DIDAKTIKA je grana pedagogije koja proučava odgojno-obrazovnu stvarnost: procese

učenja i poučavanja na nastavi, ali i druge oblike učenja i obrazovanja izvan nastave.

DESKRIPTIVNI zadaci- odnose se na opisivanje predmeta proučavanja, određivanje

kategorijalnog aparata, klasifikaciju fenomena i problema koji se proučavaju te opisivanje
razvoja proučavanih pojava u prošlosti. Svode se na opisivanje i klasifikaciju didaktičkog
problema i fenomena što ulaze u predmet didaktike. Ne ulaze u problem.

EKSPLIKATIVNI zadaci - njih postavljamo da bismo mogli razumjeti bit pojedinih

problema i didaktičkih fenomena, utvrditi uzročno-posljedične veze, razvojno-genetičke veze
te sistemsko-strukturalne veze unutar pojedinih didaktičkih problema i fenomena, između
didaktičkih fenomena unutar predmeta didaktike i između didaktičkih fenomena i fenomena
koji ulaze u druge znanosti. Objašnjavaju što je bit nekog didaktičkog fenomena,
zakonomjernost razvoja tog problema, u čemu se manifestira taj problem, koje su njegove
komponente, faktori uvjetovanosti…

ZNANOST je čovjekova spoznajna i društvena djelatnost kojom dolazi do spoznaje o svemu

što postoji, kojom razumijeva, objašnjava i mijenja stvarnost.(Elementi znanosti su:
deskriptivni, eksplikativni, normativni ili aplikativni i futurističko prognostički.) ili predmet
istraživanja, pojmovni sustav, znanstvene hipoteze i teorije, metode istraživanja, zadaće
znanosti i sustav znanosti. Društvo i znanost ovise jedan o drugome jer društvo utječe na
odabir ciljeva i zadataka, a znanost utječe na društvo njegove vrijednosti i na odnose među
ljudima.

RAZREDNO - SATNI sistem J.A.Komenskog omogućuje učitelju uspješno poučavanje

velikog broja učenika istovremeno, a ne samo jednog, nastava po predmetima, nastava po
kronološkoj dobi i nastavni sadržaj se mijenja po razredima. ( školski sat, školska godina,
polugodište, nastavni plan, maturalno putovanje u inozemstvo).

OBRAZOVANJE je intencionalno, pedagoški osmišljeno i sustavno organizirano učenje

odnosno iskustvo pojedinca koje se očituje u porastu znanja i vještina te razvoju sposobnosti.

NASTAVA je pedagoški osmišljen i uređen skup organiziranih aktivnosti u svrhu odgoja i

obrazovanja pojedinca.

TEMELJINI POJMOVI DIDAKTIKE SU: odgoj, obrazovanje, učenje, poučavanje i

nastava.

ODGOJ je postignuće pojedinca u razvoju osobnosti te društveno poželjnom ispoljavanju i

zadovoljavanju osobnih potreba.

1
VRSTE KOMUNIKACIJE:

1.VERBALNA – glasom, riječima, služi za prijenos ideja, razmjeni činjenica, mišljenja i

stavova, izražavanju osjećaja
NEVERBALNA – neglasovna kom. gestama, izrazima lica, bojom glasa, služi za
potkrepljivanje verbalne poruke.

2. INTRAPERSONALNA – razgovor sa samim sobom da preispitamo svoje ponašanje, da

razmislimo što ćemo reći ili učiniti, osjećaj samopoštovanja unutarnje vrijednosti.
INTERPERSONALNA – izravna kom. dviju ili više osoba licem u lice ili posredovanjem
nekog medija, prezentacija nekog sadržaja drugoj osobi kako bi utjecali ne njeno ponašanje,
stavove, odnosno kako bi dobili povratnu informaciju

3.VERTIKALNA–kom. između učitelja i učenika

HORIZONTALNA – kom. između dva učenika

4. JEDNOSMJERNA – jedan sudionik šalje poruke a drugi ih prima

DVOSMJERNA – sudionici obostrano šalju i primaju poruke
5. AUTORITARNA - učitelj traži samo poslušnost a učenik je u podređenom položaju
DEMOKRATSKA – poštivanje osobnosti, interesa i samostalnosti učenika, mogućnost
obostranog utjecaja, prilagođavanje učitelja potrebama i željama učenika, ravnopravan odnos,
poticanje učenika, razvijanje samostalnosti i slobode mišljenja među učenicima.
SOCIJALNA REVERZIBILNOST
ZNANJE je iskustvo pojedinca koje nastaje učenjem a očituje se kao smislen sustav
prikladnih odgovora u situaciji kada ne bi mogao odgovoriti bez učenja.
TIPOVI NASTAVNIKA: akademski, savjetnički i kreativni.
Akademski – fokus, znanje i intelektualne sposobnosti.
Savjetnički – zadovoljavanje emocionalnih potreba učenika.
Kreativni – poticanje kreativnosti i kombinacija prethodnih tipova.
STAVOVI su tedencije u ponašanju svakog pojedinca čime se izražava određeni odnos
prema predmetima, pojavama, procesima, ljudima…mogu biti pozitivni, negativni i neutralni.
VJEŠTINE su organizirane, brzo i precizno izvedene radnje s ciljem da se izvede neki
zadatak, a koje se stječu vježbanjem.
NAVIKE su automatizirane vještine za koje ne trebamo uložiti nikakav misaoni napor.
OSNOVNI ELEMENTI IZVEDBENOG PROGRAMA: raščlanjivanje sadržaja programa,
vrijeme za svaku nastavnu cjelinu i jedinicu, očekivani ishodi za nastavnu cjelinu, osnovne
metode i metodičke varijante,oblici rada, nastavna sredstva i pomagala, izvori za pripremanje
učenika i nastavnika,elementi povezivanja sadržaja programa između nastavnih cjelina i
nastavnih predmeta i element evaluacije programa.
OBLICI RADA U NASTAVI:
Frontalna nastava: naglašena uloga nastavnika a to nameće receptivno i reaktivno ponašanje
učenika.
Grupni rad: prati se i kontrolira rad svakog pojedinca.
Rad u paru: skupa uče i jedan drugom pruža podršku, dopunjava i poučava.

2
Individualni rad: oblik rada u nastavi pruža mogućnost potpunog samostalnog učenja.
Timski rad: manja grupa ljudi koja se svojim znanjem i vještinama nadopunjavaju kako bi
zajedno ostvarili cilj za koji su zajednički odgovorni
Razlika između individualnog i individualiziranog rada je: individualizirani označava
načelo prema kojem se nastavni ciljevi, sadržaji, metode i vrednovanje prilagođavaju svakom
učeniku posebno s obzirom na njegove osobine: fizičke, psihičke, karakterne, moralne,
dosadašnja postignuća.
Individualni rad znači rad u dvoje, stručnjak – učenik, taj oblik rada se primjenjuje u
rehabilitaciji, savjetovanju, terapiji … Učitelj ne može prenijeti sadržaj učeniku bez aktivnosti
učenika dakle potreban je angažman učenika.
VERBALNE METODE NASTAVE: usmeno izlaganje neke građe učenicima kao što je
opisivanje, objašnjavanje i obrazlaganje, predavanje, izvješćivanje…metoda razgovora:
katehestički, sokratski, heuristički razgovor, rasprava…
Opisivanje je navođenje svojstava, osobina, pojava i procesa realnog svijeta. Važno je biti
objektivan i potpun, tako da što više potičemo učenika kako on to vidi.
Objašnjavanje se zasniva na mišljenju tj. misaonim operacijama: uspoređivanju,
razvrstavanju. Tražeći objašnjenje pojavama, učenik uči, stječe osobno iskustvo.
Obrazlaganje je misaono verbalna aktivnost koju karakterizira iznošenje dokaza za neku
tvrdnju.
KOMENSKI I RAZVOJ DIDAKTIKE - prvi put riječ didaktika, upotrijebio veliki češki
pedagog i reformator Jan Amos Komenski koji piše svoje djelo Velika didaktika (“Didacta
Magna”) u kojem je obrazložio sva značajna pitanja didaktike. Za Komenskog didaktika je
umjetnost da se svakoga sve nauči. Nastavu treba prilagoditi učeničkim mogućnostima,
zasniva metode u kojima nema prinude, uvodi načelo zornosti, očiglednosti, tvorac je
predmetno – razredno - satnog sustava nastave,zastupao stupnjevito školovanje za svu djecu,
podjela nastav po kronološkoj dobi. Stavlja naglasak na mišljenje zasnovano na promatranju,
na postupnosti i sistematičnosti poučavanja i učenja.
PEDEUTOLOGIJA je disciplina koja proučava osobine nastavnika.
TRI POZNATA DIDAKTIČARA:
J.A.Komenski, J.H.Pestalozzi, J.F.Herbart, W.Ratke, J.Locke
SPOSOBNOST je svojstvo svakog pojedinca da može obavljati različite aktivnosti.
Manifestiraju se u različitim područjima pa se može govoriti o sposobnostima percipiranja,
izražajnim, socijalnim, praktičnim, intelektualnim sposobnostima...

3
DIDAKTIČKI TROKUT je organizirana odgojno obrazovna djelatnost koju čine učitelj,
učenik i nastavni sadržaj.
TRI PROBLEMA NASTAVNIKA: neopravdani izostanci, nema kažnjavanja, nesuradljivi
roditelji...
AKCELERACIJA u nastavi odnosi se na učenike čiji je tempo napredovanja različit od
ostalih te zahtijevaju individualizirani i diferencirani pristup.
PET OSOBINA NASTAVNIKA: pomaganje i podrška učeniku u radu, motivacija
(poticanje učenikova interesa), dobro raspoloženje, radost, ljubaznost, prijateljski odnos
prema učenicima, strpljivost i smirenost, poštivanje učenika, stavljanje u učenikov položaj,
suosjećanje s njim (empatija).
DIDAKTIČKI ČETVEROKUT je suvremen koncept nastave gdje je uz didaktički trokut
dodan još jedan činitelj nastave- obrazovna tehnologija.
STOLJEĆE didaktike je 17. stoljeće, umjesto poučavanja veća pozornost pridaje se učenju.
Didaktika 17. Stoljeća ima tri zahtjeva: djeca u školi trebaju upoznati stvari, a ne samo riječi o
stvarima; osnova cjelokupnog znanja mora biti znanje materinjeg jezika, nastava se treba
izvoditi na prirodni način.