Professional Documents
Culture Documents
Podsjetnik Ivan Gundulic
Podsjetnik Ivan Gundulic
barokna religiozna poema; obrada biblijske povijesni (barokni) ep; tema je Osmanova propast pastoralna melodrama
parabole (NZ, Luka, 15. glava); dvije fabule: Hoćimska bitka (1621.) – Osmanov poraz i tema: proslava Dana slobode ženidbom Dubravke i
tema: pokajanje razmetnoga sina sklapanje mira s Poljacima; pobuna janjičara protiv Miljenka
ideja: ispraznost i prolaznost ovozemaljskih sultana Osmana i Osmanovo sramotno pogubljenje ideja: slavljenje slobode Dubrovačke Republike
uživanja, iskupljenje grijeha; prihvaćanje vjere (Carigrad, 1622.) likovi: pastiri, pastirice, vile, satiri, satirice
SUZE – uzrok i rezultat pročišćenja vanjska kompozicija: 20 pjevanja; stih osmerac, strofa kompozicija: 3 čina (činjenja)
kompozicija: 3 plača – Sagrješenje, Spoznanje, katren, rima križna (abab) stih: osmerci i dvanaesterci
Skrušenje unutarnja kompozicija: ne slijedi kronologiju, isprepliće stil: miješanje „visokoga stila“ (prati „uzmnožne
stih i strofa: osmerci složeni u sestine; rima: ababcc prošlost (Hoćimska bitka) sa sadašnjošću (kovanje pastire“ i „niskoga stila“ s elementima humora
vrijeme i mjesto radnje: neodređeno urote protiv Osmana); fantastični motivi (paklene sile) kojim se prate zgode seljaka i satira
likovi: Otac, Sin, Bludnica povijesni i izmišljeni likovi alegorijsko značenje: Dubrava = Dubrovačka
stil: patetični i kićeni barokni stil – končeto, bogata jezik: štokavsko narječje ijekavskog govora s ostacima Republika, Dubravka= sloboda, vlast, Miljenko =
metaforika, antiteze, obilje pjesničkih ukrasa čakavštine i ikavskih oblika predstavnik vlastele, knez, Grdan = bogati pučanin
stil: utjecaj narodne poezije; barokna kićenost, sklonost koji se ženidbom i novcem želi domoći vlasti
končetuoznom izricanju misli; lirizam intervencijom više sile (bog Lero), pravda je
barokni slavizam protuturske orijentacije zadovoljena – deus ex machina
Mažuranićeva dopuna (14. i 15. pjevanje)
prvi i najveći hrvatski barokni pjesnik (utemeljio sve barokne vrste u hrvatskoj književnosti: religioznu poemu, melodramu i barokni ep)
njegov je jezik temelj današnjega hrvatskoga štokavskog književnog jezika