolirani
međusobno i od zaleđa
o 10.st.  proces individualizacije
a) odvajanje sjevernog i južnog dijela DALMACIJE
b) titulu stratega nosi: ZADARSKI PRIOR
(načelnik izabran od naroda i klera)
3. Pravo

 529. i 534.g. CORPUS IURIS CIVILIS

 bizantski carevi donose:
Zakonodavne akte  do 7.st. = NOVELLAE, nakon 7.st. = NOMOS (zakon)

o 7. i 8. st.  VOJNI + POMORSKI + ZEMLJORADNIČKI zakon
 donosi ih: Justinijan
 8.st. ECLOGA
o priručnik za sudove s propisima bračnog, obiteljskog, kaznenog, nasljednog prava i postupka
 885.g. PROHERION
o Bazilije I.
o zbirka propisa (PRIVATNO +JAVNO PR.)
 886.g. EPANAGOGE
o prošireni propisi PROHERIONA
o ima zakonsku snagu, nisu u obliku zakona
 887.g. BAZILIKE / BASILICORUM LIBRI
o LAV VI.
o prerađeni Corpus Iuris Civilis
 14.st. HEXABIBLOS
o privatna zbirka (GP + KP); posljednji zbornik bizantskog prava

 u sadržajnom smislu BIZANTSKO PRAVO:

o vid razvoja rimskog prava prilagođenog novim okolnostima
a) STVARNO PR. :
 zamjena individualnog vlasništva s podijeljenim
b) OBVEZNO PR. :
 puno instituta se ne primjenjuje
 gube svrhu u gospodarstvu koje ne karakterizira razvijenu robno – novčanu razmjenu
c) KAZNENO PR. :
 inkvizicijsko načelo
 slobodnije primjene mučenja
 smrtna kazna za delikte protiv: države, vjere, života
 pokušaj  izjednačen sudioništvom, kažnjava se kao počinjeno kazneno djelo

II. MLETAČKA REPUBLIKA

1. Politički i društveni razvoj:

 nastaje na području Venecijanskih laguna

 vezano uz:
a) 5. i 6.st  provala barbara
b) dolazak Langobarda
 od Langobarda bježi stanovništvo na otočiće i obalu
o tako nastaju naselja koja su pod vlašću Bizanta
o na čelu naselja su: TRIBUNI (imaju neposrednu upravu)
 697.g.  car imenuje 1 vojvodu/dux  time završavali sukobi tribuna
 nakon Aachenskog mira 812.g.  Venecija:
a) pripala Bizantu
 b) od Karla Velikog dobila slobodu trgovanja
 1084.g. Zlatnom Bulom cara Aleksija Komnena
o Venecija dolazi u položaj neovisne države u vazalnom odnosu s Bizantom
tim aktom je Venecija  u zamjenu za pomoć u borbi protiv Normana:
a) oslobođena plaćanja daća
b) u Bizantskom carstvu izuzeta od sudske nadležnosti
c) pravo slobodne trgovine
d) duždu dodijeljena titula: PROTOSEBASTOS
 1000.g. dužd Pietar Orseol II. 
o ekspanzionističkom politikom kratko je nametnuo svoju vlast i uzeo titulu kneza/duxa
Dalmatinaca
 zlatno doba Venecije počinje duždom:
o Enricom Dandolom (1192-1205.) = dux Venetiae, Dalmatiae et Croatiae
o 1202. osvojio Zadar i Carigrad; uspostavio Latinsko Carstvo pod
dominacijom Venecije
 značajno osnivanje Vijeća mudraca (Malo Vijeće)  čime je uspostavljena Mletačka komuna
 15.st. Venecija se proširila na svoje zaleđe (terraferma) i podvrgnula svojoj vlasti veći dio Istre,
osim Pazinske knežije
o širi se prema osmanskom zaleđu čime gubi: Cipar, Kretu i Peleponez
o trgovačka + politička moć joj slabi  pa u 17.st. gubi posjede
 1796.g. Veneciju zauzeo: Napoleon
o 1797.g. ukinuo Mletačku Republiku i mirom u Campoformiju prepustio ju Habsburgovcima
2. Državno ustrojstvo:

1) DUŽD
 vlada gradom autokratski po uzoru na bizantskog cara
 do. 11.st. sustav vlasti je monarhijski  nakon 11.st. vlast se ograničava:
a) tako što savjetnici nadziru djelovanje dužda
b) duždevim izborom u Velikom Vijeću (složeni postupak koji onemogućuje nametanje
pojedinaca)
c) dužd je položio obećanje/promissio da dobrovoljno ograničava svoju nadležnost
 ovlasti dužda:
o najviši vojni zapovjednik
o imenuje patrijarhe
o izvršna vlast
o predsjeda: VV, Senatom i svim drugim vijećima
o glas mu vrijedi kao i svaki drugi
o može biti tužen pred sudom, Senat ga može svrgnuti

2) VELIKO VIJEĆE
( 12./13.st. )
 osnova mletačkog sustava
 bira članove ostalih tijela vlasti
 zakonodavna vlast
 isprva 480 članova biranih između članova trgovačke aristokracije grada
 1297.g. zatvaranje vijeća (serrata)  za one koji se u njemu nalaze posljednje 4.g.
 1323.g. članstvo je nasljedno  stječu ga sinovi (25.g.) čiji su preci bili članovi VV
3) SENAT/ VIJEĆE UMOLJENIH
(13.st.)
 300 senatora
 imaju mogućnost ponovnog izbora
 redovite i izvanredne članove Senata bira: Veliko Vijeće

 
a) dužd + njegovi savjetnici
patriciji
b) suci Vijeća 40-ice
(40.g.)
c) 6 velikih mudraca
d) providuri po okončanju misije
 nadležnosti:
o odlučuje o ratu i miru; bavi se javnom upravom
o vodi diplomatske poslove
o trgovina + plovidba
o porezna politika + državne financije
o izabire vojne časnike
4) KOLEGIJ
 vrsta vlade s ministrima (vojni + unutarnji poslovi)
 sastoji se od:
a) 6 mudraca
b) 10 članova SIGNORIE
 Senat:
o priprema rad i odluke kolegija na mandat od 6.mj.
o pravo na 2 reizbora uz izmjene po 3-jice članova

5) SIGNORIE
 drugo tijelo izvršne vlasti s protokolarnim funkcijama
 sastoji se od:
a) 3 pročelnika Vijeća 40-orice
b) dužd + 6 savjetnika

6) VIJEĆE 40-ice /QUARANTIA

(11.st.)
 sudski organ (kazneni + civilni predmeti)

7) MALO VIJEĆE/ VIJEĆE MUDRACA

 sastoji se od: Dužd + 6 savjetnika
 provodi senatske odluke
 ograničavaju duždevu vlast
 bira ga VV; Senat sastavlja popis

8) VIJEĆE 10-orice
(14.st.)
 venecijanska tajna služba
 nadzire sve i VV
 članovi birani na: 1.god.
 nemaju mogućnost neposrednog izbora
 neograničene ovlasti: izvan i unutar zemlje
  PRIKAZANA STRUKTURA PRIKAZUJE PREPLET RAZLIČITIH TIPOVA VLASTI:

1. DUŽD 2. SENAT 3.VELIKO VIJEĆE

(monarhijska vlast) (aristokratska vlast) (demokratska vlast)

 u podlozi cijele strukture koja ima oblik obrnute piramide stoji Veliko Vijeće iz čijeg sastava
direktno ili indirektno proizlaze sva navedena tijela

 UPRAVNO – TERITORIJALNA podjela mletačke države:

1) DOGADO (gradsko područje)

o područje pod neposrednom vlašću dužda
o otoci koji tvore grad + područje na obalama laguna

2) STATO DA MAR (pomorska država)

o čine ju: mletački posjedi u Istri, Dalmaciji, albanskoj obali, Kreti, Cipru, otoci u Jonskom i
Egejskom moru

3) STATO DA TERRAFERMA (zaleđe)

o područja u zaleđu Venecije:
a) VENETO
b) FRIULI
c) VENEZIA GIULIA
d) ROMAGNA
istočna
e) LOMBARDIJA

1. Pravo:

 Mletačko pravo:
o pravo koje je vrijedilo do 1797.g.
o sustav pravnih normi koji se razvio i vrijedio na Dogadu i ostalim područjima pod mletačkom
vlašću
o razvilo se utjecajem langobardskog i franačkog prava koje je potisnulo rimsko – bizantsko pr.
koje će biti oživljeno kroz ius commune

 NAJSTARIJA VRELA FRANAČKIH I NJEMAČKIH VLADARA:

 izdavana od 840.g.
a) Ratio de lege romana
(rimsko pr. + Biblija)
b) Parvum statum
(pr. običaji)
c) Iudicia a probis promulgata
(zbirka sudskih odluka gl. sudskog organa = dužda – curia de proprio)

 NOVA VRELA:
a) Statutarna zbirka
 1204.g.
 dužd: Ranier Dandolo
 b) Liber promissionis maleficii
 1232. g.
 Tiepol
 kazneno pr.

c) Statut za dužda Iacopa Tiepola

 (1242. – 1797.)
 5 knjiga: građansko, obiteljsko, stvarno, obvezno, nasljedno
 14.st. = 6. knjiga (liber sextus aditionum et correctionum)
 za njegovu primjenu važne glose
 2 postavke:
1) primjena Statuta:
o na sve osobe podložne vlasti mletačke republike
o dosljedna primjena: Venecija i Kreta
o sporadična primjena: Istra i Dalmacija
(podložni primjeni vlastitih propisa)
2) hijerarhija pravnih vrela određena Statutom:
I. STATUT
o ako se statutom ne može naći odredba za pojedini slučaj
II. ANALOGIJA
o primjena najbliže statutarne ili običajnopravne norme, ako ni tako onda
III. najbliža NORMA među PRAVNIM OBIČAJIMA
o ako ni tako onda
IV. ARBITRIUM
o vrelo prava
o sudac prema pravičnosti/savjesti donosi odluku
o proizlazi iz imperiuma, ima ga svatko tko obnaša javnu dužnost da presudi
svaki slučaj prema pravičnosti koji se podudara s interesom Mletačke
Republike
o onemogućena je primjena Rimskog prava
o omogućena 
a) tiha recepcija ius commune
b) fleksibilna primjena mletačkog prava na prekomorskim posjedima

 mletačko pravo na hrvatskom području:

o od 13.st. javlja se u Dalmaciji i Istri

o nakon 15.st. jača utjecaj stabiliziranjem mletačke vlasti:
a) pravne zbirke dalmatinskih i istarskih gradova nisu ukinute
b) propisi središnje mletačke vlasti i lokalnih mletačkih dužnosnika oblikuju istarski i
dalmatinski pravni sustav

o mletačko neoporučno nasljedno pravo:

a) prihvaćeno u Splitskom i Trogirskom Statutu
b) iz Venecije došao institut notara i egzaminatora koji se u dalmatinskim gradovima
razvio u specifičnu formu
 III. FRANAČKA

1. Politički i društveni razvoj:

 nastaje u 5.st. nakon ovladavanja Salijskih Franaka nad ostalim franačkim plemenima oko
donjeg toka Rajne
a) 1.širenje  za kralja Klodovika; prijestolnica: Pariz
b) 2.širenje  nakon 530.g.; osvojene: Burgundija, Tiringija, Provansa
 567.g. podjela zemlje  Austrazija, Neustrija, Burgundija
 751.g. Pipin Mlađi (majordom/dvorski upravitelj) uz papinu pomoć zamjenio posljednjeg
vladara iz dinastije Merovinga  zauzvrat Pipin pomogao u stvaranje Papinske Države
 Karlo Veliki (Pipinov sin):
o 774.g. osvaja Langobardsko kraljevstvo
o 780.g. osnovao Italsko Kraljevstvo u kojem poseban položaj ima Furlansko
Vojvodstvo kao pogranično vojvodstvo
o 800.g. u Rimu okrunjen za cara
o 812.g. Aachenskim mirom, završene borbe s Bizantom u Istri i Dalmaciji 
1) Karlu:
 priznat carski naslov + pravo nad Istrom i Dalmacijom
2) Bizant:
 zadržao vlast nad dalmatinskim gradovima i otocima:
a) Osor (Cres i Lošinj)
b) Krk
c) Rab
d) Zadar
e) Trogir
f) Split
g) Dubrovnik
h) Kotor
 franačkim osvajanjem Istre dolazi do razvoja gospodarskih i društvenih odnosa
 nakon smrti Karla Velikoga  dinastički sukobi  843.g. podjela carstva:
a) Istočna Franačka
b) Zapadna Franačka
c) Italija s Lotaringijom
 888.g. smrt Karla Debelog  slom Franačke
o Zapadna Franačka = Francuska
o Istočna Franačka = jezgra SRC
 u političkom i društvenom razvoju Franačke dolazi do:
o feudalnih struktura koje nastaju spajanjem:
1) germanske rodovske i vojne aristokracije
+
2) institucije galorimskog posjeda
o dolazi do raspadanja zajedničkih obitelji na individualne s individualnim vlasništvom na
zemlji
o privatno vlasništvo ubrzalo je diferencijaciju seljaka pa se okrupnjiva posjed i slobodno
stanovništvo postaje zavisno
o zavisno stanovništvo na feudalnom posjedu dobiva položaj kmeta
o odnos između obdarenika (vazala) i kralja pretvara se u vazalski sustav  dobiva piramidalni
oblik, obuhvaća sve slobodno stanovništvo
2. Državno ustrojstvo:

 franački vladar/kralj/car 
o vlasnik je sve zemlje koju dijeli sa svojim vazalima  koji su mu obvezni na:
a) službu
polažu prisegu vjernosti koja se prenosi na sve
b) poslušnost podanike

 postavlja državne službenike

 REX FRANCORUM
o svaki kraljev sin
o svi imaju jednako pravo
o ne postoji pravo prvenstva
o među njima se odvija nasljeđivanje prijestolja
 država se pojavljuje kao vladarev patrimonium (baština, očevina)  vladar ima:
o ovlasti oca obitelji kao zaštitnika i suca
o neograničeno pravo izdavanja naredbi i zabrana u obliku propisa
 KRALJEV DVOR:
o čine savjetnici iz reda crkve i velikaši
o kralja ne obvezuju te odluke
a) COMES STABULI
 najviši vojni zapovjednik
 nadzire staje
b) KANCELAR/REFERENDAR
 čuvar državnog pečata
 upravlja kraljevskom pisarnicom
c) SENESCALUS
 brine o opskrbi
d) ARHIKAPELAN
 duhovna osoba, bavi se crkvenim pitanjima
e) DVORSKI GROF
 sudska nadležnost (izvršenje presuda + predsjeda sudom)
 te funkcije preuzima: MAJORDOM
(rukovodi upravom, upravlja životom na dvor, predsjeda narodnim skupštinama)

 2 skupštine  kao tijela središnje vlasti:

1) skupština NAJVIŠEG plemstva
o politička + vojna pitanja
2) skupština OPĆEG plemstva
o potvrđuje vladareve kapitulare
o donosi odluke o državnim pitanjima
 Franačka država

 Grofovije
o na čelu: grof (imenuje ga kralj)
o ovlasti: vojne, sudske, financijske, upravne

 Centene
o općine slobodnog stanovništva
o biraju: tungina (sudska + upravna ovlast)
 Marke/markgrofovije
o osniva: Karlo Veliki
 na graničnom području gdje grof ima šire vojne ovlasti
o Furlanijska markgrofovija
 obuhvaća područja naseljena: Hrvatima
 9.st. Borna + Ljudevit Posavski, dižu bunu protiv furlanskog markgrofa
 jedinstvo vlasti u zemlji daju: vladarevi izaslanici

3. Pravo:
 Franačko pravo:
o složen pojam, sastoji se od:
a) pravo koje vrijedi na prostoru franačke države
b) ono koje svojim propisima uvode vladari
c) po načelu personaliteta ovisi o plemenskoj pripadnosti
 LEGES BARBARORUM
o zbirke običajnog prava (germanskih plemena)
 LEGES ROMANAE BARBARORUM
o zbornici rimskog prava (za galorimsko stanovništvo)
 KAPITULARI
o opći propisi kojima karolinški vladari mijenjaju ili dopunjuju postojeći pravni sustav
a) Capitula Italica
b) Capitula legibus langobardorum addenda
 FORMULARI
o obrasci za sklapanje pravnih poslova
 ISPRAVE/ CARTAE/ NOTITIAE
o pojedinim pravnim poslovima

 Franački utjecaji na pravni razvoj u našim područjima:

 javno pravo 
1) razvoj feudalnih struktura: senioriteta + vazaliteta
2) uređenje vlastelinstva, strukture vlasti
3) organizacije dvora srednjovjekovne hrvatske države  npr. hrvatski naziv za okrunjenog
vladara kralj izveden iz imena Karlo Veliki/Carolus Magnus
 na neka vrela u Dalmaciji  utjecala langobardska kodifikacija
o 643.g. EDICTUM ROTHARII
 langobardsko pravo je preko pravne škole u Paviji zadržalo važan utjecaj na formiranje
feudalnih odnosa u Europi preko:
o 12.st. LIBRI FEUDORUM (zbirka langobardskog prava)
 franačko pravo važno za razumijevanje prava u Europi i formiranje europske pravne
kulture
 IV. SRCNJN
1. Politički i društveni razvoj:

 SRCNJN
o nastalo: 962.g. krunjenjem Otona I. za cara u Rimu
o prethodnicu imao u Papinoj krunidbi:
800.g. Karla Velikog za cara + obnovljeno ZRC
o državna zajednica koja obuhvaća područja današnje:
a) Belgije
b) Nizozemske
c) Luksemburg
d) Švicarske
e) Njemačke
f) Austrije
g) Češke
h) Slovenije
i) Francuske
j) Poljske
k) Italije (srednja + sjeverna)
l) Istre (zapadno od Raše)
m) cijela markgrofovija Istra (1797.–1805.g.)
 naziv carstva dolazi postupno:
1) RC (1034.g.)
2) SC (1157.g.)
3) SRC (1254.g.)
4) SRCNJN (1512.g.)
 u carstvu prevladava njemačka etnička komponenta:
o politički, vjerski, jezično, etničko višedimenzionalan
o struktura odnosa: najbliža konfederaciji
 14.st. carevi ovise o prihodima s vlastitih zemlja
o sukobi između moćnika doveli do lokalnih ratova
o carska titula: nasljedna  1438. preuzeli je Habsburgovci
 identitet carstva narušen:
o vjerskim sukobima
o 30 – godišnjim ratom
 1648.g. Westfalskim mirom završen 30-godišnji rat
o priznat puni suverenitet zemljama koje su činile carstvo
o uz zabranu sklapanja saveza protiv carstva
o carstvo se pretvara u zajednicu 30 neovisnih država
o napetost između: Austrije (Habsburzi) i Prusije (Hohenstaufen)
o vojni neuspjesi SRCNJN dolaze protiv Francuske koja zauzima
njemačka područja uz Rajnu
o Napoleon od zauzetih područja stvara  Rajnsku konfederaciju
 1806.g. SRC prestaje postojati jer Franjo abdicira s položaja cara
 1815.g. osnovana: Njemačka konfederacija pod predsjedanjem Austrije
 1871.g. Njemačko Carstvo je pod vodstvom: Otto Bismarck

2. Državno ustrojstvo:
  CAR
 nema neposrednu vlast, ovlasti mu ograničene vlašću lokalnih vladara
 nadležnosti:
a) plemićkih naslova
podjela b) povlastica
c) carskih službi
 položaj nasljedan
 bira ga: 7 nasljednih kneževa – izbornika većinom glasova
 do 1530.g. krunidbu carskom krunom obavljao papa
 od 1530.g. carevi se krune odmah nakon izbora

 18.st.  CARSTVO  čini preko 1800 područja kojima upravljaju PRINČEVI (kraljevi,
kneževi, grofovi, opati, biskupi)
 u Carstvu je osnovni odnos bio između  CARA i DRŽAVNIH STALEŽA  područja kojima
su vladali:
a) nasljedni svjetovni vladari, crkveni dostojanstvenici
ili
b) slobodni kraljevski gradovi pripadaju nekom od 10 carskih okruga
 15.st. Reichstag / Državni sabor
 sastoji se od:
1) Vijeće izbornika
 bira cara
 za svaku važnu odluku treba suglasnost Državnog sabora
(npr. pitanje rata i mira, skupljanje poreza, donošenje zakona)
2) Vijeće prinčeva (crkveni + svjetovni dio)
3) Vijeće slobodnih kraljevskih gradova
 tko ima status Državnog staleža ima pravo glasa
 2 carska suda
o s prizivnom nadležnošću koje su birale same stranke
 Državni komorski sud
o ima veliki broj sudaca od kojih je manji broj imenovao car, ostale kooptirao
sam sud između kandidata država članica, koje financiraju taj sud
 sastav Državnog dvorskog vijeća
o imenuje: car
o zasjeda u: Beču

3. Pravo:

 CONSTITUTIO CRIMINALIS CAROLINA

1532.g.
 odobrena u Državnom saboru za cara Karla V.
 trebala se primjenjivati supsidijarno u odnosu prema lokalnim zakonodavstvima
 stvarno unificirano kaznenopravno zakonodavstvo carstva
 njegov utjecaj značajan za razvoj:
a) kaznenog
b) kazneno – postupovnog prava u srednjoj Europi

 materijalni dio tog propisa: strog (smrtne kazne + tjelesne kazne)

 uredila postupak torture (tko počini štetnu posljedicu čaranjem treba biti spaljen)
 uvela:
 a) INKVIZICIJSKO načelo rimskog – kanonskog postupka:
o državno tijelo djeluje službeno
o utvrđuje je li počinjeno kazneno djelo
o odlučuje o primjeni kazne na počinitelja
o postupak se sastoji od:
1) istraga / inquisitio
2) suđenje
o sudac  aktivni sudionik postupka
 u javnom interesu može istraživati činjenice na temelju kojih
izriče presudu
b) AKUZACIJSKO načelo kaznenog postupka:
o sud odlučuje u sporu 2 suprotstavljenih stranaka koji se odvija njihovom aktivnošću
o postupak se pokreće temeljem zahtjeva tužitelja / accusator

 MJEŠOVITI tip postupka:

o postupak s akuzacijskim i inkvizicijskim obilježjima
 postat će prihvaćen u srednjoeuropskim zemljama

V. AUSTRIJA i HABSBURGOVCI

1. Politički i društveni razvoj:

 Austrijom vladaju: kelti, rimljani, bavarci, slaveni, franci

 996.g. Ostarrichi  istoćna marka Franačke u vlasništvu obitelji Babenberg
 1156.g. pod obitelji Babenberg  Austrija prekida političku vezu s Bavarskom
 Austrija postaje: carski posjed + nasljedno vojvodstvo
 1278.g. Austriju osvaja Rudolf Habsburški (car SRCNJN)

u sukobu s Otoakerom (češki kralj)
 Habsburgovci se šire prema zapadu i jugu (Češka i Ugarska)
o osvajaju dio Istre i Rijeku
 1396.g. sazvan Zemaljski sabor austrijskih staleža
o njihove odluke nemaju pravnu snagu zakona
o prihvaćaju odluke nametnute od strane vladara
 1453.g. Austrija postaje nadvojvodstvo
 Habsburgovci
o ženidbom osvajaju Nizozemsku, traže pravo na španjolsku krunu
o sukob s Osmanskim carstvom
o nezadovoljstvo Ugarske i Hrvatske (urota velikaša)
o 18.st. europska velesila
 1713./1712. g. Pragmatična sankcija
o nasljedstvo ženske loze
o na prijestolju Marije Terezije
o ustavna osnova vladanja do 1867.g.
o prosvijećeni apsolutizam
 Josip II.  nastavak reformi, centralizacija državnog aparata, nezadovoljstvo Ugarske i
Hrvatske
 Napoleonski ratovi:
o 1797.g. Mir u Campoformiju
 o 1805.g. Požunski mir
o 1815.g. Bečki kongres  nepromjenjivost granica, borba protiv liberalnih i demokratskih
revolucija
 Franjo II. Habsburški:
o 1804.g. austrijski car
o 1806.g. odrekao se titule cara SRCNJN
 Franjo I. :
o 1848.g. revolucionarna zbivanja
o ukinut staleški poredak (feudalizam)

2. Državno ustrojstvo:

 Franjo Josip I.
o 1860.g. Listopadska diploma  dopunjena 1861.g Veljačkim patentom (ustavni provizorij)
o 1849.g. Ožujski ustav  proglašena austrijska carevina
o 1851.g. apsolutizam:
a) centralizirano upravljanje zemljama Monarhije
b) modernizacijske reforme
c) neuspjesi u vanjskoj politici
 gubljenje pozicija na zapadu, okretanje istoku
 1867.g. Austro – Ugarska nagodba  sporazum cara i Ugarskog sabora
o dvojna monarhija dviju država
o zajedničke  nadležnosti i tijela upravljanja:
a) vojska
b) financije
c) vanjski poslovi
o ostale nadležnosti  autonomne
o vladar  neograničeno pravo sankcije svih zakona koje donosi Parlament/Sabor
o nagodba prihvaćena u:
1) Carevinskom Vijeću
2) Ugarskom Saboru
o zauzvrat vladar morao na inicijativu liberalne većine prihvatiti 5 temeljnih državnih zakona
(organskih zakona)
o zakoni + nagodba = tzv. Prosinački ustav/Dezemberverfassung  uređuje temeljna pitanja
poretka:
1) oblik vladavine donesena u zakonodavnom tijelu, u
2) položaj građana redovitom postupku s pojačanim
3) organizaciju vlasti kvorumom i pojačanom većinom

 ORGANSKI ZAKONI
I. ograničenje važenja  Veljačkog patenta na austrijski dio Monarhije
II. jamčenje prava građana i nacionalnih skupina
 jednakopravnost
a) pred zakonom
b) jezika
c) dioba sudstva i uprave
 sloboda: savjesti i vjeroispovijesti
III. osnivanje carevinskog suda  s ovlastima Ustavnog suda koji rješava:
a) tužbe građana zbog povrede političkih prava
 b) sukob nadležnosti središnjih i zemaljskih tijela
IV. odvajanje sudstva i uprave  jamčenje:
a) stalnost sudskog postupka
b) sudska zaštita (zbog povrede u upravnom postupku)
c) porotno suđenje (delikti: tiskovni, najteži)
V. neodgovornost cara (pravna + politička), pravna odgovornost ministra Carevinskom Vijeću
 moderna ustavnost (politički, društveni, gospodarski razvoj)
 određena ograničenja u zajamčenim građanskim pravima
 1878.g. okupacija, 1908.g. aneksija  BiH  Berlinski Kongres
 1914. – 1918.g.  1. svjetski rat
 1918.g. Njemačko austrijska republika
 1920.g. Republika Austrija + dobila Ustav (Hans Kelsen)
 mirovni ugovori: Saint Germaineu i Trianon  Austrija proglašena slijednicom Habsburške
Monarhije
 ograničenje broja i vrsta oružanih snaga i plaćanje reparacije pobjednicama u ratu
 ujedinjenje s Njemačkom uz jednoglasnu odluku Lige Naroda
 s Ustavom Republike Austrije osnovana  Savezna skupština (Narodno + Savezno Vijeće) i
Ustavni sud
 1929.g. predsjednik se bira: neposredno
 1934.g. pokušaj nacionalističkog puča i autoritarno vladanje (onemogućivanje rada Parlamenta)
 1938.g. Anschluss  pripojenje Njemačkoj
 1944.g. Moskovska deklaracija  saveznici prihvaćaju ponovnu uspostavu Austrije, no ostaju
pod okupacijom do:
 1955.g. Državni ugovori s SAD, SSSR, UK, Francuska  uspostava
neovisne i demokratske Austrije:
a) teritorijalna nepovredivost
b) zabranjeno političko + gospodarsko ujedinjenje s Njemačkom
c) zajamčena manjinska prava Hrvata i Slovenaca
o Savezni zakon  Austrija  proglasila:
a) trajnu neutralnost
b) zabranu stupanja u vojne saveze
 1995.g. članica EU

3. Pravo:

 početno razdoblje u Austriji obilježeno utjecaju 

a) Langobardskog (leges barbarorum) pr.
b) Franačkog (leges romanae barbarorum) pr.
 od kojih su najvažnije: 7.st. Lex Alamanorum i 8.st. Lex Baiuvariorum
 njih je zamijenilo zakonodavstvo Karla Velikoga:
a) crkva  kanonsko pravo
b) zbirke njemačkog prava  Saschenspiegel + Schwabenspiegel
c) pravne knjige  Zemaljsko pravo (Landsordnung von Tirol)
 postupni prodor rimskog prava:
 15.st. unificiranje nesređenog prava
 1506.g. objedinjavanje privatnog i javnog prava zakonodavnim putem
 16./17.st. privatni nacrti kodifikacija kao pomoć sucima i strankama u sudskim postupcima
 sustavan razvoj prava:
o 1768. (prihvaćen) /1787.(izmijenjen + dopunjen)  Constitutio Criminalis Theresiana
 o 1781.g. Opći sudski red
o 1788.g. Građanskopostupovni red
o 1811.g. OGZ
 1753.g. započeo s radom na inicijativu MT
 1797.g. 4 – ti nacrt na snazi u Galiciji
 1811.g. proglašen, revidiran tekst: Franz von Zeiller
 1812.g. Vojna Krajina + Habsburške nasljedne zemlje
 1814. – 1820.g. Istra + Dalmacija
 1852.g. apsolutističkim dekretom uvedena u Ugarsku, Hrvatsku, Slavoniju  stupio na
snagu (1853.g.)
 do 1946.g. vrijedio na hrv. – slav. području
 1861.g. u Ugarsku vraćen Tripartit
 nakon okupacije BIH  primjenjuje se u BiH na sudovima kao supsidijarno
pravno vrelo
 u Austriji i Lihtenštajnu na snazi je od 1812.g. do danas
 čini jezgru privatnopravnih poredaka tih zemalja
 neoapsolutizam  zakoni kojim je uređena:
a) državna uprava
b) sudstvo
c) kazneno pravo
d) građanski + kazneni postupak
e) odvjetništvo
f) javno bilježništvo
 ti zakoni uvedeni da bi se unificirao pr. sustav Monarhije
o 1852.g. Kazneni zakon o zločinima, prijestupima i prekršajima
 često propisane: smrtna kazna, kazna: okivanja i batinanja
o 1853.g. Kazneno – postupovni red (odvjetništvo, javno bilježništvo, građanski
postupak)
 ne sadrži dovoljno procesna jamstva za aktivnu obranu optuženika
 pravni razvoj nakon okončanja neoapsolutizma:
o 1862.g. Opći trgovački zakon
o 1867.g. zakoni Prvoprosinačkog ustava
o 1873.g. Kazneno – postupovni red
 uravnotežio položaj državnog odvjetnika i optuženika i osigurao poštovanje
ljudskih prava optuženika u postupku (glede određivanja pritvora)

VI. UGARSKA

1. Politički i društveni razvoj:

 Mađari  narod ugro – finskog podrijetla

 područje između: Donjeg Dnjepara i ušća rijeke Dunav
 9.st. naseljavaju u Panonsku nizinu pod vodstvom kneza Arpada
 učestale provale u dubinu europskog kontinenta prema današnjoj:
a) Italiji
b) Njemačkoj
c) Francuskoj
d) Španjolskoj
e) Belgiji
 955.g. poraz mađarske vojske kod Augsburga (Oton I. Veliki)
 o slamanje pljačkaških pohoda
 knez Geza  prihvaćanje kršćanske zapadne crkve
 sukob s rodovskim starješinama
 1000.g. Vajk (Gezin sin):
o okrunio se za kralja kao Sv.Stjepan I.
o 1. ugarski kralj
o organizacija državne vlasti i crkve
o očuvanje ugarske neovisnosti
o uspostava snažnog kraljevstva
 konsolidacija mađarske srednjovjekovne države pod dinastijom Arpadovića
 Ladislav I. Arpadović:
a) uspostavio unutarnji mir
b) zahtjev za hrv. krunom
 1102.g. Koloman
o personalna unija s Hrvatskom
o osnivanje Ugarsko – Hrvatskog kraljevstva
 1301. – 1526.g.  dinastije:
a) Anžuvinac
b) Luksemburg
c) Korvin
d) Jagelović
 središnja vlast pod utjecajem jakog plemstva  okupljeni u saboru
 osmanska opasnost  pitanje organiziranja obrane
 1526.g. dinastija Habsburg
 1527.g. građanski rat (I. Zapolja + F. Habsburški)
 17.st. odlazak Osmanlija
 1671.g. urota ugarskih i hrvatskih velikaša
o jačanje kraljevske vlasti
 1723.g. Ugarska pragmatična sankcija
 1790.g. Ugarsko – hrvatski sabor rasprava 1791.g. o novom ustavnom uređenju
o proširenje prava + jačanje ugarske neovisnosti = bez uspjeha
 potvrđena prava Ugarske
 mađarski jezik:
a) raspravni na Saboru
b) nastavni u svim školama u Ugarskoj
c) 1830.g. službeni jezik
 1847.g. Hrvatski jezik službeni (realna unija Hrv.+ Ugarske)  do tada: latinski j.
 1811. – 1825.g.  ne saziva se Sabor (apsolutizam Franje I.)
 1832.g.  2 stranke:
a) Dom velikaša
o konzervativna stranka višeg plemstva
b) Dom zastupnika
o liberalna stranka nižeg plemstva predvođena Lajos Kossuth:
1) pravo nacija na slobodu i suverenitet
2) neuspjeli zakonski prijedlozi:
o oslobođenje kmetstva
o ograničenje nadležnosti vlastelinskih sudova
 1848.g. ”Želje naroda”  zahtjevi mađarskih demokratskih snaga:
a) sloboda tiska
b) ukidanje cenzure
 c) osnivanje odgovorne vlade
d) godišnji saziv sabora
e) jednakost pred zakonom i porezom
f) porotno suđenje
o dio zakona pretočen u zakone koje u ožujku donosi Ugarsko – hrvatski sabor uz
neslaganje hrvatskih delegata
o ugarski sabor prešao iz staleškog u građanski
 1849.g. Ožujski ustav
 1867.g. Austro – ugarska nagodba
o nadzor nad unutarnjom upravom
o pretpostavke za gospodarski i društveni razvoj
 1914. – 1918.g.  1.svjetski rat
o car Karlo odrekao se svojih prava preko ugarskog kralja
 1918.g. Republika Mađarska  iznimni teritorijalni gubici, izgubljene 2/3 prijašnje Kraljevine
Ugarske
 1919.g. Sovjetska republika Mađarska
a) nacionalizacija: industrije i trgovine bez podrške socijalnih trupa
b) socijalne reforme
 1920.g. Kraljevina Mađarska
o regent: Miklos Horty
o ovlast:
a) postavljanje predsjednika vlade
b) zakonodavni veto
c) sazivanje parlamenta
d) zapovjednik oružanih snaga
 1920.g. Trianonski ugovor
o potvrđeni teritorijalni gubici stanovništva  politika revizije
o sirovinska osnova gospodarstva i tržišta trianonskog ugovora
 1930 – tih  pronjemačka politika  gospodarska i društvena
kriza
 antižidovski zakoni
 1938., 1940.g.  Arbitražni sporazum iz Beča
 povrat dijela teritorija od čehoslovačke i Rumunjske
 1941.g. anketiranje područja Kraljevine Jugoslavije:
a) Prekomurje
b) Međimurje
c) Baranja
d) Bačka
e) Banat
 1944.g. Njemačka okupacija Mađarske  progoni Židova
 1946.g. Republika Mađarska
 1949.g. Ustav Narodne Republike Mađarske
 1955.g. pristup Varšavskom paktu
o tzv. Staljinističko razdoblje  politika čistke sve do 1956.g.
o mađarska reakcija na Staljinističku represiju vraćen liberalni komunist vođa: Imre Nagy
(višestranačka vlada + neutralnost Mađarske)
o posljedica: vojna intervencija  snaga Varšavskog pakta
o vođa stranke: Janos Kadar  umjerena liberalizacija političkog i gospodarskog sustava
 1989.g. višestranački sustav  novi Ustav
 1990.g. višestranački izbori i parlament
 1991.g. odlazak Sovjetskih trupa
 1999.g. Mađarska ulazi u  NATO
 2004.g. Mađarska ulazi u  EU

2. Državno ustrojstvo:

 kralj  središnja vlast

 nasljeđivanje u obitelji Arpadović  stabilnost države
 nepostojanje nasljednog reda  posljedica: dinastički sukobi
 pa se razvila praksa da kralj za života okruni jednog od sinova za
mlađeg kralja (herceg) 
a) anticipirani nasljednik
b) uvodi ga: Gejza II.
c) netko iz obitelji Arpadović
d) uprava nad Hrvatskom (Dalmacija + Slavonija)
e) samostalno vlada
f) ima vlastite službenike

 razlika između mlađeg kralja i hercega:

o mlađi kralj 
a) vlast vrši kao prijestolonasljednik neovisno o kralju
b) vazalski odnos prema kralju
c) sporove između kralja i mlađeg kralja rješava  arbitražni sud
o herceg 
a) potječe iz kraljevske obitelji
b) ima jednake ovlasti kao i kralj
c) kao vazal podređen kralju koji mu može oduzet funkciju hercega ili dodijeliti novo
područje
 krunidbom mlađeg kralja anticipiralo se nasljeđivanje kralja
 12.st. načelo primogeniture  plemstvo; ograničenje kraljeve vlasti

 1222.g. Zlatna Bula  Andrija II.

o kraljeve zavjernice prilikom krunidbe:
1) obveza poštovanja prava plemstva
2) pravo izbora kralja (tek nakon izumrća Arpadovića do izbora Habsburgovaca)
o postavila osnovu lenskog tipa države
o nastaje: izuzimanjem plemićkih posjeda ispod vlasti kraljevskih župana umanjenje prihoda i
vlasti kralja u županijama
o kralj na skupštini plemstva svečanim aktom  zlatnim pečatom (ZB) jamči poštovanje
nekih ugroženih prava plemstva
o vrijede u Ugarskoj i Slavoniji
o Andrija II.  plemstvu i ostalim osobama u kraljevstvu dijeli slobodu
o ustroj: sudstva, sudova i kazneno pr.
o ograničuje kraljevska darovanja  zabrana:
a) darovanja cijelih županija
b) oduzimanja valjano stečenih darovanih zemljišta
o čl. 31, ZB  Facultas resistendi et contradicendi
 ovlast plemstva na individualni oružani otpor ako vladar
povrijedi neke obveze koje je preuzeo tim aktom
 o razlika na englesku Magna charta libertatum
 pravo na kolektivni otpor plemstva
 jamči postupak donošenja odgovarajuće odluke koji je u praksi
nepovrediv
o Facultas contradicendi
 pravo i obveza vladara da se o najvažnijim pitanjima savjetuje s plemstvo
 time se formiraju plemićki sabori
o Andrija II. ispušta jamstva: ius resistendi et contradicendi iz ZB  1231.g.
o potvrđuje ostala prava
o ius resistendi  prava ostrogonskog nadbiskupa da ekskomunicira vladara
koji bi povrijedi prava iz ZB
 uvršten u Tripartit u obliku prava plemstva kao zajednice
 simboličko značenje:
 čl. 1687: IV Ugarsko – hrvatski sabor  ograđivanje od poštovanja ius
resistendi sadržano u vladarskim zavjernicama do krunidbe Karla IV.
(1917.g.)
 jačanje plemstva  značajnija zastupljenost u izvršnim i zakonodavnim tijelima vlasti:
a) Ugarsko – hrvatski sabor
b) Kraljevsko Vijeće  savjetodavna nadležnost
 čine ga:
a) dvorski službenici
b) pozvani prelati i velikaši
 1290.g.  parlamentum publicum
 1. plemićke skupštine
 1298.g.  parlamentum generale  zakonodavna funkcija
 15.st.  staleški sabori
 1608.g. Kraljevsko Vijeće  pretvara se u:
a) gornji/virilini/velikaški dom
o na čelu: Palatin/ Dvorski župan
o predstavlja: sve staleže
o funkcija: kraljev zamjenik (vicerex), saziva sabor, najugledniji velikaš, često kraljev
srodnik
b) donji/zastupnički dom
o na čelu: Personalis
o imenuje ga: kralj
o predsjeda: kraljevskim sudom
o čine ga: zastupnici županija i gradova
 zasjedanja sabora: jednom u 3.god.
 prijedloge donose: kralj i staleži
 županije šalju: 2 predstavnika
 slobodni kraljevski gradovi: 1 glas
 prvotno pravo plemića da sudjeluje u radu sabora
 zamijenjeno: pravom na izbor zastupnika
 rasprava počinje: u Domu zastupnika pa u Domu velikaša
 prednost ima: kraljevi prijedlozi nakon toga  pritužbe i zahtjevi staleža
(gravamina et postulata)
 do 13.st.  slavonski ban (2. po časti na dvoru) = vicerex Hrv. Kraljevstva
 dvorski sudac  sudske ovlasti
 tavernik = 3. po redu među dostojanstvenicima dvora
 rizničar = vodi financije
 upravno – teritorijalna struktura:
  županije 
a) kraljevske
o kralj predstavljen u županima
o vode brigu o kraljevskim zemljama
o ubiru porez
o sude
o provode mobilizaciju
b) plemićke
o župan se imenuje iz županijskog plemstva
o lokalna autonomija
o gube značajan dio svojih ovlasti
 županijski sud 
o predsjeda: veliki župan/podžupan
o sude: 4 vijećnika  1.god.
o birani iz: županijskog plemstva
 županijske skupštine 
o predsjeda: veliki župan koji se u prisezi obvezuje na poštovanje zakona
o saziva: palatin
o obvezno sudjelovanje: plemići iznad 16./18.god.
o nadležnosti:
a) sudbena
b) ubiranje, raspisivanje, raspoređivanje lokalnih poreza
c) izbor lokalnih dužnosnika
d) proglašavanje akata središnje vlasti
o važno pravo županije: IUS INERTIAE/VIS INERTIAE
 pravo nadzora:
a) zakonitosti
b) rada središnjeg izvršnog aparata
 zakon iz 1545.g.
 županije/županijski suci nisu obvezni izvršavati nezakonite
uredbe
 iz toga je u praksi izvedeno pravo županija da zakonito odbiju
izvršenje nezakonitih naloga središnje vlasti
 učenje/doktrina o svetoj kruni 
 pravno uobličio: Istvan Verboczy u Tripartitu 1517.g.
 ishodište: učenje o patrimonijalnoj vlasti vladara kao privatnog vlasnika cijelog područja
13.st.
 prerogativi vladara: prebačen na svetu krunu  okrunjen za kralja Ugarske  Stjepan I.
i svi ostali vladari (legitimni ugarski kralj)
 sveta kruna – nosilac:
o svih suverenih prava, vrhovne vlasti u državi
o kralj koji vrši ta prava njen je privremeni nosilac jer su ta prava
utjelovljena i pripadaju kruni
o zemljišno vlasništvo u državi dolazi od SK njoj se vraća nakon
izumrća plemićkog roda
o ta prava na kralja prelaze činom krunidbe
o onaj koji je okrunjen SK legitimni je ugarski kralj
o sva zemlja kojom vlada (Hrvatska i Slavonija) pripada ugarskoj kruni
o svaki posjednik zemljišta (plemić) je član svete krune:
membrum regni sacrae regni coronae
o vladajući sloj: Ugarska, Hrvatska, Slavonija, Erdelj je cjelovito tijelo
 svete krune: totum corpus regni sacrae coronaea
 firmacija javnopravnog suvereniteta države u interesnom smislu značila je afirmaciju uloge
plemstva kao 2. političkog činilaca bez kojeg vladar ne može legitimno vladati
 ideja SK  produžetak u pojmu
o zemalja SK (Kraljevine Ugarske, Hrvatske, Erdelj) koje su:
a) pripadale SK
b) bile od nje neodvojive
 time je osigurana ideja jedinstvenosti zemlje kad je u stvarnosti nije bilo
o nakon 1918.g. ta ideja  iredentističko značenje:
a) održavanje svijesti
b) vraćanje dijelova (Baranja i Međimurje)

 1367.g.  1. mađarsko sveučilište u Pečuhu (pravni fakultet)

 1667.g.  Pravni fakultet osnovan u Trnavi  premješten: 1777.g. Budim
 1872.g.  osnovano sveučilište u Koloszvar
 20.st.  Požun (Bratislava)

3. Pravo:

 zakoni Ugarskog sabora iz 1848.g.  osnova javnog prava:

o 1875.g. 
a) Zakon o javnom okupljanju
b) Zakon o trgovačkim odnosima
o 1868.g. 
a) Zakon o jednakopravnosti Židova
b) Zakon o ravnopravnosti narodnosti
 svi državljani Ugarske čine 1 jedinstven, nedjeljiv narod + službeni jezik: mađarski
o 1896.g. Upravni sud  enumerativna klauzula, točno nabrojene nadležnosti
o 1883.g. Financijski upravni sud u Budimpešti, nadležnost za: Hrv. i Slavo.
 akti Ugarskog sabora koji uređuju privatno pravo:
o 1791.g. Projectum legum civilium (običajno pr. + sudska praksa)
o 1370.g. statut Saksonaca iz Szepesa
o 1244./1421.g. statuti Bude
o 1486.g. Decretum maius
 dekret: Matija Korvina
 ”trajno važećeg prava” pred običajnim pravom
o 1514.g. Tripartit
o Hungariae partiumque eidem annexarum
 prethodinca Decretum maiusa
 kodifikacija običajnog prava
 izradio: Istvan Verboczy
 uključena u: Corpus Iuris Hungarici

o 1696.g. Corpus Iuris Hungarici

 zbornik ugarskog prava
 propisi koji donose ugarski sabor i kraljevi
 poredani kronološki od 11.st
 o 1619.g. spis Metodična uputa u sudbeni postupak po običajnom pravu slavnog
ugarskog Kraljevstva
 sastavio: Ivan Kitonić (hrv. i ugar. pravnik)
 kazneno pravo:
o 1878.g. 1. Kazneni zakon u Ugarskoj
 145.čl. podijeljeno na:
a) opći dio
b) posebni
 dijeli kd u 5 kategorija:
1) protiv države
2) protiv društvenog poretka
3) protiv osobe i privatnog vlasništva pojedinca
4) protiv javnog poretka
5) protiv upravnog poretka
o za Matije Korvina zakoni:
 uređuju kršenje vazalske vjernosti (infidelitas)
 sastoji se od djela:
1) povrede
2) prekoračenja ovlasti
o 17.st. Praxis criminalis
1. kaznenopravni propis
 preveden na latinski po nalogu ostrogonskog biskupa
 stroge sankcije, poznaje olakotne + otegotne okolnosti

I. RAZVOJ DRŽAVNOG USTROJSTVA

8. Prva stoljeća hrvatske državnosti

1.1. Etnogeneza Hrvata

 važnost pitanja terminus a quo:

(točka od koje počinje praćenje hrvatskog državnopravnog razvoja)
 ima posredno značenje u određenju stanovništva i prostora koji je obuhvaćala
hrvatska srednjovjekovna država
 hrvatsko ime spominje se prvi put u vrelima:
o 9.st. DUX CHROATORUM (Trpimirova darovnica)

 vrelo koje opisuje dolazak i organizaciju Hrvata:

o 10.st. DE ADMINISTRANDO IMPERIO
o pripisuje se: Konstantinu Porfirogenetu (bizantski car)
 postavke Hrvata o porijeklu:
o postavka o slavenskom obilježju na koje upućuje jezik
o postavka da su Hrvati u svojoj prapostojbini došli u kontakt s iranskim plemenom
o postavka Hrvata o gotskom i iranskom podrijetlu
o postavka Hrvata kao o ratničkom sloju
 najprihvaćenija interpretacija dolaska Hrvata:
o 7.st.  kao savez plemena; dolaze na prostor Nina, Knina, Skradina, Like,
 zaleđe Trogira i Splita (Dalmacija)
o taj prostor su prethodno naselila neka slavenska plemena, kojima su Hrvati, nametnuli vlast i
na njih proširili svoje ime  ratnička funkcija
o u Dalmaciji su se Slaveni i Hrvati sreli sa zatečenim stanovništvom te je krenuo proces
miješanja
o političko – etnički identitet išao je kroz stapanje ranih Hrvata, slavenskih kolonista ratara i
romaniziranih Ilira u 1 skupinu s hrvatskim imenom
o 9.st. Hrvati su bili narod s vlastitim knezom i političkim identitetom
 preko organizacije vlasti hrvatsko ime se širilo na druge krajeve i skupine koje će se
uključivati u hrvatski korpus

1.2. Zatečena baština

 prethodni slojevi i utjecaji  relativno autarkičan način života primitivnih plemena

 3.tis.pr.Kr. – 1000.g.pr.Kr.  ILIRI
o narod nejasne etnogeneze, bez pisane kulture
o raznorodna plemena žive na prostoru:
a) od Soče do Epira
b) između Dunava i Drave do Jadrana (susret s Grcima)
 4. i 2.st.pr.Kr.  Grci osnivaju kolonije:
o Issa (Vis)
 ugrozila ih: ardijejsko – ilirska država
o Korkyra (Korčula)
(koja se proteže od Neretve ili Krka do Epira)
o Tragurion (Trogir)
 pod vodstvom: kraljice Teute
o Epetion (Stobreč)
o Salona (Solin)
 229.g.pr.Kr.  Rimljani pokorili Teutu
 ilirsku državu stavili pod svoj protektorat
 167.g. slom ardijejske države
 Liburni
o vladaju: od Krke do Raše
o jaka pomorska snaga
 Japodi
o vladaju u zaleđu Liburna

 Delmati
o nastanjeni u: Dalmatinskoj zagori i Hercegovini
o od Rimljana zauzeli obalu (između Krke, Cetine, Neretve) i Salonu
 do 27.g.  rat između: Rima protiv Ilirika i Delmata
 cijeli Ilirik će se nazvat: Delmacija/Dalmacija
 Istru (zapadno od Raše) nastanjivali: Histri
 Rimsko Carstvo dijeli Ilirik na:
a) Panoniju (između Save i Dunava)
b) Dalmaciju (južno od Save, zapadno od Drine)
 Istra je uključena u 10. Italsku provinciju (Venetia et Histria)
 područje je osigurano rimskim trupama gdje su osnovane:
1) kolonije (Solin, Zadar, Sv. Vid, Čitluk, Epidaur, Sisak)
2) municipiji (Andautonia, Senj, Nin, Skradin, Makarska, Krk, Rab, Osor)
 poticaj procesu romanizacije 
a) process urbanizacija
b) podizanje villa
 c) ženidbe vojnika s lokalnim ženama
d) širenje: latinskog jezika, pismenosti i kultova
 nastalu baštinu su Hrvatima prenijeli prijašnji žitelji
 Hrvati preuzeli na svoj dvor:
1) latinski jezik
2) administrativne vještine
 crkvena organizacija iz antičkog doba očuvat će se u dalmatinskim gradovima
 kulturni i pravni utjecaji na  hrvatsko – državnopravnoj tradiciji

1.2 Izrastanje hrvatske državnosti

 812.g. Aachenskim mirom  Bizantu priznata vlast nad:

a) mletačkim lagunama
b) obala Jadrana  Zd, Trogir, St, Dubrovnik, Kotor + otoci: Osor, Krk, Rab
 Franci dobili  Istru + rimsku provinciju Dalmaciju gdje će se oblikovat Hrvatska
kneževina
 818.g.  Borna
o 1. hrvatski knez plemena Gačana
o sudjelovao na franačkoj strani protiv vlasti kneza Ljudevita
o izabrani knez
o bio je rodovski vladar  kojeg je car potvrdom pretvorio u  upravitelja carske pokrajine
o ima dvostruku legitimaciju
o raspolaže: vojskom i vlastitom oružanom pratnjom
 852.g.  Trpimirova darovnica
o najvažniji dokument hrvatske povijesti
o naziva se ”knez Hrvata po Božjoj milosti”
 upućuje na njegovu stvarnu moć kroz: kontrolu zemljišnog posjeda
o uredio prve mehanizme državne vlasti
o utemeljitelj: vladarske dinastije Trpimirovića
 879. – 881.g.  Branimir
o diplomatički elementi pisma i blagoslov koji je papa, na njegov zahtjev, podijelio Branimiru i
za ”cio narod tvoj i cijelu zemlju tvoju”
 ima značaj potvrde da:
1) nad Branimirom kao vrhovni gospodar stoji sv.Petar
2) Branimirova kneževina može računat na papinu podršku
 910.g.  Tomislav
o u papinim dokumentima se naziva  REX
o od Tomislava svi hrvatski vladari se nazivaju kraljevima
o Bizant mu formalno daje upravu nad dalmatinskim gradovima
o 925.g. u Splitu na crkvenom saboru dalmatinskih biskupa  imenovan je splitski nadbiskup
o 928.g. ukinuta  Ninska biskupija, 1075.g. obnovljena
o uklonjen hrvatski biskup Grgur
o širenjem splitske dijeceze na hrvatskom području dolazi do crkvenog povezivanja
o za Tomislavovih nasljednika  vrela bilježe pojavu banova koji samostalno upravljaju
županijama: Likom, Gackom, Krbavom u Lici
 969 – 997.g.  Stjepan Držislav
o krunidba bizantskom krunom  simbol moći
o priznao je suverenitet Bazilija II koji mu je podijelio titulu eparha i patricija
o 10.st. Bizant iz dalmatinske teme  izdvaja Gornju Dalmaciju sa sjedištem u Dubrovniku
 1025.g.  smrt Bazilija II.
 o jačanje hrvatske države
 1060.g.  Petar Krešimir IV.
o posljednji Trpimirović
o naziva se rex Croatiae et Dalmatiae
o u kraljevoj pratnji bio:
a) ban Gojčo (Lika)
b) ban Zvonimir (Slavonija)
 1075.g.  Zvonimir
o izabran za kralja Hrvatske i Dalmacije u Solinu
o okrunio ga legat pape Grgura VII  podijelio mu:
a) žezlo i mač (znakove kraljevske moći)
b) obećanje o papinoj zaštiti
o položio vazalsku prisegu  Papi obećao:
1) plaćanje danka i služenje
2) darovao samostan sv. Grgura u Vrani
o nedostatak legitimiteta jer nije rod iz Trpimirovića  dopunio je papinskim autoritetom

o upotrebljava titulu:
a) kralja Hrvatske (zabilježeno na Baščanskoj ploči)
i
b) kralja Dalmacije
o 1089.g. umire Zvonimir  bez nasljednika
 Stjepan II. 
o iz roda Trpimirovića
o dinastičke borbe
o dalmatinski gradovi pod zaštitom Venecije

9. Ugarsko – hrvatska državna zajednica do 1526.

2.1 Dolazak Arpadovića na hrvatsko prijestolje; pitanje Pacta conventa

 1091.g. Ladislav osvaja  Slavoniju i Zagreb

 1094.g. osniva  Zagrebačku biskupiju podložnu Ostrogonskoj nadbiskupiji
 sina Aljmošu proglašava za hrvatskog kralja  suparnici: Slavac i Petar
 Koloman 
o 1022.g. okruni se za hrvatskog kralja u Biogradu
o 1105.g. zauzima dalmatinske gradove
o za vladara u Hrvatskoj postavlja:
 svog sina kao ”mlađeg kralja”: Stjepana
 kad on nestane dolazi do hercega
o St, Trogir, Rab, Zd  daje im ustupke i izdaje privilegije  time se razvija autonomni
položaj tih gradova
 14.st.  Pacta Conventa
o falsifikat
o nastao u samostanu
o sporazum/kompromis između:
a) Kolomana
i
b) hrvatskog plemstva  koji su ga prihvatili za kralja
 o Kolomanove težnje:
1) legitimitet
2) državnopravni status Hrvatske i Slavonije (diplomatski obzir)
 jedinstveni upravno – politički identitet

2.2 Položaj Hrvatskog kraljevstva u novoj i složenoj ugarsko – hrvatskoj cjelini

 Hrvatsko kraljevstvo nije više bilo samostalni regnum (upravno područje)

 središte vlasti je bilo daleko od Hrvatske  posljedice:
a) partikularizacija vlasti
b) borbe plemstva na hrvatskom području
 12.st. Gejza II. uvodi običaj da kraljev brat ili sin dobije funkciju hercega koji upravlja:
a) Hrvatskom
i
b) Dalmacijom
 takvo delegiranje dijela kraljevskih ovlasti u suprotnosti s osnovnim načelom
patrimonijalnog tipa države
 teritorijalna udaljenost od državnih središta
 slaba obrana dalmatinskih gradova
(Dubrovnik pod vlašću Venecije  1205 – 1358.g.)

2.2 Nastanak i položaj hrvatskih kraljevskih gradova; razlika u odnosu na dalmatinske

 1205. – 1235.g.  Andrija II.

o dolazi do lenskog tipa države
o kroz nametnutu ZB i ius resistendi et contradicendi  prisiljen na uzmak plemstvu
 Andrija i Bela IV. 
a) dijele kraljevsku zemlju
b) stvaraju odano plemstvo
c) dijele privilegije gradovima  kojima su se nametnuli kao zaštitnici i seniori,
od njih dobivaju vojna i financijska sredstva
 13.st. slobodni kraljevski gradovi  nastaju u srednjovjekovnoj Slavoniji:
a) 1209.g. Varaždin
b) 1231.g. Vukovar  kraljevim privilegijem dobivaju:
1) autonomni status
c) 1240.g. Petrinja
d) 1242.g. Samobor + Zagreb  samostalno pravo izbora gradskih tijela
koja samostalno primjenjuje gradsko i
(Gradec)
kraljevo pr.
 dalmatinski gradovi + Zagreb  dobili
pravo stvaranja:
1) statutarnog (vlastitog) prava
 dalmatinski gradovi u pravnom smislu osnovani 
o pregovaranjem s već postojećim gradskim vlastima
 slobodni kraljevski gradovi u pravnom smislu osnovani 
o kraljevim privilegijama
 stvaranjem plemstva i osnivanjem gradova dolazi do partikularizacije vlasti
 proces feudalizacije:
o krčki knezovi  poslije nazvani: Frankapani;
1193.g. Bela III. kao nasljedni posjed im je priznao cijeli Modruš
o bribirski knezovi  Šubići;
 1251.g. Bela IV. formalno priznao pravo na vlast nad bribirskom županijom
 pojava rodova u Hrvatskoj:
a) knezovi Cetinski  Nelipčići
b) knezovi Omiški  Kačići
c) knezovi Krbavski
d) knezovi Babonići u  Slavoniji
 u Slavoniji  uzmicanje kraljevske vlasti stvara:
1) nesigurnost
i
2) pravni nered
 1273.g.  slavonsko niže plemstvo + predstavnici slobodnih kraljevskih gradova = okupljaju se
na plemićkim saborima da zaštite svoje interese iz čega će se razvit staleški Slavonski sabor
 županijski sabori  lokalno plemstvo:
1) preuzima sudbenost
2) okuplja se na lokalnim županijskim skupštinama
3) vlast u županiji dijeli sa županom (kojeg imenuje kralj)
 županije postaju  lokalne plemićke samouprave

2.4 Stjecanja i gubici od 14. do 16.st.

 1301.g. 
o izumrće Arpadovića
o Šubići + Babonići + ugarski plemići = dovode dinastiju Anžuvinaca
o Karlo Robert I.  okrunjen za ugarsko – hrvatskog kralja
 1342. – 1382.g.  Ludovik II.
o jačanje središnje vlasti
o Venecija maknuta iz Dalmacije
o 1358.g. Zadarskim mirom 
a) vraća vlast nad Kraljevinom Dalmacijom, Hrvatskom i Slavonijom
b) postavlja hrvatskog hercega kao autonomnog vladara tih zemalja
 nakon smrti Ludovika II. vlada  kaos
 bosanski kralj Tvrtko I. 
1) zauzima južna područja Hrvatskog Kraljevstva,
2) brzo umire
3) zauzeta područja vraćena pod vlast ugarsko – hrvatskih kraljeva
 1387 – 1437.g.  Žigmund Luksemburški
o u dinastičkim borbama dolazi na ugarsko – hrvatsko prijestolje
 1403.g.  Ladislav Napuljski
o u Zadru se kruni za ugarsko – hrvatskog kralja
o 1409.g. za 100.000 dukata prodaje Veneciji  Zd, Vranu, Novigrad, Pag + virtualno prava
vladanja u Dalmaciji
o do 1420.g. Venecija će zauzeti cijelu Dalmaciju
 1458. – 1490.g.  Matija Korvin
o uspostavlja stabilnu vlast u Ugarsko – hrvatskom Kraljevstvu
o razvio krajiški sustav obrane prema Osmanlijama
o 1463.g.  propast Bosanskog Kraljevstva
o 1493.g.  Krbavska bitka:
 poraz Hrvata
 Hrvatsko Kraljevstvo svodi se na ostatke ostataka (reliquiae reliquiarum)
 1526.g.  Mohačko polje:
  umire Ludovik II. Jagelović
 pobjedom u građanskom ratu  Habsburgovci dolaze na ugarsko – hrvatsko prijestolje

10. Habsburgovci na hrvatskom prijestolju

3.1 Dolazak Habsburgovaca na hrvatsko prijestolje, tko su gl. pretendenti + čime opravdavaju svoje
pravo na krunu; građanski rat + njegov ishod

 poraz ugarske vojske na Mohačkom polju

 smrt ugarsko – hrvatsko – češkog kralja Ludovika II. Jagelovića  nema nasljednika = ustavna
kriza oko popunjavanja prijestolja
 glavni pretendenti:
a) Ferdinand II. Habsburgovac
o poziva se na ugovore:
1) o međusobnom nasljeđivanju prijestolja u slučaju izumrća roda s Jagelovićima
2) prijenos prava na nasljeđivanje prijestolja njegove supruge Ane
 nema pravnu osnovu jer u Ugarskoj vrijedi nasljeđivanje po muškoj
liniji
b) Ivan Zapolja
o 1505.g.  Ugarski sabor donosi zaključak o zabrani predlaganja stranca za ugarskog kralja
(ima pravnu snagu)
 1526.g. 
a) Češka: izabire Ferdinanda II. za svog kralja
b) Ugarski sabor: izabire Ivana Zapolju, pozivom na zaključak sabora iz 1505.g.
c) dio plemstva na saboru u Požunu izabire  Ferdinanda II.
 1.1.1527.g.  sabor hrvatskog plemstva u Cetingradu izabralo  Ferdinanda
o Hrvatski sabor je :
a) ispitao  pravo Ane i Ferdinanda na krunu
b) upozorio  na sklopljene ugovore o pravu na prijestolje; izbor Ferdinanda za kralja i
njegovu prethodnu pomoć hrv. plemstvu
c) uglavljena pomoć u obrani
d) Ferdinand i Ana izabrani za kralja i kraljicu Hrvatske
o Cetingradski sabor 
1) najvažniji događaj u hrvatskoj povijesti
2) pokazuje svijest hrv. plemstva kao tadašnjeg političkog naroda o zasebnom
državnopravnom identitetu
3) Hrvatska kao političko područje neovisno o Ugarskoj
4) savezništvo hrv. plemstva i Habsburgovaca
 6.1.1527.g.  slavonsko plemstvo
o pod vodstvom: Krste Frankapana u utvrdi Dubrava kraj Čazme
o izbralo:  Ivana Zapoljskog s pozivom na zaključak iz 1505.g.
 do 1538.g. vodio se  Građanski rat između dvojice kraljeva

 ishod građanskog rata:

 1538.g.  Ferdinand priznaje Zapoljskog kao vladara u Erdelju uz uvjet naslijeđa
Habsburgovaca nakon smrti

 politički razlozi  opredjeljivanja hrv. plemstva za Ferdinanda:

1) Ferdinand pomagao o obrani protiv Osmanlija
2) obećanje na Cetinskom saboru o pomoći koje je kasnije izigrao
3.2 Buna hrvatskih i ugarskih velikaša (Zrinsko-frankapanska urota)

 razlog buni:
 1664.g. Vašvarskim (sramotni) mirom  bečki dvor na 20.g. :
a) prihvaća tadašnje stanje granica
b) zaustavlja vraćanje okupiranih područja
 dolazi do: nezadovoljstva ugarskih i hrvatskih staleža

 tijek bune + urotnici:

 predvode je:
a) ban Nikola Zrinski  nakon smrti ga zamjenjuje: Petar Zrinski (brat)
b) Ferenc Wesseleny
c) Fran Krsto Frankapan
 P. Zrinski i F. Wesseleny  sklopili su sporazum o spasu Ugarske i Hrvatske na kakav mu
drago zakonima i ustavom dopušteni način

 shvaćanje urote kao legitimnog i zakonitog otpora kralju temeljem čl. 31 – ZB, Andrije
II :
 Frankapan i Zrinski  poziv kralju na poštovanje ustavnosti prije otpora
 kontakt urotnika s Venecijom i Sultanom
 ambicija  P. Zrinski da postane hrvatski kralj
 završetak urote  podizanjem trupa
 P. Zrinski i Fran Krsto Frankapan  otišli u Beč + podvrgli se kraljevoj sudbenosti
 osuđeni na smrt zbog veleizdaje 
a) 30.4.1671. pogubljeni u Bečkom Novom Mjestu
b) njihova imanja su priključena dvorskim zemljama kao kraljevsko vlasništvo
c) obitelji su im nestale s povijesne scene

 nacionalno – politička dimenzija urote:

 urota velikaša koji štite svoje:
a) osobne
b) staleške interese  ustavna priroda urote

 nacionalna dimenzija:
a) državnopravna priroda namjera urotnika
b) značenje rodova Zrinski i Frankapan (gospodarski + politički)
c) namjera uspostavljanja  Ugarski i Hrvatske kao neovisnog kraljevstva
d) oslanjaju se na državnopravnu argumentaciju

 posljedice urote:
 nestanak hrvatskih velikaških rodova  čime se šire centralističke tendencije iz Beča
 neposredna vlasti kralja do 1674.g. 
a) 1674.g. kada je imenova banski namjesnik
b) 1680.g. imenovan ban
 slomljeno gospodarstvo i kralježnica Banske Hrvatske
 ograničena hrv. posebnost  otežana borba za municipalna prava

3.3 Pragmatička sankcija

  Hrvatska pragmatička sankcija 
 okolnosti donošenje:
 Leopolda I. je naslijedio sin Josip I. koji je iznenada umro bez muških potomaka  nasljeđuje
ga brat Karlo III. koji je jedini muški član obitelji Habsburg
 u slučaju njegove smrti došlo bi do građanskog rata  u tim okolnostima Karlo III. je želio
osigurati nasljeđivanje prijestolja po ženskoj liniji
 kada i tko ju donosi:
 1712.g.  Hrvatsko – slavonski sabor
 sadržaj:
 razlog donošenja  izbjegavanje opasnosti od građanskog rata
 priznaje 
a) nasljeđe po ženskoj lozi ako nema muških nasljednika
b) vladar/ica stoluje u Austriji
c) vlada: Štajerskom, Koruškom, Kranjskom
 nije stekla pravnu snagu jer nema potvrdu vladara
 ima značaj političkog akta iskazana hrvatska ustavna neovisnost i posebnost

 Dvorska pragmatička sankcija 

 kada i tko ju donosi:
 1713.g.  Karlo
 sadržaj:
 donosi ju kao kućni zakon o redu nasljedstva u kući Habsburg
 ako nema muških nasljednika  nasljeđuju žene po načelu primogeniture (uključuje njihove
potomke)
 proglasila je nedjeljivost zemalja Habsburške Monarhije  zabranila da pojedini dijelovi
Monarhije biraju svog vladara iz reda nasljednika te kuće

 Ugarska pragmatička sankcija 

 kada i tko ju donosi:
 1722.g.  Ugarsko – hrvatski sabor
 sadržaj:
 staleži kraljevine Ugarske i njoj pridruženih zemalja prihvaćaju žensku liniju nasljeđa u
habsburškoj kući na mjestu vladara Ugarske i njoj pridruženih dijelova, kraljevina i zemalja koje
se imaju smatrati nerazdruživim
 Ugarski sabor priznao  nerazrješivu vezu s austrijskim nasljednim zemljama
 kralj priznao  pravo ugarskih i hrvatskih staleža na izbor novog vladara u slučaju izumrća
muške i ženske linije
 kralj je sankcionirao zakon  UPS stupila na snagu  temeljni akt ugarske i hrvatske
ustavnosti

4. Reforme Marije Terezije i Josipa II.

4.1. Opća obilježja Marije Terezije

 1740. – 1748.g.  pravo na prijestolje obranila u ratovima za austrijsko nasljeđe
 1756. – 1763.g.  sedmogodišnji rat; poraz od Pruske, gubitak Šleske
 1723.g.  osnovano: Ugarsko namjesničko vijeće
4.2 Uređenje hrvatskih i slavonskih županija za vladavinu Marije Terezije
 vlast bana i Sabora obuhvaća 
 3 hrvatske županije: + 3 slavonske županije:
a) Zagrebačka a) Virovitička
b) Križevačka b) Požeška
c) Varaždinska c) Srijemska
 3 slavonske županije 
o pod nadležnosti: UNV
o uveden: mađarski porezni sustav
o 1751.g. zaključak Ugarskog sabora  slavonske županije šalju predstavnike na Ugarsko –
hrvatski sabor
o 1745.g. MT  uređuje ih po ugarskom modelu + stavlja ih pod vlast bana i Sabora
 3 hrvatske županije 
o organizirane na tradicionalni način  do 1759.g. MT dekretom ih uređuje po ugarskom
modelu
o u Varaždinskoj županiji  veliki župan iz obitelji Erdody sa županijskom skupštinom
postavljaju = županijske službenike
o Zagrebačka + Križevačka županija 
a) podvrgnute Hrvatsko – slavonskom saboru
b) Sabor = imenuje županijske službenike
c) podban = obavlja poslove župana

4.3 Ugarski model uređenja županija

 Veliki župan 
o na čelu: županije i županijske skupštine
o iz reda: plemića  kralj ga imenuje i plaća
o upravlja:
a) županijom
b) sudi u sudskim vijećima
c) predstavnik županije u Saboru
 Županijska skupština
o središnji organ županijske samouprave
o nadležnosti:
a) vojne
b) upravne
c) financijske
d) sudbene
o velika županijska skupština 
o sva 4 staleža biraju na 3.g. županijske službenike na prijedlog velikog župana
o mala županijska skupština 
o poslovi: tekući + hitni  obvezna potvrda velike skupštine
 Županije
o upravu čine:
a) veliki župan
b) magistrat sa službenicima
o kralj komunicira sa županijom preko: UNG ili HKV
o županije u Hrvatskoj i Slavoniji:
a) samostane institucije
b) lokalna autonomija
c) neposredna veza s vladarom
 o pravo adrese/remonstracije županije:
a) institut kontrole zakonitosti kraljevih uredbi  jača autonomiju
b) ako kraljeve uredbe povređuju pravo staleža ili pravo županije, one o tome izvješćuju
kralja
c) ako uredba ne bi bila izmijenjena 
ius inertiae/pasivitet = županija odgađa njenu provedbu na neodređeno vrijeme, nekad
ne ubire porez u korist kralja
 time se županije mogu oduprijeti kraljevoj vlasti  postaju bedemi staleškog ustavnog poretka

4.4 Urbari
 pravni akt kojim su utvrđene obveze kmetova prema vlastelinu
 donose ih: vlastelini  na području svog vlastelinstva
 1755.g. 
1) buna u Zagorju i Podravini; ugušena oružanom intervencijom koju je vodio podban: Ivan
Rauch
2) Privremeni urbar za Hrvatsku  uvodi na snagu: kraljica  koja ga dostavlja Hrvatsko –
slavonskom saboru da temeljem njega izrade konačni urbar
 1756.g.  Slavonski urbar + 1780.g.  Hrvatski urbar:
o uređuju urbarijalne odnose u Slavoniji i Hrvatskoj
o urbari se temlje na propisima i običajima
o gl. obilježje: dispozitivna narav kojim se utvrđena opterećenja seljaka

4.5 Hrvatsko Kraljevsko Vijeće (Consilium Regium Croaticum) za kraljevine: Dalmaciju, Slavoniju
i Hrvatsku

 razdoblje djelovanja: 1767. – 1779.g.

 sjedište: Varaždin  premješteno: Zagreb

 nadležnosti:
a) upravno – političke
b) vojno – upravne
c) gospodarske

 Vijeće je neposredno podređeno vladarici, od nje: prima naloge, podnosi izvješća

 okolnosti osnivanja:
o ban i Hrvatsko – slavonski sabor nisu izvršavali kraljičine reforme stoga 
Kraljevsko vijeće osniva: bečka vlada i UNV
o kraljica uređuje svoja izvršna tijela koju joj jamči prijašnji zakon Ugarsko – Hrvatskog
sabora  sabor protestira tu nadležnost jer smatra da ona samo pripada Ugarsko –
hrvatskom saboru
o kraljica jamči uredbom da će Kraljevsko Vijeće imat jednak položaj UNV

 struktura:
o predsjeda:
a) ban
b) 9 službenika
c) 5 članova  imenuje: kralj
 istaknuti protonotar: Nikola Škrlec Lomnički
 prikazuju strukturu staleža: 1 prelat, 1 velikaš, 2 plemića,
1 visoki zemaljski dužnosnik
  nadležnosti:
1) upravno – političke
2) vojno – upravne
3) pravosuđe
4) financije
5) nastava i bogoštovlje

4.6 Upravno i pravno obrazovanje na području Banske Hrvatske

 Marija Terezija darovitim mladićima iz Banske Hrvatske dodjeljuje pojedinačne stipendije za

studij kameralistike
 1769. – 1776.g.  Političko – kameralna škola
o sjedište: Varaždin  premješteno: Zagreb
o osnovala: Marija Terezija dekretom
o ban: osigurava i prati njen rad, prisustvuje ispitima, podnosi izvješća kraljici
o udžbenik: Joseph von Sonnenfels (austrijski kameralist)
o nastavni jezik: njemački
o prvi profesor: Adalbert Barić
o studenti: građanskog i plemićkog podrijetla
 1776. – 1850.g. Kraljevska akademija znanosti
o 3 dvogodišnja fakulteta (Filozofski, Pravni, Teološki)
o središte školskog kotara: Zagreb (Međimurje, Banska Hrvatska, Primorje, Rijeka)
o ravnatelj: Nikola Škrlec Lomnički
 1818.g.  1. udžbenik na hrvatskom jeziku, profesora: Imbre Domina
 1874.g.  Pravoslavna akademija
o trogodišnja
o jedina visokoškolska institucija u Hrvatskoj
o 1868.g. produljen na 4.g.  osnova za osnivanje Sveučilišta u Zagrebu s 3 fakulteta:
Filozofski, Pravni, Teološki

4.7 Reforme Josipa II.

 vlada apsolutistički
 reformska djelatnost: prosvjetiteljska
 1. činovnik države
 1781.g.  Patent o vjerskoj toleranciji
o jednakopravnost priznatih vjera
o proširuje prava: protestanata i židova
o temeljem svog patronatskog (zaštitničkog) prava nad crkvom  osigurao nadzor provedbe
papinih naputaka u Ugarsku i Bansku Hrvatsku
 1784.g.  uredbom nametnut: njemački jezik kao službeni u cijeloj Monarhiji
 1785.g.  dijeli Ugarsku i Hrvatsku na: 10 okruga
o u okrug sa sjedištem u Zg ulaze: 3 hrvatske županije i dio ugarske Zaladske županije
o u okrug sa sjedištem u Pečuh ulaze: 3 slavonske županije i Baranja
o na čelu okruga: kraljev povjerenik
 koji imenuje podžupane na čelu županije
 1785.g.  patent o ukidanju kmetstva
o kmetovima daje virtualno niz sloboda:
 a) seljenje
b) biranje profesije
c) pohađanje škole
d) ženidba bez odobrenja vlastelina
e) raspolaganje pokretnom imovinom
o kmetovima NE daje vlasništvo nad zemljom koju obrađuju
 1848.g.  kmetovi dobivaju vlasništvo nad zemljom koju obrađuju
 1788.g.  reforma poreznog sustava + uvođenje opće porezne obveze;
nezadovoljstvo Ugarske i Banske Hrvatske
 1789.g.  poraz u ratu s Osmanlijama
o traži nove poreze od županija
o zbog pritiska Mađara vraća na snagu ustavni poredak
o ukida sve uredbe koje je donio osim: Patenta o vjerskoj toleranciji i o ukidanju kmetstva
o umire: 1790.g.

5. Odluke Ugarsko – hrvatskog sabora 1791. i položaj Hrvatske i Slavonije

5.1 Zaključci Hrvatsko – slavonskog sabora 1790.

 Hrvatsko – slavonski sabor  donosi zaključak i daje uputu nuncijima:

a) povratak hrvatskih područja koja su pod vlašću O.C i M.R.
b) da se za Ugarsku, Hrvatsku, Slavoniju osnuje zajednička vlada
c) 6 hrvatskih i slavonskih županija  primaju naloge neposredno od UNV
d) odlučivanje o ratnom porezu s Hrvatsko – slavonskog prenese na Ugarsko – hrvatski sabor

5.2 Članci LVIII. i LIX. Ugarsko – hrvatskog sabora iz 1791.

 Ugarsko – hrvatski sabor donosi 2 zakonska članka koja kralj sankcionira:

a) zakonski članak LVII 
o prenošeno odlučivanje o ratnom porezu na Ugarsko – hrvatski sabor
b) zakonski članak LIX 
o prenošenje upravnih nadležnosti sa Hrvatsko – slavonskog sabora na UNV
o proširenje nadležnosti UNV na Hrvatsku i Slavoniju  NE zajednička vlada
 radilo se o prijenosu značajnih nadležnosti Hrvatsko – slavonskog sabora na ugarska tijela
 saboru su preostale nadležnosti koje nisu bile izričito prenesene:
a) izbor i davanje naputaka nuncijima
b) pravo proglašavanja zakona
c) odlučivanje o službenom jeziku + položaju vjera u Banskoj Hrvatskoj
 ratio/odluke hrvatskih staleža 
o vjerovali su da zbog malobrojnosti, slabe financijske i političke snage su izloženi bečkoj
vlasti
o zajedno s ugarskim plemstvom će učvrstiti zajedničku obranu ustavnosti, smatraju da su
hrvatski i ugarski staleži sličnih interesa

5.3 Državnopravne i političke posljedice odluka iz 1791.

 UNV izdaje neposredne naredbe hrvatskim županijama

 preuzima poslove hrvatske uprave:
a) nadzire institucije
b) upravlja školama
 zajednički Ugarsko – hrvatski sabor preuzima odlučivanje o:
o ratnom porezu (javnim financijama)
 pada značenje Hrvatsko – slavonskog sabora 
o sastaje se 1 – 2 dana
o izabere nuncije + daje im naputke
o sasluša izvješće nuncija
o proglasi donesene zakone
 ban postaje  visoki izvršni službenik UNV
 neki hrvatski pravni povjesničari smatraju da je:
a) prenošenje hrvatskih nadležnosti  dobrovoljno, formulirano kao privremeno i opozivo
b) njime nisu prenesene sve nadležnosti Hrvatsko – slavonskog sabora  hrvatska državnost je
ograničena, ali NE i ukinuta
c) prijenos hrvatskih nadležnosti na ugarska tijela dovodi do 
o političke marginalizacije Banske Hrvatske
o velikomađarskih zahtjeva za umanjenje hrvatskih autonomnih prava
o uključivanje Hrvatske u mađarski politički korpus

II. DRUŠTVENA STRUKTURA, TIPOVI I INSTITUCIJE SREDIŠNJE VLASTI

7. Društvena struktura i tipovi državne vlasti

1.1 Patrimonijalna država

 razdoblje trajanja: 9. – 13.st.
 glavna obilježja:
o društvena diferencijacija
 uspostavila strukturu vlasti u Hrvatskoj
 započela je preko tributarnog plaćanja poreza
 dominus (franački vladar) ubire porez jer se smatra vlasnikom sve zemlje u
državi
 possesores (predstavljaju puk ):
a) prikupljaju taj porez
b) prema vladaru imaju obvezu osobne vjernosti
o dominium 
a) vlasništvo
b) pravo samostalnog vladanja
c) upravljanje nad osobama na zemljištu
d) pravo uživanja prihoda sa zemljišta koje je vladar ustupio podložniku

o vladar 
1) izvor sve vlasti
2) vlasnik sve nepodijeljene zemlje u državi
3) državom upravlja kao svojim vlasništvom
o vlastelinstva (pokmećivanje): vazalsko – sizerenski odnos
 vladar daje zemlju i osobe nad kojima se upravlja na zemlji
 društvena struktura:
a) vladani  slobodno stanovništvo, sluge
b) vladajući  vladar, vladarevi službenici, vlastelini
 odnos među pojedinim društvenim strukturama:
o vladar  izvor sve vlasti u državi, sudi na narodnim skupštinama i tamo se proglašavaju
njegovi zakoni, ima savjetodavno dvorsko vijeće
 o vladarevi službenici (banovi, župani, dvorske službe) djeluju u vladarevo ime
o vlastelini  nosioci pojedinih ovlasti državne vlasti
o slobodno stanovništvo (seljak, svećenik, građanin)  nikome nije podložno, nije dionik
vršenja državne vlasti
o sluge  podložne vlasti gospodara, ograničena poslovna sposobnost, gospodar ih može
tjelesno kažnjavat

1.2 Lenska država

 razdoblje trajanja: 13. – 15.st.
 glavna obilježja:
o društvena diferencijacija
o vladar  primus inter pares (prvi među jednakima)
o vlastelini 
a) samostalni nosioci državne vlasti
b) pretvaraju županije u kneštva
o dolazi do partikularizacije:
1) društva
2) državne vlasti
 gdje vlastelinski rodovi vladaju dijelovima državnog teritorija i stvaraju
vlastito pravo
o jačanje gradova na obali
o vladar privilegijima stvara:
a) nove gradove
b) niže plemstvo kao novi privilegirani sloj  sastaje se na skupštinama
 društvena struktura:
1) vlastelini (crkveni + svjetovni)  iz njih se razvijaju  velikaši
2) kraljevi sluge (vlastelini s manjim posjedom)  iz njih se razvija  plemstvo
3) slobodnjaci (zemljoposjednici, obrtnici, trgovci)
4) jobagioni  skupina se raslojava  dio u plemstvo + dio u kmetove
5) neslobodni sluge
 odnos među pojedinim društvenim skupinama:
o 1.skupina  snažna moć vlastelina na račun kralja
o 2.skupina  kralj ih je s njihovim rodom izuzeo ispod vlasti župana i
podvrgnuo svojoj vlasti
o 3.skupina  nisu pod vlašću vlastelina; imaju imunitet kao stanovnici grada ili
imunitet privilegirane zajednice
o 4.skupina  slobodno stanovništvo (jobagioni):
a) imaju sitni zemljišni posjed
b) obavljaju vojnu ili neku drugu obvezu
c) pod sudbenom su vlašću župana
 raslojava se dio u plemstvo, dio u kmetove koji su 
1) najbrojniji
2) obvezni na radnu i novčanu rentu prema vlastelinu
3) raznorodan položaj

1.3 Staleška država

 razdoblje trajanja: 15. – 19.st.
 glavna obilježja:
o staleži  temeljne društvene skupine s pravno jasno određenim položajem
o komplementarna dioba funkcija vlast:
 a) vladar (dvorske službe)  ne može donositi odluke bez suglasnosti sabora
b) staleži (sabori kao redovita tijela u kojima je okupljeno stanovništva koje
ima politička prava)
 taj politički narod na čelu s plemstvom donosi gl. političke odluke  suglasnost
o staleži i redovi Kraljevstva 
 dio stanovništva koje su u Hrvatskoj i Slavoniji imali pravo sudjelovanja na
staleškim saborima + obnašanja javnih službi
 obuhvaćaju: plemstvo + slobodne i kraljevske gradove

 staleži – prava, obveze, pravni položaj:

1) prelati (biskupi, opati, prepoziti)
o visoki dužnosnici u hijerarhiji Katoličke crkve
o imaju:
a) viši homagium  (krvninu; novčani iznos koji se plaća za ubojstvo ili
ozljeđivanje neke osobe)
b) neposredno/osobno  pravo sudjelovanja u Saboru
c) pravo na osobnu slobodu
d) izuzeće od oporezivanja
e) podvrgnutost kraljevoj sudbenosti  vrši ju ban
f) pravo na otpor

2) velikaši (ban, grofovi, baruni, dvorski dostojanstvenici, veliki župani)

o državno plemstvo
o imaju:
a) viši homagium
b) neposredno/osobno  pravo sudjelovanja u Saboru
c) pravo na osobnu slobodu
d) izuzeće od oporezivanja
e) podvrgnutost kraljevoj sudbenosti  vrši ju ban
f) pravo na otpor
o u praksi za njih rezervirane  javne službe i sudbena vlast

3) plemstvo
o sitni vlastelini  oslobođeni davanja kralju koji im jamči sudsku zaštitu koju vrši ban u
ime vladara
o gl. obveze:
a) vjernost vladaru
b) obveza ratovanja za njega
c) sudjelovanje na saborima i sudskim skupštinama u županijama
o načelno formalno jedinstvena skupina  u praksi ne:
1) pravo na osobnu slobodu
2) izuzeće od oporezivanja
3) podvrgnutost kraljevoj sudbenosti  vrši ju ban
4) pravo na otpor
o drže: županijsku upravu i sudstvo
o posredno  pravo sudjelovanja u Saboru

4) kraljevski slobodni grad s položajem plemića

o položaj pravne osobe s pravom na plemićke privilegije
o grad predstavljaju  2 izaslanika
 o građaninom se postaje:
a) stjecanjem vlasništva nekretnine u gradu
b) bavljenje trgovinom
o posredno  pravo sudjelovanja u Saboru

 slobodnjaci (ne plemić oženjen plemkinjom)

o nisu podređeni vlastelinu
o ne spadaju među 4 staleža
o nemaju građanski status/općinsku pripadnost
o temeljem svog zvanja neovisno žive kao  liječnici, trgovci, odvjetnici

1.4 Zemljište vlastelina u pravnom smislu

 kmetovi  najbrojniji, žive na vlastelinstvu u poluslobodnom i zavisnom statusu

 obveze kmeta prema vlastelinu:
o novčana + naturalna renta
o davanje  državi + Katoličkoj crkvi = u novcu i naturi
o kmet se može iseliti uz:
a) podmirenje svojih davanja
b) dopuštenje vlastelinskog suda
o 1785.g.  kmetovi dobivaju pravo iseljenja patentom Josipa II.
 zemljištva vlastelinstva  dijele se:
a) ALODIJALNA (oranice, livade, voćnjaci)
o zemljišta koja obrađuje kmet kao radnu obvezu
o prihodi pripadaju vlastelinu
b) URBARIJALNA (oranice, livade)
o kmetsko selište sastavljeno od kuće s okućnicom i obradivog zemljišta
o tu žive kmetovi
o imaju položaj trajnog zakupnika selišta kojeg obrađuju (renta)
o mogu slobodno raspolagati za života i oporučno ga ostaviti uz dozvolu vlastelina
c) IZVANSELIŠNA (vinogradi)
o kmet ga može iskorištavati temeljem sporazuma s vlastelinom (renta)
d) ZAJEDNIČKA (pašnjaci za ispašu krupne stoke)
o iskorištavaju ga kmetovi i vlastelini

1.5 Tijek društvenog raslojavanja u Dalmaciji

 gl. obilježje:
 izgradnja komunalnih društava u gradovima s jakom autonomijom
 osnova tog razvoja:
 izdvajanje imućnih pojedinaca i njihovih rodova  iz pravno i politički izjednačenih
stanovnika
 pojedinci i rodovi dobivaju političku ulogu
 izdvojili su se u vijeće koje:
a) donosi najvažnije odluke
b) sastav im je nasljedan
 time se stanovništvo formalno dijeli:
a) pučani
b) patricijat/gradsko plemstvo  ima sva politička prava
 u zaleđu dalmatinskih gradova  gasila se seoska općina; zadržala je suđenje, primjenu
vlastitih običaja
 postojao je kolonat  nije bilo kmetstva
 razlika između kolonata i kmeta:
 kolon podređen  državnom sudu
 kmet podređen  vlastelinskom sudu

8. Institucije središnje vlasti

2.1 Organizacija srednjovjekovne hrvatske države i društvena struktura; vladar i njegove službe

 9 – 11.st. 
o hrvatski vladari u vazalnom odnosu prema franačkom, bizantskom vladaru, papi
obvezuju se na:
a) vjernost
b) poslušnost
c) godišnji tribut
d) vršenje vladarske funkcije
 1. hrvatski vladar  Trpimir
o samostalno donosi odluke o ratu, miru, vanjskoj politici, unutarnjoj upravi
o uspostavljena dinastija Trpimirovića  nasljedno načelo
 patrimonijalna država
o vladar
a) izvor sve vlasti
b) država mu je baština
c) određuje državnu organizaciju
d) imenuje službenike
e) ubire sve poreze
f) zaštitnik pravnog poretka
g) zadaća: osiguranje mira i stabilnosti u državi
h) važna funkcija: suđenje  sudi ako ga pozove neka od stranaka; dužan pružiti zaštitu
Katoličkoj crkvi, udovicama, siročadi, siromasima
o najvažnije odluke donosi uz: savjet dvorskog vijeća
o s vladarem vijećaju 
1) župani
2) kraljica
3) herceg  članovi kraljeve pratnje
4) ban  njihove odluke proglašavane
5) opati kao kraljeve
6) biskupi
7) splitski nadbiskup

 praksa Hrvatskog Kraljevstva  postavljanja suvladara za života vladara

 1066.g.  Petar Krešimir IV. postavio suvladara (dux)
 do načela primogeniture kraljevske ovlasti  vrši mlađi kralj ili herceg
 od Gejze II.  u Hrvatskoj kraljeve će zamjenjivati herceg (dux)
 mlađi kralj 
o prema kralju u vazalskom odnosu
o ima vlastite službenike
o vlast vrši kao prijestolonasljednik neovisno u kralju
 o potječe iz kraljevske obitelji
o arbitražni sud rješava sporove između mlađeg kralja i kralja
 herceg 
o potječe iz kraljevske obitelji
o ima jednake ovlasti kao i kralj
o kao vazal podređen kralju  koji mu može oduzet funkciju: hercega ili dodijeliti novo
područje
 9.st. župani  visoki dostojanstvenici na dvoru
a) komornik
o brine se o:
1) riznici
2) prihodima
3) rashodima kraljeve blagajne
4) kraljevoj postelji
5) javnim financijama
b) 2 kapelana
 tepčija  sudska funkcija
 djed  franački majordom ili prihodi s dvorskog gospodarstva ili vladareva imanja
 vladar  ima oružanu pratnju + niz pomoćnih službenika
 lenska država
o kralj
a) 1. među jednakima
b) izdavanje darovnica
c) dijeljenje privilegija
d) vršenje sudbenosti
e) izgradnja utvrda  gubi ta prava prenošenjem na vlasteline
f) ubiranje prihoda
g) vrhovni zapovjednik vojske
h) patronatsko pravo  zaštita svećenstva i vjernika + pravo osnivati: biskupije,
nadbiskupije, samostane, njihove glavare, utvrditi im obveze
o reducirane kraljeve ovlasti preko pisane krunidbene zavjernice
o obvezan održavati godišnje sudbene skupštine  iz čega se razvijaju sabori
o banderijalni sustav  crkveni i svjetovni vlastelini + gradovi opremaju vojnu posadu
o banderium  velikaši s većim brojem vojnika vode ih pod svojom zastavom
o kraljev aparat čine:
1) palatin
 do 1493.g. sudbenost za Ugarsku
 od 1493.g. Hrvatska i Dalmacija sudi za:
a) povrede interesa kralja
b) spor između kralja i podanika
2) ban
3) dvorski sudac
sudska nadležnost
4) personal
5) rizničar  financije
6) kancelar
7) tavernik
 prvo financijska pa kasnije sudska nadležnost
 15.st. tavernikalni sud  svojim presudama razvio tavernikalno pravo
 tavernikalni gradovi: Zagreb  pod nadležnosti tavernika
  personalni gradovi: Varaždin, Koprivnica, Senj  pod nadležnosti kralja tj. njegovog
službenog personala

 staleška država
o jaka kraljevska vlast
o nasljedna monarhija  bez utvrđenog nasljednog reda
o 1687.g.  nasljedni red po pravu primogeniture sinova
o nosilac prava nasljedstva krune morao biti zakonito okrunjen 
1) 6.mj. od smrti prethodnog kralja na posebno sazvanom saboru
+
2) izdavanje zavjernica
3) crkveni krunidbeni obred
4) prisega kralja na poštovanje obveza preuzetih zavjernicom
o zakonito okrunjen kralj može:
a) sankcionirati + ukidati = zakone
b) podjeljivati privilegije
o zajednički čin krunjena za Ugarsko i Hrvatsko – slavonsko kraljevstvo
o sadržaj zavjernice  obvezivanje kralja na:
1) poštivanje postojećih i budućih zakona i Zlatnu Bulu
2) kraljevsku krunu će zadržati u Ugarskoj
3) sve zauzete dijelove Ugarske i Slavonije  koje vrati združiti s tim zemljama
4) pravo na slobodni izbor kralja  u slučaju ispunjenja pretpostavki PS
5) prisegom će potvrditi obvezu ispunjavanja zavjernice
o prava kraljeve vlasti 
a) objava rata + zaključenje mira
b) vanjska politika
c) međunarodni ugovori
d) vrhovna uprava
e) vrhovno zapovjedništvo nas vojskom
f) nadzor sigurnosti
g) vrhovno zemljišno gospodarstvo
h) podjeljivanje službi i titula
i) vjera
j) crkvena organizacija
k) zakonodavna
l) sudska
m) izvršna

2.2 Ban

 10.st. vrela ga spominju kao  poglavara: Like, Gacke, Krbave

 najviši dužnosnik  postavlja ga kralj
 poglavar pridružene zemlje
 do 1869.g.  ceremonija ustoličenja (instalatio)
o pred Hrvatsko – slavonskim saborom
o ban polaže prisegu kralju pred povjerenicima Sabora
o banu se predaje:
a) banski stijeg  simbol zapovijedanja vojskom
b) bansko žezlo  simbol sudske + upravne vlasti
c) ključ škrinjice privilegija
 d) pečatnjak  uništava se po završetku funkcije
 podban 
o bira ga ban
o funkcija: velikih župana Zagrebački i Križevačke županije do 1756.g.  ugarski model
 nadležnosti bana 
o sazivanje staleža sabora
o izvršavanje saborskih zaključaka
o sudi samostalno ili u skupštini s plemstvom 
 ima opću nadležnost koja obuhvaća sve vrste sporova
 nema: izricanje smrtne kazne
 priziv protiv banovih presuda podnosi se kralju
 13.st. Banski stol
 predsjeda: ban
 najviši sud na hrvatsko – slavonskom području do osnivanja
 1862. Stola sedmorice  vrhovni sud za Slavoniju i Hrvatsku
o ubiranje kraljevih poreza:
a) marturina  zemljišni porez
b) kraljevske daće stanovnici grada je plaćaju
c) banska daća/ius descensus  novogodišnji darovi
o vojne ovlasti
 opću mobilizaciju proglašava (insurrectio): Sabor  tim jedinicama zapovijeda ban
 1791.g.  ograničenje banovog položaja  njegovim podređivanjem UNV u zajedničkim
poslovima Ugarske i Hrvatske

2.3 Hrvatsko – slavonski sabor

 narodni zborovi + narodne skupštine 

a) biranje i krunjenje vladara
b) rješavanje sudskih sporova
c) potvrđivanje vladarevih odluka
 13.st.  povremene staleške skupine plemstva kao političkog naroda:
a) zakonska
b) sudska pitanja
c) upravna
 uz plemstvo sudjeluju:
1) velikaši
2) prelati
3) slobodni kraljevski gradovi
 1273.g.  prvi sabor slavonskog plemstva i jobagiona hrvatskih utvrda u Zagrebu
o ban Matija potvrdio zaključke o pitanjima nadležnosti i pravilima sudskog postupka
o proces oblikovanja normi u pisanom obliku predstavlja oblik zakonodavnog postupka
o takvi zakonodavni sabori bili su bez sudjelovanja kralja
 u Hrvatskoj i Dalmaciji 
o održani skupovi plemstva radi rješavanja upravnih i sudskih pitanja:
a) 1353.g. sabor u Kninu
b) 1396.g. sabor u Ninu
c) 1527.g. sabor u Cetingradu
o bez zakonodavne nadležnosti  razlog:
a) slaba kraljeva vlast
b) nije potrebna obrana interesa plemstva
 1558.g.  hrvatski i slavonski staleži zajedno zasjedaju u:
o Hrvatsko – slavonskom saboru kao predstavništvo kraljevine Dalmacije, Hrvatske i
Slavonije
 1681.g.  Congregatio Regnorum Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae
 16.st.  ustanovljeno ustrojstvo koje je u bitnim odrednicama ostalo na snazi do
1847.g.
o sabor saziva: ban/banski namjesnik  banskim pozivnicama šalje:
a) prelati + velikaši  osobni poziv
 imaju pravo sudovanja u Saboru
b) plemstvo  posredno putem županija
 bira 4 predstavnika na Saboru uz naputke za raspravu i glasovanje
 nemaju pravo sudovanja u Saboru
c) slobodni kraljevski gradovi  izravan poziv
 2 predstavnika uz naputke
 u radu Sabora sudjeluje:
1) gubernator Rijeke
2) rektor Sveučilišta
o velikaše u slučaju spriječenosti može predstavljati zastupnik ili udovica  bez prava glasa
 kraljevi izaslanici iznose:
a) kraljeve prijedloge
b) čitaju kraljeva pisma i imenovanja
 kako bi Sabor raspravljao i donio zaključke
 nakon toga staleži i redovi iznose prijedloge i pritužbe
 Sabor je sve do 1918.g.  jednodomna skupština
o zajedničko zasjedanje:
a) staleža
b) redova
 mjesta zasjedanja:
a) Zagreb
b) Varaždin
c) Krapina
d) bojno polje
 donošenje odluka:
o vaganjem glasova  procjenom predsjedavajućeg o težini predanih glasova s obzirom na
značenje onih koji su glasovali
o prednost: stariji + ugledni članovi
 saziv Sabora:
o 1 – 2 x na godinu  u ratnim okolnostima češće
 nadležnosti:
1) IZBORNA
o izbor kralja, predlaganje bana  izbor raznih državnih funkcija
2) ZAKONODAVNA
o donošenje općih propisa
3) PRAVOSUDNA
o izbor sudskih prisjednika, rješavanje sporova oko nekretnina među velikašima, uredno
vršenje sudbenosti
4) UPRAVNA iz nadležnosti državne uprave
o nadležnosti državne uprave (prosvjeta, bogoštovlje, javne financije)
5) UPRAVA iz nadležnosti županija
 zaključci Hrvatsko – slavonskog sabora:
a) ACTA (pojedinačne pravne norme)
o konkretan slučaj
o primjenjuju se u određenom poslu
o obvezna snaga zakona
o nije potrebna sankcija vladara
b) ARTICULUS (opći propisi)
o uređuju se slični slučajevi za buduća vremena
o obvezna snaga zakona
o obvezna kraljeva sankcija
 u zapisnik o saborskom zasjedanju zaključak je bio formuliran kao zakonski članak sa
svojim tekućim brojem (npr.  VII:1712)
 prabilježnik/proto notar saborske zaključke kraljevine upisuje u zapisnik sa zasjedanja
 1708.g. Ugarsko – hrvatski sabor donosi zakonski članak o suglasju zakona Hrvatsko –
slavonskog sa Ugarsko – hrvatskim saborom
o kralj ga nije sankcionirao  nema pravu snagu
 1715.g. Ugarsko – hrvatskom saboru donesi zakonski članak  kraljevim prijedlogom  da
Hrvatsko – slavonski sabor ima pravo donositi zakone za svoje područje

2.4 Ugarsko – hrvatski sabor

 13.st.  ugarsko plemstvo se počinje sastajati

 15.st.  konstituira se sabor
 prije ustroja jedinstvenog Hrvatskog sabora 
o slavonski staleži i redovi sudjelovali na zasjedanjima Ugarskog sabora
o hrvatski staleži i redovi južno od Gvozda odbijali sudjelovati
 1442.g.  redovito sudjeluju nunciji/poslanici Slavonskog sabora na zasjedanjima Sabora
 nakon ustroja Hrvatskog sabora  jedinstven odnos svih hrvatskih staleža i redova prema
Ugarskom saboru
 1608.g.  Ugarski sabor je dvodoman:
a) Velikaška kuća/Dom velikaša/Gornji dom
o prelati + magnati
o 1 predstavnik/nuncij
b) Staleška kuća/Donji dom/Dom zastupnika
o plemstvo + slobodni kraljevski gradovi + privilegirani distrikti
o 2 predstavnika/nuncija
 sabor saziva: kralj  kraljevim pozivnicama
a) prelati + magnati = osobni poziv
b) redovi Ugarske + ostali staleži = opći poziv
c) slobodni kraljevski gradovi + privilegirani distrikti = putem županija
o u pozivnicama utvrđeno: dan, mjesto, predmet rasprave
 30 dana prije početka zasjedanja do povratka članova Sabora  zabranjeno održavanje sudskih
ročišta
 propisano vrijeme trajanja Sabora  zbog financijskih razloga
 obvezno dokazivanje prava za sudjelovanje u radu Sabora
 nunciji  predstavnici Kraljevine Hrvatske i Slavonije na zasjedanju zajedničkoj Sabora
 prabilježnik/protonotar 
a) prihvaća ili odbacuje u ime kraljevsta prijedloge kralja
b) iznosi tegobe i zahtjeve u ime kraljevstva  djeluje: iure repraesentatione
o glasovali su kao cjelina nasprem ostalih članova Ugarsko – hrvatskog sabora
 o odluke Ugarsko – hrvatskog sabora imale snagu kraljevsta ako bi ih prihvatili nunciji i
potvrdio Hrvatski sabor

 tijek saborskog zasjedanja:

1) čitanje kraljevih prijedloga
o na zajedničkoj sjednici oba doma + njihovo upućivanje saborskim domovima na
razmatranje
2) rasprava unutar saborskih domova i donošenje zakona
o ako sadržaj zaključka oba doma nije usklađen  na zajedničkoj sjednici se donosi
većinska odluka 3 staleža prema 1
o ako bi prijedlog bio prihvaćen u istovjetnom tekstu  bio bi stiliziran + ponovno pročitan
na zajedničkoj sjednici + otpremljen na vladarevu sankciju (kraljev potpis akta i ovjera
kraljevim pečatom)
o vladar ga proglašava/promulgira i šalje u Sabor radi objavljivana čitanjem
o kralj može:
a) odbit sankciju
b) izmijeniti prihvaćeni zakon  izmijenjeni tekst se vraća domovima koji ponovo
raspravljaju + odlučuju o zaključku
3) tegobe i zahtjevi Ugarskih i Hrvatsko – slavonskih staleža i redova
o kada bi se prijedlog kralja ili ugarskih staleža odnosio na naše područje nunciji su ga
trebali prihvatiti ili odbiti
o temeljem zakonskog članka 1791:LVIII odlučivanje o financijama je preneseno na
Ugarsko-hrvatski sabor u tim je pitanjima iz zajedničke nadležnosti vrijedilo načelo
majoriteta

III. GRAĐANSKO I KAZNENO PRAVO

1. Razdoblja razvoja prava i hrvatska pravna područja

1.1 Razdoblja razvoja prava

 12.st.  rimsko pravo + instituti notarijata
 do 12.st.  pravo hrvatske države narodnih vladara
o slaba recepcija rimskog prava
o utjecaj:
a) franačkih javnopravnih institucija
b) langobardskih + bizantskih institucija GP i KP
 13.st.  utjecaj:
a) rimskog prava
b) mletačkog prava na obali
c) ugarski + Austrija + srednja Europa u unutrašnjosti

1.2 Hrvatska pravna područja u srednjem vijeku nakon 12.st.

 nestanak hrvatske samostalne države
 Europa  recepcija rimskog prava, izgradnja ius commune
 Lujo Margetić  identificira 5 hrvatskih pravnih područja:
1) istarsko
o utjecaji:
a) rimskog
b) bizantskog
c) langobardskog
d) franačkog
e) mletačkog
f) slavenskog
 2) kvarnersko
o hrvatski pravni običaji (npr. Vinodolski zakonik)
o Rijeka  utjecaji sjevera + pravo blisko tršćanskom
o cresko područje  mletačko pravo
o Trsat  ugarsko – hrvatsko pravo
3) dalmatinsko (Krk - Dubrovnik)
o statutarno pravo gradova sa utjecajem:
a) običajnog
b) rimskog
c) bizantskog
d) mletačkog
e) ugarsko - hrvatskog
4) užehrvatsko (Lika + Dalmatinska zagora)
o utjecaji:
a) starohrvatsko
b) ugarsko – hrvatsko
c) mletačko
d) rimsko
5) slavonsko
o ugarsko – hrvatsko s Tripartitom

2. Srednjovjekovna pravna vrela

2.1 Prapovijesna vrela: izvori saznanja o razvoju prava

a) pravna vrela 
 sadržavaju obavijesti o pravnim normama:
1) propisi (zakoni, statuti, naredbe)
2) običajno pravo (zbornici običajnog prava, usmene obavijesti, presude, ugovor, oporuka)
b) vrela koja dopunjuju pravna vrela 
 za razumijevanje značenja pravnih instituta, njihove društvene svrhe, način donošenja
propisa (npr. zapisnici Sabora) ili doktrinarne rasprave iz odgovarajućeg razdoblja
c) vrela o širem pravnom okruženju predmeta interesa 
 organizacija sudova i uprave ili sustava pravnog obrazovanja
d) vrela o pravnom i društvenom kontekstu (političko, gospodarsko, kulturno) 
 politika, gospodarski sustav, kulturna obilježja sredine, konkretni događaji

2.2 Srednjovjekovna pravna vrela na hrvatskom prostoru

1) zakon
o propis koji donosi najviša vlast u državi
o sadržava: opće norme
a) generalni  cijelo državno područje
b) partikularni  jedna društvena skupina
2) uredbe
o propis koji donosi tijelo izvršne vlasti
o uređuje ustroj vlasti ili odnose državljana
3) statuti
o zbirke propisa koje donosi tijelo autonomne vlasti u sklopu svog djelokruga i za teritorij
svoje nadležnosti
 a) autonomija  pravo neke vlasti da temeljem privilegija donosi samostalno
pravna pravila
b) samouprava  pravo neke vlasti da preko svojih organa provodi samostalno
pravna pravila koja je donio netko drugi
4) urbari
o zbirke pravnih pravila kojim su uređeni odnosi između vlastelina i kmetova
o donose ih vlastelini
o najpoznatiji: 1486.g. Modruški urbar  privatnopravni karakter
 sastavio ga: knez Bernardin Frankapan
o Hrvatski i Slavonski urbari  javnopravna obilježja
 donosi ih: Marija Terezija
5) običajno pravo
o dugotrajno održavanje određenog načina ponašanja
o općeprihvaćeno
o obvezno za buduća ponašanja
o dobiva sankciju u slučaju kršenja
o nepisano
6) isprave
o pisani izvori o pojedinačnim pravnim poslovima 
a) kupoprodaja
b) darovanje
c) oporuka
d) presuda
7) privilegije
o norme koje nisu neposredno nastale običajem, sve isprave kojima je podijeljeno ili
zajamčeno neko pravo

2.3 Tripartit

 1514.g.  temeljem kraljeve naredbe ga izradio: Istvan pl. Werboczy

 prihvaćen na Ugarskom saboru  kralj ga potpisom sankcionirao bez pečata/promulgacije
 nema promulgacije  zbog otpora magnata i prelata jer ih je Werboczy izjednačio s plemstvom
u skladu ideje o svetoj kruni i postojanjem jedinstvene političke slobode
 nije stekao pravnu snagu niti službeno postao zakon
 sudovi ga primjenjuju u praksi zbog:
a) uvjerljivosti
b) praktičnosti
c) sistematičnosti
 pisan: latinskim jezikom
o 1571.g.  mađarski prijevod
o 1574.g.  hrvatski/kajkavski prijevod
 sastoji se od:
1) predgovora
+
2) 3 – dijelne strukture (osobe, stvari, postupak) po uzoru na Gajeve ”Institucije”
 odredbe:
a) privatnopravne
b) javnopravne
c) kaznene
 sadrži:
 1) zakone
2) kraljeve dekrete
3) rimsko pravo
4) kanonsko pravo
5) hrvatsko – slavonsko i ugarsko  običajno pravo
 sadržaj:
a) osobna prava
b) imovina
c) pravni položaj obitelji
d) nasljeđivanje
e) ugovorni odnosi plemstva
f) sudski postupak
 dio Tripartita govori o posebnom običajnom pravu Slavonije i Erdelja i razlikama između
ugarskog i slavonskog prava
 Hrvatska i Slavonija na snazi: do 1852.g.  mijenja ga OGZ
 Mađarska + Međimurje + Baranja na snazi: do 1946.g.

2.4 Statutarno pravo dalmatinskih i istarskih gradova

 statuti srednjovjekovnih gradova 

o zbirke propisa koje donose + provode gradski organi
o vrijede na području njihove nadležnosti
 glavno obilježje  pravo na autonomiju i samoupravu
 14.st.  Bartolus de Saxoferato  bitno obilježje grada:
1) slobodan građanin s političkim pravima
2) zajednica građana kao nosioca izvornog gradskog suvereniteta
3) običajno pravo oblikovano prešutnom suglasnošću građana oko neke prakse
4) pravo građana na izradu statuta kao pisanog prava
 prije statuta:
o nepisano i općepoznato običajno pravo
o zapisivanje praćeno dopunama i modifikacijama običajnog prava
o pravila čiji se sadržaj primjenom u sudskim/upravnim postupcima pokazao dvojbenim 
kazuistički oblikovana pravila primjenjuju se kao opće norme
o potreba za sustavnom i dostupnom regulativom
 potreba za kodifikacijom javlja se porastom trgovine i prometa
 gradsko plemstvo preuzima vlast 
o kodificiranjem prava osigurava vlastite interese
o pučanima se sprječava pogoršanje položaja i ograničava utjecaj plemstva
 13.st.  osnova statutarnih poredaka dalmatinskih i istarskih gradova
o gradski ustavi + opći zbornici  javno i privatno pravo
o ne obuhvaćaju sve običajno pravo koje nadalje vrijedi paralelno sa statutima
 kodifikacija  sistematizacija + obrada prikupljenih prava koju provode učeni pravnici
primjenjujući prava stečena pravnim obrazovanjem
o koriste se postojeći modeli
o prisutan utjecaj državne vlasti
o dolazi do modernizacije i promjene
 kazuistička osnova  dojam fragmentarne proturječnosti, nejasnoće, postojanje pravnih
praznina
 status ima prednost u primjeni  ako nema rješenje može biti potraženo izvan statuta
 unatoč sličnosti  gradski statuti Istre i Dalmacije  zasebni pravni sustavi
 najstariji istarski i dalmatinski gradski statuti:
o 1265.g.  Koručulanski
o 1272.g.  Dubrovački
o 1305.g.  Zadarski
o 1363.g.  Porečki
o 14.st.  Dvigradski
o 14.st.  Bujski

2.5 Zbornici hrvatskog običajnog prava

 1288.g.  Vinodolski zakon

o pisan: glagoljicom
o nastao zbog nesporazuma između:
a) Leonarda Frankapana
b) seljaka  traže poštovanje svojih prava
o na skupu u Novom Vinodolskom sastavilo ga povjerenstvo od:
a) 42 predstavnika vinodolskih općina
b) predstavnik kneza Frankapana
o sadrži odredbe:
1) ovlasti kneza
2) položaj Katoličke crkve
3) ustroj vinodolske općine i ovlast njenih službenika
o glavno dokazno sredstvo:
a) priznanje počinitelja
b) iskazi svjedoka
c) dokaz prisegom
o naglašena uloga pristava u postupku

 1452.g.  Novigradski zakon

o nastao: na skupu gdje su 8 plemića koji predstavljaju 8 seoskih zajednica diktirali javnom
bilježniku tekst koji su sami nadopunili
o donosi običaje koji su na tlu Hrvatske između Knina i Nina
o govori o:
a) nasljeđivanju posjeda
b) položaju nezakonite djece
c) funkcioniranju seoske zajednice
d) načinu donošenja odluka
e) podjeli rojeva pčela
f) čuvanju seoskog stada
g) svjedoci u sudskom postupku
h) uređenju pašnjaka
i) podjeli kućne zadruge
j) tlaki kmeta
k) pravu prvokupa

 1454.g.  Vranski zakon

o vrijedi za područje Vranskog vlastelinstva
o pučanstvo Vranskog vlastelinstva se sukobljava sa zakupnicima prihoda vlastelinstva oko
visine podavanja zbog podložnosti crkvenim redovima
o popis običaja sastavlja:
 a) sudac vranskog podgrađa
b) predstavnici vranskih sela
o potvrđuju ga mletačke vlasti
o u središtu dokumenta je seljak koji je u zavisnom položaju
o seljak je uključen u seosku općinu koja je zadržala autonomiju, ali izgubila općinske zemlje u
zajedničkom vlasništvu u korist vlastelina

 1440.g.  Poljički statut

o pisan: bosančicom
o zbornik običajnog prava autonomne Poljičke općine
o sadržaj:
a) ustrojstvo vlasti Poljičke općine
b) sudstvo + upravu
c) kazneno, građansko i postupovno pravo
o veliki knez  organ sudbene i upravne vlasti
o poljički stol/banka (vlada)  birani plemenitaši
o zajednički organi vlasti:
1) izvanredna skupšćina svih Poljičana
2) predstavnički kupan općeni zbor
o najvažnije odredbe posvećene obiteljskoj imovini
o plemenšćina  obiteljske imovina u nepodijeljenom vlasništvu zajednice, neotuđiva
o poznaje  krvnu osvetu, solidarnu odgovornost za počinjenu štetu
o prisutna  vražda, načelo personalnog važenja poljičkog prava

3. Statusno i obiteljsko pravo

3.1 Statusno pravo

 srednjovjekovno pravo  punoljetnost se razlikuje po spolu:

a) 12.g.  žene
b) 14.g.  muškarce
 Tripartit  nepotpuna poslovna sposobnost:
a) 12.g.  žene; pravo raspolaganja zemljišnim vlasništvom  14.g.
b) 14.g.  muškarci; pravo raspolaganja zemljišnim vlasništvom  24.g.
 Šibenski statut  stjecanje poslovne sposobnosti:
a) 14.g.  žene
b) 16.g.  muškarci
 u dalmatinskim pravnim poredcima za stjecanje pravne i poslovne sposobnosti:
o emancipacija  odricanje oca od očinske vlasti + izlazak djeteta iz obiteljske zajednice 
putem isprave o očevoj volji, sudskom odlukom, prešutnom suglasnošću ako je sin stanovao
6.mj. negdje drugdje
o tim činom punoljetna djeca samostalno nastupaju u pravnom prometu bez očeve suglasnosti

3.2 Obiteljsko pravo

 uređuje imovinskopravne odnose  roditelja, djece i skrbništvo

 pravno valjan i nerazrješiv brak  sklopljen u crkvi
 hrvatsko – slavonsko područje 
o kmetova žena se smatra sustjecateljicom imovine stečene u braku
o plemićke obitelji  žena rađa + skrbi o djeci; muž raspolaže cjelokupnom stečenom
imovinom
 dalmatinske komune  obitelji individualne/inokosne
 sluge i sluškinje 
o nemaju punu pravnu i poslovnu sposobnost
o smatrani članovima obitelji
 sklopljen brak između kći i sina bez očeve suglasnosti 
o nepoželjan
o pravno valjan
o mogu izgubit nasljedni dio po ocu/majki
 očeva obveza (nakon smrti prelazi na sinove)  udaja + davanje miraza kćeri
 svrha miraza  osiguranje materijalne osnove za:
a) život obitelji
b) ženine egzistencije za slučaj prestanka braka
 zakonita djeca  samo ona koja su rođena u braku
 dalmatinski statuti  dotalno načelo odvojenih dobara muža i žene
o žena ima pravo na miraz + ugovorom utvrđena prava
 načelo zajednice bračnih drugova  Rab, Krk:
o žena nasljeđuje polovinu stečene imovine
o ako žena u brak uđe s mirazom  vraća joj se miraz + na ostaloj imovini ima pravo
plodouživanja do preudaje
 brak na istarski  muž i žena po sklapanju braka ujedinjuju svu imovinu
o smrću jednog od bračnih drugova, preživjeli bračni drug može preuzeti:
1) svoju imovinu
ili
2) preuzeti polovinu sve imovine

4. Stvarna prava

4.1 Vlasništvo i podijeljeno vlasništvo

 vlasništvo  ograničen skup ovlasti koji pripada vlasniku

 vlasnik  nosilac određenog skupa ovlasti nad stvarima
 podijeljeno vlasništvo  pravni odnosi se zasnivaju između:
a) izvornog vlasnika zemlje
i
b) njegovog vazala ili vazalovog podvazala
o prava vazala/podvazala:
1) raspolaganje + korištenje zemljištem
2) ubiranje poreza
3) sudbenost
4) upravljanje nad kmetovima
o obveze vazala/podvazala:
1) vojna služba
2) vjernost vladaru
 3 tipa vlasništva:
1) neposredno (dominium directum)
o vlastelin 
a) uvjetovano pravo raspolaganja + korištenja
b) ubiranje poreza
c) sudbena vlast prema kmetovima
d) donošenje urbara
 2) vrhovno (dominium eminems)
o vladar  izvor svih ovlasti + ima rezidualne ovlasti prema zemljištu
o vazal gubi vlasništvo u korist kralja/seniora u slučaju:
a) povrijede vjernosti
b) izumrća roda obdarenika  kojemu je vladar darovnicom ustupio dobro kao
nagradu za vjernost prema njemu
3) koristovno (dominium utile)
o kmet ima obveze prema vlastelinu, davanje crkvi i vladaru
o ima uvjetovano pravo raspolaganja svojim dijelom zemlje
o vezan je uz zemlju  nema slobodu seljenja
o vlastelin ga bez sudske presude ne može udaljiti s zemljišta

4.2 Obiteljsko vlasništvo

 bona hereditaria
o imovina koja je u obitelji bar 2 generacije
o pripada svim nepodijeljenim članovima obitelji  zalog trajanja obitelji
o do provedene diobe ni jedan član obitelji ne može raspolagat (oporučit, otuđit) svojim
dijelom

 bona acquisita
o stečena dobra kojima slobodno raspolaže onaj koji ih je stekao i koji je njihov puni vlasnik
a) bona empticia
 imovina stečena kupnjom ili drugim pravnim poslom
b) bona acquisita u užem smislu
 stjecatelj je dobiva od kralja kojim je utvrđeno raspolaganje darovnicom
 nasljeđivanje ograničeno na muške potomke 1. stjecatelja

 obiteljskog vlasništva gubi smisao prodorom privatnog vlasništva

 dalmatinski institut preferiranja 1 djeteta slabi načelnu jednakost djece
o trebalo bi svakom djetetu pripast jednak dio obiteljske imovine
o pravo roditelja da sinu ili kćeri ostavi do 1/10 ukupne imovine preko dijela koji mu je inače
pripadao
o nakon provedene diobe postoji opasnosti od rođačkog prava prvokupa koje ne zastarijeva 
može osporiti kupoprodaju
o zato se pišu isprave da je prodavatelj vlastitim sredstvima stekao imovinu koju prodaje ili
kod kupoprodaje daje svotu rođacima kao osiguranje protiv tužbe
 karakter obiteljskog vlasništva starohrvatskog prava:
o nema: dosjelosti i zastare
o opozivost darovanja
 darovanje je stvar iz obiteljskog vlasništva prije formalne diobe
 najčešće je u korist Katoličke crkve; kroz kanonsko pravo utjecali
na neopozivost

4.3 Pravo prvokupa

 definicija:
o pravo ovlaštenika da mu prodavatelj prvome ponudi stvar na prodaju
o nakon odbijanja ili propusta roka  stvar se nudi na prodaju trećima s cijenom koja ne smije
biti niža od ovlaštenikove
 ovlaštenici  prednost pri kupnji zemljišta:
a) rođaci
 b) suvlasnici
c) vlasnici susjednih zemljišta
d) vlasnici ostalih zemljišta
 svrha instituta:
o štiti se rodbinska + teritorijalna zajednica od ulaska stranaca
 način njegova izbjegavanja:
o fiktivnim uzajamnim darovanjem gdje prikriveni prodavatelj u ime ljubavi i poštovanja
daruje nekretninu prikrivenom kupcu koji mu uzvraća protudarom (cijena darovane
nekretnine) u vrijednosti darovane nekretnine

 u dalmatinskim gradovima pravo prvokupa 

o ne zastarijeva
o mora se javno objaviti
o prednost imaju:
a) rođaci
b) susjedi
c) ostali posjednici
o isprava o kupoprodaji se zaključuje nakon određenog roka gdje ovlaštenik izjavljuje svoju
namjeru prvokupa

4.4 Skupno vlasništvo

 uređenje zajedničkog iskorištavanja dobara koje uživa cijela zajednica 
a) pašnjaci
b) livade
c) šume
d) stočarstvo
 sudjelovanje više osoba  zajedno im pripadaju vlasnička prava
 postoji samo na nepodijeljenoj stvari
 udio pojedinca u vlasništvu nije utvrđen  za diobu potrebna suglasnost cijele zajednice
 pravo raspolaganja  cijela zajednica
 pravo korištenja  pojedinim članovima zajednice
 članovi zajednice  povezani osobnopravnom vezom (npr. brak, nasljedstvo)
 suvlasništvo  određivanje vlasničkih udjela članova zajednice
 vlasništvo  realno izdvajanje nečijeg dijela nad izdvojenim dijelom
 oblici skupnog vlasništva:
a) kućna zadruga
b) zajednička imovina  bračnih drugova ili nasljedničke zajednice
c) zajednička imovina nepodijeljene braće

4.5 Kućna zadruga

 definicija:
o životna i proizvodna zajednica članova povezana odnosima solidarnosti
o zasnovana na zajedničkom vlasništvu
o istodobno pripada zadruzi i pojedinim članovima
 sastav:
o više individualnih obitelji  privatno vlasništvo pojedinih članova postoji nad pokretninama
i osobnim stvarima
o članovi nemaju nasljedna prava prema imovini zadruge
 u staleškom razdoblju na kmetskim selištima zadruge pružaju 
o veću sigurnost članovima
 o vlastelinima bolju kontrolu
 skupčina/zadruga
o 1 podložnik s obvezom davanja rente
 Tripartit
o ima otvorenu koncepciju vlasništva
o ne poznaje institut kućne zadruge
 bez staleških ograničenja  postoji u gradovima, plemstvu  ima ruralan oblik
 zakonsko uređenje:
o 19.st.  prisutna u:
a) Vojnoj Krajini
b) Banskoj Hrvatskoj
c) Dalmaciji
d) BiH
e) Bugarska
f) Srbija
g) Makedonija
h) Kosovo
o raspadanje zadruga  od 19. do 20.st.  prijelaz tradicijskih oblika na nove inokosne
obitelji
o uređena običajnim/nepisanim pravom  bez interesa doktrine
o 1807.g. Temeljni krajiški zakon  1. sustavno uređenje
o 1853.g. OGZ  u Hrvatskoj i Slavoniji 
a) temelj: privatno vlasništvo
b) isključivo inokosne obitelji
c) sloboda oporučnog raspolaganja
d) nasljeđivanje po lozama
o 1857.g. Vrhovni sud Austrije  zadruge + zadružno vlasništvo interpretirao kao proširene
individualne obitelji i suvlasništvo
o raspadanje zadruga i društvena kriza  obustavljena ovrha tih presuda
o 1870.g. Zakon o uređenju zadruga  uređeno zadružno vlasništvo
o 1889.g. Zakon o zadrugama + 1902. njegova novela  spontano nestajanje zadruga
o 1945.g. ukinute  no, pravo postojale do 1956.g.
 pravno prestaju postojati:
o odlukom Vrhovnog suda RH kojom je na zadruge primijenjen 
1955.g. Zakon o nasljeđivanju
o brisana iz zemljišnih knjiga + upisivana kao vlasništvo članova

5. Obvezno pravo

5.1 Pravni odnosi u poljoprivredi  S M K T

 SPREGA
o obvezivanje seljaka na međusobno pomaganje poljoprivrednih radova kroz cijelu ili više
godina
o sprezanje tegleće marve radi oranja zemlje svih sprežnika
o svrha  pomoć siromašnim seljacima koji nemaju vlastitu stoku za oranje
o stoku hrani sprežnik na čijem zemljištu se radi
o svaki dan se ora kod drugog sprežnika
o trajanje prava na oranje na nečijem posjedu, razmjerno je broju volova koje je vlasnik tog
zemljišta dao u spregu
o ugovori  dugotrajni, prenose se generacijama
 MOBA
o ugovor o međusobnoj pomoći seljaka pri obavljanju poljoprivrednih poslova  žetva,
kopanje, gradnja kuće
o tko treba pomoć + tko saziva mobu = hrani mobnike
o zadružne ili inokosne obitelji je sazivaju
o uređena je običajnim pravom
 KOLONAT
o ugovor o zakupu  zasniva se radi obrade maslinika i vinograda
o vlasnik zemljišta daje kolonu zemljište na obradu  kolon mu se obvezuje na obrađivanje
zemlje + davanje naknade u novcu ili naturi
o 2 podjele kolona:
a) dobili su od vlasnika kuću ili stoku
b) imali su kuću ili stoku ili su sami sagradili kuću na kolonatskom zemljištu
o temelj tog pravnog odnosa je bizantsko pravo  Zemljoradnički zakon
o uspostavljaju se dugotrajni odnosi  prenosi se kroz generacije
o kolonat  slobodan status + podvrgnut državnom sudu
o 1946.g.  ukinut
 TEŽAŠTVO
o najamna pogodba o radu
o vlasnik zemljišta sklapa ugovor s težakom koji treba obraditi zemljište
o obveza težaka je određena po danima
o uređeno statutarnim propisima gradova
o ako težak ne dođe na posao mora platiti iznos koji mu je vlasnik trebao platiti za taj dan
o spor između vlasnika i težaka rješava se u postupku pred sucem pojedincem
o ako težak propusti obaviti posao osuđuje se novčanom kaznom + sud ga treba prisiliti da
završi posao

5.2 Pravni odnosi u stočarstvu  K K S S

 KOMUNICE
o formiraju se na planinskom području – pašnjaci, šume, bunari itd.
o uređena običajnim pravom
o zemljište komunice – neotuđivo + u skupnom vlasništvu sela, bratstva, plemena
o trajna stvarna prava nad pojedinim dijelom može steći član zajednice uz suglasnost cijele
zajednice
 KESIM
o ugovorni odnos u kojem vlasnik stoke daje drugome svoju stoku na čuvanje
o svrha  podjela prinosa od stoke
o vlasnik stoke ima pravo na:
a) vunu
b) dio mliječnih proizvoda
o pastir ima pravo:
a) na priplod
b) drugi dio mliječnih proizvoda
 dužan je vratiti vlasniku stoke isti broj grla u stanju u kojem ih je preuzeo
o uređen  Tripartitom
 SOČEDA
o ugovor o radu s obilježjima ortaštva na 5.g.
o vlasnik stoke predaju socedalu određen broj stoke  1 krava + volovi + ½ žitarica za
prehranu
o socedal 
 1) ora + sije s volovima
2) urod + priplod žita svake godine se dijeli na pola istekom ugovora
3) dužan je naknaditi gubitak ili povredu životinje koju skrivi svojom krivnjom  u
suprotnom se šteta dijeli na pola
o vlasnik ima pravo  ako se radi o ovcama:
a) 2/3 vune + priplod
b) 2/3 svih životinja
 SUPONA
o ugovor o međusobnoj pomoći stočara
o suponici miješaju svoju stoku  podijele je prema vrstama + svakoj vrsti dodijele pastira
o svaki suponik:
a) daje  1 ili više pastira + hrani ga
b) daje  sol za svoju stoku
c) ima pravo na:
1) plodove od stoke
2) gnojivo  koje se dijeli prema broju vrsta stoke/udjelu broja pastira

5.3 Pravni odnosi u pomorstvu  K E DK

 KOLEGANCIJA
o ugovor mletačkog prava čija je svrha 
a) trgovina u drugim lukama
b) podijela dobiti među ugovarateljima
o stans daje tractatoru novac ili robu ili brod kako bi tractator trgovao u lukama
o ugovor se sklapa na  1.g.
o dobit se dijeli na pola
o rizik se dijeli razmjerno na:
1) onoga koji je uložio kapital
2) onog tko ga je preuzeo i obavljao posao
o stans  vlasnik uloženog kapitala + u svoje ime odgovara 3. osobama
o tractator 
a) snosi sav rizik plovidbom izvan Jadrana bez dozvole
b) odgovara stansu za poslovanje
o poznaju ga statuti: Dubrovnika, Paga, Zadra, Splita, Šibenika, Paga
 ENTEGA
o ugovor bizantskog prava kojim se udružuju:
1) brodar (vlasnik broda)
2) mornar
3) vlasnik entege (novca ili robe)
 radi stjecanja dobiti trgovanjem + sklapa se na više mjeseci
o nastaje trgovačko društvo  brodar udružuje brod, mornar rad, trgovac robu ili novac
o dobit se dijeli:
a) 2/3  za brodara i mornara
b) 1/3  za vlasnike entega
o dobit se dijeli na pola putovanjem izvan Jadranskog mora zbog velikog rizika za trgovca
o rizik gubitka robe ili novca pada na vlasnika robe
o rizik snose kapetan i mornar ako brod plovi putem koji nije bio planiran
o u slučaju brodoloma  vlasnici u naknadi štete sudjeluju svojim dijelom dobitka, ne
glavnicom
o na brodu može biti više entega koje čine zajednicu dobiti i rizika
o nastala šteta po pojedinoj entegi dijeli se na sve entege po načelu solidarnosti
 o uređena  Dubrovačkim statutom

 DRUŠTVO KARATISTA
o ugovor suvlasnika broda s obvezom 
a) zajedničkog iskorištavanja broda
b) dijeljenjem ostvarene dobiti
o brod je podijenjen na 12 ili 24 idealna dijela
o karat 
1) 1 idealni dio broda  nad njim se stječe vlasništvo
2) nosi udio u upravljanju + poslovanju broda
3) prema broju karata dijeli se dobit
o vlasnici karata su suvlasnici broda  mogu karatom raspolagati i otuđiti ih
o vlasnik karata je odgovoran onoliko koliko imao karata

6. NASLJEDNO PRAVO

6.1 Oporučno nasljeđivanje

 Hrvatska i Slavonija 
o ostavitelj slobodan u imenovanju nasljednika ako ne zaobiđe descendente
 Tripartit 
o uredio oporuku, pisani i usmeni oblik morao biti ovjeren na vjerodostojnom mjestu
 dalmatinske + istarske komune  zastupljeno oporučno nasljeđivanje
1) notarska oporuka
o napravljena pred javnim bilježnikom koji 
a) zapisuje oporučiteljevu posljednju volju + pročita i ovjeri je u njegovoj nazočnosti
b) sastavlja javnu ispravu s istovjetnim sadržajem
2) pisana oporuka
o ostavitelj ju potpisuje + datira  vrijedi sama po sebi
3) usmena oporuka
o pravnu snagu stječe 
a) sastavljanjem službenog dokumenta kod javnog bilježnika
b) temljem izjave svjedoka mjesec dana po smrti

 raspolaganje imovine za slučaj smrti:

a) staro hrvatsko pravo  cijela imovina ostavitelja pripada muškoj djeci
b) Šibenski statut  ako ostavitelj nema zakonite ili u 2. koljenu nasljednike ima pravo
slobodne raspoložbe cjelokupnom imovinom

6.2 Nužno i neoporučno nasljeđivanje

 nužno nasljeđivanje 
o pravo najbližih srodnika ostavitelja na određen dio ostavine ako im ostavitelj takav dio
oporučno ne ostavi
 neoporučno nasljeđivanje 
o dolazi ako umrli ne ostavi oporuku
o bliži nasljedni red isključuje daljnji
o prednost se daje braći i sestrama, pa precima
o kontinentalni i primorski gradovi 
a) načelo izjednačenosti muških i ženskih potomaka ostavitelja
 b) Zd  nasljeđuju: sinovi (nekretnine), žene (pokretnine)
c) Hrvatska i Slavonija  glede bona hereditaria
o plemića koji nema potomaka nasljeđuje ga najbliži muški srodnik iz linije odakle su
ta dobra došla
o ako nema takvog nasljednika  plemićevu imovinu nasljeđuje kralj
o ako kmet nema potomaka  nasljeđuje ga vlastelin
o slučaj stečenih dobara 
a) pola nasljeđuje vlastelin
b) pola kmet može oporučit
 načelo  Paterna paternis, materna maternis
(Očevo očevima, majčino majčinima.)
o vrijedi u:
a) slučaju umrlog bez oporuke i potomaka
b) dalmatinskim i istarskim gradovima
o dijelovi ostavine vraćaju se onoj liniji odakle su došli

7. GRAĐANSKI SUDSKI POSTUPAK

7.1 Građanski sudski postupak i ustroj sudstva

 glavne značajke:
o 15.st.  odvajanje građanskog i kaznenog postupka
o delikt  povreda privatnopravne sfere pojedinca
 pa ne postoji razlika između kaznenog djela i civlinog delikta
o 14.st.  za vrijeme Anžuvinaca uobličena su običajnim pravom 
osnovna pravila sudskog postupka u Ugarskoj, Hrvatskoj i Slavoniji
o postupovna jamstava prava stranaka su bili plemići  ratio im je bio u zaštiti interesa
stranaka pred kraljevim sudovima
 pravni izvori:
o postupovna običajnopravna pravila kodificirana utjecajem
a) 1486.g. Decretum maius
b) 1514.g. Tripartit
c) 1619.g. Kitonićeve Metodične upute u sudbeni postupak
o do 1852.g.  osnova ugarskog sudskog postupka bit će kodificirani + nekodificirani
pravni običaji
 ustroj sudstva:
1) ugarski Stol sedmorice
 vrhovno sudište u Ugarskoj, Hrvatskoj i Slavoniji
 prizivna nadležnost
 sastoji se od 7 dužnosnika:
a) palatin
b) dvorski sudac
c) vrhovni kancelar
d) tavernik
e) majordom
f) hrvatski ban
g) erdeljski vojvoda
 Kraljevski sudbeni stol u Požunu  u 2.stupnju odlučuje o presudama:
a) ugarskih županijskih sudova
i
b) hrvatsko – slavonskog Banskog stola
 2) Banski stol
 najviši sud na hrvatsko – slavonskom području
 sjedište: Zg
 13.st.  nastaje kao oktavalni sud (saziva se 8. dan, 2 x godišnje)
 sastav nakon reforme 1725.g. 
a) ban
b) podban
c) protonotar
d) 2 velikaša
e) 1 prelat
f) 1 plemić
 u prizivu rješava protiv  presuda:
a) Zemaljskog sudbenog stola u Zg
b) županijskih sudova
c) kaznenih sudova
 prvostupanjska nadležnost obuhvaća 
a) veleizdaju
b) teže tjelesne ozljede
c) osporavanje privilegija
3) županijski sudovi
 široka prvostupanjska nadležnost
 predsjeda: dožupan
 u suđenju sudjeluju:
a) plemićki sudac
b) prisežnik
c) bilježnik
d) prisjednici iz županijskog plemstva

 županijski suci 
a) bez pravnog obrazovanja
b) sude lokalnim pravnim običajem
c) s javnim uvjerenjem o korumpiranosti + pristranosti
4) gradski sudovi
 sude u kraljevskim slobodnim gradovima
 sastoji se od:
a) gradski sudac
b) 2 vijećnika
c) bilježnik
d) prisjednici
5) vlastelinski sudovi

 gl. značajke parnice:

o počiva na akuzacijskom načelu
o stupanj postupovnih ovlasti stranaka ovisi o staleškoj pripadnosti
o odvjetnik:
 zastupa stranke
 laik bez pravnog obrazovanja
 nagradu mu određuje sud  zabranjeno ugovaranje nagrade na %
 produljuje postupak do zastare i smrti protustranke  ubiru visoke honorare
 dužni besplatno zastupat siromašne stranke
o postupak se pokreće:
 1) usmenom
ili tužbom sudu  nakon toga tužena stranka pozvan pred sud
2) pisanom

o dokazna sredstva:
1) iskaz svjedoka
2) isprave
3) mišljenje vještaka
 presudu moguće zasnovat na:
a) priznanju tuženika
b) javnoj ispravi
c) mišljenju vještaka
d) iskaz 2 svjedoka
 postupak se odvija kroz 4 ročišta  prigovorima + pravnim lijekovima moguće
odugovlačenje

7.2 Građanski sudski postupak na dalmatinskom i istarskom području

 glavne značajke:
o prevladava  rimsko – kanonski tip postupka
o suđenja se odvijaju javno određenim danima
o komunalni odvjetnici u gradovima
a) javna služba
b) birani u gradskom vijeću na 6.mj.
c) imaju pravo na nagradu od stranaka
d) zabranjeno ugovaranje nagrade u postotku vrijednosti spora
o dalmatinski + istarski statuti  zabranjuju samopomoć
 organizacija sudstva:
1) sud (curia)
 nadležnost: upravno – sudska
 čine ju:
a) knez izabrana u gradskom vijeću na 6.mj
b) 2 suca (laici)
 građanski sporovi  sudi kao kolegijalno tijelo gdje zadnju riječ ima knez
 kazneni predmeti  knez sudi sam
2) suci pojedinci (justicijari)
 sude u sporovima 
a) manje vrijednosti
b) tržišni sporovi
 ambulantni suci  određene dane sude u selu
 bira ih: gradsko vijeće  na 6.mj.
 laici bez pravnog znanja
3) obranički (izabrani) sud
 građanski sporovi
 ad hoc sud 
a) stranke ga ustanovljuju sporazumom
b) izabiru same arbitara
c) obvezuju se na poštovanje odluka arbitara uz mogućnost kazne
d) nezadovoljna stranka nakon presude može tražit zaštitu pred redovnim sudom
7.3 Pristav, javni bilježnik, kaptoli

 loca credibilia (vjerodostojna mjesta)  danas su to javni bilježnici

o nosioci su mu ovlašteni da potvrdom pravnih poslova ili akata potvrđenim ispravama daju
snagu javne isprave s obilježjima javne vjere
o nosioci tih ovlasti u srednjem vijeku su bili:
a) pristavi
 usmeni oblici pr. poslova  na području slabe pismenosti
 zadaća: pamti + na zahtjev reproducira pr. radnje  njegova riječ
reproduciranom daje snagu javne vjere
 dodatne funkcije:
1) odlučuje koje svjedoke treba ispitati u nekom postupku
ili
2) uvodi u posjed stranku koja je pobijedila u parnici

b) javni bilježnici (notari)

 obalni, slavonski gradovi + gradske sredine
 ovlašteni izdavat javne isprave
 djeluju temeljem opće ovlasti i statusa notara koji su dobili od cara ili pape koja ih
prati kao osobno pravo
 15.st.  javna služba pod nadzorom: državne + gradske vlasti;
uređena državnim + statutarnim propisima
 pretpostavka za imenovanje:
 završeno pr. obrazovanje notarskog umijeća
 kod nas: kaptolska škola
 funkcije:
1) na zahtjev stranke sastavlja ugovore, oporuke itd.
2) vode računa o elementima zakonitosti sadržaja svojih isprava
 priznaju se javne isprave izrađene u:
 svom gradu
 u drugom gradu  pod uvjetom da su ih izradili dobri i zakoniti javni bilježnici +
potvrdile vlasti tog grada
c) ovjeritelji isprava (egzaminatori)
 dalmatinski gradovi
 isprave koje sastavlja notar stječu snagu javne isprave tek potvrdom  ovjeritelja
isprave
 u Istri se zove  vicedominus
 funkcije:
1) provjeravaju ovjerom da nije riječ o:
 zelenaškim ispravama
 kamatnim zloporabama
 poslovima štetnim za komunu, siročad, Katoličku crkvu
2) zamjenjuju suce kad oni nemogu suditi radi sumnje u nepristranost
d) kaptoli
 slavonsko područje
 crkveni kaptoli + samostani obavljaju funkciju loca credibilia  najvažniji:
1) Čazmanski kaptoli
2) Zagrebački
  kraljevim privilegijem dobivaju pravo da vlastitim pečatom ovjeravaju isprave o pr.
poslovima koje su sastavljene pred njima
 isprave 
1) piše: pisar kaptolske kancelarije
2) ovjerava: custos
 na hrvatskom području značajan  Krbavsko – modruški kaptol

8. KAZNENO I KAZNENO POSTUPOVNO PRAVO

8.1 Kazneno pravo

 izostanak načela zakonitosti 

o Nullum crimen sine lege, nulla poena sine lege
(Nema kaznenog djela ni kazne bez zakona.)
 subjektivni element kaznenog djela (namjera ili nehaj) 
o slabo prisutan (Vinodolski zakonik, Paški statut)
o kazna:
a) se odmjerava za objektivno djelovanje
b) ima retributivno značenje odmaze za počinjenu štetu
 slaba zastupljenost pojedinih instituta koji pretpostavljaju subjektivni odnos prema djelu 
o nužna obrana postoji uz konkretna djela
o sudioništvo se kažnjava jedinstvenom kaznom za sve sudionike
o razlika između  dolusa (namjera) i culpe (nehaj)
o kazna se određuje prema krivnji
o casus (slučaj)  događaj nastupa bez ljudskog djelovanja, ne kažnjava se
o supsidijarna kolektivna odgovornost  npr. selo nadoknađuje štetu kad se ne nađe
kradljivac
o obalni gradovi  imovinski delikti oštro kažnjavani
 okrutnost kazni s funkcijom zastrašivanja 
o smrtna kazna, vješanje, odsijecanje ruku, spaljivanje, šibanje…
o svrha:
a) obeshrabrit
b) stigmatizirati počinitelje
c) izolirati
 pravni izvori
o statutarno pravo u obalnim gradovima
o 17. i 18.st.  hrvatsko – slavonsko područje: norme običajnog pr.
o 1787.g. Opći kazneni zakonik o zločinima i njihovom kažnjavanju
 Josip II.  1. uredio kazneno + kazneno postupovno pr.
o Kazneni zakonik:
a) 1803.g. 
 stroge kazne
 ne poznaje kolektivnu odgovornost
 jasna razlika između kulpe i dolusa
 u BH ne vrijedi kao pozitivan propis ali se primjenjuje u praksi
b) 1852.g.  Hrvatska + Slavonija dobiva: kodificirano pr. vrelo iz KP
8.2 Kazneni postupak

 glavne značajke:
o uređenost postupka običajnim pravom
o akuzacijski karakter postupka
 spor između oštećenika i optuženika uz naizmjenično ispitivanje svjedoka
o napad na područje javnog interesa (npr. povreda vazalske vjenrosti)
+
teške kazne (npr. smrt)
=
brži i jednostavniji postupak

o dožupani provode kvartalno istraživanje o počinjenom teškom kaznenom djelu nad

(ne)plemićima te izvješće podnose sudu koji ga uzima kao da je vjerodostojan
 dokazna sredstva 
1) prisega
 optuženik + određeni broj porotnika koje sam bira tvrdi da nije kriv
 primijenjuje se ako optuženik nije zatečen pri izvršenju dijela
 sud određuje broj porotnika
 Vinodolski zakon određuje:
a) 6, 12 ili 25  krađa porotnika
b) 50  ubojstvo
 od porotnika se očekuje moralno jamstvo da optuženik govori istinu
2) božji sud
 iracionalno dokazno sredstvo
 provodi se sudskim dvobojem i vađenjem stvari iz vrele vode
 onaj čiji se iskaz provjeravao bio je nevin ako bi:
a) mu rana zacijelila u određenom roku
ili
b) ako bi ostao nepovrijeđen
3) tortura
 17.st.  zamjenjuje božji sud
 redovito dokazno sredstvo
 primjenjuje se protiv:
a) seljaka
b) plemića  ako su zatečeni pri počinjenju
 za njeno određivanje moraju postojati:
a) jaki indiciji
b) izostanak dokaza
c) izostanak 2 svjedoka
 priznanje dobiveno torturom mora se potvrdit ponovljenim iskazom optuženika izvan
torture
 1776.g. ukinuta za: Ugarsku, Hrvatsku, Slavoniju
 MT smatra da se u praski primjenjivala svojevoljno  posljedica:
a) teška tjelesna ozljeđivanja
b) davanje priznanja bez osnove
 pravni izvori 
o 1656.g. Kazneni sudski red/Praxis criminalis  1. propis koji je uredi kazneni
postupak u Hrvatskoj i Slavoniji
o 1768.g. Opći kazneni sudski red MT/Constitutio criminalis Theresina
  postupak je tajan
 nakon završene istrage optuženik ima pravo na:
a) saslušanje
b) samo u iznimnim slučajevima  branitelja
o 1788.g. Opći red za kaznene sudove Josipa II.
 zamijenio Theresianu
o 1803.g. Kazneni zakon
 na snazi u Istri i Dalmaciji
 postupak se sastoji od:
a) faze istrage  obvezan pritvor, osumnjičenik se ne obaviještava zbog čega je
optužen, nema prava na branitelja, postupak je tajan
b) faze gdje sudsko vijeće raspravlja o dokazima + donosi presudu
 Dalmacija i Istra 
o inkvizicijski postupak
o slučaj povrede:
a) osobnog interesa  postupak počinje privatnom tužbom
b) javnog interesa  postupak počinje inicijativom suca/kneza na prijavu građana koji su
bili nagrađivani
o knez ima monopol suđenja u kaznenim postupcima  može primijeniti:
a) arbitrium
b) propisanu kaznu ublažit ili povisiti
c) osloboditi počinitelja
 ocjena dokaza 
o vezano dokazivanje + slobodna prosudba dokaza
o štetu stoke  dovoljna prisega oštećenika
o dokazivanje silovanja  priznanje optuženika ili vjerodostojni svjedoci
o kraljica dokaza je bilo priznanje optuženika