UNIVERZITET U ZENICI

MAŠINSKI FAKULTET
Spahić Samir, 5889/09
Hasanbašić Azra, 6020/10
Mehanović Amela, 5834/08

NEELASTIČNA TORZIJA I ZAOSTALI NAPONI

- SEMINARSKI RAD -

DATUM: 23.05.2013. PREDMETNI NASTAVNIK:

V.PROF.DR.SC.ALEKSANDAR KARAČ

1
 Neelasticna torzija
Ako je torziono opterecenje na vratilu preveliko, vece nego materijal moze podnijeti, stoga se
„plastocna analiza“ mora koristiti ta odredivanje smicajnog napona i ugla uvijanja. Da biste

izvrsili ovu analizu, neophodno je da se utvde uslovi deformacije i ravnoteze za vratila.

Dokazano ej da bez obzira na ponasanje materijala , smicajni naponi koji nastaju u kruznom
vratilu linearno ce varirati od nule u centru vratila do maksimuma na spoljasnjem dijelu
vratila(slika 5-34a.). Takoder, rezultat unutrasnjeg uvijanja na dijelu mora biti ekvivalentan

2
uvijanju koje je nastalo usljed smicajuceg napona na presjeku. Ovo stanje moze se izraziti
matematicki , uzmiajuci u obzir da smicajuci napon τ djeluje na element povrsine ΔA koji se
nalazi na udaljenosti ρ od centra vratila (slika 5-34b.). Sila koja je izazvala napon je dF=τdA i
obrtni moment dT=ρdF=ρ(τdA) . Za cijelo vratilo se podrazumjeva :

(5-22)

Ukoliko povrsina dA, preko koje τ moze biti definisano kao diferencijalni prsten, ima
povrsinu dA=2πρdρ (slika 5-34c), onda T moze biti napisano u obliku:

(5-23)

Ovi uslovi geometrije i opterecenja ce se koristit za odredivanje raspodjele smicajnog napona

na vratilu kada su an vratilu 2 vrste obrtnog momenta.

Elasticno-plasticni obrtni moment

Razmotrimo materijal vratila da bi pokazali savrseno plasticno-elasticno ponasanje. Nnjega
karakterise smicajni napon- deformacija dijagram za koji je materijal izlozen rastucoj
smicajnoj deformaciji kada napon smicanja dostigne granicu tecenja τy . Ako unutrasnji
obrtni moment proizvodi maksimum elasticne smicajne deformacije ϒT , na vanjskom dijelu
vratila , onda maksimum obrtnog momenta Ty kog proizvodi ova raspodjela , moze se
pokazati formulom:

Sliak 5-35

3
(5-24)

4
Ugao uvijana se moze izraziti formulom :

(5-25)

Ako su obrtni momenti povecani do magnitude iznad Ty ,materijal ce postati gibkiji. Prvo na
spoljasnjim dijelovima vratila, ρ=c, a onda kao maksimalna deformacija (slika. 5–35a)ce
naredovati prema centru vratila(slika. 5–35b ). Kao što je prikazano to stvara elastičnu jezgru,
gdje je, prema omjeru,radijus jezgre ρy=(ϒy/ϒ`). Takoder, vanjski dio materijala formira
prsten, jer je smicajna deformacija ϒ , u ovoj regiji veca od ϒy . Odgovarajuća deformacija se
prostire duž radijalne linije vratila (sliks. 5-35C). To je ustanovljeno uzimajući u obzir
uspjesnost u distribnucij napona-deformacije na slici. 5-35b i pronalaženje odgovarajuće
vrijednosti smicanja iz dijagrama τ-ϒ.(slika 5–35a ). Budući da se stanje na slici. 5-35C sada
se može izraziti kao funkcija, možemo pisati:

(5-26)

5
Plasticni obrtni moment
Daljnji porast T ima tendenciju da smanjiti radijus elastične jezgre dok svi matrijali ne
postanu gibki,ρy→0, (sl. 5-35b). Materijal vratila se podvrgava savršeno plastično ponašanju i
smicajni napon postaje homogen, tako da je τ=τ y , ( Slika. 5-35d). Mozemo predstaviti najveci
moguci moment koji vratilo moze podnijeti :

Slika 5-35(nastavak)

(5-27)

U usporedbi s maksimalnim elastičnim momentom se moze vidjeti :

6
Drugim riječima, plastični moment je 33% veći od maksimalnog elastičnog momenta.
Nažalost, ugao uvijanja φ raspodjele smicajnog napona ne može biti definisan. To je zato što
τ=τy ne odgovara za svaku vrijednost smicajne deformacije .Kao rezultat toga je to sto ce se
vratilo anstaviti deformisati ili uvrtati sa neodgovarajucim porastom smicajnog napona.

Zaostali naponi

7
Kada je vratilo podvrgnuto plastičnim smicajnim deformacijama uzrokovanih
uvijanjem,uklanjanje momenta će izazvati to da ce neke deformacije ostati u vratilu. Taj
napon se naziva zaostali napon, a njegova distribucija može biti izračunata superpozicijom.

Na primjer, ako Tp uzrokuje da materijal na spoljasnjoj granici vratila bude napeto ϒ 1

( prikazan je kao točka C na krivulji τ-ϒ na slici. 5-36) oslobađanje T p će izazvati smicajni
napon,tako da ce se materijal ponašati tako da će slijediti ravnu liniju CD segmenta, stvarajući
elasticnu pojavu smicajnog napona ϒ1 . Ova linija je paralelana s početnom linijom AB u
dijagramu τ-ϒ , a time i obje linije imaju naznačen nagib G.

Budući da se elastične pojava napona dogodi, možemo uticati da i na plasticnom raspodjeli

smicajnog momenta (slika. 5-37a) linearna raspodjela napona bude uzrokovana primjenom
plastičneog momenta Tp u suprotnom smjeru, sl. 5-37b. Maksimalni smicajni napon τ r za
ovakvu raspodjelu, se naziva nosivost za torziju. Ona je određena formulom za uvijanje:

8
Imajte na umu da je obrnuta primjena primjena Tp korištenjem linearnom raspodjelom
smicajnog napona( slika. 5-37b) moguće ovdje, jer je maksimalni oporavak smicajne
deformacije 2ϒy kao što je navedeno na slici. 5-37. Ovo odgovara maksimalnoj primijeni
smicajnog napona od 2τy koji je veci od maksimalnog smicajnog napona. Dakle, prema
superponiranjem raspodjele napona uključujuci primjenu i uklanjanje plastičnog momenta,
dobivamo preostali smicajni napon na vratilu (slika. 5-37c.). Valja napomenuti da je na ovom
dijagramu smicajni napon u središtu vratila, koji je prikazan kao τ y i mora biti jednak
nuli,posto materijal duž ose vratila nije napregnut.razlog zbog kojeg nije nula je jer smo

9
pretpostavili da je sav materijal za vratilo bio napregnut izvan granice tecenja kako bi se
utvrdio plasticni obrtni moment moment, (Sl.. 5-37a). Da budemo realni, elastično-plasticni
moment treba uzeti u obzir pri modeliranju ponašanja materijala. Na taj način dovodi do
superpozicije raspodjele napona (slika. 5-37d).

Slika 5-37

10
Krajnji moment
U općem slučaju, većina inženjerskih materijala će imati smicajni napon-deformacija
dijagram kao što je prikazano na slici. 5-38a. Prema tome, ako see T povećava, tako da
maksimalna smicajna deformacija vratila postaje ϒ=ϒu (Sl.. 5-38b), onda se prema omjeru ϒy
javlja ρy=(ϒy /ϒu)c. Isto tako, smicajna
deformacija ρ=ρ1 , i ρ=ρ2 može se naći
po udjelu, ϒ1=(ρ1/c)ϒu i ϒ2=(ρ2/c)ϒu . A
ako su odgovarajuće vrijednost τ1, τ2, τ3
i τu uzete iz dijagrama τ- ϒ , dobivamo
raspodjelu smicajnog napona, koja
djeluje duz radijalne linije na
poprečnom presjeku vratila ( Slika. 5-
38C). Obetni moment dobiven ovom
raspodjelom napona se naziva krajnji
moment, Tu.

Magnituda momenta Tu može se

odrediti "grafički" integriranje Jed. 5-
23. Da bi to učinili, površina presjeka
vratila je segmentirana u konačan broj
prstenova, kao što je prikazano na slici 5-38d. Površina ovog prstena ΔA=2π ρ Δρ, je uvecana
za smicajni napon τ koji djeluje na njega, tako da sila ΔF=τΔA može biti izracunata .Moment
koji je posljedica ove sile je ΔT=ρδF=ρ(τΔA). Dodatak svim momentima cijelom presjeku,
daje krajnji moment Tu koji jeTu ≈2π Στρ2 Δρ .Ako, međutim, raspodjela napona može biti
izrazena kao analitička funkcija τ=f(ρ), kao i na elastični i plastični momenti , onda se
integracija jed. 5-23 može provesti izravno.

Slika 5-38

11
Primjer 1.

Cjevasto vratilo na slici 5- 39a je od legure aluminijuma za koji se predpostavlja da ima elastično-
plastični Ƭ-γ dijagram kao što je prikazano. Odrediti maksimalni obrtni momenat koji se moze
primijeniti u vratilu bez izazivanja tecenja materijala , a okretni moment ili plasticni moment koji se
mogu primijeniti u vratilu. Također, ono što bi trebalo minimalno smicanje naprezanje na vanjskom
zidu kako bi se razvio potpuno plastični moment?

Rjesenje:
Maksimalni elasticni okretni moment. Potreban nam je napon smicanja na spoljnim vlaknima od 20
MPa.koristeci formulu uvijanja imamo:

Raspodjela napon-smicanja i napon-deformacija za ovaj slučaj prikazani su na slici 5- 39b. Vrednosti

cijevi za unutrašnji zid je dobijen u omjeru.

Plasticni momenat:

12
Raspodjela napon-smicanje u ovom slučaju prikazana je na slici. 5- 39c.Primjena jed. 5-23 zahtjeva τ
= τy. , pa imamo

Za ovu cijev Tp predstavlja 20%-tno povećanje kapaciteta obrtnog momenta u poređenju sa

elasticnim obrtnim momentom TY .

Vanjski radijus Smicanje-deformacija.

Cijev postane u potpunosti plastična kada je smicajna deformacija na unutrašnjem zidu postane
0.286110-32 rad, kao što je prikazano na slici 5- 39c. S obzirom da smicanje deformacija ostaje
linearna u poprecnom presjeku, plastične deformacija na vanjskim vlaknima na cijevi na slici 5- 39c se
određuje odnosom.

13
 sl. 5-39a

slika 5-39b elasticna Raspodjela napon-

smicanje

slika 5-39b elasticna raspodjela napon-

deformacija

14
Plasticna Raspodjela napon-smicanje pocetna plasticna raspodjela napon-deformacija

Slika 5-39c

15
Primjer 2.

Cvrsta kruzna osovina ima radijus od 20 mm i dužine je 1,5 m. Materijal ima elastično-plastični τ -γ
dijagram kao što je prikazano na slici. 5-40a. Odrediti momenat potreban za okretanje osovine f= 0,6

. slika 5-40a

Rješenje:
Prvo dobijemo elasticnu raspodjelu napon-deformacija ρ= c, zatim uspostavimo elasticnu
Raspodjelu napon-smicanje . Kada je to poznato, primjenjeni momenat se može odrediti. Maksimalni
napon smicanja se pojavljuje na povrsini osovine, ρ= c od ugla uvijanja Ø = 0.6 rad se odnosi na
celokupnu 1,5 -m dužina vratila, onda koristi jed. 5-25, za cijelu dužinu imamo:

16
Raspodjela smicanje-deformacija je prikazana na slici. 5- 40b. Obratite pažnju na to da gibkost
materijala bude γmax 7 γY = 0.0016 rad na slici. 5-40a. Radijus elastične jezgre moge se dobiti iz
proporcija na slici. 5- 40b,

Na osnovu elasticna raspodjela napon-deformacija, elasticna raspodjela napon-smicanje

nacrtane preko radijalne linije segmenta, prikazana je na slici 5- 40c. Moment se sada moze dobiti
koristeci jed.5-26, uvrstavanjem numerickih podataka dobijamo

slika 5-40b Elasticna raspodjela napon-deformacija

17
slika 5-40c Elasticna Raspodjela napon-smicanje

18