PLANIRANJE I PRIPREMA

PROIZVODNJE

Boženko Bilić
Split, 2010/11. god.
 PROSTORNE STRUKTURE

Strukturiranje proizvodnoga sustava: aktivnost kojoj je cilj

najekonomičnije povezivanje i usklađivanje sastavnih elemenata
sustava u prostornome i vremenskome pogledu.
Struktura i funkcija sustava uvjetuju jedna drugu. Za neku
unaprijed zadanu funkciju može se definirati više različitih
struktura.

2
Na izbor proizvodne strukture utječe niz čimbenika, od kojih
najveći utjecaj imaju proizvodni program i tehnologija izradbe:
- asortiman i količine proizvoda,
- stupanj konstrukcijske i tehnološke sličnosti proizvoda,
- oblik, dimenzije i tolerancije proizvoda,
- brzina promjena proizvoda,
- tržišni vijek proizvoda itd.

3
U osnovi postoje izradbeni sustavi kod kojih:
1. Predmeti rada miruju, a ljudi i ostali elementi sustava se kreću
(proizvodnja velikih objekata: brodovi, lokomotive, zrakoplovi ...);
2. Predmeti rada se kreću, a ljudi i elementi sustava stacionirani su
na svojim radnim mjestima (češći slučaj).

4
Oblici proizvodnih struktura razlikuju se u izradbi i montaži, te
prema stupnju automatizacije.

5
PROIZVODNE PROSTORNE STRUKTURE
KLASIČNIH IZRADBENIH SUSTAVA
1. Izradbeni sustavi strukturirani po vrsti obrade tj. po načelu funkcije
(Raspored po vrstama obrade - radioničko načelo),
2. Izradbeni sustavi strukturirani po predmetima rada
2.1 izradbene linije (jednopredmetne i višepredmetne linije)
2.2 grupe po svrsi.
2.3 samostalna radna mjesta potpune izradbe (pojedinačni raspored)

6
Dijagram p-q: dijagram koji prikazuje odnos asortimana i količine
proizvoda u proizvodnom procesu.

7
Složenost struktura sustava 8
 IZRADBENI SUSTAVI STRUKTURIRANI PO VRSTI
OBRADE (RASPORED U GRUPE PO VRSTI OBRADE)

Raspored u grupe po vrsti obrade (engl. layout by function, layout by process)

predstavlja prostornu strukturu u kojoj su istovrsna radna mjesta prostorno
objedinjena u grupe u kojima se obavljaju istovrsne operacije.

Ovakav tip prostorne proizvodne strukture primjenjuje se kod većeg

asortimana proizvoda koji se izrađuju u malim i srednje velikim serijama. U
tom slučaju, predmeti rada mogu zahtijevati različite operacije i različite
redoslijede izvođenja operacija. Vremena trajanja pojedinih operacija također
su različita za različite predmete rada.

9
Izradbeni sustava strukturiran
po vrsti obrade

10
11
 k
i 1 2 3 4 5 6
1 0 1 1 1 1 1
2 1 0 1 1 1 1
3 1 1 0 1 1 1
4 1 1 1 0 1 1
5 1 1 1 1 0 1
6 1 1 1 1 1 0

1 – 6: grupe po vrsti obrade

12
Prednosti rasporeda u grupe po vrsti obrade:

Prilagodljivost glede proizvodnog programa po asortimanu i količini;

Visok stupanj iskorištenja kapaciteta radnih mjesta;
Dobra prilagodljivost na nove tehnološke postupke i na promjene u
redoslijedu obrade;
Prebacivanjem proizvodnih operacija na drugi, istovrsni stroj, moguć je
nastavak proizvodnje u slučaju kvara nekog stroja u grupi.

13
Nedostaci rasporeda u grupe po vrsti obrade:

Zbog učestalih promjena predmeta rada, pripremna vremena

zauzimaju znatan udio u vremenu izradbe. To rezultira dužim ciklusima
izradbe, većim zalihama materijala u procesu proizvodnje, potrebnoj
većoj površini za odlaganje, a time povećanim troškovima;
Dugi transportni putovi i velik broj povratnih tokova materijala;
Nepreglednost proizvodnje;
Dugo vrijeme čekanja između pojedinih operacija na radnim mjestima;
Zahtijevaju se visokokvalificirani radnici koji moraju obavljati uvijek
drukčije zadaće na različitim proizvodima;
Velike količine nedovršene proizvodnje;
Zbog isprepletanja tokova različitih proizvoda, u slučaju većih količina I
asortimana proizvoda, teško je planirati i voditi proizvodnju.

14
 IZRADBENI SUSTAVI STRUKTURIRANI PO
PREDMETIMA RADA (RASPORED PO SVRSI)

1. Izradbene linije (jednopredmetne i višepredmetne linije)

2. Grupe po svrsi (izradbene stanice)
3. Samostalna radna mjesta potpune izradbe (pojedinačni raspored)

15
Razvoj izradbenih sustava strukturiranih po predmetu rada posljedica je
potrebe prevladavanja nedostataka podjele sustava po vrsti obrade.
Prvi izradbeni sustavi strukturirani po predmetu rada bile su izradbene linije
namijenjene masovnoj i velikoserijskoj proizvodnji. Nakon toga pojavili su
se sustavi grupne izradbe slijedeći koncept grupne proizvodnje
(tehnologije).

16
 IZRADBENE LINIJE
Izradbene su linije orijentirane na konkretan proizvod, a njihova struktura
uključuje različite specijalizirane strojeve, linijski raspoređene po
zahtjevima tehnološkoga procesa (redoslijedu operacija) određenoga
predmeta rada. Sredstva za proizvodnju postavljaju se u liniju prema
redoslijedu obrade koji zahtijeva određeni proizvod ili grupa proizvoda.
Kretanje predmeta rada odvija samo u jednom smjeru. Izradbene linije
počele su se primjenjivati razvojem Taylorova koncepta podjele rada,
rezultirajući izrazito niskim udjelom pripremnoga vremena zbog visokog
stupnja specijalizacije i determiniranosti rada.

Linijska prostorna proizvodna struktura pogodna je za proizvodnju velikih

količina istih ili sličnih proizvoda.

17
Linijska struktura izradbenog sustava

18
Osnovni tokovi linijske proizvodnje su pravac, L - linija, U - linija, O -
linija i S - linija. Raspored se projektira s obzirom na vrstu i asortiman
proizvoda, usvojenu tehnologiju, način kretanja proizvoda i prostorna
ograničenja.

5
1 3

2 4

Primjeri linijskog rasporeda radnih mjesta u ograničenom prostoru

19
a) Jednopredmetne linije
Kod jednopredmetne linije sredstva za proizvodnju su raspoređena prema
redoslijedu operacija koje je potrebno obaviti na predmetu rada. Polazni
materijal (pripremak) se tijekom obrada pretvara u gotov proizvod krećući
se između radnih mjesta u određenom vremenskom intervalu - taktu linije.
k
i 1 2 3 4 5 6
1 0 1
2 0 1
3 0 1
4 0 1
5 0 1
6 0

Matrica transportnih intenziteta jednopredmetne linije nema elemenata

ispod glavne dijagonale, što znači da nema povratnih kretanja, a odnosi
između sredstava za proizvodnju nalaze se uz glavnu dijagonalu.
20
b) Višepredmetne linije
Kod višepredmetne linije sredstva za proizvodnju raspoređena su prema
redoslijedu operacija koji je potrebno obaviti za izradu grupe vrlo sličnih
proizvoda. Liniju je potrebno formirati na način da se izbjegnu povratni
tokovi materijala i da se vremena obavljanja pojedinih operacija usklade.
k
i 1 2 3 4 5 6
1 0 1 1
2 0 1 1
3 0 1 1
4 0 1
5 0 1
6 0
Odnosi između radnih mjesta nalaze se u gornjem trokutu u matrici
transportnih intenziteta, dok odnosi ispod glavne dijagonale ne postoje, jer
nema povratnih kretanja.
21
Prednosti linijske proizvodnje:

mogućnost masovne proizvodnje,

kratak ciklus proizvodnje,
male zalihe nedovršene proizvodnje,
pregledan tok materijala,
kratki transportni putovi,
mogućnost automatizacije proizvodnog procesa,
potreban mali broj radnika,
niska obučenost radnika,
jednostavno upravljanje proizvodnjom.

22
Nedostaci linijske proizvodnje:

niska prilagodljivost na promjene u proizvodnom programu,

kvar neke komponente na liniji može uzrokovati zastoj cijele proizvodnje,
visoki troškovi održavanja,
visoki troškovi prerazmještaja,
česte potrebe za sredstvima za proizvodnju posebnih namjena,
relativno skupa transportna sredstva,
velika investicijska ulaganja,
pojava monotonosti u radu.

Primjer!

23
 GRUPE PO SVRSI
Ukoliko kod izradbenog sustava strukturiranog po predmetima rada, zbog
povratnih putova, nije moguće formirati racionalnu liniju kod koje će se
dijelovi kretati samo u jednom smjeru, formira se grupa po svrsi
(izradbena stanica).
Izradbena stanica se sastoji od različitih sredstava za proizvodnju
dostatnih za izradbu “familije” dijelova, tj. grupe tehnološki sličnih
predmeta rada.

24
Strukturiranjem sustava na izradbene stanice dobiva se podjela na
manje podsustave, pri čemu se znatno pojednostavnjuje sustav toka
materijala, a time i planiranje te upravljanje proizvodnjom.

25
Izradbene stanice mogu biti potpuno samostalne, što znači da u
cijelosti mogu obraditi grupu sličnih proizvoda od početka do kraja.
Tada se između stanica u sustavu neće pojavljivati tok materijala,
već će se on odvijati uglavnom samo sa skladištima.
Ako je za danu grupu proizvoda i proizvodne količine opterećenje
nekih, poglavito skupih, sredstava za proizvodnju slabo, iz
ekonomskih razloga nije isplativo osigurati takve kapacitete, već ih
treba, ako je moguće, dijeliti s nekom drugom stanicom. Izradbene
stanice koje dijele elemente s drugim stanicama nazivaju se
djelomično samostalnima te uzrokuju međusobni tok materijala.

26
 k
i 1 2 3 4 5 6
1 0 1 0 0 0 0
2 0 0 1 0 0 0
3 0 0 0 1 1 1
4 0 0 1 0 1 0
5 0 0 1 1 0 1
6 1 0 0 0 0 0

1 – 6: sredstva za proizvodnju u jednoj izradbenoj stanici

Primjer!

27
 SAMOSTALNO RADNO MJESTO POTPUNE IZRADBE
(POJEDINAČNI RASPORED)

Samostalno radno mjesto potpune izradbe ili pojedinačni raspored ili raspored
s fiksnom pozicijom (engl. layout by fixed position) predstavlja
najjednostavniju prostornu strukturu koja se sastoji od jednog radnog mjesta.
Proizvodni proces obavlja se tako da se svaki predmet rada završno obradi na
jednom radnom mjestu, a zatim se kao gotov proizvod otpremi u skladište
gotovih proizvoda ili kupcu.
Radna mjesta su povezana samo s drugim objektima, npr.:
- skladištem sirovina,
- međuskladištem za montažu,
- skladištem gotovih proizvoda, itd.
Ne postoje prostorne veze zasnovane na toku materijala između radnih
mjesta u proizvodnom sustavu, što znači da ne postoje međuoperacijski
transportni putovi. 28
Raspored s fiksnom pozicijom (pojedinačni raspored)

29
Raspored s fiksnom pozicijom, tj. pojedinačni raspored primjenjuje se kod:
a) Izrade velikih proizvoda (veliki strojevi, brodovi i sl.), tj. u proizvodnji kod
koje se predmeti rada nalazi na jednom mjestu, dok se radnici i sredstva
za proizvodnju kreću do mjesta obavljanja obrade ili montaže.
a) Obrade predmeta rada nižeg stupnja tehnološke složenosti (npr. radna
mjesta za odsjecanje, revolverski obradni stroj, jednovretenski automati).
Obrada se odvija u jednoj operaciji i jednom zahvatu.
b) Obrade predmeta rada povišenog stupnja tehnološke složenosti
primjenom viševretenskih automata ili obradnih centara. Obrada se
odvija u jednoj operaciji s više zahvata.

30
Prednosti rasporeda s fiksnom pozicijom:
predmet rada se ne transportira tijekom obrade/montaže,
mogućnost izmjene redoslijeda proizvodnih operacija,
prilagodljivost s obzirom na primjenu univerzalnih sredstava za
proizvodnju.

Nedostaci rasporeda s fiksnom pozicijom:

zahtijevaju se pokretna sredstva za proizvodnju,
uglavnom su prikladni samo za pojedinačni tip proizvodnje,
dugi transportni putovi sredstava za proizvodnju.

Primjer!

31
 SRM je sadržano u JPL,
odnosno VPL.

GPV - grupe po vrsti obrade GPS - grupe po svrsi

VPL - višepredmetne linije JPL - jednopredmetne linije
32
IZBOR PROSTORNE STRUKTURE

Prilikom donošenja odluke o izboru tipa prostorne strukture, vrlo značajnu

ulogu u početnoj fazi ima p-q analiza.

Lijevi dio krivulje u p-q dijagramu odnosi se na velikoserijsku ili masovnu

proizvodnju što će uvjetovati primjenu linijske proizvodnje. Desni dio krivulje
u p-q dijagramu odnosi se na maloserijsku i pojedinačnu proizvodnju, tj.
uvjetovat će primjenu radioničke proizvodnje - layout se oblikuje prema
procesu obrade. Srednji dio krivulje u p-q dijagramu predstavlja kombinaciju
ovih dviju prostornih struktura i odnosi se na primjenu koncepta grupne
tehnologije.

33
Proizvodni sustav sastoji se od više Pogodno je usvojiti jedinstveni
prostornih struktura, tj. potrebno je layout proizvodnog sustava.
razdvojiti radioničku od linijske
proizvodnje. Pored razlike u
koncepciji layouta zahtijeva se
različita proizvodna oprema, različiti
transportni sustavi, itd. 34
Odluku o izboru tipa prostorne strukture moguće je donijeti na temelju tzv.
stupnja kooperacije ili stupnja složenosti ( ) koji izražava međusobne
odnose elemenata proizvodnog sustava, a može se izračunati s pomoću
izraza:
m
ki
i 1
m

ki – broj radnih mjesta s kojima je i-to radno mjesto u neposrednoj vezi,

m – broj radnih mjesta u promatranoj proizvodnoj jedinci

Proizvodna jedinica: Strukturno zatvoreni odjel proizvodnje u kojem je za

određenu proizvodnju skoncentrirano najmanje 75% operacija.

35
Kod skupina po vrsti obrade, gornja granica stupnja kooperacije dobije
se u slučaju kada su sva radna mjesta u međusobnoj vezi. Maksimalni
broj veza u tom slučaju iznosi:
n
ki (m 1) m
i 1 max

pa je gornja granica stupnja kooperacije:

m
ki
(g) i 1 max
m 1.
m

36
Kod jednopredmetnih linija svako radno mjesto ima po dvije veze sa
susjednim radnim mjestima, osim početnog i krajnjeg radnog mjesta koji
imaju po jednu vezu. Dakle,
m
ki (m 2) 2 2 1 2m 2
i 1

m
ki
i 1 2
2 , (m 2) .
m m

37
Za samostalno radno mjesto tj. pojedinačni raspored ( m 1 ) vrijedi:
0
0
1

38
39
 Primjeri proračuna stupnja kooperacije

Primjer m Stupanj kooperacije ( )

m
ki
5 i 1 2 2 4 2 2
2,4
m 5

1 3 2 3 1
5 m 2
5

m
ki
5 i 1 1 1 3 2 1
1,6
m 5

40
PROIZVODNE PROSTORNE STRUKTURE U
AUTOMATIZIRANOJ IZRADBI
Temelj suvremene automatske proizvodnje čine fleksibilni izradbeni
sustavi. Pojam fleksibilnosti podrazumijeva sposobnost proizvodne
opreme da se može upotrebljavati za različite proizvodne zadatke.

41
Fleksibilni izradbeni sustav jest proizvodni sustav sposoban izrađivati
različite proizvode, različitim procesima i različitim redoslijedom.
Sastoji se od računalom upravljanih obradnih strojeva s vlastitim
sustavom za izmjenu alata i spremnikom radnih komada, spojenih
međusobno automatiziranim sustavom za rukovanje materijalom.
Rad cijeloga sustava upravljan je nadređenim računalom preko
kojega se ostvaruje veza s CAE sustavom, ujedinjujući proizvodne i
inženjerske djelatnosti. Fleksibilni izradbeni sustav, svojom
zasnovanošću na automatizaciji, računalnom upravljanju i integraciji,
osigurava fleksibilnost i visoku proizvodnost, što su suprotni i teško
pomirljivi ciljevi u klasičnoj proizvodnji.

42
Fleksibilni izradbeni sustavi razlikuju se s obzirom na operacijske i
upravljačke značajke. Prema sustavu rukovanja materijalom
razlikuju se:
- fleksibilna izradbena stanica,
- fleksibilni izradbeni sustav s više strojeva i
- višestanični fleksibilni izradbeni sustav.

43
Fleksibilna izradbena stanica. Tip je fleksibilnoga izradbenog
sustava načinjenog od jednog ili više CNC i/ili NC strojeva koji
dijele jedan sustav za rukovanje materijalom. Sustav za rukovanje
opskrbljuje strojeve predmetima rada iz ulaznoga spremnika,
umeće ih i vadi nakon završetka operacije te potom prebacuje
gotov predmet u izlazni spremnik. Automatsko čišćenje i provjera
također mogu biti integrirani u izradbenu stanicu.

44
Fleksibilna izradbena
stanica

45
Fleksibilni izradbeni sustav s više strojeva. Sadrži više CNC i/ili NC
strojeva, međusobno povezanih automatiziranim sustavom za
rukovanje materijalom koji uključuje dva ili više povezanih uređaja za
rukovanje ili jedan sposoban posluživati dva ili više strojeva u isto
vrijeme. Takav izradbeni sustav omogućuje paralelnu obradu različitih
predmeta rada koji mogu prolaziti sustavom različitim putovima
(rutama), ovisno o tehnološkom postupku i raspoloživosti strojeva.

46
Višestanični fleksibilni izradbeni sustav. Uključuje više fleksibilnih
izradbenih stanica, i često više CNC i/ili NC strojeva, povezanih
automatiziranim sustavom za rukovanje materijalom. Posjeduje
karakteristike slične sustavu s više strojeva, s tom razlikom da je
ovdje tok materijala paralelno grupiran po pojedinim stanicama.

NUS – numerički upravljani

stroj
FIST – fleksibilna izradbena
stanica

47