Professional Documents
Culture Documents
GELO Skripta PDF
GELO Skripta PDF
GRADITELJSKI ODJEL
Mladenko Rak
Dalibor Gelo
PRORAČUN KONSTRUKCIJA
Zagreb, 2016
PRIRUČNICI TEHNIČKOG VELEUČILIŠTA U ZAGREBU
MANUALIA POLYTECHNICI STUDIORUM ZAGRABIENSIS
PRORAČUN KONSTRUKCIJA
Mladenko Rak, Dalibor Gelo
Zagreb, 2016.
Izdavač Tehničko veleučilište u Zagrebu
Vrbik 8, Zagreb
ISBN 978-953-7048-60-0
CIP zapis Dostupan u računalnom katalogu
Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu
pod brojem 000957211
SADRŽAJ:
1. UVOD U PRORAČUN KONSTRUKCIJA…………………………………………………………… 1
5. PRINCIP SUPERPOZICIJE……………………………………………………………………………5
6.1 Štapovi………………………………………………………………………………………….6
6.2 Grede……………………………………………………………………………………………7
6.3 Diskovi…………………………………………………………………………………………..7
6.4 Čvorovi………………………………………………………………………………………….8
6.5 Veze……………………………………………………………………………………………..8
8. GEOMETRIJSKA PROMJENJIVOST I
Da bi mogla prihvatiti vanjsko opterećenje, konstrukcija mora biti čvrsta i stabilna u statičkom i
kinematičkom smislu.
To podrazumijeva konstrukciju koja s minimalnim brojem potrebnih veza može preuzeti vanjsko
opterećenje i osigurati geometrijsku nepromjenjivost.
Po načinu proračuna konstrukcije dijelimo na statički određene i statički neodređene.
1
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
2
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
3
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
• konstrukcije sastavljene od elemenata kod kojih su dvije dimenzije dominantne (dužina i
širina) u odnosu na treću (visina, odnosno debljina), koju možemo zanemariti, te se
promatra srednja ploha po debljini. Takve konstrukcije se nazivaju površinske ili plošne. To
su membrane, ploče, ljuske i slično (Sl. 3.3).
4
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
• geometrijski promjenjivi sustavi konstrukcija (mehanizmi). Razlog geometrijske
promjenjivosti može biti zbog manjeg broja potrebnih veza, ali može biti i zbog lošeg
rasporeda veza kod statički određenih ili statički neodređenih sustava.
Osim spomenutih opterećenja, konstrukcije su izložene i drugim djelovanjima koja uzrokuju pojavu
unutarnjih sila. To su: temperatura, skupljanje ili puzanje materijala te pomicanje oslonaca odnosno
ležajeva.
5. PRINCIP SUPERPOZICIJE
Princip superpozicije ili princip neovisnog djelovanja vanjskog opterećenja izuzetno je važan u
proračunu konstrukcija.
Definicija: ukupni rezultat djelovanja grupe opterećenja na konstrukciju jednak je rezultatu sume
pojedinačnih djelovanja (Sl. 5.1).
5
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
Zakon superpozicije vrijedi samo u linearnom području ponašanja nosećih konstrukcija, što
podrazumijeva male pomake, uz ponašanje materijala po Hookeovu zakonu.
6.1 Štapovi
Štapovi su osnovni elementi konstrukcija, koji prenose sile samo uzduž svojih osi.
Veza štapa s drugim štapovima i elementima je zglobna. Noseća konstrukcija može biti sastavljena
samo od štapova ili u kombinaciji s gredama (Sl. 6.1).
6
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
7
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
6.4 Čvorovi
To su mjesta u konstrukcijama gdje se sastaju dva ili više osnovnih elemenata ili diskova.
Konstrukcijski čvorovi mogu biti: kruti, zglobni ili elastični.
Kruti čvorovi osiguravaju zajednički translacijski i rotacijski pomak spojenih elemenata, pri čemu
je osigurana nepromjenjivost kutova između elemenata u čvoru.
Zglobni čvorovi osiguravaju samo jednakost translacijskih pomaka priključenih elemenata u
čvoru, dok su rotacije različite.
Elastični čvorovi osiguravaju također samo jednakost translacijskih pomaka spojenih elemenata,
a međusobni kutovi se mogu mijenjati ovisno o karakteristikama elastičnih veza (Sl. 6.4).
ϕ ϕ 1
ϕ ϕ 3
ϕ 2
ϕ ϕ 1
ϕ 3
ϕ 2
8
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
6.5.1 U n u t a r n j e v e z e
Unutarnje veze su elementi konstrukcija koji sprječavaju međusobne pomake štapova, greda i
diskova.
Postoji više tipova unutarnjih veza. To su: štapna, zglobna, kruta i kruto pomična.
I II
9
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
Ako zglob spaja 2 elementa, zglob je jednostruki. Spaja li 3 elementa zglob, je dvostruki. Spaja li n
elemenata zglob je (n-1)-struki, odnosno strukost s=(n-1).
Ako se na zglobnu vezu dvaju elemenata spoji treći element, dobije se dvostruki zglob. To
kinenematički znači da su dodanom elementu onemogućeni translacijski pomaci prema ostalim
spojenim elementima u zglobu, a omogućen mu je rotacijski pomak prema tim elementima.
Prema tome dodani element je povećao broj oduzetih stupnjeva slobode za dva, pa vrijedi opći
izraz za oduzete stupnjeve slobode višestrukog zgloba: Os=2(n-1)=2s.
Zglobna veza dvaju elemenata ekvivalentna je vezi s dva štapa, s translacijskim pomacima nula u
njihovu sjecištu (Sl. 6.7).
10
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
Vanjske veze su elementi konstrukcija s kojima se one vezuju za čvrste točke izvan sustava
odnosno za čvrstu okolinu. Često se zovu i ležajnim vezama ili kratko ležajevima (Sl. 6.10).
Tipovi vanjskih veza su: štap, pomični zglob, nepomični zglob, upeta veza i upeta pomična veza.
Š t a p – je vanjska veza sa svim karakteristikama koje su do sada rečene za štap kao osnovni
element ili unutarnju vezu sa štapom (1 nepoznata sila u pravcu štapa).
11
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
12
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
13
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
8. GEOMETRIJSKA PROMJENJIVOST I
NEPROMJENJIVOST KONSTRUKCIJSKIH SUSTAVA
Geometrijski promjenjivi sustavi su oni koji imaju pomake bez deformiranja elemenata, dok
geometrijski nepromjenjivi sustavi dobivaju pomake jedino zbog deformacija njihovih elemenata.
14
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
C D C C
D D
A B A B A B
U daljnjim razmatranjima prikazuju se primjeri nekih promjenjivih sustava: lančanica, dva štapa u
pravcu povezana međusobno sa zglobom u sredini, a na krajevima vezana za čvrstu podlogu,
zatim greda sa tri štapa koji se sijeku u jednoj točki.
P P P
P
U ovom razmatranju je potrebno dati detaljniju definiciju diska kao elementa konstrukcijskih
sustava.
S kinematičkog gledišta disk je geometrijski nepromjenjiva figura, koja može biti sastavljena od više
elemenata, ali to može biti i jedan element (greda ili štap).
Pri kinematičkoj analizi, neka čvrsta figura sastavljena od više osnovnih elemenata, može se
smatrati jednim diskom ili se može uzeti da je sastavljena od više diskova (Sl. 9.1).
15
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
Spojeni diskovi krutom vezom se mogu smatrati jednim diskom, a također i više spojenih diskova,
ako se nedvojbeno utvrdi njihova geometrijska nepromjenjivost.
Dva diska spojena pomoću tri štapa ili štapom i zglobom tvore nepromjenjivu figuru pod uvjetom
da su veze pravilno raspoređene (Sl. 9.2).
Pravilan raspored štapova u međusobnoj vezi diskova je takav da se oni ne sijeku u jednoj točki ili
da nisu paralelni. Ako to nije ispunjeno, onda veza nije pravilna, kinematički je labilna i tvori
mehanizam (promjenjivu strukturu), kao što se vidi na slijedećoj slici 9.3.
16
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
Tri diska u ravnini imaju ukupno 9 stupnjeva slobode. D bi ih povezali u jednu nepromjenjivu figuru
potrebno im je oduzeti 6 stupnjeva slobode. To se opet može napraviti: štapovima, zglobovima ili
njihovom kombinacijom, pod uvjetom da su pravilno raspoređeni (Sl. 9.4).
II III
I
I
III
II
III II
U slučaju spajanja više diskova u geometrijski nepromjenjivu figuru vrijede potpuno ista pravila kao
i kod spajanja dva ili tri diska pomoću zglobova, štapova ili njihovom kombinacijom.
U svakom slučaju kod struktura s više diskova treba prije proračuna utvrditi geometrijsku
promjenjivost odnosno geometrijsku nepromjenjivost.
17
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
U skladu s prethodnim razmatranjima može se formulirati izraz za utvrđivanje broja stupnjeva
slobode za danu geometrijsku figuru u obliku.
U gornjoj formuli prva dva člana daju ukupan broj stupnjeva slobode ( jer disk im 3, a čvor 2 stupnja
slobode). Ostali članovi pokazuju oduzete stupnjeve slobode.
Rezultat prikazane formule za stupnjeve slobode može biti: veći, manji ili jednak broju tri.
U slučaju kada je S < 3, sustav ima više veza nego što je minimalno potrebno za geometrijsku
nepromjenjivost.
U slučaju kada je S > 3, sustav ima manje veza nego što je minimalno potrebno za geometrijsku
nepromjenjivost, jer ima više stupnjeva slobode od 3 i figura je geometrijski promjenjiva.
Nužan uvjet geometrijske nepromjenjivosti sustava povezanih diskova ne znači i dovoljan uvjet.
Dovoljan uvjet se postiže pravilnim rasporedom veza. Kao primjer uzimamo analizu slijedećeg
sustava (Sl. 9.5).
F G
D E
A C
B
Sl. 9.5 Sustav povezanih diskova
U prvoj analizi su elementi AB i BC uzeti kao diskovi, a svi ostali kao štapovi, gdje su točke F i G
čvorovi.
18
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
Tim izborom po formuli (1) imamo: broj diskova nd=2, broj čvorova nč=2, broj štapova nš=5, broj
jednostrukih zglobova nz1=1., pa broj stupnjeva slobode iznosi
U drugoj analizi svi elementi su odabrani kao diskovi, odakle slijedi da nema čvorova.
Tim izborom po formuli (1) imamo: broj diskova nd=7, broj čvorova nč=0, broj štapova nš=0, broj
jednostrukih zglobova nz1=2 (točke E i D), broj dvostrukih zglobova nz2=2 (točke F i G), broj
trostrukih zglobova nz3=1 (točka B), pa računom dobivamo
S =3x7+2x2-4x2–6x1=3
Kod ovog primjera imamo: broj diskova nd=3 (AB,AC i BC), broj čvorova nč=0, broj štapova nš=4
(1,2,3,4), broj jednostrukih zglobova nz1=3, pa po formuli (1) dobivamo
S = 3 x 3 - 4 – 6 x 1 = -1 (višak veza).
Analizirani sustav ima 4 veze više od minimalno potrebnih za geometrijsku nepromjenjivost. Ako
su međusobne veze dobro raspoređene sustav je geometrijski nepromjenljiv.
19
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
3 F
E
1 2 4 5
A B C D
I II III
Sl. 9.7 Sustav povezanih diskova
U ovom primjeru imamo: broj diskova nd=3 (I,II,III), broj čvorova nč=2 (točke E i F), broj štapova
nš=5 (1,2,3,4,5), broj jednostrukih zglobova nz1=2 (točke B i C), pa po formuli (1) dobivamo
S = 3 x 3 + 2 x 2 - 5 - 2 x 2 = 4 (manjak veza).
Važno je znati da se samo geometrijski nepromjenjivi sustavi mogu koristiti kao noseće konstrukcije
(nosači).
Da bi disk ili sustav nepromjenjivih diskova postao noseći sustav ili nosač, potrebno je da u ravnini
bude vezan s minimalno tri vanjske veze za okolnu čvrstu podlogu.
Te tri veze oduzimaju tri stupnja slobode koliko ih ima nepromjenjiva figura diskova u ravnini.
S tim vezama promatrani disk ili nepromjenjiva figura sastavljena od diskova i štapova, postaje
nosač s nužnim uvjetima nepromjenjivosti, ali ne i dovoljnim.
Na slici 9.8 su prikazani primjeri dobro odabranih veza diskova i štapova u ravnini.
20
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
Slijedeći primjeri na slici 9.9 prikazuju nepravilno raspoređene vanjske veze diskova u ravnini, koje
su paralelne ili se sijeku u jednoj točki.
Analiza sustava diskova povezanih za okolno čvrsto tlo može se provesti pomoću formule (1), ali s
uključivanjem vanjskih veza.
n
S K = 3nd + 2nč − nš − 2 ∑ i nzi − nl (2)
i =1
-ako je SK=0, ispunjen je nužan uvjet geometrijske nepromjenjivosti sustava diskova povezanih za
podlogu, ali ne i dovoljan,
-ako je SK < 0, radi se o sustavu koji ima više veza od minimalno potrebnih, ali i ovdje vrijedi da je
ispunjen samo nužan uvjet geometrijske nepromjenjivosti, ali ne i dovoljan, jer se sve veze mogu
sjeći u jednoj točki ili mogu biti paralelne pa je sustav promjenjiv.
-ako je SK > 0, radi se o sustavu koji ima manje veza od minimalno potrebnih, pa je stoga
geometrijski promjenjiv.
I II
A B
21
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
Broj diskova nd=2, broj štapova nš=1, broj jednostrukih zglobova nz1=1, broj ležajnih veza nl=3, pa
prema formuli (2) imamo
U slučaju statički određenih sustava u ravnini, sve vanjske i unutarnje sile moguće je odrediti iz tri
osnovne jednadžbe ravnoteže:
U slučaju statički neodređenih sustava vanjske i unutarnje sile nije moguće odrediti iz tri osnovne
jednadžbe ravnoteže već se moraju koristiti i dodatne jednadžbe koje proizlaze iz deformacije
sustava.
Statička određenost ili neodređenost ne ovisi o opterećenju sustava nego samo o njegovim
vezama.
Neki poznati i uobičajeni tipovi nosača su automatski prepoznatljivi kao statički određeni, a neki
kao statički neodređeni pa ih ne treba posebno kinematički provjeravati. Neki od takvih statički
određenih nosača su prikazani na slijedećoj slici 10.1.
22
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
q P
A B C
R 1 2
A
S S 2
1
23
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
C q CV q M
1 1 CH 1
N
P 1 1 CH 1
P CV P T
A B AH BH AH
a. b. c.
AV BV AV
Sl. 11.2 Unutarnje sile u nosačima
Unutarnje sile u presjeku 1-1 nazivaju se: M-moment savijanja, T-poprečna sila i N-uzdužna sila.
M,T,N drže ravnotežu vanjskim silama odbačenog dijela konstrukcije (slika c.).
U z d u ž n a s i l a u presjeku nosača jednaka je sumi projekcija svih sila koje djeluju s jedne ili s
druge strane promatranog presjeka na os nosača. Pozitivna je ako u promatranom presjeku izaziva
vlak.
P o p r e č n a s i l a u presjeku nosača jednaka je sumi projekcija svih sila koje djeluju s jedne ili
s druge strane promatranog presjeka okomito na os nosača. Pozitivna je ako izdvojeni dio
konstrukcije na kojeg djeluje nastoji okretati u smjeru kazaljke na satu.
U općem slučaju imamo prostorni linijski sustav ili trodimenzionalni sustav sastavljen od
opterećenih štapova koji su obično smješteni u tri ravnine. Izdvojimo li iz prostornog sustava jedan
štap i presiječemo ga, dobijemo 6 nepoznatih unutarnjih sila koje treba odrediti iz uvjeta ravnoteže
prema vanjskim silama.
24
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
U ovom slučaju unutarnje sile su: uzdužna sila u smjeru osi štapa, poprečne sile u smjeru okomitih
osi koje tangiraju poprečni presjek, zatim momenti savijanja oko dviju okomitih osi koje tangiraju
poprečni presjek i moment uvrtanja oko uzdužne osi štapa, odnosno moment torzije (Sl. 12.1 ).
Unutarnje sile se u općem prostornom slučaju mogu razlagati po ravninama i uz primjenu zakona
superpozicije rješavati ravninski. Prema tome i prostorne konstrukcije možemo razlagati po
ravninama, pa ćemo se u buduće ograničiti samo na sustave konstrukcija u ravnini.
Konstrukcija je ravninska ako osi svih njenih elemenata leže u istoj ravnini, zatim ako su svi
poprečni presjeci elemenata simetrični u odnosu na tu ravninu, te ako sva vanjska opterećenja leže
u toj ravnini, a vektori vanjskih momenata su okomiti na tu ravninu.
Odaberemo li ravninu x-y, kao ravninu jednostavnog ravninskog linijskog nosača (štapa ili grede),
tada imamo pozitivno orijentirane unutarnje sile prema slici 13.1.
25
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
y
M =M Z
M
N N
T
T =T Z
U slučaju složenijih konstrukcija u ravnini unutarnje sile izgledaju kao na slijedećoj slici 13.2.
1
1
1 1
26
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
M( x ) + dM( x + dx )
N( x ) + dN( x + dx )
T( x ) + dT( x + dx )
− N( x ) + n( x )dx + N( x ) + dN( x + dx ) = 0
dN( x + dx ) + n( x )dx = 0
dN( x + dx )
+ n( x ) = 0
dx
N ′( x ) + n( x ) = 0 (3)
dT ( x + dx )
+ q( x ) = 0
dx
T ′( x ) + q( x ) = 0 (4)
27
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
dx
−M( x) −T( x)dx + m( x)dx + [q( x)dx] + M( x) + dM( x + dx) = 0
2
dM( x + dx) −T( x)dx + m( x)dx = 0
dM( x + dx)
−T( x) + m( x) = 0
dx
M′( x) −T( x) + m( x) = 0 (5)
N ′( x ) = − n( x )
T ′( x ) = − q( x )
M ′( x ) = T( x ) − m( x ) (6 )
M ′( x ) = T ( x ) (7 )
M ′′( x ) = T ′( x ) ,
T ′( x ) = − q( x )
M ′′( x ) = − q( x ) . (8)
28
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
14.1 Djelovanje koncentrirane sile
l d
∆L
−T + P + T = 0
l d
T −T = P ,
l d
(9)
iz čega se vidi da je koncentrirana sila P u točki nosača jednaka razlici između lijeve i desne
poprečne sile u promatranoj točki.
−M + M + M = 0
l d
M −M =Ml d
( 10 )
Dijagrami unutarnjih sila, grafički prikazuju veličine unutarnjih sila (M,T i N) po pojedinim
dijelovima nosača.
Uobičajeno je da se dijagrami unutarnjih sila crtaju za gredne nosače kao i za kombinirane nosače
s gredama i štapovima, dok se za rešetkaste nosače ne crtaju.
29
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
Veličina pojedine unutarnje sile u promatranom presjeku nosača se nanosi okomito na os nosača,
pri čemu vodimo računa o njezinu predznaku.
Konvencija o predznaku momenta savijanja može biti diskutabilna pa će se ovdje pokušati jasnije
utvrditi.
Za moment savijanja je rečeno da je pozitivan kada u na donjem rubu presjeka elementa uzrokuje
vlačno naprezanje.
Ostaje nedefinirano „što je donji rub“, kada je element grede vertikalan. Stoga se u definiciju uvodi
kretanje od lijeve ili od desne strane nosača uz gledanje pravca djelovanja rezultante svih sila koje
djeluju na lijevoj ili desnoj strani presjeka. Pa vrijedi:
Isto tako moment savijanja u presjeku nosača je pozitivan, ako krećući se od desna na lijevo,
rezultanta svih sila koje djeluju desno od tog presjeka okreće suprotno od smjera sata.
Na sljedećoj slici 15.1 je prikazana pozitivna i negativna orijentacija momenta savijanja u odnosu
na promatrani presjek nosača.
Sl. 15.1 Pozitivna i negativna orijentacija momenata savijanja u odnosu na promatrani presjek
Za poprečnu silu je rečeno da je pozitivna ako izdvojeni segment nosača nastoji okretati u smjeru
kazaljke na satu. Dodatno se može reći da je poprečna sila pozitivna na dijelu rastuće funkcije
momenta savijanja, a negativna na području padajuće funkcije momenta savijanja ili okreće
suprotno od sata (vidi sljedeću sliku).
Sl. 15.2 Pozitivna i negativna orijentacija poprečnih sila u odnosu na promatrani presjek
Najmanje je nejasan predznak uzdužne sile. Ona je pozitivna kada djeluje u smjeru normale na
presjek, u kojem uzrokuje vlak.
30
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
Sl. 15.3 Pozitivna i negativna orjentacija uzdužnih sila u odnosu na promatrani presjek
Proračun unutarnjih sila odvija se po segmentima gdje funkcije imaju jedinstvene vrijednosti. Pri
tome se pozitivne uzdužne i poprečne sile crtaju iznad osi nosača, a pozitivni momenti ispod.
Kao primjer crtanja dijagrama unutarnjih sila uzeti ćemo nosač prema slici (Sl. 15.4 a) i b) ).
Q = q⋅ a
Q = q⋅ x
x
x 4
H
1 2 3, 4 x
5
x 1
x 2 5
x3
Reakcije određujemo iz uvjeta ravnoteže svih sila koje djeluju na nosač u horizontalnom odnosno
vertikalnom smjeru, te sume momenata svih sila u odnosu na točke A i B.
Određivanje reakcija:
∑ F = 0, X
H=0
∑ M = 0, R ⋅ l − q.l ⋅ ( l − a / 2 ) − P ⋅ ( c + d ) = 0
B A
R = q ⋅( l − a / 2 ) + P ⋅( c + d ) / l
A
∑ M = 0, R ⋅ l − q. a ⋅ ( a / 2 ) − P ⋅ ( a + b ) = 0
A B
R = q ⋅ a / 2l + P ⋅ ( a + b ) / l
B
2
2 2
T( x )= R −q⋅x ; N ( x )=0
1 1 A 1 1 1
[0 ≤ x 4
≤ ( c + d )]
a
M ( x ) = R ⋅ x − q ⋅ a ⋅ ( x − ) − P ⋅ [ x − ( a + b )] = R ⋅ x
3 3 A 3 3 3 B 4
2
T ( x ) = R − q ⋅ a − P = −R ; N ( x ) = 0
3 3 A B 3 3
M (x )= R ⋅x
5 5 B 5
T ( x ) = − R cos α
5 5 B
; N ( x ) = − R sin α
5 5 B
32
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
M-dijagram
M E
2
a M C + M D
q
8
T-dijagram
d
T A
+
T +
l
C
T
D
d
T
T d
− E
T l
−
D E
l
TB
N-dijagram
d
N E
−
l
N B
33
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
Statički određeni nosači koji su sastavljeni od jednog diska trebaju imati tri dobro raspoređene
vanjske veze da bi bili statički i kinematički stabilni, što znači da su geometrijski nepromjenjivi pod
djelovanjem vanjskog opterećenja. Mogu biti raznih oblika, a neki od njih su prikazani na slici 16.1.
Nosači sastavljeni od jednog diska mogu biti i statički neodređeni (Sl. 16.2), s više od tri vanjske
veze, ali ćemo se mi za sada zadržati samo na statički određenim nosačima.
Okvirni nosači
34
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
16.1 Obična greda
Obična greda je statički određeni nosač koji može prihvatiti bilo kakvo vanjsko opterećenje i pri
tome ostati stabilan i geometrijski nepromjenjiv. Opterećenja mogu biti raznih oblika (Sl. 16.3).
1 2 3 4 5
x1 x
2
x 3
x 4
x
5
Najprije se za zadano vanjsko opterećenje odrede reakcije u vanjskim vezama, a nakon toga se
određuju unutarnje sile po dijelovima nosača.
Proračun unutarnjih sila odvija se po segmentima, gdje funkcije imaju jedinstvene vrijednosti (točke
1,2,3,4,5), prema gornjoj slici. Postupak proračuna može biti analitički ili grafički.
16.1.1 A n a l i t i č k i p o s t u p a k
Analitički postupak proračuna unutarnjih sila na običnoj gredi s vanjskim opterećenjem prikazan je
na slijedećim primjerima.
P r i m j e r 1. (obična greda)
Obična greda opterećena je kosim koncentriranim opterećenjem (Sl. 16.4 a) i b)). Treba analitičkim
postupkom odrediti dijagrame unutarnjih sila: M,T,N.
α
a b
35
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
b) računska shema nosača:
P P = Psinα
P = Pcosα
V V
α P
H
H x
1 2
x (l − x )
(l − x )
1 1
x 2 2
a b
y
Sl. 16.4 a) i b) Obična greda opterećena kosom silom
Reakcije: ∑ F = 0, A − P = 0, A = P
X H H H H
∑ M = 0, A ⋅ l − P ⋅ b = 0, A = P ⋅ b/l
B V V V V
∑ M A = 0, BV ⋅ l − PV ⋅ a = 0, BV = PV ⋅ a/l
Sile u presjeku 1: (0 ≤ x ≤ a ) 1
M 1
N 1
1
x 1
T 1
∑ F = 0, N + A = 0, N = − A =-P
X 1 H 1 H H
∑ F = 0, T - A = 0, T = A =P ⋅ b/l
Y 1 V 1 V V
∑ M 1 = 0, AV ⋅ x1 − M 1 = 0, M 1 = AV ⋅ x1=PV ⋅ b / l ⋅ x1
M C = AV ⋅ a = PV ⋅ a ⋅ b/l
P
V
M
α P H
2
N 2
x 2
2
T
a (x −a)
2
2
y
∑ F = 0, N + A − P = 0, N = P − A =0
X 2 H H 2 H H
∑ F = 0, T +P - A = 0, T = A - P =P b / l − P
Y 2 V V 2 V V V V
36
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
∑ M = 0, A ⋅ x − P ( x − a ) − M = 0,
2 V 2 V 2 2
M = P ⋅b / l ⋅ x − P ( x − a )
2 V 2 V 2
M-dijagram
+
ab
M =P
C V
l
T-dijagram
b b
P P
V
V
l l a
a PV
P
V
l
l
N-dijagram
P
P H
H
Zadana je obična greda s prepustom (Sl. 16.6 a) i b)). Treba odrediti dijagrame unutarnjih sila:
M,T,N analitičkim putem.
a) zadana shema
37
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
b) računska shema
Q = q⋅x
x1 1
Q = q ⋅l
M
A H
C
Reakcije: ∑ F = 0, X
A =0H
∑ M = 0, A ⋅ l − M − Q ⋅ l / 2 + P ⋅ a = 0,
B V
A = M / l + q ⋅l / 2 − P ⋅ a / l
V
∑ M = 0, B ⋅ l − P( l + a ) − Q ⋅ l / 2 + M = 0,
A V
B = P( l + a ) / l + q ⋅ l / 2 − M / l
V
Q = q⋅x x1 1
M
M
A
H
1
N 1
x / 2 x / 2 T1
1 1
∑ F = 0, N +A = 0, N = - A =0
X 1 H 1 H
∑ F = 0, T +Q - A = 0, T = A - q ⋅ x , T =A , T =A - q ⋅ l
d l
Y 1 x1 V 1 V 1 A V B V
∑ M = 0, - M - Q ⋅ x / 2 − M + A ⋅ x = 0, M = A ⋅ x − M − q ⋅ x / 2
2
1 1 x1 1 V 1 1 V 1 1
M = −M, M = A ⋅ l − M − q ⋅ l / 2 = −Pa
A B V
2
38
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
Sile u presjeku 2, (0 ≤ x ≤ a ) 2
T P
M 2
2
N 2 C
2 x
2
∑ F = 0,
X
N =02
∑ F = 0, -T + P = 0, T = P = T
d
Y 2 2 B
∑ M = 0, - M - P ⋅ x = 0, M = − P ⋅ x ,
2 2 2 2 2
M = 0, M = − P ⋅ a
C B
M-dijagram
2
Pa
ql
M 8
2
ql
M max
8
T =0
T-dijagram
P P
A V
A − ql
V
39
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
P r i m j e r 3 (konzolna greda - konzola)
Zadan je konzolni nosač prema prikazanoj slici. Treba analitičkom metodom odrediti dijagrame
unutarnjih sila.
P = 0,3ql q
α
A l B
b) računska shema konzolnog nosača
P = 0,3ql Q = q⋅ x X
Q = q⋅l
P q M B
V
α B H
P B
H A x 1
l B
V
y
Sl. 16.8 a) i b) Konzolni nosač s kontinuiranim opterećenjem
∑ F = 0, - B − P + Q = 0, B = q ⋅ l - 0,3ql ⋅ sinα
Y V V V
∑ M = 0, M − Q ⋅ l / 2 + P ⋅ l = 0,
M = 0,5q ⋅ l - 0,3ql ⋅ sin α
B B V
2 2
B
Q = q⋅ x
X
P q
P V
M
α
1
N 1
P H A x/ 2 x/ 2 1
y x T 1
40
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
∑ F = 0, X
N - P = 0,
1 H
N =P =0,3ql ⋅ cosα
1 H
2
( 0,3 sin α − 0,5 )ql
T =0
x = 0,3l sin α
x
2
ql -
8
+
M max ql 2
T-dijagram
(0,3sinα − 1,0 )ql
0,3ql sin α
+
T =0 -
x = 0,3l sin α
x
N-dijagram
0,3ql cos α
0,3ql cos α
41
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
16.1.2 G r a f i č k i p o s t u p a k
Za zadanu običnu gredu opterećenu prema slici (16.10) treba grafičkim postupkom odrediti reakcije
i unutarnje sile u presjeku s-s.
P P P
s 2
s
2a a a a
Najprije se u mjerilu (obično 1:100 ili 1:50) nacrta slika zadanog nosača sa odgovarajućim
položajem i smjerom djelovanja vanjskih sila kao i smjerom djelovanja reaktivnih sila (Sl. 16.11).
Određivanje unutarnjih sila primjenom grafičkog postupka obavljamo pomoću tzv. „verižnog
poligona sila“.
U određenom mjerilu nanesu se redom sile koje djeluju na nosač. Odabere se pol „O“ na udaljenosti
„H“ i nanesu verižne zrake iz odabranog pola. Zrake se potom usporedno prenesu na smjerove sila
na slici nosača. Produženjem krajnjih zraka do smjera reakcija dobivamo tzv. „zaključnu liniju-z“,
čiji smjer na poligonu sila određuje veličinu reakcija. Zaključna linija i zrake definiraju ordinate „η
“ koje su proporcionalne momentu savijanja na nosaču.
Poprečne sile se dobiju direktnim projiciranjem iz plana sila, odnosno verižnog poligona sila.
42
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
P P P
s 2
2a s a a
a Oči tan o :
A B N S −S = 0
Z rs − s TS − S = − RA− P
0
M S − S = H ⋅η S − S
2
ηs−s 3 H − sila
1
η − dužina
RA − P
H
P
A + P TS − S + 2 A P
Z 0
B RA−P
- 1
P P 2 O
B
P 3
2
Sl. 16.11 Određivanje unutarnjih sila na gredi s prepustom grafičkim postupkom
Za nosač prikazan na slici 16.12 a) i b) treba u presjeku s-s odrediti unutarnje sile M,T i N
grafičkim postupkom.
a) zadana shema
P a
a
B
s α
a s
43
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
b) grafička shema
P
−N d
S
R
B−P
B
+T d
S
s
B α B
r s V
−N l B B H
A T ,N − oči ta ti
S
P
A S S
u mjerilu sila
R B− P
A
+T l
A V
M = A⋅ r = R ⋅ r
S
A
A H
S B−P
16.1.3 P r i m j e n a z a k o n a s u p e r p o z i c i j e
Prilikom određivanja unutarnjih sila u nosačima moguće je koristiti i zakon superpozicije, koji
složena stanja opterećenja rastavlja na jednostavnija i rezultate zbraja. Pokažimo to na primjeru
određivanja dijagrama momenata savijanja na običnoj gredi s dva prepusta (Sl. 16.13 a) i b))
q
P
1
a l a
q =
2
q
+ P
3
44
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
2
M( 2 ) + ql / 8
+
M(3) 2
qa / 2 - Pa
M(1) = M( 2 )+ M( 3 )
= Pa
qa2 / 2
- -
+
Sl. 16.13 b) Razlaganje momenata savijanja superpozicijom
To su kontinuirani nosači na više oslonaca koji imaju ubačene zglobove tako da tvore statički
određeni i geometrijski nepromjenjiv sustav. Sastoje se od niza povezanih običnih greda ili konzola.
Kod formiranja Gerberovih nosača treba jedino paziti na potreban broj zglobova, te da budu
pravilno raspoređeni tako da čine geometrijski nepromjenjiv statički sustav.
Takvi nosači su racionalniji jer mogu smanjiti momente savijanja, a zbog osnovnih elemenata od
kojih su sastavljeni (obične grede) nisu osjetljivi na pomake ležajeva niti na utjecaj temperature.
Stoga se u praksi često koriste tamo gdje su moguća slijeganja oslonaca ili značajnije promjene
temperature.
Gerberovih nosača ima različitih oblika (punostijeni, rešetkasti ili kombinirani). Mogu imati gotovo
beskonačan broj oslonaca, od kojih je samo jedan nepomični, a svi ostali su pomični (klizni).
Slika 17.1 prikazuje nekoliko tipova Gerberovih nosača s pravilno raspoređenim zglobovima tako
da čine geometrijski nepromjenjiv statički sustav.
45
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
P
f.
P
P P
l. P
M
Očigledno je, da se tri zgloba ne smiju naći u jednom polju (g,h,i), niti kombinacija s četiri zgloba u
dva susjedna polja (j,k) prema gornjoj slici.
46
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
17.1 A n a l i t i č i p o s t u p a k r j e š a v a n j a G.N
Pri analitičkom rješavanju Gerberovih nosača koriste se dva pristupa: rastavljeni i cjeloviti.
Rastavljenim pristupom rješava se postupno dio po dio nosača (obične grede), redoslijedom koji
se odredi na temelju statičke sheme nosača. Koriste se tri elementarna uvjeta ravnoteže, gdje u
svakoj postavljenoj jednadžbi imamo po jednu nepoznanicu.
Na slici 17.3 prikazuje se tipični Gerberov nosač sa tri polja opterećen koncentriranim i
kontinuiranim opterećenjem.
P r i m j e r 1.
P q P
A B C α D
I 1 II 2 III
l
1
a l a l
1
Nosač je sastavljen od tri obične grede (I,II i III), gdje greda II predstavlja osnovnu gredu na koju
se greda I i greda III naslanjaju.
Zadani nosač je statički određen i geometrijski nepromjenjiv, što se dokazuje poznatom formulom
za broj stupnjeva slobode u ravnini.
S = 3n − 2n − n = 3 ⋅ 3 − 2 ⋅ 2 − 5 = 0
K d z1 l
Rješenje ćemo tražiti postupkom rastavljanja Gerberova nosača na obične grede, a rješavanje
ćemo započeti s naslonjenim gredama I i III, tzv. (1. razina). Nosač rastavljen na obične grede
prikazan je na slici (Sl. 17.4).
47
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
Q1V Q = ql Q2V
Q1V Q2V
B H
B
V
l1 / 2 Q1V
∑ M = 0, A ⋅ l − P ⋅ l / 2 = 0, A=P/2
1 1 1
∑ M = 0, Q ⋅ l − P ⋅ l / 2 = 0, Q =P/2
A 1V 1 1 1V
M l / 2 = A ⋅ l1 / 2 = P / 2 ⋅ l1 / 2 = Pl1 / 4
1
TAd = A = P / 2 = Tl l / 2 , 1
T1l = −Q1V = − P / 2 = Tl d/ 2
1
48
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
Q2V
∑ F = 0,
X
Q2H − PH = 0, Q2H = PH = P cos α
∑ M = 0, D ⋅ l − P ⋅ l / 2 = 0, D=Psinα /2
2 1 V 1
∑ M = 0, Q ⋅ l − P ⋅ l / 2 = 0, Q =Psinα /2
D 2V 1 V 1 2V
TDl = − D = − P sin α / 2 = Tl d/ 2 , 1
T2d = Q2V = P sin α / 2 = Tl l / 2 1
N 2d = −Q2 H = − P cos α = N ll / 2 , 1
N Dl = N ld / 2 = 0
1
Q = ql
Q1V
q
Q2V
B C Q2H
1 BH II 2
a l a
BV l/2 l/2 C
49
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
∑ F = 0,
X
BH - Q2H = 0 , BH =Q2H = P cos α
∑ M = 0, C
BV ⋅ l − Q1V ⋅ ( l + a ) − Q ⋅ l / 2 + Q2V ⋅ a = 0 ,
1
BV = [ P(l+a) + ql 2 − Pa ⋅ sin α ]
2l
∑ M = 0, B
C ⋅ l − Q2V ⋅ ( l + a ) − Q ⋅ l / 2 + Q1V ⋅ a = 0 ,
1
C = [ P(l+a)sinα + ql 2 − Pa ]
2l
M B = − Q1V ⋅ a = − Pa / 2, M C = − Q2V ⋅ a = − Pa sin α / 2
N Bd = N Cl = N Cd = N 2l = − Q2 H = − P cos α
M-dijagram
Pa / 2 Pasinα / 2
2
- ql -
+ 8 + +
Pl1 / 4 ql 2 Pl1 sin α / 4
M max
8
T-dijagram
TCd = Psinα / 2
Psinα / 2
P Psinα / 2
TBl =
2 Psinα / 2
N-dijagram
Pcosα Pcosα
50
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
Pokažimo još jedan primjer rastavljanja Gerberova nosača na elementarne dijelove (obične grede)
za analitički postupak (Sl. 17.6) koji se provodi na tri nivoa.
1. nivo
2. nivo
3. nivo
17.1 G r a f i č k i p o s t u p a k r j e š a v a n j a G e r b e r o v i h n o s a č a
Postoji više pristupa pri grafičkom rješavanju Gerberovih nosača, ali najčešći i najtočniji je grafički
postupak koji se provodi pomoću odvojenih verižnih poligona jednake polarne udaljenosti „H“ za
svaki pojedini raspon. Zaključne linije su definirane sa zglobovima i poznatim rubnim vrijednostima
momenata savijanja.
51
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
Prikazati ćemo ovaj grafički postupak za isti nosač koji je korišten u prethodno prikazanom
analitičkom postupku (Sl.7.3) s malim izmjenama u vanjskom opterećenju.
Grafički postupak određivanja reakcija i unutarnjih sila u Gerberovu nosaču prikazan je na sljedećoj
slici 17.7.
P r i m j e r 2.
Q = ql
P1 = 0,6Q P2 = 0,4Q
q
A E B C F D
I 1 II 2 III
a l a H
A l1 / 2 l1 / 2 B C l1 / 2 l1 /2 D
ql 2
1
z3
z2 8 - A P1 z1 O1
y - + 6
z1 + y
C
5 2
y 3 4 y 3
+ 2 B M =H⋅y F
B Q
1 y H − mjerilo sila z2 O2
y − mjerilo slike
E
B 4
A + + C + C
P1 - - P2 - D 5
P2 z3 O3
D 6
17.2 G r a f o a n a l i t i č k i p o s t u p a k
Postupak se sastoji u tome da se analitičkim putem odrede i nacrtaju dijagrami momenata savijanja
na izdvojenim rasponima, a zatim se grafičkim putem povuku zaključne linije čije pravce i položaj
određuju zglobovi i poznate vrijednosti na rubovima.
52
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
Temeljem određenog dijagrama momenata savijanja na cijelom nosaču, moguće je odrediti
poprečne sile i reakcije korištenjem diferencijalnih odnosa. Postupak je vidljiv na sljedećem
primjeru (Sl. 17.8).
P r i m j e r 3.
S = 3n − 2n − n = 3 ⋅ 4 − 2 ⋅ 3 − 6 = 0
K d z1 l
Q1 Q2
q1 P1 q2 P2
l1 l2 a
q1l12 Pl q2l22 -
-
1 z3
MA z2 - 8
- 8 z1 4 + P2 a
+ MB + 2
2
MC q 2 l2
q1l1
8
8 M
C 1
B Pl
MA q1l12 1 1 q2 l22
- - 4 - 8 -
8
+ + +
MB
1 P1 MC M D
+ + + + P2
- P1 - -
53
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
Nosači sastavljeni od štapova koji su međusobno spojeni zglobovima zovu se rešetkasti nosači.
Rešetkasti nosači mogu biti statički određeni i statički neodređeni.
Statički određeni i geometrijski nepromjenjivi rešetkasti nosači su oni koji imaju dovoljan broj
ispravno raspoređenih štapova i dovoljan broj ispravno raspoređenih vanjskih veza.
Statički neodređeni rešetkasti nosači imaju više od dovoljnog broja pravilno raspoređenih štapova,
vanjskih veza ili jedno i drugo.
Geometrijski promjenjive rešetkaste strukture mogu biti i statički određene i statički neodređene,
ako su im štapovi ili vanjske veze nepravilno raspoređene ili ih ima nedovoljno.
Osnovni stabilni element svake ravninske rešetke je „trokut“ s tri štapa i tri čvora. Na tu čvrstu figuru
dodajemo po jedan čvor s dva štapa i tako gradimo stabilnu strukturu „rešetkasti disk“ ( Sl. 18.1).
Čvrsti rešetkasti disk pomoću vanjskih veza povezujemo za nepomičnu podlogu i tako dobivamo
stabilni rešetkasti nosač.
Statičku određenost rešetkastih nosača u ravnini provjeravamo pomoću formule za broj potrebnih
štapova.
n = 2⋅n −3
Š Č
54
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
gdje je: n
Š
- potreban broj štapova, a n
Č
- broj čvorova rešetke. Ako se u broj štapova uključe i
vanjske veze, dobiva se nužan uvjet statičke određenosti i geometrijske nepromjenjivosti u obliku.
n′ = 2 ⋅ n
Š Č
Rešetkasti nosači u ravnini mogu biti različitih oblika i statičkih sustava: obična rešetka na dva
ležaja sa ili bez prepusta, konzolna rešetka, Gerberova rešetka i trozglobna rešetka.
Rešetkasti nosač može biti sastavljen od kombinacije štapova i punostijenih diskova itd.
Na slici 18.2 je prikazano nekoliko različitih oblika statički određenih i geometrijski nepromjenjivih
rešetkastih nosača.
55
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
56
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
P
P P
P
M
57
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
Slijedeća slika 18.3 prikazuje nekoliko različitih rešetkastih statički neodređenih i geometrijski
nepromjenjivih nosača. Oni imaju više od minimuma unutarnjih ili vanjskih veza
58
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
Na narednoj slici 18.4 su prikazani neki od rešetkastih nosača koji su kinematički labilni i
geometrijski promjenjivi.
59
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
Postoje uglavnom dva pristupa rješavanju sila u štapovima rešetkastih nosača. To su: analitički i
grafički pristup.
Tijekom rješavanja rešetkastih nosača potrebno je znati neka opća pravila koja su zajednička za
sve metode rješavanja.
a.) Ako na čvor u kojem se sastaju dva štapa ne djeluje vanjska sila, tada su u tim štapovima sile
jednake nuli.
b.) Ako na čvor u kojem se sastaju dva štapa djeluje sila u pravcu jednog od štapova, tada je u
drugom štapu sila jednaka nuli.
c.) Ako se u čvoru na kojem ne djeluje vanjsko opterećenje sastaju tri štapa, od kojih dva leže u
istom pravcu, tada je u trećem štapu sila jednaka nuli.
d.) Ako postoji neopterećeni čvor u kojem se sastaju četiri štapa, od kojih po dva leže u istom
pravcu, tada su sile kod štapova u istom pravcu međusobno jednake.
60
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
18.1.1 A n a l i t i č k i p r i s t u p
Kod analitičkog pristupa imamo dva postupka određivanja sila u štapovima. To su metoda čvorova
i metoda Rittera. Prije svega je potrebno odrediti reaktivne sile u vanjskim vezama (reakcije).
Metoda čvorova
Ova metoda se sastoji u tome da se iz rešetkastog nosača izrezuje čvor po čvor i iz uvjeta
ravnoteže sila u čvoru određuju nepoznate sile koje djeluju na dotični čvor.
Polazi se uvijek od čvora gdje postoje najviše dvije nepoznate sile, gdje postavljamo sljedeće uvjete
ravnoteže sila:
∑F =0X
i ∑F =0 Y
D 6 F 10 H
a 1 5 7 9 13 a
3 11
A 2 4 8 12 B
a a a a a C a E a G a
P 2P P AV P 2P P BV
a) zadana shema nosača b) računska shema nosača
Određivanje reakcija:
AV = BV = 4P / 2 = 2P .
61
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
tgα = 1
α = 45 o
AV = 2P
ČVOR - C y
S 3
S 2
S 4 x
∑ F = 0 ; - P + S = 0 → S = P (vlak )
Y 3 3
∑ F = 0 ; - S + S = 0 → S = S = 2P (vlak)
X 2 4 4 2
ČVOR - D y
S x
α α
6
S 1 S 5
S 3
62
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
∑F =0 ; - S sinα−S −S sinα =0
Y 1 3 5
∑F =0 ; - Scosα+Scosα+S =0
X 1 5 6
∑F = 0 ; S = 0
Y 7
63
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
∑F = 0 ; S sinα + S sinα − 2P = 0
Y 5 9
∑F = 0 ; - S - S cosα+S cosα + S = 0
X 4 5 9 8
Na slijedećoj slici 18.7 vide se vrijednosti sila u pojedinim štapovima zadanog rešetkastog
nosača.
−3P −3P
D sin α F sin α H
−2P P 0 P −2P
sin α P sin α sin α P sin α
A 2P 2P 2P 2P B
C E G
2P 2P
reakcije tlak vlak
Sl. 18.7 Vanjske i unutarnje sile na zadanom rešetkastom nosaču
64
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
M e t o d a p r e s j e k a (R i t t e r o v a m e t o d a)
Metoda presjeka može biti analitička ili grafička. Ovdje ćemo prezentirati analitičku (Ritterovu
metodu) ili često zvanu metoda momentnih točaka.
Ova analitička metoda se sastoji se u tome da se rešetkasti nosač presjekom podjeli na dva dijela
i promatra ravnoteža jednog od dijelova.
Promatrani dio nosača s aktivnim i reaktivnim silama mora biti u ravnoteži s unutarnjim silama u
presječenim štapovima. Radi se o tri presječena štapa koja se ne smiju sjeći u jednoj točki.
Problem je gotovo identičan određivanju unutarnjih sila kod punostijenih nosača. Ova metoda je
pogodna kada nas zanimaju sile samo u određenom presjeku nosača.
Ritterovom metodom ćemo prikazati postupak određivanja sila u rešetkastom nosaču prikazanom
na slici (18.8 a) i b)).
Promatramo ravnotežu lijevog dijela rešetkastog nosača na gornjoj slici. Na sjecištu dvaju
presječenih štapova dobivamo tzv. momentne točke ili Ritterove točke.
Na te točke se postavlja suma momenata svih sila koje djeluju na lijevi dio nosača.
Iz uvjeta da je suma momenata svih sila na Ritterove točke jednaka nuli, određuje se treća sila koja
ne prolazi tom točkom. Primjer je ilustriran na sljedećoj slici 18.8b.
65
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
Sl. 18.8b Računska shema pri određivanju sila u presjeku rešetke po Ritteru
∑M R2
= 0 ; S ⋅ d + P ⋅ a=0 → S = − Pa / d
2 2 2 2
∑M R3
= 0 ; S ⋅ d - P ⋅ a + 1,5P ⋅ 2a=0 → S = −2Pa / d
3 3 3 3
18.1.2 G r a f i č k i p r i s t u p
Kod grafičkog pristupa imamo dva uobičajena postupka određivanja sila u štapovima. To su
metoda čvorova i metoda Culmanna. Prije svega je potrebno grafički odrediti reaktivne sile u
vanjskim vezama (reakcije).
Grafička metoda čvorova se provodi čvor po čvor slično kao i analitička, samo što se nepoznate
sile određuju grafičkim putem pomoću poligona sila za dotični čvor.
Da bi se zadovoljila ravnoteža sila u dotičnom čvoru, poligon sila koje djeluju na taj čvor mora biti
zatvoren. Primjer određivanja sila u štapovima rešetkastog nosača prema grafičkoj metodi čvorova,
prikazan je na slikama 18.9 a), b) i c).
66
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
D E
A B
a C a
P
Sl. 18.9 a) Zadani rešetkasti nosač
P/ 2 P P/ 2
67
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
Grafička metoda određivanja sila u štapovima rešetkastog nosača metodom presjeka temelji se na
rastavljanju jedne sile (rezultante) na tri pravca koji se ne sijeku u jednoj točki.
Tu grafičku metodu je ustanovio Culmann, pa je po njemu dobila naziv Culmannova metoda. Četiri
sile su u ravnoteži ako rezultanta dviju sila leži na istom pravcu kao i ostalih dviju (Culmannov
pravac). Za ravnotežu četiriju sila, poligon sila mora biti zatvoren. Prikaz postupka određivanja sila
u zadanom presjeku rešetkastog nosača po metodi Culmann vidljiv je na slici 18.10.
68
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
P
o
l
i
g
o
n
s
i
l
a
A
Sl. 18.10 Grafički postupak određivanja sila u zadanom presjeku rešetke po Culmannu
To su nosači sastavljeni od dva diska spojena međusobno zglobom, a svaki od njih također
zglobom za nepomičnu podlogu. Na takav način povezana dva diska čine statički određeni i
geometrijski nepromjenjiv i stabilan nosač pod nazivom „trozglobni nosač“.
Mogu biti raznih oblika: lučni ili okvirni, punostijeni ili rešetkasti, a mogu biti i kombinirani. Na
slijedećoj slici 19.1 su prikazani neki tipovi takvih nosača.
69
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
Trozglobni nosači čine važnu skupinu nosača u graditeljstvu i često se pojavljuju u industrijskim
objektima i mostovima.
Ovakvi nosači imaju četiri nepoznate vanjske veze, ali se zato u spojnom zglobu može postaviti
dodatni uvjet takav da je moment savijanja jednak nuli, pa se temeljem triju osnovnih uvjeta
ravnoteže mogu odrediti reaktivne vanjske sile.
Kako su obje reakcije nepoznatog smjera potrebno je u svakom ležajnom zglobu predvidjeti po
dvije komponente: horizontalnu i vertikalnu ili jednu od komponenata u smjeru spojnice dvaju
ležajeva a drugu vertikalno, što se pokazalo vrlo praktičnim.
Za određivanje reakcija i unutarnjih sila u trozglobnim nosačima primjenjuje se: analitička, grafička
i grafoanalitička metoda.
70
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
19.1 A n a l i t i č k i p o s t u p a k
H B
H A
A l B V
V
Reakcije
Iz sume momenata svih sila u odnosu na ležajne točke A i B pronalazimo pretpostavljene vertikalne
komponente Ao i Bo , a iz sume momenata svih sila na točku C (lijevo i desno), pronalazimo
H
i
H
U gornjim izrazima vidimo analogiju obične grede. Lako se vidi da se vertikalne komponente Ao i
H
i
H
Bo računaju na isti način kao i kod obične grede istog raspona i opterećenja kao kod trozglobnog
nosača. Isto se može reći i za određivanje sila ′ ′ , s tim da točka C ne pripada običnoj gredi
A
71
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
H
i
H
nego je fiktivna, odnosno zamišljena. Općenito ′ ′ nisu jednake za proizvoljno koso
B
opterećenje.
H
i
H
Nakon što smo odredili sile Ao , Bo, ′ ′ lako iz njih određujemo A , B , H , H .
B
V V A B
H = H ′ cos α
A A
i H = H ′ cos α
B B
H =M
A
O
C( I )
/ f i H =M B
O
C ( II )
/ f
Vertikalne komponente reakcija su:
A = A + H ′ sin α = A + H tgα
V
O
A
O
B = B + H ′ sin α = B − H tgα
V
O
B
O
Unutarnje sile
Unutarnje sile u poprečnom presjeku trozglobnog luka određujemo prema definiciji unutarnjih sila
za pojedine presjeke linijskih nosača.
Određivanje unutarnjih sila nosača prikazano je na slici 19.3 i popraćeno odgovarajućim izrazima.
p X1
ϕ
p X2
ϕ
M = A ⋅ x − ∑ P ⋅ p − H′ ⋅ y
X
O
i Xi A
72
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
Ako prva dva člana desne strane smatramo fiktivnim momentom obične grede tada možemo uvesti
oznake
M = M − H ⋅ y ili desno M = M − H ⋅ y
X
O
Xl A X
O
Xd B
O O
gdje su M i M odgovarajući fiktivni momenti obične grede na lijevoj odnosno desnoj
Xl Xd
iYl iXl A A
Uzdužna sila u naznačenom presjeku predstavlja sumu projekcija svih reaktivnih i aktivnih sila s
jedne ili druge strane presjeka u smjer osi nosača u tom presjeku, pa gledano lijevo imamo.
iYl iXl A A
Ne treba napominjati da se iste vrijednosti unutarnjih sila u tom presjeku dobiju ako se promatra
desna strana nosača.
P r i m j e r 2. (vertikalno opterećenje)
Samo vertikalno opterećenje je vrlo čest slučaj pa ga treba posebno obraditi. Uzeti ćemo isti nosač
kao u prethodnom slučaju ali samo uz djelovanje vertikalnog opterećenja (Sl. 19.4)
A B V
V
73
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
Iz sume projekcija svih sila na horizontalnu os ovdje proizlazi:
H′ = H′ = H′
A B
i H =H =H
A B
A = A + H ⋅ tgα
V
O
i B = B − H ⋅ tgα
V
O
M O
C( I )
=M O
C ( II )
=M O
C
i M =M =M O
Xl
O
Xd
O
Moment savijanja trozglobnog luka u po volji odabranom presjeku na udaljenosti x prema analogiji
obične grede izgleda.
M = M − H ⋅ y,
X
O
X
dok je H=M / f O
Izraz za poprečnu silu u odabranom presjeku prema analogiji obične grede gledano na lijevoj strani
izgleda:
T = cosϕ( A − ∑ P ) − H(sinϕ − tgα cosϕ )
X
O
il
Analogno prethodnim izrazima uz analogiju obične grede, izraz za uzdužnu silu u odabranom
presjeku vrijedi
Ako su ležajevi trozglobnog nosača na istoj visini, što je gotovo najčešći slučaj u praksi tada se
gornji izrazi pojednostavnjuju i vrijedi:
T = T cos ϕ − H sinϕ
X
O
N = − N sinϕ − H cos ϕ
X
O
Sva analiza provedena na trozglobnom luku može se primijeniti i na trozglobnom okviru, što
ćemo prikazati na sljedećim primjerima.
74
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
75
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
P = qa
H B
B V
d
H A
A V
Određivanje reakcija: A , B , H′ i H′
O O
A B
cos α = 2a / d , ′ ⋅ cosα
tgα=a/2a=1/2, f=1,5a, f =f
∑ M = 0, A ⋅ 2a − Q ⋅ 1,5a = 0 → A = 0,75qa
O O
∑ M = 0, B ⋅ 2a − Q ⋅ 0,5a − P ⋅ a = 0 → B = 0,75qa
O O
∑ M = 0,
d
C
B ⋅ a − H ′ ⋅ f ′ = 0, → H ′ = 0,25qd
O
B B
∑ M = 0,
l
C
A ⋅ a − P ⋅ a − Q ⋅ 0,5a − H ′ ⋅ f ′ = 0,
O
76
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
Određivanje reakcija: A,B,H i H
V V A B
∑ M = 0, B ⋅ 2a + H ⋅ a − Q ⋅ a / 2 = 0,
A V B
∑ M = 0, B ⋅ a − H ⋅ a = 0,
d
C V B
B =H (2. jednadžba)
V B
∑ M = 0, A ⋅ 2a + H ⋅ a − Q ⋅ 1,5a = 0,
B V A
∑ M = 0, A ⋅ a − H ⋅ 2a − P ⋅ a − Q ⋅ 0,5a = 0,
l
C V A
77
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
Proračun i unutarnjih sila na zadanom okviru (Sl. 19.7 b))
x 3 3 4 x 4
2 5
x
P = qa 5
H
x y B
2
1 B V
y
x 1
H A
y
A V
y
Sl. 19.7 b) Postupak određivanja unutarnjih sila u trozglobnom okviru
N
∑ M = 0; -M + H ⋅ x = 0; M = H ⋅ x
1
M 1 T
M = 0; M = H ⋅ a
1 1 1 A 1 1 A 1
1 A D A
∑ F = 0; T − H = 0; T = H
1
x
T = H = 0,5qa; T = H = 0,5qa
Y 1 A 1 A
d l
A A D A
H A A ∑ F = 0; N + A = 0; N = − A
y X 1 V 1 V
N = − A = −0,5qa; N = − A = −0,5qa
A
d
V
l
D V
A V
78
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
Dio nosača DE ( a ≤ x ≤ 2a )
2
N 2
M 2 T 2
(x −a) 2
P
D
2
x
a
∑ M = 0; -M + H ⋅ x − P( x − a ) = 0; M = H ⋅ x − P( x − a )
M = H ⋅ x = 0,5qa ⋅ a = 0,5qa ; M = H ⋅ 2a − P( 2a − a ) = qa − qa = 0
2 2 A 2 2 2 A 2 2
2 2 2
D A 2 E A
∑ F = 0; T + P − H = 0; T = H − P
T = H − P = 0,5qa − qa = −0,5qa; T = H − P = 0,5qa − qa = −0,5qa
Y 2 A 2 A
d l
D A E A
∑ F = 0; N + A = 0; N = − A
N = − A = −0,5qa; N = − A = −0,5qa
X 2 V 2 V
d l
D V E V
79
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
Dio nosača EC ( 0 ≤ x ≤a) 3
Q X
M 3
N 3
E x 3
x 3 3
2 2 T
a x 3
3
P
D
a
∑ M = 0; -M + A ⋅ x + H ⋅ 2a − P ⋅ a − Q ⋅ x / 2 = 0
3 3 V 3 A X 3
M = A ⋅ x + H ⋅ 2a − P ⋅ a − q ⋅ x ⋅ x / 2
3 V 3 A 3 3
M = 0,5qa ⋅ x − qx / 2; M = 0; M = 0
3 3
2
3 E C
∑ F = 0; T − A + Q = 0; T = A − q ⋅ x
Y 3 V X 3 V 3
V
l
C V
∑ F = 0; N − H + P = 0; N = H − P = 0,5qa − qa = −0,5qa
X 3 A 3 A
N = N = N = −0,5qa
E
d l
C 3
80
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
Dio nosača FC ( 0 ≤ x ≤a) 4
T 4
N M 4
4
4 F
x 4
B H B
B V
∑M = 0; -M + B ⋅ x − H ⋅ a = 0; M = B ⋅ x − H ⋅ a = 0,5qa ⋅ x −0,5qa
2
4 4 V 4 B 4 V 4 B 4
M = −0,5qa ; M =0
F
2
∑ F = 0; -T − B = 0; T = −B = −0,5qa
Y 4 V 4 V
T = −B = −0,5qa; T = −B = −0,5qa
F
l
V C
d
∑ F = 0; N + H = 0; N = −H
X 4 B 4 B
N = N = −H = −0,5qa
l
F
d
C B
N 5
T ∑ M = 0; -M − H ⋅ x = 0; M = − H ⋅ x
M = −0,5qa ⋅ x ; M = 0; M = −0,5qa
5 5 5 B 5 5 B 5
2
5 5 B F
M
∑ F = 0; -T + H = 0; T = H
5
T = H = 0,5qa; T = H = 0,5qa;
Y 5 B 5 B
x
l d
5
B B F B
B H B ∑ F = 0; N + B = 0; N = − B
y
N = − B = −0,5qa; N = − B = −0,5qa;
X 5 V 5 V
l d
B V F V
B
V
81
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
Crtanje dijagrama unutarnjih sila:
2
qa 2
0,5qa
8
-
+ -
+
2
0,5qa
M − dijagram
0,5qa 0,5qa
+
-
- +
0,5qa
0,5qa
+ T − dijagram
0,5qa
0,5qa 0,5qa
0,5qa -
-
0,5qa
N − dijagram
82
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
19.2 G r a f o a n a l i t i č k i p o s t u p a k
Vrlo često se grafoanalitičkim postupkom brže dolazi do traženih rezultata unutarnjih sila posebno
kada se radi samo o vertikalnom opterećenju trozglobnog nosača. Grafoanalitički postupak je
prikazan na sljedećem primjeru.
nacrtamo ih u mjerilu.
P
a a a
D s 2 E C s 3 F
s 1
a
a
H′ A y E y f
s
4
H
A A O
V H a
l α B H
P H′
B B
V
O
O
A E O
C B
l = 3a
AO
x B O
M - −H ⋅ y M O
- M
D C
F
+ M E
O
M X M −H⋅y
O
X
83
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
A = M / l =2/3 ⋅ P;
O
B
B = M / l = 1/ 3⋅ P ;
O
H=M / f ; O
C
A = A − H ⋅ tgα ;
V
O
B = B + H ⋅ tgα ;
V
O
M = A ⋅ a = 2 / 3 ⋅ Pa ;
O
E
O
M = B ⋅ a = 1 / 3 ⋅ Pa (nacrtati)
O
C
O
Budući da je moment savijanja na stvarnom trozglobnom nosaču jednak superpoziciji dvaju članova
M XO − H ⋅ y , a uz H = konst., H ⋅ y je afini moment koji je afino pridružen geometrijskom
obliku trozglobnog nosača, zato od momenta zamjenjujuće grede treba odbiti afini geometrijski lik
trozglobnog nosača i dobivamo moment na stvarnom nosaču od točke D do točke F. Prvo se na
O
zamjenskoj gredi nacrta moment M X , a zatim preko njega odgovarajući afini lik A,D,F,B. Momenti
M i M
D F
se očitaju iz preklopljenog dijagrama.
M F
M D
- -
- + -
M E
M − dijagram
84
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
( M + M )/ s
D E 2
+
1
-
M /s
M /s
D
-
F
( M + M )/ s
E F 3
+
4
T − dijagram
H H
-
-
A
V
-
B
N − dijagram V
19.3 G r a f i č k i p o s t u p a k
Grafički postupak određivanja reakcija i unutarnjih sila najčešće se koristi u slučaju kada se traže
vrijednosti sila samo u jednom, dva ili u manjem broju presjeka nosača.
Grafički postupak određivanja reakcija i unutarnjih sila u presjeku trozglobnog nosača ilustriran je
na sljedećem primjeru.
85
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
sile u presjeku s 2
određujemo iz reakcije B.
P 2
R C
P1 r
A− P1
rs 2
M =R
S1 A− P1
⋅r 1
1 2
s
1
M = −B ⋅ r
S2 2
B
B 1
B 2
B
A A P
−N
1
−T A
1
S1 S1 R A − P1
A B 1
A A R 2
2
1
A − P1 B A 1 2
A −T B P
S2
B 2
2
−N S2
strani nosača.
86
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
20. TROZGLOBNI NOSAČ SA ZATEGOM
Trozglobni nosači sa zategom su nastali iz trozglobnih nosača premještanjem jedne vanjske veze
u unutarnju vezu, tako da se sačuva statička određenost i geometrijska nepromjenjivost.
Takav nosač izvana ima formu obične grede, tako da se njegove reakcije mogu odrediti iz tri
osnovna uvjeta ravnoteže, a unutarnje sile dobivaju četvrtu komponentu (silu u zatezi). Metode
određivanja reakcija i unutarnjih sila kod ovih nosača mogu biti: analitičke, grafičke ali i
kombinirane. Razmotrit ćemo prvo analitički pristup.
20. 1 A n a l i t i č i p r i s t u p
P
a/2 a/2 a
D E C
F
a/2
fα f′
a d G
H a/2
A α Z V
B
x C
(l − x )
C
A l = 2a B
Sl. 20.1 a) Shema određivanja reakcija na trozglobnom okviru sa zategom
I u ovom slučaju, kao i kod običnog trozglobnog nosača može se koristiti analogija obične grede.
Najprije odredimo reakcije A i B:
87
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
H = Z ⋅ cos α ; Z=H/cosα ; V=Z ⋅ sinα = H ⋅ tgα ; f ′=f ⋅ cosα
∑ M = 0 ; A ⋅ a − P( a − a / 2 ) − Z ⋅ f ′ = 0
d
C C C
A ⋅ a − P( a − 0,5a ) − H ⋅ f = 0 → H = M / f
C C
O
C
M = 0,75Pa − 0,5Pa = 0,25Pa ; f=0,75a ;
O
C
P
D E C
F
H G
Z V
A V Z
B
H
A B
Sl. 20.1 b) Određivanje unutarnjih sila na trozglobnom okviru sa zategom
Momenti savijanja u karakterističnim točkama zadanog nosača:
M =0 ;
A
M = − H ⋅ a = −0,33Pa ;
D
M =0 C
M =A ⋅ 0,5a+V ⋅ 0,5a - H ⋅ a=0,375Pa+0,0412Pa-0,33pa=0,086Pa
E
M = − H ⋅ 0,5a = −0,33P ⋅ 0,5a = −0,165a ; M = M = 0
F G B
88
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
0,33Pa 0.165Pa
0,25Pa
- -
+ -
- 0,085Pa
M − dijagram
0,83P 0,83P
+ 0,33P
0,33P
-
0,167 P 0,167 P +
-
0,33P
T − dijagram
0,33P
0,83P 0,167 P
0,167 P
-
0,34P
0,167 P -
-
+
0,34P
-
0,25P
N − dijagram
0,83P
Sl. 20.2 Dijagrami unutarnjih sila na trozglobnom okviru sa zategom
89
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
20. 2 G r a f i č k i p o s t u p a k
Zadan je trozglobni nosač sa zategom prema prikazanoj slici 20.3. Treba grafičkom metodom
odrediti reakcije i unutarnje sile u označenim presjecima t it
1 2
.
−N A
P − RB− H
t1
A− S1
R =R
R
+T S
1
P t1
1
V
C S
d
2
t H
r −T
2
r V 2 t2 R
B−H
B P
S R
1
t S
−N
B−H
1 S 2 2
1 t2
A
S =H2
S 1 M =R ⋅r
A − S1
t1 A− S1 1
B
R
A M = −R t2 B−H
⋅r 2
A B
Sl. 20.3 Grafički postupak određivanja reakcija i unutarnjih sila u presjecima nosača
Najprije grafički odredimo reakcije, tako da poligon sila P-A-B mora biti zatvoren. Ako presiječemo
zadani nosač kroz zglob C i štap S2, tada rezultanta sila desnog dijela nosača B-S2 mora prolaziti
točkom C, jer u točki C moment savijanja mora biti jednak nuli. Dakle iz poznate reakcije B možemo
odrediti silu S2 koja je jednaka sili H i rezultantu RB-H.
Moment savijanja u presjeku t1 dobivamo tako da RA-S1 pomnožimo s odgovarajućim krakom r1, a
moment savijanja u presjeku t2, tako da rezultantu sila RB-H pomnožimo s krakom r2, uvažavajući
definirane predznake. Uzdužnu silu Nt1, i poprečnu silu Tt1 dobivamo iz zatvorenog poligona
rezultante RA-S1 i unutarnjih sila Nt1 i Tt1. Istim postupkom dobivamo unutarnje sile Nt2 i Tt2 na
desnoj strani nosača.
90
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
20.3 G r a f a n a l i t i č k i p o s t u p a k
P
C F
1
E
y 1
y f
D G
H H
A =M /l
V B
A B
a P b
B =M /l l
A =A B =B
V A O O
O
V 1 C O
V
H =M / f O
C a b
A
C C
B V
V l
+ +
O
M C M G
M −H ⋅ y
D
M -
E
+ M F
M 1
M O
X
M −H⋅y
O
X
91
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
M = A ⋅l − P ⋅b
B
O
→ A = A = P ⋅b / l
O
V
M = B ⋅l − P ⋅a
A
O
→ B = B = P⋅a / l
O
V
M = A ⋅ a − H ⋅ y = Pab / l − H ⋅ y
O
1
O
1 1
M = A ⋅ a − P( a − a )
O
C
O
C C
Kad se na taj način odredi dijagram momenata savijanja, dijagram poprečnih sila se određuje iz
dijagrama momenata primjenom diferencijalnih odnosa. Dijagram uzdužnih sila određujemo
posebno.
92
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
Pri rješavanju ojačanih greda razvili su se također analitički, grafoanalitički i grafički postupci. Prvo
ćemo prikazati analitički pristup određivanja reakcija i unutarnjih sila kod ovih nosača. Analogija s
običnom gredom se i ovdje koristi pri određivanju reakcija i unutarnjih sila.
Reakcije ojačane grede za bilo koje opterećenje potpuno su jednake reakcijama obične grede, koja
ima jednaki raspon i jednako opterećenje kao ojačana greda.
Sva horizontalna opterećenja na osi ojačane grede imaju isti učinak kao i na običnoj gredi jer se
pri tome ne aktiviraju ojačanja grede.
U svrhu prikaza analitičkog postupka razmotriti ćemo ojačanu gredu danu na slici 21.2.
93
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
AO
Izrazi za unutarnje sile po analogiji obične grede u presjeku ojačane grede izgledaju:
Silu H smo dobili s predznakom „-„ to znači da ona djeluje u suprotnom smjeru, pa će temeljem
toga izraz za moment savijanja, poprečnu silu i uzdužnu silu u presjeku grede izgledati:
94
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
N =Hx
Iz gornjih izraza se vidi da se i kod Langerove grede pri određivanju unutarnjih sila primjenjuje
analogija unutarnjih sila obične grede, a potom oduzima utjecaj horizontalne sile H. Radi toga su
unutarnje sile kod Langerove grede kao i kod trozglobnih nosača i nosača sa zategom uvijek manje
nego kod obične grede.
21.1 A n a l i t i č k i p o s t u p a k
H
H VS Q = 2qa
S V2 S H
a d S y V1 2
d
1 1 y 2 f 2 q
A α α
1
1 C 2 B
1 x D 2 3 E 4
a 2
a a a
x
A O 1
l = 4a B O
Pomoćne veličine:
cosα = a / d ; cosα = 2a / d ;
1 1 2 2
tgα =a/a=1 ;
1
tgα =a/2a=0,5 ;
2
f=0,5a
95
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
∑M = 0 ; A ⋅ l − Q⋅ a = 0 ; → A = Q⋅ a/ l = 2qa / 4a = 0,5qa
O O 2
B
∑M = 0 ; B ⋅ l − Q⋅ 3a = 0 ; → B = Q⋅ a/ l = 6qa / 4a = 1,5qa
O O 2
A
Horizontalnu silu H kao i sile u štapovima S1 i S2 smo dobili s negativnim predznakom, što znači da
djeluju u suprotnom smjeru od pretpostavljenih. To znači da su sile u kosim štapovima S1 i S2
tlačne.
α 1
α 2
S S 2
1 V 1
∑ F = 0 ; - S sinα − V − S sinα = 0
Y 1 1 1 2 2
96
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
Unutarnje sile na segmentu AD. Vanjske sile postavimo u pravi smjer.
S S 1
M 1
V1
H 1 N 1
A
x
A O
1
T 1
∑ M = 0 ; -M + A ⋅ x − S ⋅ x = 0 ; M = A ⋅x −S ⋅x
O O
1 1 1 V1 1 1 1 V1 1
∑F =0 ; T − A +S =0 ; T = A −S
O O
Y 1 V1 1 V1
∑F =0 ;
d l
X
N - H=0 ;
1
N =H=2q a=N =N
1 A D
H
S
S 2
y 2
V2
M 2
A D 2 N 2
a (x −a) 2 T
O
A x 2
2
∑ M = 0 ; -M + A ⋅ x − H ⋅ y = 0
O
2 2 2 2
M = A ⋅ x − H ⋅ y = 0,5qa ⋅ x − 2qa ⋅ y
2
O
2 2 2 2
M = 0,5qa − 2qa = −1,5qa ; M = 0
D
2 2 2
C
∑ F = 0 ; T -A -S =0 ; T =A +S
O O
Y 2 V2 2 V2
T =0,5qa+qa=1,5qa=T = T
2
d
D C
l
∑ F = 0 ; N − H = 0 ; N = H = 2qa = N = N
d l
X 2 2 D C
97
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
S S
2 V2 Q = q⋅x
X 3
H x /2
y 3
3
q
M 3
3 E B
N (x −a)
3
T 3 a O
3 x 3
B
∑M = 0 ; - M + B ⋅ x − Q ⋅ x / 2 − H ⋅ y = 0
O
3 3 3 X3 3 3
( x = a, y = 0 ) → M = 1,5qa − 0,5qa = qa ; (x = 2a ) → M = 0
3 3 E
2 2 2
3 C
∑ F = 0 ; T + B − Q − S = 0 ; T = −B + Q + S
O O
Y 3 X3 V2 3 X3 V2
T = −1,5qa + qa + q ⋅ x = −0,5qa + q ⋅ x ;
3 3 3
(x = a ) →T = −0,5qa + qa = 0,5qa ; (x = 2a ) →T = −0,5qa + 2qa = 1,5qa
3
l
E 3 C
d
∑ F = 0 ; N − H = 0 ; N = H = 2qa = N = N
l d
X 3 3 E C
Q = q⋅x
X4 4
M 4
q
N 4
B
4
T O
4
x 4
B
98
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
∑ M = 0 ; -M + B ⋅ x − Q ⋅ 0.5x = 0 ; M = B ⋅ x − Q ⋅ 0.5x
O O
4 4 4 X4 4 4 4 X4 4
∑ F = 0 ; -T − B + Q = 0 ; T = − B + Q = −1,5qa + q ⋅ x
O O
Y 4 X4 4 X4 4
∑F =0 ; N =0
X 4
2
1,5qa
- qa 2
+ 2
qa 2
qa
M − dijagram 8 8
1,5qa 1,5qa
0,5qa
+ +
- -
1,5qa 0,5qa
1,5qa 1,5qa
T − dijagram
99
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
21.2 G r a f o n a l i t i č k i p o s t u p a k
B
O
T − H ⋅ tgα
X
O
1
O
TX
O
TX
T + H ⋅ tgα
O
X 2
O
TX
100
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
21.3 G r a f i č k i p o s t u p a k
Vrlo često grafičkim postupkom možemo najbrže doći do željenih rezultata, ali ne s visokom
točnosti. Stoga ovu metodu koristimo onda kada želimo što prije odrediti reakcije i unutarnje sile u
samo jednom ili dva karakteristična poprečna presjeka nosača.
1
1
z z
Unutarnjesile − M ,T ,N
1 1 1
101
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
Poduprte i ovješene grede čine grupu složenih konstrukcijskih sustava. Određivanje reakcija i
unutarnjih sila kod ovih sustava slično je postupku kao kod trozglobnih sustava.
Poduprte i ovješene grede u istoj su grupi zbog toga što je proračunski tretman tih nosača isti.
Razlika je jedino u predznaku sila u štapovima poduprtog odnosno obješenog sustava. Kod
poduprtog sustava sile u štapovima su tlačne, dok su kod ovješenog vlačne.
Na sljedećoj slici 22.1 prikazani su neke od poduprtih i ovješenih greda.
Ovi nosači su sastavljeni od dviju krutih greda spojenih međusobno zglobom, a na krajevima su
oslonjene na pomični i nepomični ležaj ili na dva pomična ležaja u posebnim slučajevima kada
nema zatege.
102
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
Ovakvi nosači su također slični ojačanim gredama. Razlika je u tome što se kod ojačanih greda
sile u štapovima ojačanja prenose unutar sustava, dok se kod poduprtih i ovješenih greda sile u
štapovima prenose izvan sustava.
Pri analizi reakcija i unutarnjih sila kod ovih sustava moguće je pristupati analitički i grafički.
Uobičajen je analitički postupak uz primjenu analogije obični greda i trozglobnih nosača.
22.1 A n a l i t i č k i p o s t u p a k
103
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
Za određivanje reakcija A0 i B0 po analogiji obične grede fiksiramo ležajne točke A′ i B′ na sjecištu
produženja krajnjih štapova i vertikala iz ležajeva A i B.
U tim točkama postavimo vertikalne komponente A O i BO reaktivnih sila, te komponentu H′ u
smjeru spojnice fiksiranih ležajnih točaka A′ i B′ kao kod trozglobnih nosača.
Reakcije A0 i B0 odredimo iz uvjeta: AO = M B′ / l i B O = M A′ / l , a horizontalnu silu iz
uvjeta:
H = M CO / f .
Iz ravnoteže bilo kojeg čvora vidi se da je H konstantna duž potpornog poligona i da se sve sile u
potporama mogu izraziti preko sile H.
S = H / cos α
i i
i V =H(tgα -tgα )
i i i+1
A = A − H ⋅ tgα
B = B − H ⋅ tg( −α )
V 1
V n
Unutarnje sile se mogu izraziti u obliku kao kod trozglobnog nosača s osloncima u točkama
A′ i B′ kao na gornjoj slici u obliku.
M =M −H⋅y
X
O
X
Uzdužne sile su jednake nuli za sva vertikalna opterećenja. Prilikom analitičkog rješavanja ovih
sustava koristimo zakon superpozicije.
104
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
Koristeći prethodno izvedene izraze za reakcije i unutarnje sile izračunamo i nacrtamo dijagrame
momenata savijanja i poprečnih sila za zamjenjujuću običnu gredu, a zatim primjenom
superpozicije, pridružimo afini moment − H ⋅ y kod dijagrama momenata, te odgovarajuće
vrijednosti H [tg( −α ) − tgα ] kod poprečnih sila (Sl. 22.3).
O i
H′
Htgα O
A O H H′
O
B
P2
105
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
Istim postupkom kao u prethodnom primjeru odredimo reakcije, momente savijanja i poprečne sile
prema analogiji trozglobnog nosača i obične grede (Sl. 22.4). Nakon toga superpozicijom
oduzmemo afini moment, a kod dijagrama poprečnih sila utjecaj potpornih štapova na poprečnu
silu. Na dijelu 1-2 nema potpornih štapova pa je TX = TX + H ⋅ tgα O , a N X ≠ 0 = H (tlak).
O
H′ Htgα O
α O
P
1
T O
X
P 2
P
3
106
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
U slučaju ovješene grede izrazi za moment savijanja i poprečnu silu su isti kao kod poduprtih greda.
M =M −H⋅y
X
O
X
i T = T + H ( tgα − tgα )
X
O
X O i
Postupak određivanja unutarnjih sila je isti kao i kod poduprtih greda, a prikazan je na narednoj
slici 22.5.
P 1
O
T O
B
X
P
2
107
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
22.2 G r a f i č k o o d r e đ i v a n j e r e a k c i j a i s i l a u š t a p o v i m a
Primjer grafičkog postupka određivanja reakcija i sila u štapovima prikazan je na jednom poduprtom
nosaču prema prikazanoj slici 22.6.
Isti grafički postupak vrijedi i za ovješene nosače.
P
A C B
A B
C′ 2
3
1 S 3
0 S 2 B′ B′
d
S R
C
S 1 V
1
1 I C
A′ V
A′ A′
P II S 2
2
BI
a. A C′ S B′
3
B′ II
V S b.
2 3 B
S 2
Grafičkim putem su određene sve reaktivne sile i sile u svim štapovima poduprtog nosača. Važno
je uočiti da rezultanta B′ sila S3 i B mora proći kroz točku C ′ , jer se iz presjeka II-II (slika b.)
vidi da kroz točku C′ prolazi rezultanta sila
d
R i S
C 2
, koja se mora uravnotežiti s B′ . Iz
poligona sila je vidljivo da su kod poduprtih sustava sve sile u štapovima tlačne (tlačni poligon).
Sada kad su poznate sve sile lako se određuju M,T i N dijagrami zadanog sustava.
108
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
23.1 R a d v a n j s k i h i u n u t a r n j i h s i l a
Vanjske sile vrše rad na pomacima deformiranog tijela, dok unutarnje sila vrše rad na
odgovarajućim infinitezimalnim deformacijama.
Rad može biti stvaran ili virtualan (zamišljen). Stvarne vanjske sile vrše stvarni rad, a stvarne
unutarnje sile vrše također stvarni rad, dok virtualne sile vrše mogući zamišljeni odnosno virtualni
rad.
Stvarni rad vanjskih i unutarnjih sila
Pri opterećivanju konstrukcije stvarne vanjske sile vrše pozitivan rad koji postupno prelazi u
potencijalnu energiju sustava, dok stvarne unutarnje sile vrše negativan rad jer se protive
deformacijama.
W =VV POT .
= −W U
F dF W
F
δ
δ i
dδ
δ
109
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
δ F
W = ∫ F ⋅ dδ ; W = ∫ δ ⋅ dF ; δ =λ F ; d δ =λ dF ;
∗
λ =δ / F
0 0
W = W (za linearno elastično tijelo)
∗
F
F δ F 1 2 2
W = ∫ λ ⋅ FdF=λ ⋅
∗
= ⋅ = Fδ = W
0 2 F 2 2
F 1 F 2
F 3
F k
F n
δ 1 δ 2 δ δ δ n
3 k
1 1 1 1
W = F δ + F δ + ......... + F δ = ∑ F δ
n
1 1 2 2 n n k k
2 2 2 2 k =1
Pod unutarnjim silama podrazumijevamo: uzdužnu silu, moment savijanja i poprečnu silu. Ove sile
vrše rad na deformacijama koje se događaju na osi grede (promjena dužine, promjena kuta i
poprečno klizanje) prema narednoj slici 23.3.
∆dϕ
ds ∆ds ds ds
N N M T
M γ ∆w
T
W ( ds ) = N ⋅ ∆ds + M ⋅ ∆dϕ + T ⋅ ∆w
u
Rad unutarnjih sila je negativan jer unutarnje sile djeluju tako da sprječavaju deformacije, odnosno
djeluju suprotno od njih pa vrijedi
110
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
W ( ds ) = − N ⋅ ε ds − M ⋅ κ ds − T ⋅ γ ds
u
2 2 2
1 N 1 M 1 T
W = − ∫ ds − ∫
u
ds − ∫ k ds
2 EA 2 EI 2 GA s s s
Ako vanjske i unutarnje sile vrše rad na pomacima i deformacijama od virtualnih sila, tada to
zovemo virtualni ili zamišljeni mogući rad
-Virtualni rad vanjskih sila na statičkom sustavu možemo izraziti kao
W = ∑F δ
V
ik i ik
- (rad vanjskih sila stanja i na pomacima stanja k).
W = − ∫ ( M ⋅ κ + N ⋅ ε + T ⋅ γ )ds
U
ik i k i k i k
s
M N T
-Deformacijske veličine su: κ k = ; ε = ; γ =k
k
, k
k
k
k
EI EA GA
pa rad unutarnjih sila stanja i na deformacijama stanja k izgleda
MM NN TT
W = −∫
U
ik
ds − ∫
i
ds −k ∫k
ds i k i k
s EI EA GA s s
Prema Lagrangeovu principu, rad svih sila na virtualnim pomacima jednak je nuli.
W +W = 0
V
ik
U
ik
→ W = −W V
ik
U
ik
111
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
∑ F s + ∑ R r = ∫ ( M ⋅ κ + N ⋅ ε + T ⋅ γ )ds
i i i i
s
Sada definiramo princip virtualnih pomaka, tako da se za moguće stanje ravnoteže uzme stvarno
stanje koje se javlja pod zadanim opterećenjem, a za moguće stanje deformacija i pomaka uzme
virtualno stanje i označi s povlakom pa imamo
Na sličan način definiramo princip virtualnih sila, tako da se za moguće stanje deformacija
odaberu stvarni pomaci i deformacije koje se javljaju pod zadanim opterećenjem, a za moguće
stanje ravnoteže uzmu virtualne sile pa imamo.
F ,R ,M ,T ,N
i i
i s ,r ,κ ,ε ,γ
i i
- virtualno
112
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
∑ F s + ∑ R r = ∫ ( M ⋅ κ + N ⋅ ε + T ⋅ γ )ds
i i i i
s
∑ F s + ∑ R r = ∫ ( M ⋅ κ + N ⋅ ε + T ⋅ γ )ds
i i i i
s
M N T M N T
κ= ; ε= ; γ =k ; κ= ; ε = ; γ =k
EI EA GA EI EA GA
∑F s +∑R r = ∑F s +∑R r
i i i i i i i i
∑ F ⋅ δ = ∑ F ⋅ δ .............(T.U.R )
i ik k ki
Za statički sustav s dva različita stanja opterećenja vrijedi da je rad vanjskih sila jednog stanja
opterećenja na pomacima izazvanim drugim stanjem opterećenja jednak radu vanjskih sila drugog
stanja opterećenja na pomacima izazvanim prvim stanjem opterećenja.
Teorem o uzajamnosti radova zove se Bettyev teorem.
Na sličan način izveden je još jedan važan teorem o uzajamnosti pomaka (Sl. 23.4). U teoremu
o uzajamnosti radova uzme se da na sustav djeluju dvije sile: Fi koja djeluje u točki i kao prvo
stanje opterećenja i Fk koja djeluje u točki k kao drugo stanje opterećenja i dobivamo.
113
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
δ = δ ...........(T.U.P )
ik ki
Pomak na mjestu i smjeru jedinične sile izazvan drugom jediničnom silom jednak je pomaku na
mjestu i smjeru druge jedinične sile izazvan prvom jediničnom silom.
Teorem o uzajamnosti pomaka zove se Maxwellov teorem.
Za virtualno stanje usvoji se opterećenje jednom jediničnom silom na mjestu i smjeru pomaka koji
se želi odrediti i primjeni princip virtualnih sila i dobiva se izraz.
δ = ∫ ( m ⋅ κ + n ⋅ ε + t ⋅ γ )ds − ∑ R ⋅ r
i i
s
U ovom slučaju unutarnje sile od virtualnog opterećenja su radi jednostavnosti uzete bez povlake i
označene malim slovima jer potječu od jediničnog opterećenja. U gornjem izrazu ri je pomak
vanjskih veza nosača. Uvedu li se u gornju formulu izrazi za deformacijske veličine dobiva se
M N T
δ = ∫( m +n +t k )ds − ∑ R ⋅ r i i
s EI EA GA
114
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
Utjecaj temperature
Gornju formulu treba nadopuniti s deformacijskim veličinama koje nastaju kao posljedica djelovanja
jednolike i nejednolike temperature.
Deformacije od djelovanja bilo kakve temperature na element grede ds možemo prikazati prema
sljedećoj slici 23.5 .
α t ds
t 2
t 2
h ∆ϕ t
2 ds ∆ds ∆t
h h
2 ∆ϕ t
2
t 1
α t ds ∆t
t 1
(t −t ) ∆t ∆t
∆ϕ = α
t t
2
ds = α 1
ds ; t
i κ =αt t
h h h
Gornji izrazi su izvedeni uz pretpostavku da je zakrivljenje grede malo ili da ga uopće nema
odnosno da se radi o ravnoj gredi.
Izvedene izraze deformacijskih veličina uvedemo u izraz za pomak i dobivamo kompletan izraz za
pomak punostijenih nosača u obliku.
M N T α ∆t
δ = ∫m ds + ∫ n ds + k ∫ t ds + ∫ m ds + ∫ n ⋅ α t ds − ∑ R ⋅ r t
t s i i
s EI EA s GA h s s s
115
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
U slučaju rešetkastih nosača imamo.
sS
δ =∑ l + ∑ sα ⋅t ⋅l
i i
i i t s i
i
EA i
i
Utjecaj poprečne sile na pomak je zanemariv, a utjecaj uzdužne sile se uzima samo u slučaju kada
je ona dominantna na pojedinom elementu ili sustavu (tanki štapovi, ojačane grede, rešetke itd).
Isto tako temperatura i pomaci ležajeva na sustavu često nisu prisutni, pa se gornji izrazi za pomak
svode na jednostavan oblik:
M
δ = ∫m ds - za punostjene nosače
s EI
i
sS
δ =∑ i
li
i
- za rešetkaste nosače
i
EA i
Često se zbog malih veličina u izrazima za pomake te veličine množe sa suvislo odabranim
koeficijentom koji je kod punostijenih nosača EI0, a kod rešetkastih EA0. pa imamo:
116
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
I
δ= ∫ m ⋅ M ⋅ ds
0
- za punostjene nosače
I i
s
i
A
δ= ∑ s ⋅ S ⋅l0
i i i
- za rešetkaste nosače
A i
i
Kako se unutarnje sile uglavnom prikazuju pomoću dijagrama, određivanje pomaka punostijenih
nosača se obavlja grafičkom integracijom nad dijagramima unutarnjih sila uz određena pravila.
Jedno od tih pravila je pravilo Vereščagina.
Često je jedna od podintegralnih funkcija kvadratna, a druga linearna. U tom slučaju iz donje slike
23.6 je vidljivo da tada vrijedi:
m I j m m j
∫ M j
⋅xdx = ∫ x ⋅
0
dA = x A =m ⋅A j j
T M T M
x j
I i x x j
i
j
o I M A
dA = M 0
dx M
I
I T
M 0
M
I
x i i j
x dx
x T
m m j
T
m m
i
x j
I
Na taj način se integral ∫ m ⋅ M ⋅ ds rješava tako da se površina AM dijagrama reduciranog
0
I i
s
117
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
Druga mogućnost tijekom grafičke integracije je korištenje Simpsonova pravila (sl. 23.7).
M
+
M p
M s
M k
m
m + m
m p
s k
∫ M ⋅ m ⋅ ds = ( M ⋅ m + 4 ⋅ M ⋅ m + M ⋅ m )
I0
L I 0
p p s s k k
Ii
L 6 I i
T M
2
T
1 +
T
i 3
j
m
m m m +
T1 T2 T3
j n
∫ m ⋅ M ⋅ dx = ∑ m A
i k =1
Tk Mk
118
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
M M 1
M 2
M 3
=
+ +
a c -b a - - b
+ + c
L L L
L
m m
= m 1 + 2
- e - e
d+ d +
L L L
L aL 1 2 bL 2 1 2 1 1
∫ M ⋅ m ⋅ dx = e − d + e − d + cL d − e
0
2 3 3 2 3 3 3 2 2
M ( f = qa / 8 ) 2
+ f
1 2 m f ⋅a⋅m
M
a δ= f ⋅ a = (Vereščagin)
M
EI 3 2
M
3EI
m
m f ⋅ a⋅ m
δ = ⋅ 4 f ⋅ =
m/ 2 + m 1 a
(Simpson) M
EI 6 2
M
3EI
119
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
M M
- T 2
2
M + T 1
1
1 M a 2 1 M a 2 1
a δ= 1
m + m − m + 2
m (V.)
EI 2 3 3 2 3 3
1 2 2 1
m
m 1
+ m
2
M
f M
- M 1
+
a 1 Ma 2 2 m
m δ = − ⋅ m + f ⋅ a ⋅ (V.)
1 1
EI 2
1 M
1 2 2 3 3
m 2
m
1
3
+ m 1
m
+ +
+ +
M ⋅m 1 1 Fl Fl a 2
δ =∫
l
AB
dx = ⋅ ⋅ ⋅l ⋅a =
EI 0
EI 2 4 8EI
120
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
N
a +
EA
F
A EI C B
l/2 l/2 F/2
M +
Fl
4
n
a +
F =1 EA
A EI C B
l/2 l/2 1/ 2
m + 1⋅ l
4
M ⋅m N ⋅n
δ =∫
l a
CV
dx + ∫ dy =
EI
0
EA 0
1 1 Fl l 2 l 1 F 1 Fl Fa 3
= ⋅ 2 ⋅ ⋅ ( ⋅ ) + ⋅ a ( ) = +
EI 2 4 2 3 4 EA 2 2 48EI 4EA
121
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
Za zadani nosač krutosti EI opterećen jednolikim opterećenjem treba odrediti kut zaokreta ležaja A
i vertikalni pomak točke C. Utjecaj poprečne sile na pomak točke C zanemariti (Sl. 23.12).
q
A B
ϕ A C δ CV
ql l/2 l/2 ql
R= R=
A
2 l B
2
+ T ql 2
M
3
f = T
3 2
ql
1
T 8 f =
m=1 f 2
T
2
1 T
2 2
32
m
+ 1/ 2 1
1
F =1
m 2
l l + l l l
8 6 4 6 8
M ⋅m 1 2 1 1 2 ql 1 ql 2 3
ϕ =∫
l
A
dx = ⋅ f ⋅l ⋅ =
1
⋅ ⋅l ⋅ = 1
EI 0
EI 3 2 EI 3 8 2 24EI
M ⋅m 1 l 1 l 2 l l
δ =∫
l
dx = f ⋅ ⋅ + f ⋅ ⋅ ⋅ 2 =
2
EI 2 2 6 3 2 8
CV 1 2
0
EI
1 ql l 1 l 2 ql l l
2
1 ql ql 5 ql 2 4 4 4
= ⋅ ⋅ + ⋅ ⋅ ⋅ 2 = + =
EI 8 2 2 6 3 32 2 8 EI 96 384 384 EI
122
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
Treba odrediti vertikalni pomak točke D okvirnog nosača, koji se na vanjskoj strani ohladi za T1=-
20oC, a na unutarnjoj strani zagrije za T2=10oC. Poprečni presjek nosača je pravokutni konstantne
visine h (Sl. 23.13).
l -
n - M
∆T T −T T +T
δ = ∫ m ⋅α ⋅ dx + ∫ n ⋅ α ⋅ T dx = α ⋅ ⋅ A +α ⋅
l l
DV t t S t
2 1
M
⋅A t
1 2
N
0
h 0
h 2
T − T 10 − ( −20 ) 30 T + T −20 + 10 10
2
= 1
= ; 1
= 2
= − = −5
h h h 2 2 2
1
A = −( ⋅ l ⋅ l + l ⋅ l ) = −1,5l ;
M
2
A = −1 ⋅ l + 1 ⋅ 0,5l = −0,5l
N
2
45α l 2
δ =−DV
+ 2,5α l t
t
h
123
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
Treba odrediti ukupni pomak čvora B rešetkastog nosača, ako svi štapovi imaju jednaku uzdužnu
krutost EA (Sl. 23.14).
S
s
S
s
s
s
Š
t
a
p
D
u
l
j
i
n
a
⋅ ⋅l i
V
⋅ ⋅l
i
H
i
H
i
V
i
S ⋅s 1 Fl
δ =∑ ⋅l = ∑ S ⋅ s ⋅ l = − 3,828
n n
i iH
BH i i iH i
i =1
EA i
EA EA
i =1
S ⋅s 1 Fl
δ =∑ ⋅l = ∑ S ⋅ s ⋅l =
n n
i iV
BV i i iV i
i =1
EA i
EA EA i =1
2 2
Fl Fl Fl
δ = δ +δ 2 2
= −3,828 +
= 3,96
EA EA
B BH BV
EA
124
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
a) D b) D c) D
−F 2 −F 2 − 2/2 − 2/2 0 0
a 4 4 4
3 +2F 5 3 +1 5 3 0 5
A 1 +F +F 2 B A 1 +1 / 2 +1 / 2 2 B 1 1 +1 +1 2 FBH = 1
a C a a C a a C a
F F1 1 A B
2F 2 FCV = 1 2
S ⋅s 1 Fa Fa
δ =∑ ⋅l = ∑ S ⋅ s ⋅l = ( 3 + 2 2 ) = 5,82
n n
i iV
CV i i iV i
EA EA
i =1
i
EA EA i =1
S ⋅s 1 2Fa
δ =∑ ⋅l = ∑ S ⋅ s ⋅l =
n n
i iH
BH i i iH i
i =1
EA EAi
EA i =1
125
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
Za zadani trozglobni okvir sa zategom treba odrediti vertikalni pomak točke C i međusobni kut
zaokreta lijevog i desnog dijela nosača u točki C. U proračun pomaka uzeti i utjecaj uzdužne sile,
ako je: Ig=2Is, Ag=2As, As=5Az (konačni pomak izraziti preko elemenata stupa), (Sl. 23.16).
E,I , A g g
a E,I , A
S S
E, A Z
a/2 A
A B
qa a/2 a/ 2 qa
2 2
2 2
qa 2
qa qa 2
2
qa qa / 2 qa / 2
32 qa 32
8 8 qa qa
- 8 -
8 8
- -
N
M
qa qa
qa
Z =+ 8 8
8
qa / 2 qa / 2
126
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
b) m1,n1 - dijagrami od jedinične vertikalne sile u točki C
a F =1 CV
a
1/ 2 1/ 2
4 4 1
- - - 1
4 4
- -
m - n
1
1
-
1 1
Z = 1/ 4
1 4 + 4
1/ 2 1/ 2
1 1
Z = +1 / a a a
1 qa a 1 2a 2qa a 1a 2
1 qa 1 2a 1 qa 1 2 2
= ⋅ − ⋅ 2 + a ⋅ 2 + a +
EI 8 22 34 3 32 2 24 EI 8 2 34 EA 8 4
g s g
1 qa 1 1 qa 1 1 qa 1 qa 1 qa 1 qa 4 4 4 2
+ 1,5a⋅ 2 + a⋅ = − + + +
EA 2 s
2 EA 8 4 EI 96 EI 384 EI 48 EA 32 z g g s g
2 2 4 4 4 2 2 2 4 2
1 3qa 1 qa qa qa qa qa 3qa 5qa 19qa 27qa
+ + = − + + + + = +
EA 4 EA 32 192EI 768EI 48EI 64EA 4EA 32EA 768EI 64EA
s z s s s s s s s s
1 1 1 1 1
ϕ=C ∫ m ⋅ M ⋅ ds + ∫ m ⋅ M ⋅ ds + ∫ n ⋅ N ⋅ ds + ∫ n ⋅ N ⋅ ds + ∫ n ⋅ N ⋅ ds =
2 2 2 2 2
EI g
EI
s EA EA EA
s
s
g
s
s
s
z
s
1 qa a 1 1 2 qa a
2
1 qa 1 2 1 qa 1 1 qa 1 2 2
127
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
U gornjoj formuli prva dva člana daju ukupan broj stupnjeva slobode (jer disk ima 3, a čvor 2
stupnja slobode). Ostali članovi pokazuju oduzete stupnjeve slobode.
Rezultat prikazane formule za stupnjeve slobode može biti: veći, manji ili jednak nuli.
-ako je SK=0, ispunjen je osnovni uvjet statičke određenosti sustava. Sustav je stabilan ako su
ispunjeni i dodatni uvjeti geometrijske nepromjenjivosti.
-ako je SK < 0, radi se o statički neodređenim (preodređenim) sustavima koji imaju više veza od
minimalno potrebnih. Sustav je stabilan uz uvjet da je ispunjen i uvjet geometrijske
nepromjenjivosti.
-ako je SK > 0, radi se o sustavu koji ima manje veza od minimalno potrebnih, pa je stoga
geometrijski promjenjiv.
S = 2n − n − n
K
R
Č Š L
128
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
gdje je:
n − broj čvorova, n − broj štapova, a n − broj vanjskih veza
č š L
Statički neodređene konstrukcije imaju višak veza koje se određuju kroz stupanj statičke
neodređenosti sustava.
Važno je znati da prekidanjem veza, statički određeni sustav postaje labilan, a statički neodređen
sustav ne postaje labilan sve dotle dok broj prekinutih veza ne padne ispod minimalno potrebnih
za statičku određenost i geometrijsku nepromjenjivost.
Prekidanjem nekih vanjskih ili unutarnjih veza, kod statički neodređenih sustava dolazi do
preraspodjele unutarnjih sila i sustav ostaje u ravnotežnom stanju. Kažemo da statički neodređene
konstrukcije sadrže unutarnje rezerve statičke i kinematičke stabilnosti što je prikazano na
slijedećem primjeru.
U rješavanju statički neodređenih sustava primjenjuju se metoda sila i metoda pomaka. Prije
pristupa rješavanju statički neodređenih sustava potrebno je odrediti stupanj statičke
neodređenosti, kako bismo mogli znati broj nepoznatih veličina koje je potrebno odrediti.
129
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
P r i m j e r 1. (obostrano upeti jednopoljni okvir (Sl. 24.1))
n =1
d
n =3
l1 n =3
l2
S = 3 ⋅ 1 − 2 ⋅ 3 = −3
K
→ ( 3 × S.N.S )
Kako pokazuje analiza konstrukcija je 3 x statički neodređena. Kod jednostavnih sustava kao što
je ovaj neodređenost možemo na pamet odrediti bez korištenja formule.
n =1
n =1
d
n =1
l1
n =3 l2
S = 3 ⋅ 1 − 1 − 4 = −2
K
→ ( 2 × S.N.S )
130
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
n d
=1
n č
=2
n =6
=3
š
n l
S = 1 ⋅ 3 + 2 ⋅ 2 − 6 − 3 = −2
K
→ ( 2 × S.N .S )
n =2
n =1
d
n =7
z1
S = 3 ⋅ 2 − 2 ⋅ 1 − 7 = −3
K
→ ( 3 × S.N.S )
U ovom primjeru se pojavljuje zatvoreni okvir zo - koji oduzima 3 stupnja slobode i kojeg treba
dodati u formulu za SK kao 3 x nzo.
131
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
n =1
n =1
d
n =1
zo
n
S K = 3 n d + 2 n č − n š − 2 ∑ i n zi − n l − 3 n zo
i=1
S = 3 ⋅ 1 − 4 − 3 ⋅ 1 = −4
K
→ ( 4 × S.N .S )
n d
=1
n š
=1
n l
=3
n zo
=3
S = 3 ⋅ 1 − 1 − 3 − 3 ⋅ 3 = −10
K
→ ( 10 × S.N .S )
132
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
n = 10
č
n = 19
š
n =3
l
S = 2 ⋅ 10 − 19 − 3 = −2
R
K
→ ( 2 × S.N .S )
Statički neodređene sustave metodom sila rješavamo tako da ih prekidanjem pojedinih veza
svodimo na statički određene sustave. Na mjestima prekinutih veza postavljamo par uravnoteženih
sila odnosno momenata. Dobiveni statički određeni sustav se naziva osnovni sustav. Osnovni
sustav je statički određen i geometrijski nepromjenjiv, ali s nadomještenim silama na mjestu
prekinutih veza u potpunosti odgovara zadanom statički neodređenom sustavu.
Nema strogog pravila za određivanje osnovnog statički određenog sustava i može se ispravno
postaviti na više načina. Treba nastojati da osnovni sustav bude što jednostavniji za proračun
unutarnjih sila.
Prikaz nekih statički neodređenih sustava pomoću osnovnog statički određenog sustava s
odgovarajućim nepoznatim silama vidi se na sljedećim primjerima:
133
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
P r i m j e r 1. (Sl. 25.1).
2 × S.N.S
X X 2 2
1.d
Sl. 25.1 Primjer rješavanja dvaput neodređenog kontinuiranog nosača metodom sila
P r i m j e r 2. (Sl. 25.2).
2. 3 × S.N .S 2.a X 3
X 3
X 2
X 1
X 2
X 2
2.b 2.c
X 2
X 2
X X 3 X X 3
1 1
134
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
P r i m j e r 3. (Sl. 25.3).
2 × S.N .S 3.
X
3.a
1
X 1
X 2
X 2
X 1
X 1
3.b
X 2
X 2
3.b
X 1
X 1
X 2
X 2
Sl. 25.3 Primjer rješavanja dvaput statički neodređenog nosača metodom sila
135
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
P r i m j e r 4. (Sl. 25.4)
2 × S .N .S
4.
X 1
X 2
4.a
X 1
X 2
X X
1 2
4.b
X 1 X 2
X 1
X 2 4.c
X 1
X 2
Sl. 25.4 Primjer rješavanja dvaput statički neodređene rešetke metodom sila
136
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
P r i m j e r 5. (Sl. 25.5).
1 × S.N.S 5.a
5.
X 1
X 1
5.b X X1 1
5.c
P r i m j e r 6. (Sl. 25.6).
4 × S.N .S
6.
137
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
X 2
X 2
6.b X X
6.c X 3
1 1
X 3
X
X 4
2
X 4
Sl. 25.6 Rješavanje četiri puta statički neodređenog nosača metodom sila
Kao što je vidljivo iz prethodnih primjera na n puta statički neodređenom sustavu pojaviti će se n
nepoznatih sila X1 do Xn koje predstavljaju sile u prekinutim vezama. Za određivanje tih sila
koristimo se jednadžbama neprekinutosti ili kontinuiteta, te zakonom superpozicije pomaka i
principom jedinične sile.
Naime sile na mjestu raskinutih veza uz primjenu jednadžbi kontinuiteta moraju uspostaviti
narušenu neprekinutost polja pomaka i osigurati podudarnost pomaka koji se pojavljuju na mjestu
prekinutih veza sa stvarnim pomacima. Veličine pomaka na mjestima i u smjerovima prekinutih
veza u jednadžbama kontinuiteta računamo metodom jedinične sile.
Kada govorimo o pomacima mislimo na generalizirane veličine koje se odnose kako na pomake
tako i na zaokrete.
Sustavi koji imaju jednu vanjsku ili unutarnju prekobrojnu vezu zovu se jedanput statički neodređeni
sustavi. Izvođenje jednadžbi neprekinutosti ili kontinuiteta kao i crtanje dijagrama po metodi sila
prikazati će se na primjeru jednostrano upete grede prema slici 25.7.
Za osnovni sustav odabrana je konzola na koju djeluje koncentrirana vanjska sila u sredini raspona,
a kao nepoznanica je sila X1 na mjestu i u smjeru reakcije B.
138
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
P
C B
a. A l/2
l/2
l
P
C B
b. A
M X 1
V
Pl P
c. 2 -
δ (P)
B
m 1
d. δ (X )
B 1
l
l
+ X =11
2
M M V
M K
A -
e. M mX
C 1 1
+
M =M +m ⋅X
K V 1 1
Sl. 25.7 Prikaz proračuna jedanput statički neodređenog nosača metodom sila
Zamislimo da nakon što se konzola prognula zbog djelovanja vanjske sile P počne djelovati sila X1.
Temeljem principa superpozicije pomak točke B će biti
δ = δ ( P )+δ ( X )
B B B 1
Gledajući unaprijed za n puta statički neodređene sustave uvodimo sustavan način označavanja
pomaka s δ ij
, gdje prvi indeks i označava da je riječ o pomaku hvatišta sile Xi po pravcu njezina
139
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
djelovanja, a drugi indeks j označava uzrok pomaka koji dolazi od sile Xj. Prema tome možemo
reći da je: δ B ( P ) = δ 1V a δ B ( X 1 ) = δ 11 ⋅ X 1 .
δ = δ ( P )+δ ( X ) = 0
B B B 1
δ ⋅ X +δ = 0
11 1 1V
δ
X =− 1V
1
δ 11
gdje su općenito:
m ⋅M n ⋅N t ⋅T α ∆t
δ =∫
i V
ds +∫
i
ds +∫ k
V
ds +∫ m ⋅
i V
⋅ ds +∫ n ⋅α ⋅ t ⋅ ds
i V
i
t
i t s
s
EI EA GA
s
h s s s
m ⋅m n ⋅n
δ =∫
i j
i
ds +∫ j
ds i j
s
EI EA s
140
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
Iz prethodnog primjera jednostrano upete grede ne uzimajući u obzir utjecaj poprečne sile
izračunamo x1:
δ = − ⋅ ⋅
1 Pl l 1 2 1 l Pl Pl 3Pl Pl 3 3 3 3
l + = − − = − = −
EI 2 2 2 3 3 2
1V
12EI 24EI 24EI 8EI
3
Pl
;
δ
δ = l ⋅ l ⋅ ⋅ l =
3
1 1 2 l 3
X = − = 8EI = P 1V
EI 2 3 3EI δ
3
11 1
l 8 11
3EI
Sada kad smo odredili nepoznatu X1 možemo odrediti konačne unutarnje sile u zadanom statički
neodređenom nosaču. Tu koristimo zakon superpozicije koji za jedanput statički neodređene
sustave vrijedi:
M =M +m ⋅X
K V 1 1
N = N +n ⋅X
K V 1 1
T =T +t ⋅X
K V 1 1
Pl 3 1
M =− A
+ P ⋅ l = − Pl
2 8 8
l 3 3
M = ⋅ P=
C
Pl
2 8 16
141
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
S .N .S
S .O.S
T V
ql
m 1
X =1 1
t 1
f. 1 1
g. mX 1 1
T 3
K
x= l
h. T A 8
X 1
142
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
1 ql 2 ql l k
δ = − ⋅ l ⋅ ⋅ l +
1 2 2
1 2
l ⋅ − ql ⋅ l ⋅ 1 =
EI 2 2 3 3 8 2 GA 2
1V
4 4 2 4 2 4 2
ql ql kql 3ql kql ql kql
− + − =− − =− −
6EI 24EI 2GA 24EI 2GA 8EI 2GA
4
ql
;
δ = l ⋅ l ⋅ ⋅ l =
3
1 2 l 3
X = 8EI = ql
2 3 3EI
3
11 1
l 8
3EI
Konačni momenti savijanja i konačne poprečne sile na statički neodređenom sustavu određuju se
uz zanemarivanje utjecaja poprečne sile na deformacije sustava.
Momenti savijanja:
2
ql 3 1
M =M +m ⋅X =−
A
+ ql ⋅ l = − ql
VA 1 1
2
2 8 8 2 2
qx 3 3 q 9l 9
M = X ⋅x−
max
= ql ⋅ l −
1
= ql 2
2 8 8 2 64 128
Poprečne sile:
3 3
T = −t ⋅ X = −1 ⋅ ql = − ql
l
B
l
1B 1
8 8
3 5
T = T − t ⋅ X = ql − 1 ⋅ ql = ql
d
A VA
d
1A
d
1
8 8
;
X 3
T =0
X
X -q⋅x =0 1
x= = l 1
q 8
143
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
q
B C
l 2
EI l S.N .S S.O.S
1
M V ql 2
2
T ql N
ql V
2 V
8 +
2
2
+ 2
- ql 2
2 -
ql 2
m 1 t n
1 1 1
1 1
1 + -
l
2 l2
1
l
+ 2
+
1
1
l
2
1 1 2 k 1 1 1 1 1
δ = 1 ⋅ l ⋅ 1 + 1 ⋅ l ⋅ 1 + l l ⋅ l + EA l l l
EI
11 2 1 2 1
2 3 GA 2 2 2 2
l 2l k l 7l k 2
= +2
+ 2
+ = + + 1
2
2
144
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
1 k ql 1 1 ql 1 1 1 ql 1
δ =
2
1 2 ql
l ⋅ + − l ⋅ + l ⋅ − l ⋅
2 GA 2 2 l 2 2 l EA 2 l
2 2 2 2
EI 3 8
1V 2 2 2 1
2 2 2
3
ql ql
= − 2 2
24EI EA
3
ql 2
δ 3ql 2
X = − = − 24EI = −1V 2
1
δ 7l 168
11 2
3EI
Momenti savijanja:
3ql
2 2
3ql
M = M + m ⋅ X = 0 + 1⋅ − =−
2 2
168
A VA 1A 1
168
3ql
2 2
3ql
M = M + m ⋅ X = 0 + 1⋅ − = − 2 2
168
B VB 1B 1
168
M = M + m ⋅ X = 0 +0⋅ X = 0
C VC 1C 1 1
Poprečne sile:
T =T +t ⋅ X =0 +0⋅ X =0 =T
d
A VA
d
1A
d
1 1 B
l
T =T +t ⋅ X =
d d
− ⋅ − =
d
+ = 2 2 2 2 2
2 l 168 2 168
B VB 1B 1
168 2
T = T + t ⋅ X = − − ⋅ −
l l l
= − + = 2 2 2 2 2
2 l 168
C VC 1C 1
2 168 168 2
145
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
Uzdužne sile:
N = N + n ⋅ X = − + ⋅ −
d d d
= − − = − 2
=N 2 2 2 2 l
2 l 168
A VA 1A 1 B
2 168 168
N = N + n ⋅ X = 0 +0⋅ X = 0 = N
2
d d d l
B VB 1B 1 1 C
3ql 2 M T 81l N
x=
K K
2 K
2
x 87ql 168
168 2
+
+ 168 81ql
- 2
2
81ql 168
- M = 2
max
168 -
87ql 2
168
Određivanje položaja maksimalnog momenta iz uvjeta nulte poprečne sile na dotičnoj poziciji.
;
1 1 81ql 81l
T( x ) = 0 R −q⋅x =0
B
x= R = ⋅ B
= 2 2
q q 168 168
2
qx 81ql 81l q 81l 81ql
2 2
M = R ⋅x− = ⋅ − =
2 2 2 2
146
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
q
C EI D C D
a S.N .S S.O.S
EI
A B 1 A B X =1 1
a qa qa
2 2 2
qa M T N
V qa V V
8 +
+
2 − qa
2
− qa −
2
m
1
a a t 1 n
−
1
1 1
− − 1 − 1
− +
1 1
1 k 1
δ =
1V ∫ M ⋅ m ⋅dx + ∫ T ⋅ t ⋅dx +
V 1 ∫ N ⋅ n ⋅dx V 1 V 1
EI l
GA EA l l
1 2 qa 2
qa 4
= a ⋅ ( −a ) = −
EI 3 8 12EI
147
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
1 k 1
δ =
11 ∫ m ⋅ m ⋅ dx
1
+ ∫ t
1
⋅ t ⋅ dx + ∫ n ⋅ n ⋅ dx = 1 1 1 1
EI l
GA EA l l
1 1 2 k 1
= a ⋅ a ⋅ a + a ⋅ a ⋅ ⋅ a ⋅ 2 + ( 1⋅ a ⋅ 1 + 1⋅ a ⋅ 1) + ( 1⋅ a ⋅ 1) =
EI 2 3 GA EA
1 2 2a a 5a 2a a 3
= a + a + k
3 3
+ = +k +
EI 3 GA EA 3EI GA EA
δ
3
1
5a 60 20 11
3EI
Konačne vrijednosti unutarnjih sila na statički neodređenom sustavu
Momenti savijanja:
M = M =0
A B
qa
2
qa
M = M + m ⋅ X = 0 − a ⋅ = −
20
C VC 1 1
20
qa
2
qa
M = M + m ⋅ X = 0 − a ⋅ = −
20
D VD 1 1
20
Poprečne sile:
qa qa
T = T + t ⋅ X = 0 − 1⋅ = − = T
d d d l
20
A VA 1A 1 C
20
qa qa
T =T +t ⋅X =
d
C VC
+ 0 ⋅ +0 ⋅ X =
d
1C
d
1 1
2 2
qa qa
T =T +t ⋅ X = − +0⋅ X = −
l
D
l
VD
l
1D 1 1
2 2
qa qa
T = T + t ⋅ X = 0 + 1⋅ =
d d
=Td l
20 20
D VD 1D 1 B
148
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
Uzdužne sile:
qa qa
N = N +n ⋅X =−
l
A VA
+0⋅ X = − = N
l l
1A 1 1 C
l
2 2
qa qa
N = N + n ⋅ X = 0 − 1⋅ = − = N
d d d l
20
C VC 1C 1 D
20
qa qa
N = N + n ⋅ X = − +0⋅ X = − = N
d
D VD
d d
1D 1 1 B
l
2 2
qa 2
qa 2
M qa
K
20
T N
20 8 K
K
qa
− − + qa qa
− + − 2 20 − 20
3qa 2 qa
M =
max
40 − 2
+
qa
qa qa 2
20 20
M max
= − = =
8 20 40 40
1
P r i m j e r 5. (Kontinuirana greda s dva polja, ako je l = l ), (Sl. 25.13).
2 1
2
S.N .S S .O.S
A B C
149
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
δ =
1 2 ql 1 2
l ⋅ − 1 +
1
EI 3 8 2
1V 1
k ql 1 1 ql 1 1 ql ql 3 3
l ⋅ − + − l ⋅ − = − + 0 = −
GA 2 2 l 2 2 l
1 1 1 1
1 1
1
24EI 24EI 1
1 1 2 1 2 1 1 1 1 1
δ = 1 ⋅ l ⋅ 1 + 1 ⋅ l ⋅ 1 + ⋅ l ⋅ + ⋅ l ⋅ =
EI 2 3 GA l
11 1 2 1 2
2 3 l l l 1 1 2 2
1 l l k 1 1 1 l l k 1 2 l 3k
= + + + = + + + =
1 2
+ 1 1 1
EI 3 3 GA l l EI 3 6 GA l l 2EI GAl
1 2 1 1 1
δ ql 2
X = − = 24EI = 1V 1
1
δ l 12 11 1
2EI
150
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
Momenti savijanja:
ql
2 2
ql
M = M + m ⋅ X = 0 − 1⋅ = − 1 1
12
B VB 1B 1
12
Poprečne sile:
ql 1 ql 6ql − ql 5 2
T = T + t ⋅ X = − ⋅ =
d d
= ql
d 1 1 1 1
2 l 12
A VA 1A 1 1
12 12 1
ql 1 ql −6ql − ql 7 2
T = T + t ⋅ X = − − ⋅ =
l l l
= − ql 1 1 1 1
2 l 12
B VB 1B 1 1
12 12 1
1 ql 2 ql 1 2 2
T = T + t ⋅ X = 0 + = . = ql
d d d 1 1
l 12 l 12 6
B VB 1B 1 1
2 1
5
M K 1 2
x= l T
ql 2 ql 1 12
1 K
1 12 5ql
8 1 ql 1 ql 1
12 6 6
5ql 1
12 M = 0,0868ql
max 1
2
7ql 1
12
Sl. 25.14 Konačni dijagrami unutarnjih sila na zadanom nosaču
;
5 5 5
T =0
x
R= A
ql 1
ql − q ⋅ x = 0 → x = l
1 1
12 12 12
2
5 qx 5 5 q 5 25ql 25ql 25ql2 2 2 2
M = ql ⋅ x − = ql ⋅ l − l = − = = 0,0868ql 1 1 1 2
151
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
B 5 C P B 5 C P
X =11
X =1 1
a 6 → 1 6
1 3 4
3 4
A 2 D A D
a 2
S s
1 2
V
−
B 0 C P B 5 2 C
5 X =1
+P 2
1
−P X =1 2
2 −
1
0 −
4 2 +1 2
1 1
3 6 3 +1 4 6
P A 2 D A 2 D
0 2
−
P P 2
Sl. 25.15 Proračun rešetkastog nosača po metodi sila
Tablica 25.1 Postupak određivanja sila u štapovima rešetke metodom sila.
Štap Duljina Sv s1 Sv .s1 .l s1 .s1 .l
1 a 0 - 2 /2 0 a/2
2 a 0 - 2 /2 0 a/2
3 a 2 +P 2 +1 2Pa a 2
4 a 2 - +1 - a 2
5 a 0 - 2 /2 0 a/2
6 a -P - 2 /2 Pa 2 /2 a/2
∑ Pa(2+ 2 /2) 2a(1+ 2 )
152
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
1 Pa
δ = 1V
Pa( 2 + 2 / 2 ) = 2,71 ⋅
EA EA
1 a
δ = 11
2a( 1 + 2 ) = 4,83
EA EA
Pa
δ 2,71
X =− =− EA = −0,56 P ( tlak )
1V
1
δ 4,83
a
11
EA
2
S = S +s ⋅X =0−
1 1V
⋅ ( −0,56 P ) = +0,40P
1 1
2
2
S = S +s ⋅X =0−
2 2V
⋅ ( −0,56 P ) = +0,40P
2 1
2
S = S + s ⋅ X = + 2P + 1 ⋅ ( −0,56 P ) = +0,85P
3 3V 3 1
S = S + s ⋅ X = 0 + 1 ⋅ ( −0,56 P ) = −0,56 P
4 4V 4 1
2
S = S +s ⋅X =0−
5 5V 5
⋅ ( −0,56 P ) = +0,40P
1
2
2
S = S + s ⋅ X = −P −
6 6V 6 1
⋅ ( −0,56 P ) = −0,60P
2
153
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
Na stup zadanog statički neodređenog poluokvira djeluje temperatura prema prikazanoj slici 25.16.
Treba odrediti dijagrame unutarnjih sila
a
B C
X =1
t = +10 C
t = +20 C
t = +10 C
t = +20 C
O
S .N .S S.O.S
O
2a
→
2
2
A
m 1 t n 1
1
a 1
a + 1 1 - 1
+ +
a 1
1 k 1
δ =
11 ∫ m ⋅ m ⋅ dx + 1∫ t ⋅ t ⋅ dx +
1 ∫ n ⋅ n ⋅ dx =
1 1 1 1
EI l
GA EA l l
1 1 2 k 1
a ⋅ a ⋅ ⋅ a + a ⋅ 2a ⋅ a + ( 1 ⋅ a ⋅ 1 ) + ( 1 ⋅ 2a ⋅ 1) =
EI 3
2 3 3
GA EA 3
a 2a ka 2a 7a ka 2a
+ + + = + +
3EI EI GA EA 3EI GA EA
154
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
∆t
t −t t +t
δ = ∫ m ⋅α ⋅
1V 1 t
⋅ dx + ∫ n ⋅ α ⋅ t ⋅ dx = α ⋅
⋅ A +α ⋅ ⋅A = 1 t S t
2 1
m1 t
1 2
n1
h l
h l
2
20a
2
10 20a
= a ⋅ 2a ⋅ α + 1⋅ 2a ⋅ α ⋅ 15 = α + α 30a = α a + 30
h
t t t t t
h h
Uzimajući u obzir samo deformacije od momenta savijanja imamo
α a 20a
20a
+ 30 3EIα + 30
δ h =− h =− 3EIα ( 20a + 30h)
t t
X =− =− 1V t
δ
3
1
11
7a 7a 7a h 2 2
3EI
Budući da smo dobili X1 s predznakom minus znači da sila X1 djeluje suprotno od pretpostavljenog
smjera.
Momenti savijanja:
2
7a h 7ah
Poprečne sile:
1B
d
1 =+ =T t t l
2 2
7a h 7a h
Uzdužne sile:
2 2
7a h 7a h
155
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
7ah 7a h 2
- C + C
B C B
B
- M T -
K K N K
A A A
Sl. 25.17 Konačni dijagrami unutarnjih sila na zadanom nosaču
P r i m j e r 8. (pomaci oslonaca)
Kontinuirani nosač na tri oslonca opterećen kontinuiranim opterećenjem prema slici 25.18. Treba
odrediti nepoznatu silu u srednjem osloncu B ako se taj oslonac spusti za veličinu ∆.
B
q q
A C A C
B ∆ B
a B
a X 1
δ ⋅ X + δ = −∆
11 1 1V B
Predznak „–„ znači da je pomak suprotno od pretpostavljenog djelovanja nepoznate sile X1, inače
je predznak „+“ ako je pomak na mjestu i u smjeru pretpostavljene nepoznate sile.
156
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
M m1
a
V 2
qa 2
2 -
1 1
qa + qa
qa 2
2 2 2
qa
8 8
T t 1
V
1
qa + +
1 2
- -
qa 2
Sl. 25.19 Dijagrami od vanjskog opterećenja i odabranog jediničnog u točki B
1 qa 1 2 a 2 qa 1 a
δ =
2 2
k 1 1 1 qa qa kqa 4 4 2
+ qa ⋅ a ⋅ −
− qa ⋅ a ⋅ = − − ⋅ 2 − =
GA
4
2 2 EI 12 48
2 4
GA
2
10qa kqa 5qa kqa
=− − =− −
48EI GA 24EI GA
1 a 2a
δ = ⋅ a ⋅ ⋅ ⋅ 2 +
1 k 1 1 a ka 3
⋅ a ⋅ ⋅ 2 = +
EI 2 2 3 2 GA 2 2
11
6 EI 2GA
−∆ − δ
δ ⋅ X + δ = −∆ → X = B 1V
11 1 1V B 1
δ 11
157
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
5qa −24EI ∆ + 5qa 4 4
−∆ + B
−∆ − δ 24EI = 24EI 5B
6 EI ∆
X = = B 1V
= qa − B
δ
3 3
1
a 11
a 4 a 3
6 EI 6 EI
qa a 5
2
6EI ∆ qa 5qa 3EI ∆ qa 3EI ∆ 2 2 2
M = + − ⋅ qa − = − + = − + B B B
2 2 4 a 2
B 3 2 2
8 a 8 a
Neće se crtati konačni dijagrami jer je gornji izraz dvoznačan i bez numeričkih vrijednosti se ne zna
dali je pozitivan ili negativan.
Isti zadatak možemo riješiti ubacivanjem zgloba i oslobađanjem momenta savijanja na ležaju B.
X X 1 1
ψ l
∆ ψ
→
d
B B
a a B
ψ =ψ = ∆ / a
l
B
d
B B
M m 1
V
- 1
1 1
qa + + qa
qa 2
qa 2 a a
2 qa 2
8 8
T t 1
V
qa qa 1
2 + 2 + +
1 a
- qa
- qa -
2 a
2
158
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
1 2 qa 1
2
qa 3
δ = a ⋅ − 1 ⋅ 2 + 0 = −
EI 3 8 2
1V
12EI
1 1 2 k 1 1 2a 2k
δ = −1 ⋅ a ⋅ ⋅ − 1 ⋅ 2 + − ⋅
a ⋅ − ⋅ 2 = + +
EI 2 3 GA a a
11
3EI aGA
2∆
δ ⋅ X +δ +δ ( ∆ ) = 0
11 1 1V 1V B
→ δ ( ∆ ) = ψ +ψ =
1V B
l
B
d
B
B
2∆ qa −24EI ∆ + qa 3 4
− + B B
−δ ( ∆ ) − δ
X = 1V
= a 12EI =
B 12EIa
1V
=
1
δ 11
2a 2a
3EI 3EI
3( −24EI ∆ + qa ) qa 3EI ∆ 4 2
= = −
B
2 2
B
24a 8 a
Dvaput statički neodređeni sustavi su oni koji imaju dvije vanjske ili dvije unutarnje ili sumarno
dvije veze više od minimalno potrebnih za statičku određenost.
159
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
Dakle dvije prekobrojne veze određuju se na potpuno isti način kao i u slučaju sustava s jednom
prekobrojnom, samo je jednadžba kontinuiteta proširena na dvije nepoznanice. Dakle vrijedi:
δ ⋅ X +δ ⋅ X +δ = 0
11 1 12 2 1V
δ ⋅ X +δ ⋅ X +δ = 0
21 1 22 2 2V
Gornje jednadžbe predstavljaju relativne pomake hvatišta sila X1 i X2 u pravcima njihova djelovanja,
a te vrijednosti moraju biti jednake nuli.
Doprinos tim relativnim pomacima čine kako vanjsko opterećenje, temperatura i pomaci oslonaca
tako i nepoznate sile X1 i X2.
δ ⋅ X + δ ⋅ X + δ ⋅ X + ....... + δ ⋅ X + δ = 0
11 1 12 2 13 3 1n n 1V
δ ⋅ X + δ ⋅ X + δ ⋅ X + ....... + δ ⋅ X + δ = 0
21 1 22 2 23 3 2n n 2V
δ ⋅ X + δ ⋅ X + δ ⋅ X + ....... + δ ⋅ X + δ = 0
31 1 32 2 33 3 3n n 3V
.
.
δ ⋅ X + δ ⋅ X + δ ⋅ X + ....... + δ ⋅ X + δ = 0
n1 1 n2 2 n3 3 nn n nV
Gornji sustav linearnih algebarskih jednadžbi kontinuiteta možemo kraće zapisati u obliku
;
∑δ ⋅ X + δ = 0 ( i = 1,........n )
n
ij j iV
j =1
Mi ćemo se međutim zadržati na rješavanju najviše dva puta statički neodređenih sustava.
160
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
P r i m j e r 1. (kontinuirani nosač preko tri polja opterećen jednolikim opterećenjem (Sl. 25.22)).
q S.N .S
A D
a B a C a
q X X =1 X X =1
1 1 2 2
S .O.S
A D
B C
+ qa
2
+ qa
2
M V
qa qa qa
8 8
2 2
- 1
m 1
1/ a 2/ a 1/ a
- 1
1/ a 2/ a
m 2
1/ a
qa qa
2 + +
2 qa qa T
- - V
2 2
1/ a + 1/ a
- t 1
1/ a 1/ a
1/ a + 1/ a t 2
1/ a -
1/ a
Sl. 25.22 Rješavanje kontinuiranog nosača preko tri polja metodom sila
Koeficijenti u jednadžbama kontinuiteta bez utjecaja uzdužnih sila su:
1 k
δ =
ij ∫ m ⋅ m ⋅ dx +i ∫ t ⋅ t ⋅ dx
j i j
EI l
GA l
1 k
δ =
iV ∫ M ⋅ m ⋅ dx + ∫ T ⋅ t ⋅ dx
V i V i
EI l
GA l
161
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
Jednadžbe kontinuiteta za zadani sustav izgledaju
δ ⋅ X +δ ⋅ X +δ = 0
11 1 12 2 1V
δ ⋅ X +δ ⋅ X +δ = 0
21 1 22 2 2V
δ δ X −δ 1V
=
1
11 12
δ
δ X −δ
21 22
2 2V
D D
X =
1
1
X = 2
2
,
D D
gdje su:
D = δ ⋅δ − δ ⋅δ 11 22 12 21
D = −δ ⋅ δ + δ ⋅ δ
1 1V 22 12 2V
D = −δ ⋅ δ + δ ⋅ δ
2 11 2V 1V 21
Proračun koeficijenata δ ,δ ,δ ,δ ,δ ,δ
11 12 1V 21 22 2V
:
1 1 2 k 1 1 2a 2k
δ = 1 ⋅ a ⋅ ⋅
1 ⋅ 2 + ⋅ a ⋅ ⋅ 2 = +
EI 2 3 GA a a
11
3EI GAa
162
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
1 1 1 k 1 1 a k
δ = 1 ⋅ a ⋅ ⋅
1 + ⋅ a ⋅
− = − =δ
EI 2 3 GA a a 6 EI GAa
12 21
1 1 2 k 1 1 2a 2k
δ = 1 ⋅ a ⋅ ⋅
1 ⋅ 2 + ⋅ a ⋅ ⋅ 2 = +
EI 2 3 GA a a
22
3EI GAa
1 2 qa 1
δ =
2 3
qa
⋅ a ⋅ − 1 ⋅ 2 + 0 = −
EI 3 8 2
1V
12EI
1 2 qa 1
δ =
2 3
qa
⋅ a ⋅ − 1 + 0 = −
EI 3 8 2
2V
24EI
2 2 2
2a 2a a a 4a a 15a
D= ⋅ − ⋅ = − = 2 2 2
3EI 3EI 6 EI 6 EI 9( EI ) 36( EI ) 36( EI )
3 3 4 4 4
2a qa qa a 2qa qa qa
D =+
2
− ⋅ =+ − = 2 2 2
3EI 24EI 12EI 6 EI 72( EI ) 72( EI ) 72( EI )
3 3 4 4 4
2a qa qa a 2qa qa 7qa
D =1
⋅ − ⋅ = − = 2 2 2
3EI 12EI 24EI 6 EI 36( EI ) 144( EI ) 144( EI )
163
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
D 144( EI ) 7 2
X = = = 4 = qa
1
2
2
1
D 15a 15 60
36( EI ) 1 2
4
qa qa 2
D 72( EI ) 1 2
X = = = 2 = qa
2
2
2
2
D 15a 15 30
2
36( EI ) 1
Konačne vrijednosti unutarnjih sila na statički neodređenom nosaču određuju se primjenom zakona
superpozicije u obliku:
M = M +m ⋅X +m ⋅X
K V 1 1 2 2
T =T +t ⋅ X +t ⋅ X
K V 1 1 2 2
Momenti savijanja:
7 7
M = M + m ⋅ X + m ⋅ X = 0 + ( −1 ) ⋅
B VB 1B 1 2B 2
qa = − qa
2 2
60 60
1 1
M = M + m ⋅ X + m ⋅ X = 0 + ( −1 ) ⋅
C VC 1C 1 2C 2
qa = − qa
2 2
30 30
Poprečne sile:
qa 1 7 qa 7 23
T =T +t ⋅X +t ⋅X =
d d d d
− qa + 0 = − qa = qa 2
2 a 60
A VA 1A 1 2A 2
2 60 60
164
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
qa 1 7 qa 7 37
T =T +t ⋅ X +t ⋅ X = −
l l l l
− qa + 0 = − − qa = − qa
2
2 a 60
B VB 1B 1 2B 2
2 60 60
qa 1 7 1 1 qa 7 1 35
TBd =TVdB +t1Bd ⋅ X1 +t2Bd ⋅ X2 = + qa2 − qa2 = + qa− qa= qa
2 a60 a30 2 60 30 60
qa 1 7 1 1 qa 7 1 25
TCl =TVlC +t1Cl ⋅ X1 +t2Cl ⋅ X2 =− + qa2 − qa2 =− + qa− qa=− qa
2 a60 a30 2 60 30 60
1 1 1
T = T + t ⋅ X + t ⋅ X = 0 + 0 + qa = qa = T
d d d d 2 l
a 30
C VC 1C 1 2C 2 D
30
7qa 2
2 1
qa 2 qa qa 2
60 8 30
8 - -
M K
23
R = qa M = 0,0735qa
2
max
A
60 1
35 qa
23 qa 30
60
qa 60 TK
23 - 37 - 25
x= a qa qa
60 60 60
165
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
Za zadani statički neodređeni rešetkasti nosač treba odrediti sile u svim štapovima ako je
EA=konstantno.
S.N .S S.O.S
C P C P
a 1 5 a 1 5
3
3 X =1
A 2 4 D A 2 4 1
B
B a a D
a a X =1 2
s 1
s 2
− 2 − 2
0 00
1 5 1 +2 5
3
1 +1 +1 1 +1 3 +1
2 4 2 4
1 1
2
S V
P
+P 2 0
−P
1 3 5
P 0 0
2 4
P P
Sl. 25.24 Rješavanje dvaput statički neodređene rešetke metodom sila
Određivanje koeficijenata: δ 11 ,δ 12 ,δ 1V ,δ 21 ,δ 22 ,δ 2V :
166
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
1
2a 2P 0
− 2 0
−2 2Pa 0 0
2 2a +0,7P
2 a 0 1 1 0 0 a a a 0
3 a −P 0 2 0 −2Pa 0 0 4a 0
4 a 0 1 1 0 0 a a a 0
5
2a 0 0
− 2 0 0 0 0
2 2a −0,7P
∑ 0 −4,83Pa 2a 2a 11,66a
2a ⋅ X + 2a ⋅ X + 0 = 0
1 2
2a ⋅ X + 11,66 a ⋅ X − 4,83Pa = 0
1 2
4,83Pa
9,66a ⋅ X − 4,83Pa = 0
2
→ X = 2
= 0,5P
9,66a
2a ⋅ X + 2a ⋅ ( 0,5P ) = 0
1
→ X = −0,5P 1
Vrijednosti unutarnjih sila na statički neodređenoj rešetki nalaze se u zadnjoj koloni gornje tablice,
a računati su po formuli
S =S +s ⋅X +s ⋅X
K V 1 1 2 2
167
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
25.3 Deformacijska kontrola kod metode sila
Rješenje statički neodređenih sustava metodom sila svodi se na činjenicu da su konačni relativni
pomaci na mjestu i smjeru prekinutih veza jednaki nuli.
Nakon određivanja konačnog stanja mogu se relativni pomaci i zaokreti izračunati pomoću
unutarnjih sila konačnog stanja kao
1 k 1
δ = i ∫ m ⋅ M ⋅ ds
i
+ K ∫ t ⋅ T
i
⋅ ds +K ∫ n ⋅ N ⋅ ds ≐ 0
i K
EI s GA s EA s
Budući da se metoda sila zasniva na nepostojanju svih takvih pomaka, morali bi pomaci izračunati
pomoću unutarnjih sila konačnog stanja biti jednaki nuli. Na taj način se može kontrolirati da li su
točno određene unutarnje sile konačnog stanja.
Isto tako može se provoditi kontrola točnosti određivanja unutarnjih sila od jediničnih opterećenja.
To se radi na način da se nakon konačno izračunatog stanja odabere novi osnovni statički određeni
D D D
sustav i riješi za jedinična opterećenja s oznakama ( mi ,ti i ni ) . I za taj drugi odabrani
osnovni sustav vrijedi
1 k 1
δ =
i
D
∫ m ⋅ M ⋅ ds +
D
i K ∫ t ⋅ T ⋅ ds +
i
D
∫ n ⋅ N ⋅ ds ≐ 0
K
D
i K
EI s GA s EA s
Svi tako određeni ukupni relativni pomaci i zaokreti i u ovom slučaju moraju biti jednaki nuli. Na tom
principu se zasniva kontrolni postupak koji se naziva deformacijska kontrola. Ako su sve tako
dobivene veličine pomaka jednake nuli ili se kreću oko nule, možemo ustvrditi da je statički
neodređena zadaća korektno riješena.
Kod sustava s velikim brojem nepoznatih, dovoljno je provjeriti neke od pomaka i donijeti
odgovarajući zaključak o korektnosti proračuna.
I u ovom slučaju se najčešće kod punostijenih nosača u obzir uzima samo doprinos od momenta
savijanja, pa se gornji izrazi bitno pojednostave. Postupak provođenja deformacijske kontrole
prikazan je na sljedećem primjeru.
168
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
P r i m j e r 1. (deformacijska kontrola na jednostrano upetom nosaču), (Sl. 25.25).
q
S .N .S
X =1 1
q
S .O.S
M V ql ql 2
+ ql
2 8
2
m 1 -
1 1/ 2
1
ql 2
2
l
8 ql
-
M K
8
+
Drugi osnovni sustav
D
m 1
+ X =1 1
δ = ∫ M ⋅ m ⋅ dx = 1
2 3
1 1 2 ql ql
l ⋅ − = −
EI 3 8 2
1V V 1
EI l 24EI
1 1 1 2 l
δ = ∫ m ⋅ m ⋅ dx = 1 ⋅ l 1 =
EI 2 3 3EI
11 1 1
EI l
169
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
3
ql
δ ql 2
X =− = 24EI = 1V
1
δ l 811
3EI
Konačni moment savijanja na ležaju A iznosi
2 2
ql ql
M = M + m ⋅ X = 0 − 1⋅
A
K VA 1A
=− 1
8 8
Kontrola konačnih pomaka na mjestu i smjeru nepoznatih za dva različita osnovna sustava (
δ 1 i δ 1D ).
δ = ∫ M ⋅ m ⋅ dx = − ⋅ l ⋅
1 1 ql 1 2 1 2 ql 2 2
1 ql ql 3 3
− 1 + ⋅ l − = − =0
EI 8 2 3 EI 3 8 2 24EI 24EI
1 K 1
EI l
δ = ∫ M ⋅ m ⋅ dx = − ⋅ l ⋅
1 1 ql 1 2 1 2ql 2 2
l ql ql 4 4
l + ⋅ l =− + =0
D D
EI 8 2 3 EI 3 8
1 K 1
EI l 2 24EI 24EI
Prema očekivanju na mjestu i u smjeru nepoznatih sila različitih osnovnih sustava u kombinaciji s
konačnim rješenjem dobili smo ukupne pomake jednake nuli pa možemo zaključiti da smo korektno
riješili neodređenu zadaću.
Pri određivanju pomaka na statički neodređenim sustavima moguće je formalno koristiti teorem o
jediničnoj sili koji vrijedi općenito. Naime često se nakon određivanja konačnog stanja na statički
neodređenim sustavima javlja potreba za određivanjem pomaka u pojedinim točkama tog sustava.
Bez izvođenja dokaza može se reći da je bilo koji osnovni sustav s pridruženim unutarnjim silama
konačnog stanja ekvivalentan zadanom statički neodređenom sustavu pa može poslužiti za
određivanje proizvoljnih pomaka ili zaokreta.
Stoga je pomak bilo koje točke zadanog neodređenog sustava jednak integralu umnoška konačnih
unutarnjih sila tog sustava i unutarnjih sila od jedinične sile na proizvoljnom osnovnom statički
određenom sustavu. To se naziva redukcijski stavak. Izraz za pomak izgleda
1 k 1
δ = 1K ∫ m ⋅ M ⋅ ds +
1 K ∫ t ⋅ T ⋅ ds + ∫ n ⋅ N ⋅ ds
1 K 1 K
EI s GA EAs s
170
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
Prikaz učinka redukcijskog stavka na statički neodređenim sustavima demonstrirati će se na dva
jednostavna primjera.
P
EI C
A B
l/2 l/2
X =11 P
A C B
P Pl
2 4 P
2
1
3 l
Pl
16
+ 5 Pl
32
l
m 21
O
1
171
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
δ = ∫ m ⋅ M ⋅ ds = ⋅ l ⋅ ⋅ − = −
2
1 1 Pl 1 1 Pl
EI 4 2 2
1V 1 V
EI s
16 EI
1 1 1 2 l
δ = ∫ m ⋅ m ⋅ ds = 1 ⋅ l ⋅ ⋅
1 =
EI 2 3 3EI
11 1 1
EI s
2
Pl
δ 3
X =− = 16 EI =
1V
Pl
1
δ l 11
16
3EI
Određivanje konačnih vrijednosti momenata savijanja na zadanom statički neodređenom nosaču:
3 3
M = M + m ⋅ X = 0 − 1⋅ Pl = − Pl
16 16
A VA 1A 1
Pl 1 3 Pl 3 8Pl − 3Pl 5
M = M +m ⋅ X = − ⋅ Pl = − Pl = = Pl
4 2 16 4 32
C VC 1C 1
32 32
1 1 3Pl l 1 2 l 1 5Pl l 1 1 l
δ = ∫ m ⋅ M ⋅ dsO
= − ⋅ ⋅ − + ⋅ ⋅ − =
EI 16 2 2 3 2 EI 32 2 2 3 2
CV 1 K
EI s
Pl 3
5Pl 12Pl − 5Pl 73 3 3
=+ − = = Pl 3
172
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
X =1
1
M M
l 1
M
2 M
4
l
2 M
Određivanje nepoznate reaktivne sile na ležaju B uzimajući u obzir samo deformacije od savijanja
173
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
δ = ∫ m ⋅ M ⋅ ds = ( M ⋅ l ) ⋅ l =
2
1 1 1 Ml
2 2EI
1V 1 V
EI EI s
δ = ∫ m ⋅ m ⋅ ds = l ⋅ l ⋅ ⋅ l =
3
1 1 1 2 l
EI 2 3 3EI
11 1 1
EI s
2
Ml
δ 3M
X =− = − 2EI = − 1V
δ
3
1
l 2l 11
3EI
3M 3 1
M = M + m ⋅ X = M + l ⋅ − =M − M =− M
2l
A VA 1A 1
2 2
1 1 M l 1 2 l 1 M l 1 1 l
δ (l / 2) = ∫ m ⋅ M ⋅ O
ds = − ⋅ ⋅ − + ⋅ ⋅ − =
EI 2 2 2 3 2 EI 4 2 2 3 2
V 1 K
EI s
Ml 2
Ml 4Ml − Ml 3 2
Ml 2 2 2
=+ − = = Ml = 2
P r i m j e r 1. (kontinuirani nosač preko tri polja). Simetrični nosač treba riješiti tako da se
nesimetrično opterećenje rastavi na simetrični i antimetrični dio i konačno rješenje dobije
superpozicijom tih stanja (Sl. 25.28).
q
5 × S.N .S
l l l
=
S 2 × S.N .S
X 1
X 2
X 2
X 1
+
X 3 X 4
A 2 × S.N .S
X q/2
4
X 3
175
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
4 × S.N .S h
l l
P/2 P/2
S
2 × S.N .S
X 1
X 1
X 2
P/2 X 2
2 × S.N .S P/2
X 3
X 3
X 4
X 4
U slijedećoj Tablici 25.1 su prikazane neke nelinearne funkcije (parabole) koje se koriste tijekom
integracije izraza za pomake kod metode sila.
176
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
POLOŽAJ
OBLIK TEŽIŠTA
FUNKCIJE POVRŠINA
t 1 t 2
a
2 a a
T f a⋅ f
3 2 2
t 1
t 2
a
2 5 3
T f a⋅ f a a
3 8 8
t 1
t 2
t 2
t 1
1 3 1
a⋅ f
Parabola
f II − reda a a
T 3 4 4
a
t 2
t 1
1 4 1
a⋅ f
Parabola
f III − reda a a
T 4 5 5
a
LITERATURA:
177
Tehničko veleučilište u Zagrebu Proračun konstrukcija
[2] M. Anđelić: GRAĐEVNA STATIKA II, Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2005.god.
[4] I. P. Prokofjev: TEORIJA KONSTRUKCIJA II, Građevinska knjiga Beograd, 1960. god.
[8] LJ. Savić: TEORIJA KONSTRUKCIJA, Građevinski fakultet Beograd, 2007. god.
[9] M. Sekulović: TEORIJA LINIJSKIH NOSAČA, Građevinska knjiga Beograd, 2005. god.
178
Numeri£ki primjeri
5. listopada 2016.
Tehni£ko veleu£ili²te u Zagrebu Numeri£ki primjeri
Numeri£ki primjer 1. Obi£na greda optere¢enja je kontinuiranim optere¢enjem prema slici 1. Potrebno je
analiti£kim postupkom odrediti dijagrame unutarnjih sila.
q=10kN/m 1 q=10kN/m 2
AH a b
Av Bv
Ravnoteºa.
Suma momenata na to£ku a:
X
Mb = 0
−AV × 5 + q × 5 × 2, 5 = 0
−AV × 5 + 10 × 5 × 2, 5 = 0
AV = 25, 00 kN
Kontrola:
X
y=0
AV + B V − q × 5 = 0
25 + 25 − 10 × 5 = 0
0=0
Unutarnje sile.
Presjek 1-1:
1
AH a N1
T1 M1
Av
X X X
x=0 y=0 M1 = 0
AH + N1 = 0 AV − T1 = 0 M1 = 0, 00 kN m
N1 = 0, 00 kN 25 − T1 = 0 (−)
T1 = 25, 00 kN
179
Tehni£ko veleu£ili²te u Zagrebu Numeri£ki primjeri
Presjek 2-2:
T2
N2 b
M2 2
Bv
X X X
x=0 y=0 M2 = 0
N2 = 0 BV + T2 = 0 M2 = 0, 00 kN m
N2 = 0, 00 kN 25 + T2 = 0 (−)
T2 = −25, 00 kN
Maksimalni moment.
AH a Nx
Tx Mx
Av
x
Slika 5: Presjek x.
X
T =0 Mx = 0
x
AV − q × x = 0 −AV × x + q × x ×
+ Mx = 0
2
AV 2, 5
x= −25 × 2, 5 + 10 × 2, 5 × + Mx = 0
q 2
25
x= = 2, 5 m Mx = 31, 25 kN m
10
(vlak dolje)
q × l2 10 × 52
m0 = = = 31, 25 kN m
8 8
180
Tehni£ko veleu£ili²te u Zagrebu Numeri£ki primjeri
q=10kN/m
M 0 0
Mmax
m0
31,25
m0
25,00
+
T 0
25,00
N 0 0 0
181
Tehni£ko veleu£ili²te u Zagrebu Numeri£ki primjeri
Numeri£ki primjer 2. Potrebno je analiti£kim postupkom izra£unati dijagrame unutarnjih sila za nosa£ sa
slike 7.
q=10kN/m
3
α
3 4 3
5 6
4
q=10kN/m
Bv
1 2
AH a b
3
Av
Ravnoteºa.
Suma momenata na to£ku a:
X
Ma = 0
p
BV × 10 − q × 32 + 42 × 5 = 0
p
BV × 10 − 10 × 32 + 42 × 5 = 0
BV = 25, 00 kN
182
Tehni£ko veleu£ili²te u Zagrebu Numeri£ki primjeri
Kontrola:
X
y=0
p
Av + B v − q × 32 + 42 = 0
p
25 + 25 − 10 × 32 + 42 = 0
0=0
Unutarnje sile.
Presjek 1-1:
AH a N1
T1 M
Av
X X X
x=0 y=0 M1 = 0
N1 = 0 AV − T1 = 0 M1 = 0, 00 kN m
N1 = 0, 00 kN 25 − T1 = 0 (−)
T1 = 25, 00 kN
Presjek 2-2:
1 2
AH a N2
T2 M2
Av
X X X
x=0 y=0 M2 = 0
N2 = 0 AV − T2 = 0 −AV × 3 + M2 = 0
N2 = 0, 00 kN 25 − T2 = 0 −25 × 3 + M2 = 0
T2 = 25, 00 kN M2 = 75, 00 kN m
(vlak dolje)
Presjek 3-3:
1 23
N3
AH a M3
T3
Av
183
Tehni£ko veleu£ili²te u Zagrebu Numeri£ki primjeri
3 AVxα AVyα
tan α = sin α = cos α =
4 AV AV AVyα
α
α = 36, 8699◦ AVxα = sin α × AV AVyα = cos α × AV
Av
AVxα = sin 36, 8699◦ × 25 AVyα = cos 36, 8699◦ × 25
AVxα = 15, 00 kN AVyα = 20, 00 kN AVxα
α
X X X
xα = 0 yα = 0 M3 = 0
AVxα + N3 = 0 AVyα − T3 = 0 −AV × 3 + M3 = 0
15 + N3 = 0 20 − T3 = 0 −20 × 3 + M3 = 0
N3 = −15, 00 kN T3 = 20, 00 kN M3 = 75, 00 kN m
(vlak dolje)
4
N4
M
q=10kN/m T4
1 2
AH a
3
Av
184
Tehni£ko veleu£ili²te u Zagrebu Numeri£ki primjeri
qyα
Q = q × 5 = 10 × 5 = 50, 00 kN
qxα
3
5
X X
xα = 0 yα = 0
AVxα − q × sin α × 5 + N4 = 0 AVyα − q × cos α × 5 − T4 = 0
15 − 10 × sin 36, 8699◦ × 5 + N4 = 0 20 − 10 × cos 36, 8699◦ × 5 − T4 = 0
15 − 30 + N4 = 0 20 − 40 − T4 = 0
N4 = 15, 00 kN T4 = −20, 00 kN
X
M4 = 0
−AV × 7 + q × 5 × 2 + M4 = 0
−25 × 7 + 10 × 4 × 2 + M4 = 0
M4 = 75, 00 kN m
(vlak dolje)
5 6
T4 b
M4
N4
4
Bv
185
Tehni£ko veleu£ili²te u Zagrebu Numeri£ki primjeri
X X X
xα = 0 yα = 0 M4 = 0
BVxα − N4 = 0 BVyα + T4 = 0 BV × 3 − M 4 = 0
15 − N4 = 0 20 + T4 = 0 25 × 3 − M4 = 0
N4 = 15, 00 kN T4 = −20, 00 kN M4 = 75, 00 kN m
(vlak dolje)
Presjek 5-5:
6
T5
N5 b
M5 5
Bv
X X X
x=0 y=0 M5 = 0
N5 = 0, 00 kN BV + T5 = 0 BV × 3 − M5 = 0
25 + T5 = 0 25 × 3 − M5 = 0
T5 = −25, 00 kN M5 = 75, 00 kN m
(vlak dolje)
Presjek 6-6:
T6
N6 b
M56 6
Bv
X X X
x=0 y=0 M6 = 0
N6 = 0, 00 kN T6 = 0, 00 kN M6 = 0, 00 kN m
(−)
Maksimalni moment.
Nx
q=10kN/m M
1 2 Tx
AH a
3
Av x
186
Tehni£ko veleu£ili²te u Zagrebu Numeri£ki primjeri
X
T =0 Mx = 0
x−3 x−3 x−3
AVyα − qyα × =0 −AV × x + q × × + Mx = 0
cos α cos α 2
AVyα 5−3 5−3
x= × cos α + 3 −25 × 5 + 10 × × + Mx = 0
qyα cos 36, 8699◦ 2
20
x= × cos 36, 8699◦ + 3 Mx = 100, 00 kN m
8
x=5m (vlak dolje)
Dijagrami unutarnjih sila. M J : 1 cm = 40 kN ; M J : 1 cm = 40 kN m
qyα × l2 8 × 52
m0 = = = 25, 00 kN m
8 8
q=10kN/m
m0
75,00
75,00
m0
Mm
ax
100,00
75,00 75,00
- 20,00 -
25,00 25,00
0,00
25,00 25,00
20,00 +
T + 15,00
0,00
+ 0,00
N 0,00
-
0,00 15,00
187
Tehni£ko veleu£ili²te u Zagrebu Numeri£ki primjeri
3 2 2 2 1 1
Analiti£ki postupak
9 PV =10kN
DH e PH=20kN
d
10 11
12
DV
3 PV =10kN 6 7 8
EV
BV
BH c d DH
b
DV
45
1 q=5kN/m 2
CV
AH b BH
a
Ma BV
AV
9 PV =10kN
DH e PH=20kN
d
10 11
12
DV
1 1
X
Md = 0
EV × 2 − PV × 1 = 0
EV × 2 − 10 × 1 = 0
EV = 5, 00 kN
188
Tehni£ko veleu£ili²te u Zagrebu Numeri£ki primjeri
X
Me = 0
−DV × 2 + PV × 1 = 0
−DV × 2 + 10 × 1 = 0
DV = 5, 00 kN
X
x=0
DH + PH = 0
DH + 20 = 0
DH = −20, 00 kN
Segment d-e
3 PV =10kN 6 7 8
BV
BH c d DH
b
DV
4 5
CV
2 2 2
X
Mb = 0
−PV × 2 + CV × 4 − DV × 6 = 0
−10 × 2 + CV × 4 − 5 × 6 = 0
CV = 12, 50 kN
X
Mb = 0
−BV × 4 + PV × 2 − DV × 2 = 0
−BV × 4 + 10 × 2 − 5 × 2 = 0
BV = 2, 50 kN
X
x=0
−BH + DH = 0
+BH + (−20) = 0
BH = −20, 00 kN
189
Tehni£ko veleu£ili²te u Zagrebu Numeri£ki primjeri
Segment a-b
1 q=5kN/m 2
AH b BH
a
Ma BV
AV 3
1
AH N1
aT
Ma 1 M1
AV
X X X
x=0 y=0 M1 = 0
N1 + AH = 0 AV − T1 = 0 M1 + Ma = 0
N1 + 20 = 0 17, 50 − T1 = 0 M1 + 30 = 0
N1 = −20, 00 kN T1 = 17, 50 kN M1 = −30, 00 kN m
(vlak gore)
190
Tehni£ko veleu£ili²te u Zagrebu Numeri£ki primjeri
Presjek 2-2:
M2
T2
b BH
N2
BV
2
X X X
x=0 y=0 M2 = 0
−N2 + BH = 0 −BV + T2 = 0 M2 = 0, 00 kN m
−N2 + (−20) = 0 −2, 50 + T2 = 0 (−)
N2 = −20, 00 kN T2 = 2, 50 kN
Presjek 3-3:
3
BV
BH N3
b T
3 M3
X X X
x=0 y=0 M3 = 0
N3 − B H = 0 BV − T3 = 0 M3 = 0, 00 kN m
N3 − (−20) = 0 2, 5 − T3 = 0 (−)
N3 = −20, 00 kN T3 = 2, 50 kN
Presjek 4-4:
3
BV
BH N4
b 4 T4 M4
X X X
x=0 y=0 M4 = 0
N4 − BH = 0 BV − T4 = 0 M4 − B V × 2 = 0
N4 − (−20) = 0 2, 5 − T4 = 0 M4 − 2, 5 × 2 = 0
N4 = −20, 00 kN T4 = 2, 50 kN M4 = 5, 00 kN m
(vlak dolje)
191
Tehni£ko veleu£ili²te u Zagrebu Numeri£ki primjeri
Presjek 5-5:
X X X
x=0 y=0 M5 = 0
N5 − BH = 0 BV − PV − T5 = 0 −M5 + BV × 2 = 0
N5 − (−20) = 0 2, 5 − 10 − T5 = 0 −M5 + 2, 5 × 2 = 0
N5 = −20, 00 kN T5 = −7, 50 kN M5 = 5, 00 kN m
(vlak dolje)
Presjek 6-6:
7 8
M6
T6
c d DH
N6
DV
6
CV
X X X
x=0 y=0 M6 = 0
−N6 + DH = 0 −DV + CV + T6 = 0 −M6 − DV × 2 = 0
−N6 + (−20) = 0 −5 + 12, 5 + T6 = 0 −M6 − 5 × 2 = 0
N6 = −20, 00 kN T6 = −7, 50 kN M6 = −10, 00 kN m
(vlak gore)
Presjek 7-7:
7 8
M7
T7
d DH
N7
DV
X X X
x=0 y=0 M7 = 0
−N7 + DH = 0 −DV + T7 = 0 −M7 − DV × 2 = 0
−N7 + (−20) = 0 −5 + T7 = 0 −M7 − 5 × 2 = 0
N7 = −20, 00 kN T7 = 5, 00 kN M7 = −10, 00 kN m
(vlak gore)
192
Tehni£ko veleu£ili²te u Zagrebu Numeri£ki primjeri
Presjek 8-8:
8
M8
T8
d DH
N8
DV
X X X
x=0 y=0 M8 = 0
−N8 + DH = 0 −DV + T8 = 0 M8 = 0, 00 kN m
−N8 + (−20) = 0 −5 + T8 = 0 (−)
N8 = −20, 00 kN T8 = 5, 00 kN
Presjek 9-9:
9
DH N9
d T
9 M9
DV
X X X
x=0 y=0 M9 = 0
N9 − DH = 0 DV − T9 = 0 M9 = 0, 00 kN m
N9 − (−20) = 0 5 − T9 = 0 (−)
N9 = −20, 00 kN T9 = 5, 00 kN
Presjek 10-10:
9 10
DH N10
d T10 M10
DV
X X X
x=0 y=0 M10 = 0
N10 − DH = 0 DV − T10 = 0 M10 − DV × 1 = 0
N10 − (−20) = 0 5 − T10 = 0 M10 − 5 × 1 = 0
N10 = −20, 00 kN T10 = 5, 00 kN M10 = 5, 00 kN m
(vlak dolje)
193
Tehni£ko veleu£ili²te u Zagrebu Numeri£ki primjeri
Presjek 11-11:
M11
T11
e PH=20kN
N11
11
12
EV
X X X
x=0 y=0 M11 = 0
−N11 − PH = 0 EV + T11 = 0 −M11 + EV × 1 = 0
−N11 − 20 = 0 5 + T11 = 0 −M11 + 5 × 1 = 0
N11 = −20, 00 kN T11 = −5, 00 kN M11 = 5, 00 kN m
(vlak dolje)
Presjek 12-12:
M12
T12
e PH=20kN
N12
12
EV
X X X
x=0 y=0 M12 = 0
−N12 − PH = 0 EV + T12 = 0 M12 = 0, 00 kN m
−N12 − 20 = 0 5 + T12 = 0 (−)
N12 = −20, 00 kN T12 = −5, 00 kN
194
Tehni£ko veleu£ili²te u Zagrebu Numeri£ki primjeri
q × l2 5 × 32
m0 = = = 5, 625 kN m
8 8
30,00
m0 m0
10,00
M 0 0 0 0
5,00 5,00
17,50
+ 5,00 5,00
2,50 2,50
T +
-
-
5,00 5,00
7,50 7,50
20,00 20,00
195
Tehni£ko veleu£ili²te u Zagrebu Numeri£ki primjeri
1 q=5kN/m 2 PV =10kN 5
AH a b
3 4
3 2 2
AV BV
Presjek 2-2:
q=5kN/m
X
M2 = 0 1 2
AH a N2
M2 − AV × 3 + q × 3 × 1, 5 = 0
T2 M2
M2 − 14, 64 × 3 + 5 × 3 × 1, 5 = 0
M2 = 21, 42 kN m AV
(vlak dolje)
Presjek 3-3:
X
M3 = 0 PV =10kN 5
M3
T3
b
M3 − BV × 2 = 0 N3
M3 + 10, 36 × 2 = 0 3 4
M3 = 20, 72 kN m BV
(vlak dolje)
196
Tehni£ko veleu£ili²te u Zagrebu Numeri£ki primjeri
Presjek 4-4:
X
M4 = 0 5
M4
T4
b
M4 − BV × 2 = 0 N4
M4 + 10, 36 × 2 = 0 4
M4 = 20, 72 kN m BV
(vlak dolje)
Presjek 5-5:
M5
X T5
M5 = 0 b
N5
M5 = 0, 00 kN m
5
(−) BV
Segment 2.
6 PV =10kN
CH c d PH=20kN
7 8
3 19
CV DV
6
X
M6 = 0 CH c N6
M6 = 0, 00 kN m M6
T6
(−)
CV
197
Tehni£ko veleu£ili²te u Zagrebu Numeri£ki primjeri
Presjek 7-7:
X
M7 = 0 6
M7 − C V × 3 = 0 CH c N7
M7 + 2, 5 × 3 = 0 T7 M7
7
M7 = 7, 50 kN m
CV
(vlak dolje)
Presjek 8-8:
X
M8 = 0 M8
T8
PH=20kN
−M8 − DV × 1 = 0 d
N8
−M8 + 7, 5 × 1 = 0
8 9
M8 = 7, 50 kN m
DV
(vlak dolje)
Presjek 9-9:
M9
X T9
M9 = 0 d PH=20kN
N9
M9 = 0, 00 kN m
9
(−)
DV
26, 25
T1 = tan α1 = = 17, 50 kN
1, 5
3, 75
T2 = tan α2 = = 2, 50 kN
1, 5
T3 = T4 = T2
15, 00
T5 = tan α5 = = −7, 50 kN
2, 00
T6 = T5
15, 00
T7 = tan α7 = = 5, 00 kN
3, 00
5, 00
T8 = tan α8 = = −5, 00 kN
1, 00
T9 = T8
q × l2 5 × 32
m0 = = = 5, 625 kN m
8 8
198
Tehni£ko veleu£ili²te u Zagrebu Numeri£ki primjeri
1 korak
M 0 0 0
7,50
m0 m0
21,42 20,72
2 korak
M 0 0 0
10
5
7,50
lom
30
21,42 20,72 5
1,5
30,00
α1
15
26,25
3
m0 m0
10,00
α7
3 korak
3,75
15
15
M 0 0 0 0
α2
α5
1,5
α8
5
5,00 5,00
2
1
17,50
+ 5,00 5,00
2,50 2,50
T +
-
-
5,00 5,00
7,50 7,50
199
Tehni£ko veleu£ili²te u Zagrebu Numeri£ki primjeri
Numeri£ki primjer 4.
Potrebno je uravnoteºit re²etkasti nosa£ sa slike 39 i odrediti sile u ²tapovima S1 , S2 i S3 .
PV =10kN
PV =10kN S1 PV =10kN
1
PV=10kN PV =10kN
S2
1
AH a S3 b
1 1 1 1
AV BV
Analiti£ki postupak.
Ravnoteºa.
Suma momenata na to£ku a:
X
Ma = 0
B V × 4 − PV × 4 − PV × 3 − PV × 2 − PV × 1 = 0
BV × 4 − 10 × 4 − 10 × 3 − 10 × 2 − 10 × 1 = 0
BV = 25, 00 kN
Suma momenata na to£ku b:
X
Mb = 0
−AV × 4 + PV × 4 + PV × 3 + PV × 2 + PV × 1 = 0
−AV × 4 + 10 × 4 + 10 × 3 + 10 × 2 + 10 × 1 = 0
AV = 25, 00 kN
Suma sila u smjeru osi x:
X
x=0
AH = 0, 00 kN
Kontrola:
X
y=0
Av + Bv − PV × 5 = 0
25 + 25 − 10 × 5 = 0
0=0
S1y
S1x
PV =10kN
S1
1
d
PV=10kN S2
1
AH a S3 c S2x
S2y
1 1
AV
200
Tehni£ko veleu£ili²te u Zagrebu Numeri£ki primjeri
Kontorla
X
x=0
AH + S3 + S2x + S1x = 0
0 + 15 + (−5) + (−10) = 0
0, 00 = 0, 00
X
y=0
AV − S2y + S1y − PV − PV = 0
25 − (−5) + (−10) − 10 − 10 = 0
0, 00 = 0, 00
201
Tehni£ko veleu£ili²te u Zagrebu Numeri£ki primjeri
Gra£ki postupak.
M J : 1 cm = 100 cm; M J : 1 cm = 5 kN
PV=10kN
PV =10kN S1 PV=10kN
PV
1
PV =10kN PV =10kN
S2
1
S3
5
AV PV 1
1 1 1 1 2
1 PV 3 AVocitano = 5 cm ⇒ AV = 25 kN
BVocitano = 5 cm ⇒ BV = 25 kN
4 0
2
PV
6 5
3
5
BV
5 6
4
PV
S1ocitano = 2, 8 cm ⇒ S1 = 14 kN
S2ocitano = 1, 4 cm ⇒ S2 = 7 kN
S3ocitano = 3, 0 cm ⇒ S3 = 15 kN
202
Tehni£ko veleu£ili²te u Zagrebu Numeri£ki primjeri
Numeri£ki primjer 5. Trozglobni okvir sa slike 1 potrebno je analiti£kim i gra£kim postupkom uravnoteºiti
te odrediti dijagrame unutarnjih sila.
2 2 q=10kN/m
5
q=10kN/m c 6
2 3 4 PH=20kN
8
0,5 0,5
PH=20kN 7
9
4
4
1
AH a
10
b BH
AV
BV
Slika 41: Zadana shema nosa£a. Slika 42: Ra£unska shema nosa£a.
q=10kN/m
CV5
CH CH c 6
c
2 3 4 CV PH=20kN
8
7
9
1
AH a
10
b BH
AV
BV
Slika 43: Ra£unska shema nosa£a presjek kroz zglob.
203
Tehni£ko veleu£ili²te u Zagrebu Numeri£ki primjeri
−110
AH = = 12, 22 kN
−9
−AV × 4 − AH × 1 = −150
−AV × 4 − 12, 22 × 1 = −150
AV = 34, 44 kN
−70
BH = = −7, 78 kN
9
X
x=0
AH + CH = 0
12, 22 + CH = 0
CH = −12, 22 kN
204
Tehni£ko veleu£ili²te u Zagrebu Numeri£ki primjeri
X
y=0
AV − CV − q × 2 = 0
34, 44 − CV − 10 × 2 = 0
CV = 14, 44 kN
q=10kN/m
5
c 6
2 3 4 PH=20kN
8
7
9
H'A 1
a
10
b
A0 H'B
B0
Slika 44: Ra£unska shema nosa£a. Slika 45: Ra£unska shema nosa£a presjek kroz zglob.
0
HAH 4
0 =
HAV 1
0 H0 12, 22
HAV = AH = = 3, 06 kN
4 4
205
Tehni£ko veleu£ili²te u Zagrebu Numeri£ki primjeri
0
HBH 4
0 =
HBV 1
0 H0 −7, 78
HBV = BH = = −1, 94 kN
4 4
0
AV = A0 − HAV = 37, 5 − 3, 06 = 34, 44 kN
0
AH = HAH = 12, 22 kN
0
BV = B0 + HBV = −12, 5 + (−1, 94) = −14, 44 kN
0
BH = HBH = −7, 78 kN
X
x=0
AH + CH = 0
12, 22 + CH = 0
CH = −12, 22 kN
X
y=0
AV − CV − q × 2 = 0
34, 44 − CV − 10 × 2 = 0
CV = 14, 44 kN
Kontorla!
X
x=0
A H − B H − PH = 0
12, 22 − (−7, 78) − 20 = 0
0, 00 = 0, 00
X
y=0
AV + B V − q × 2 = 0
34, 44 + (−14, 44) − 10 × 2 = 0
0, 00 = 0, 00
Presjek 1-1:
206
Tehni£ko veleu£ili²te u Zagrebu Numeri£ki primjeri
X X X
x=0 y=0 M1 = 0
AH + T1 = 0 N1 + AV = 0 M1 = 0, 00 kN m
12, 22 + T1 = 0 N1 + 34, 44 = 0 (−)
T1 = −12, 22 kN N1 = −34, 44 kN
Presjek 2-2:
X X X
x=0 y=0 M2 = 0
AH + T2 = 0 N2 + AV = 0 M2 + AH × 4 = 0 kN m
12, 22 + T2 = 0 N2 + 34, 44 = 0 M2 + 12, 22 × 4 = 0
T2 = −12, 22 kN N2 = −34, 44 kN M2 = −48, 88 kN m
(vlak lijevo)
Presjek 3-3:
X X X
x=0 y=0 M3 = 0
−N3 + CH = 0 −CV − q × 2 + T3 = 0 −M3 − CV × 2 − q × 2 × 1 = 0
−N3 + (−12, 22) = 0 −14, 44 − 10 × 2 + T3 = 0 −M3 − 14, 44 × 2 − 10 × 2 × 1 = 0
N3 = −12, 22 kN T3 = 34, 44 kN M3 = −48, 88 kN m
(vlak gore)
207
Tehni£ko veleu£ili²te u Zagrebu Numeri£ki primjeri
Presjek 4-4:
X X X
x=0 y=0 M4 = 0
−N4 + CH = 0 −CV + T4 = 0 M4 = 0, 00 kN m
−N4 + (−12, 22) = 0 −14, 44 + T4 = 0 (−)
N4 = −12, 22 kN T4 = 14, 44 kN
Presjek 5-5:
1
tan(α) = ⇒ α = 26, 56505◦
2
CV N = sin(α) × CV = sin(26, 56505◦ ) × 14, 44 = 6, 46 kN
CV T = cos(α) × CV = cos(26, 56505◦ ) × 14, 44 = 12, 92 kN
CHN = cos(α) × CH = cos(26, 56505◦ ) × (−12, 22) = −10, 93 kN
CHT = sin(α) × CH = sin(26, 56505◦ ) × (−12, 22) = −5, 47 kN
X X X
xN = 0 yT = 0 M5 = 0
N5 − CV N − CHN = 0 −CHT + CV T − T5 = 0 M5 = 0, 00 kN m
N5 − 6, 46 − (−10, 93) = 0 −(−5, 47) + 12, 92 − T5 = 0 (−)
N5 = −4, 47 kN T5 = 18, 39 kN
Presjek 6-6:
208
Tehni£ko veleu£ili²te u Zagrebu Numeri£ki primjeri
X X
xN = 0 yT = 0
N6 − CV N − CHN = 0 −CHT + CV T − T6 = 0
N6 − 6, 46 − (−10, 93) = 0 −(−5, 47) + 12, 92 − T6 = 0
N6 = −4, 47 kN T6 = 18, 39 kN
X
M6 = 0
M6 − CV × 1 + CH × 0, 5 = 0
M6 − (14, 44) × 1 + (−12, 22) × 0, 5 = 0
M6 = 20, 55 kN m
(vlak dolje)
Presjek 7-7:
X X
xN = 0 yT = 0
N7 − CV N − CHN − PHN = 0 −PHT − CHT + CV T − T7 = 0
N7 − 6, 46 − (−10, 93) − 17, 89 = 0 −8, 94 − (−5, 47) + 12, 92 − T7 = 0
N7 = 13, 42 kN T7 = 9, 45 kN
X
M6 = 0
M7 − CV × 1 + CH × 0, 5 = 0
M7 − (14, 44) × 1 + (−12, 22) × 0, 5 = 0
M7 = 20, 55 kN m
(vlak dolje)
Presjek 8-8:
209
Tehni£ko veleu£ili²te u Zagrebu Numeri£ki primjeri
X X
xN = 0 yT = 0
N8 − CV N − CHN − PHN = 0 −PHT − CHT + CV T − T8 = 0
N8 − 6, 46 − (−10, 93) − 17, 89 = 0 −8, 94 − (−5, 47) + 12, 92 − T8 = 0
N8 = 13, 42 kN T8 = 9, 45 kN
X
M6 = 0
M8 − CV × 2 + CH × 1 + PH × 0.5 = 0
M8 − (14, 44) × 2 + (−12, 22) × 1 + 20 × 0.5 = 0
M8 = 31, 11 kN m
(vlak dolje)
Presjek 9-9:
X X X
x=0 y=0 M9 = 0
−BH + T9 = 0 N9 + B V = 0 M 9 − BH × 4 = 0
−(−7, 78) + T9 = 0 N9 + (−14, 44) = 0 M9 − (−7, 78) × 4 = 0
T9 = −7, 78 kN N9 = 14, 44 kN M9 = −31, 11 kN m
(vlak lijevo)
210
Tehni£ko veleu£ili²te u Zagrebu Numeri£ki primjeri
Presjek 10-10:
X X X
x=0 y=0 M10 = 0
−BH + T10 = 0 N10 + BV = 0 M10 = 0, 00 kN m
−(−7, 78) + T10 = 0 N10 + (−14, 44) = 0 (−)
T10 = −7, 78 kN N10 = 14, 44 kN
211
Tehni£ko veleu£ili²te u Zagrebu Numeri£ki primjeri
q=10kN/m
5
c 6
2 3 4 PH=20kN
8
7
9
1
AH a
10
b BH
AV
48,88
BV
5
M
48,88
0
31,11
20,55
31,11
34,44
14,44 18,39
T +
18,39
12,22 +
9,45
+ 9,45
7,78
12,22
7,78
212
Tehni£ko veleu£ili²te u Zagrebu Numeri£ki primjeri
N
13,42
- - 13,42
+
12,22 12,22 4,47
14,44
34,44
14,44
213
Tehni£ko veleu£ili²te u Zagrebu Numeri£ki primjeri
Gra£ki postupak
2 2
q=10kN/m
c
Q PH=20kN
1
4
RAL RAD
RBD
4
RBL
a
2,4
AH
PH
RAL
RBL
RAD
RBD
RBL
Q
6,9
AV RA
RAL
RBD
RAD RB
BV
2,9
BH
1,6
AHocitano = 2, 4 cm ⇒ AH = 12 kN
AVocitano = 6, 9 cm ⇒ AV = 34, 5 kN
BHocitano = 1, 6 cm ⇒ BH = 8 kN
BVocitano = 2, 9 cm ⇒ BV = 14, 5 kN
214
Tehni£ko veleu£ili²te u Zagrebu Numeri£ki primjeri
Rocitano = 3, 8 cm ⇒ R = 19, 0 kN
N6ocitano = 0, 9 cm ⇒ N6 = −4, 5 kN
T6ocitano = 3, 7 cm ⇒ T6 = 18, 5 kN
X
M6 = 0
−M6 + R × 1, 1 = 0
−M6 + 19, 0 × 1, 1 = 0
M6 = 20, 9 kN m
(vlak dolje)
215
Tehni£ko veleu£ili²te u Zagrebu Numeri£ki primjeri
Numeri£ki primjer 6. Trozglobni okvir sa zategom sa slike 58 potrebno je analiti£kim i gra£kim postupkom
uravnoteºiti te odrediti dijagrame unutarnjih sila.
4 3
q=10kN/m
1
2
q=10kN/m
1
α
1
1
1
1
Slika 58: Stati£ka shema.
216
Tehni£ko veleu£ili²te u Zagrebu Numeri£ki primjeri
X
x=0
AH − q × 4 = 0
AH − 10 × 4 = 0
AH = 40 kN
Kontrola:
X
y=0
AV + B V − q × 4 − q × 3 = 0
40, 71 + 29, 29 − 10 × 4 − 10 × 3 = 0
0=0
3 3−x 1 y
= =
4 3 4+x 4
9 4
x=− +3 y=
4 4 + 34
3 16
x= m y= m
4 19
Suma momenata na to£ku c:
X
Mc = 0
−AV × 4 + AH × 3 + q × 4 × 2 + ZH × (2 − y) = 0
16
−40, 71 × 4 + 40 × 3 + 10 × 4 × 2 + ZH × (2 − ) = 0
19
ZH × 1, 1579 + 37, 16 = 0
ZH = −32, 09 kN
1 ZV
=
4+x ZH
ZH −32, 09
ZV = =
4+x 4 + 34
ZV = −6, 76 kN
q p
Z= ZV2 + ZH
2 = (−6, 67)2 + (−32, 09)2 = −32, 79 kN (tlak)
217
Tehni£ko veleu£ili²te u Zagrebu Numeri£ki primjeri
Presjek 1-1:
M1
N1
1 T1
AH a
AV
X X X
x=0 y=0 M1 = 0
AH + T1 = 0 N1 + AV = 0 M1 = 0, 00 kN m
40 + T1 = 0 N1 + 40, 71 = 0 (−)
T1 = −40 kN N1 = −40, 71 kN
Presjek 2-2:
M2
N2
2 T2
1
AH a
AV
X X X
x=0 y=0 M2 = 0
AH + T2 = 0 N2 + AV = 0 M2 + AH × 1 = 0 kN m
40 + T2 = 0 N2 + 40, 71 = 0 M2 + 40 × 1 = 0
T2 = −40 kN N2 = −40, 71 kN M2 = −40, 00 kN m
(vlak lijevo)
Presjek 3-3:
M3 ZV
N3 ZH
3 T3
2
1
AH a
AV
218
Tehni£ko veleu£ili²te u Zagrebu Numeri£ki primjeri
X X X
x=0 y=0 M3 = 0
T3 + AH + ZH = 0 AV + Z V + N3 = 0 M 3 + AH × 1 = 0
T3 + 40 + (−32, 09) = 0 40, 71 + (−6, 76) + N3 = 0 M3 + 40 × 1 = 0
T3 = −7, 91 kN N3 = −33, 95 kN M3 = −40, 00 kN m
(vlak lijevo)
Presjek 4-4:
M4
N4
4 T4
ZV
ZH
3
2
1
AH a
AV
X X X
x=0 y=0 M4 = 0
T4 + AH + ZH = 0 AV + ZV + N4 = 0 M 4 + AH × 3 + Z H × 2 = 0
T4 + 40 + (−32, 09) = 0 40, 71 + (−6, 76) + N4 = 0 M4 + 40 × 3 + (−32, 09) × 2 = 0
T4 = −7, 91 kN N4 = −35, 95 kN M4 = −55, 82 kN m
(vlak lijevo)
Presjek 5-5:
5
N5
4
T5 M5
ZV
ZH
3
2
1
AH a
AV
219
Tehni£ko veleu£ili²te u Zagrebu Numeri£ki primjeri
X X X
x=0 y=0 M5 = 0
N5 + AH + Z H = 0 AV + ZV − T5 = 0 M 5 + AH × 3 + Z H × 2 = 0
N5 + 40 + (−32, 09) = 0 40, 71 + (−6, 76) − T5 = 0 M5 + 40 × 3 + (−32, 09) × 2 = 0
N5 = 7, 91 kN T5 = 33, 95 kN M5 = −55, 82 kN m
(vlak gore)
Presjek 6-6:
q=10kN/m 6
N6
4
5 T6 M6
ZV
ZH
3
2
1
AH a
AV
X X
x=0 y=0
N6 + AH + ZH = 0 AV + ZV − q × 4 − T6 = 0
N6 + 40 + (−32, 09) = 0 40, 71 + (−6, 76) − 10 × 4 − T6 = 0
N6 = 7, 91 kN T6 = −6, 05 kN
X
M6 = 0
M 6 + AH × 3 − AV × 4 + Z H × 2 − Z V × 4 + q × 4 × 2 = 0
M6 + 40 × 3 − 40, 71 × 4 + (−32, 09) × 2 − (−6, 76) × 4 + 10 × 4 × 2 = 0
M6 = 0, 0 kN m
(−)
220
Tehni£ko veleu£ili²te u Zagrebu Numeri£ki primjeri
Presjek 7-7:
M7
BVN
T7
N7
BV
7 9 BVT
8
ZH q=10kN/m
ZV
ZT ZN
b
10
Z α
BV
4
tan(β) = ⇒ β = 53, 13015◦
3
1
tan(α) = ⇒ α = 11, 8886◦
4+x
ZN = cos(α + β) × Z = cos(11, 8886◦ + 53, 13015◦ ) × (−32, 79) = −13, 85 kN
ZT = sin(α + β) × Z = sin(11, 8886◦ + 53, 13015◦ ) × (−32, 79) = −29, 72 kN
BV N = sin(β) × BV = sin(53, 13015◦ ) × (29, 29) = 23, 43 kN
BV T = cos(β) × BV = cos(53, 13015◦ ) × (29, 29) = 17, 57 kN
X X
xN = 0 yT = 0
N7 + ZN + BV N = 0 BV T − ZT + T7 − q × 5 = 0
N7 + (−13, 85) + 23, 43 = 0 17, 57 − (−29, 72) + T7 − 10 × 5 = 0
N7 = −9, 58 kN T7 = 2, 71 kN
X
M7 = 0
M7 − ZH × 1 − ZV × x + BV × 3 − q × 5 × 2, 5 = 0
3
M7 − (−32, 09) × 1 − (−6, 76) × + 29, 29 × 3 − 10 × 5 × 2, 5 = 0
4
M7 = 0, 0 kN m
221
Tehni£ko veleu£ili²te u Zagrebu Numeri£ki primjeri
Presjek 8-8:
M8
T8
N8 9
8
ZH q=10kN/m
ZV
b
10
BV
X X
xN = 0 yT = 0
p
N8 + ZN + BV N = 0 BV T − ZT + T8 − q × (3)2 + (3 − x)2 = 0
r
3
N8 + (−13, 85) + 23, 43 = 0 17, 57 − (−29, 72) + T8 − 10 × (3)2 + (3 − )2 = 0
4
N8 = −9, 58 kN T8 = −9, 79 kN
X
M8 = 0
p
p (3)2 + (3 − x)2
M8 − q × (3)2 + (3 − x)2 × + BV × (3 − x) = 0
q 2
(3)2 + (3 − 34 )2
r
3 3
M8 − 10 × (3)2 + (3 − )2 × + 29, 29 × (3 − ) = 0
4 2 4
M8 = 4, 41 kN m
(vlak desno)
Presjek 9-9:
M9
T9
N9
q=10kN/m
9
b
10
BV
222
Tehni£ko veleu£ili²te u Zagrebu Numeri£ki primjeri
X X
xN = 0 yT =0
p
N9 + B V N = 0 T9 + BV T − q × (3)2 + (3 − x)2 =0
r
3
N9 + 23, 43 = 0 T9 + 17, 57 − 10 × (3)2 + (3 − )2 =0
4
N9 = −23, 43 kN T9 = 19, 91 kN
X
M9 = 0
p
p (3)2 + (3 − x)2
M9 − q × (3)2 + (3 − x)2 × + BV × (3 − x) = 0
q 2
(3)2 + (3 − 34 )2
r
3 3
M9 − 10 × (3)2 + (3 − )2 × + 29, 29 × (3 − ) = 0
4 2 4
M9 = 4, 41 kN m
(vlak desno)
Presjek 10-10:
M10
T10
N10
b
10
BV
X X X
xN = 0 yT = 0 M10 = 0
N10 + BV N = 0 T10 + BV T = 0 M10 = 0, 00 kN m
N10 + 23, 43 = 0 T10 + 17, 57 = 0 (−)
N10 = −23, 43 kN T10 = −17, 57 kN
223
Tehni£ko veleu£ili²te u Zagrebu Numeri£ki primjeri
q=10kN/m
7
4 c
5 6
9
8
q=10kN/m
3
2
1
AH a d
b
10
AV
BV
55,82
20,00
7,91
55,82
95
1,
0,25
4,41
40,00 7
,5
17
15,37
33,95
+
7,91 2,71
-
6,05 19,91
-
- +
9,79
40,00 7,91
40,00
-
17,57
224
Tehni£ko veleu£ili²te u Zagrebu Numeri£ki primjeri
23,43
225
Tehni£ko veleu£ili²te u Zagrebu Numeri£ki primjeri
Numeri£ki primjer 7. Oja£anu gredu sa slike 75 potrebno je analiti£kim postupkom uravnoteºiti te odrediti
dijagrame unutarnjih sila.
PV =20kN
PH=20kN
1
α
2
q=10kN/m
2 1 2 1 1 1 1
PV=20kN
Z e
PH=20kN
Z I J
d
H G
H I J
G
1 q=10kN/m 2 5 6 7 8 10 11 12
CH a
c
3 4 b
9
CV AV
X
x=0
C H − PH = 0
CH − 20 = 0
CH = 20 kN
226
Tehni£ko veleu£ili²te u Zagrebu Numeri£ki primjeri
Kontrola:
X
y=0
C V + A V − q × 5 − PV = 0
47, 22 + 22, 78 − 10 × 5 − 20 = 0
0=0
Z ZH
d
ZV
H G Z
H ZV
G
1 q=10kN/m 2
α
5 6
ZH
CH b
c
BH
3 4
BV
CV
1
tan(α) =⇒ α = 14, 03624◦
4
ZH −44, 44
Z= = = −45, 81 kN
cos(α) cos(14, 03624◦ )
ZV 1 1
= ⇒ ZV = × −44, 44 = −11, 11 kN
ZH 4 4
X X
x=0 y=0
C H + BH + Z H = 0 CV − q × 5 + ZV − BV = 0
20 + BH + (−44, 44) = 0 47, 22 − 10 × 5 + (−11, 11) − BV = 0
BH = 24, 44 kN BV = −13, 89 kN
Ravnoteºa £vora e:
IH IV
cos(β) = ⇒ IH = cos(β) × I sin(β) = ⇒ IV = sin(β) × I
I I
JH JV
cos(β) = ⇒ JH = cos(β) × J sin(β) = ⇒ JV = sin(β) × J
J J
3
tan(β) = ⇒ β = 71, 56505◦
1
X X
x=0 y=0
−ZH − PH − IH + JH = 0 −PV − ZV − IV − JV = 0
−ZH − PH − cos(β) × I + cos(β) × J = 0 −PV − ZV − sin(β) × I − sin(β) × J = 0
227
Tehni£ko veleu£ili²te u Zagrebu Numeri£ki primjeri
PV =20kN J
Z e I
PH=20kN
IV JV
I J
IH
JH
− cos(β) cos(β)
D=
= (− cos(β) × (− sin(β)) − (cos(β) × (− sin(β))
− sin(β) − sin(β)
D = 2 × cos(β) × sin(β) = 2 × cos(71, 56505◦ ) × sin(71, 56505◦ )
D = 0, 6
Z + P H − cos(β)
D1 = H = ((ZH + PH ) × (−sin(β))) − (cos(β) × (PV + ZV )
PV + Z V − sin(β)
D1 = (((−44, 44) + 20) × (−sin(71, 56505◦ ))) − (cos(71, 56505◦ ) × (20 + (−11, 11))
D1 = 23, 1858 − 2, 8109 = 20, 3791
− cos(β) ZH + PH
D2 = = ((cos(β) × (PV + ZV )) − ((ZH + PH ) × (− sin(β))
− sin(β) PV + ZV
D2 = ((− cos(71, 56505◦ ) × (20 + (−11, 11))) − ((−44, 44) + 20) × (− sin(71, 56505◦ ))
D2 = −2, 8109 − 23, 1900 = −25, 9967
Z
d
H H HV
G
HH
HH HV
cos(γ) = ⇒ HH = cos(γ) × H sin(γ) = ⇒ HV = sin(γ) × H
H H
2
tan(γ) = ⇒ γ = 63, 43495◦
1
228
Tehni£ko veleu£ili²te u Zagrebu Numeri£ki primjeri
X X
x=0 y=0
ZH − HH = 0 −G + ZV − HV = 0
ZH − cos(γ) × H = 0 −G + (−11, 11) − (−88, 88) = 0
ZH
H= G = 77, 77 kN
− cos(γ)
−44, 44
H=
cos(63, 43495◦ )
H = −99, 37 kN
HV = sin(γ) × H = −88, 88 kN
HH = cos(γ) × H = −44, 44 kN
Presjek 1-1:
1
M1
CH N1
c
T1
CV
X X X
x=0 y=0 M1 = 0
N1 + C H = 0 −T1 + CV = 0 M1 = 0 kN m
N1 + 20 = 0 −T1 + 47, 22 = 0 (−)
N1 = −20, 00 kN T1 = 47, 22 kN
Presjek 2-2:
1 q=10kN/m 2
M2
CH N2
c
T2
CV
X X X
x=0 y=0 M2 = 0
N2 + CH = 0 −T2 + CV − q × 2 = 0 M2 + q × 2 × 1 − CV × 2 = 0
N2 + 20 = 0 −T2 + 47, 22 − 10 × 2 = 0 M2 + 10 × 2 × 1 − 47, 22 × 2 = 0
N2 = −20, 00 kN T2 = 27, 22 kN M2 = 74, 44 kN m
(vlak dolje)
229
Tehni£ko veleu£ili²te u Zagrebu Numeri£ki primjeri
Presjek 3-3:
H
1 q=10kN/m 2
M3
CH N3
c
3 T3
CV
X X
x=0 y=0
N3 + CH + HH = 0 −T3 + CV − q × 2 + HV = 0
N3 + 20 + (−44, 44) = 0 −T3 + 47, 22 − 10 × 2 + (−88, 88) = 0
N3 = 24, 44 kN T3 = −61, 66 kN
X
M3 = 0
M3 + q × 2 × 1 − CV × 2 = 0
M3 + 10 × 2 × 1 − 47, 22 × 2 = 0
M3 = 74, 44 kN m
(vlak dolje)
Presjek 4-4:
H
1 q=10kN/m 2
M4
CH N4
c
3 4 T4
CV
X X
x=0 y=0
N4 + CH + HH = 0 −T4 + CV − q × 3 + HV = 0
N4 + 20 + (−44, 44) = 0 −T4 + 47, 22 − 10 × 3 + (−88, 88) = 0
N4 = 24, 44 kN T4 = −71, 66 kN
X
M4 = 0
M4 + q × 3 × 1, 5 − CV × 3 − HV × 1 = 0
M4 + 10 × 3 × 1, 5 − 47, 22 × 3 − (−88, 88) × 1 = 0
M4 = 7, 78 kN m
(vlak dolje)
230
Tehni£ko veleu£ili²te u Zagrebu Numeri£ki primjeri
Presjek 5-5:
H
G
1 q=10kN/m 2 5 M5 5 6
M5 T5
CH N5
c
3 4 T5
N5 b BH
BV
CV
X X
x=0 y=0
N5 + CH + HH = 0 −T5 + CV − q × 3 + HV + G = 0
N5 + 20 + (−44, 44) = 0 −T5 + 47, 22 − 10 × 3 + (−88, 88) + 77, 77 = 0
N5 = 24, 44 kN T5 = 6, 11 kN
X
M5 = 0
M5 + q × 3 × 1, 5 − CV × 3 − HV × 1 = 0
M5 + 10 × 3 × 1, 5 − 47, 22 × 3 − (−88, 88) × 1 = 0
M5 = 7, 78 kN m
(vlak dolje)
X X X
x=0 y=0 M5 = 0
−N5 + BH = 0 T5 − BV − q × 2 = 0 M 5 − q × 2 × 1 − BV × 2 = 0
−N5 + 24, 44 = 0 T5 − (−13, 89) − 10 × 2 = 0 M5 − 10 × 2 × 1 − (−13, 89) × 2 = 0
N5 = 24, 44 kN T5 = 6, 11 kN M5 = −7, 78 kN m
(vlak dolje)
Presjek 6-6:
H
G
1 q=10kN/m 2 5 6 M6
M6 T6
CH N6
c
3 4 T6
N6 b BH
6 BV
CV
X X
x=0 y=0
N6 + CH + HH = 0 −T6 + CV − q × 5 + HV + G = 0
N6 + 20 + (−44, 44) = 0 −T6 + 47, 22 − 10 × 5 + (−88, 88) + 77, 77 = 0
N6 = 24, 44 kN T6 = −13, 89 kN
231
Tehni£ko veleu£ili²te u Zagrebu Numeri£ki primjeri
X
M6 = 0
M6 + q × 5 × 2, 5 − CV × 5 − HV × 3 − G × 2 = 0
M6 + 10 × 5 × 2, 5 − 47, 22 × 5 − (−88, 88) × 3 − 77, 77 × 2 = 0
M6 = 0 kN m
(−)
X X X
x=0 y=0 M6 = 0
−N6 + BH = 0 T6 − BV = 0 M6 = 0 kN m
−N6 + 24, 44 = 0 T6 − (−13, 89) = 0 (−)
N6 = 24, 44 kN T6 = −13, 89 kN
Presjek 7-7:
I J
BV 7 8 10 11 12
M7 M7
T7
BH N7 a
bT N7
7 9
AV
X X X
x=0 y=0 M7 = 0
N7 − B H = 0 −T7 + BV = 0 M7 = 0 kN m
N7 − 24, 44 = 0 −T7 + (−13, 89) = 0 (−)
N7 = 24, 44 kN T7 = −13, 89 kN
X X
x=0 y=0
−N7 + IH − JH = 0 T7 + IV + JV + AV = 0
N7 + 10, 74 − (−13, 70) = 0 T7 + 32, 22 + (−41, 11) + 22, 78 = 0
N7 = 24, 44 kN T7 = −13, 89 kN
X
M7 = 0
M7 + IV × 1 + JV × 3 + AV × 4 = 0
M7 + 32, 22 × 1 + (−41.11) × 3 + 22, 78 × 4 = 0
M7 = 0, 0 kN m
(−)
Presjek 8-8:
I J
BV 8 10 11 12
M8 M8
T8
BH N8 a
b N8
T8 9
AV
232
Tehni£ko veleu£ili²te u Zagrebu Numeri£ki primjeri
X X X
x=0 y=0 M8 = 0
N8 − BH = 0 −T8 + BV = 0 M8 − B V × 1 = 0
N8 − 24, 44 = 0 −T8 + (−13, 89) = 0 M8 − (−13, 89) × 1 = 0
N8 = 24, 44 kN T8 = −13, 89 kN M8 = −13, 89 kN m
(vlak gore)
X X
x=0 y=0
−N8 + IH − JH = 0 T8 + IV + JV + AV = 0
N8 + 10, 74 − (−13, 70) = 0 T8 + 32, 22 + (−41, 11) + 22, 78 = 0
N8 = 24, 44 kN T8 = −13, 89 kN
X
M8 = 0
M8 + JV × 2 + AV × 3 = 0
M8 + (−41.11) × 2 + 22, 78 × 3 = 0
M8 = 13, 88 kN m
(vlak gore)
Presjek 9-9:
J
M9 10 11 12
T9
a
N9
9
AV
X X X
x=0 y=0 M9 = 0
−N9 − JH = 0 T9 + JV + AV = 0 M9 + AV × 3 + JV × 2 = 0
−N9 − (−13, 70) = 0 T9 + (−41, 11) + 22, 78 = 0 M9 + 22, 78 × 3 + (−41, 11) × 2 = 0
N9 = 13, 70 kN T9 = 18, 33 kN M9 = −13, 88 kN m
(vlak gore)
Presjek 10-10:
J
M10 1011 12
T10
a
N10
AV
233
Tehni£ko veleu£ili²te u Zagrebu Numeri£ki primjeri
X X X
x=0 y=0 M10 = 0
−N10 − JH = 0 T10 + JV + AV = 0 M10 + AV × 1 = 0
−N10 − (−13, 70) = 0 T10 + (−41, 11) + 22, 78 = 0 M10 + 22, 78 × 1 = 0
N10 = 13, 70 kN T10 = 18, 33 kN M10 = −22, 78 kN m
(vlak dolje)
Presjek 11-11:
M11 11 12
T11
a
N11
AV
X X X
x=0 y=0 M11 = 0
−N11 = 0 T11 + AV = 0 M11 + AV × 1 = 0
N11 = 0 kN T11 + 22, 78 = 0 M11 + 22, 78 × 1 = 0
T11 = −22, 78 kN M11 = −22, 78 kN m
(vlak dolje)
Presjek 12-12:
M12 12
T12
a
N12
AV
X X X
x=0 y=0 M12 = 0
−N12 = 0 T12 + AV = 0 M12 = 0 kN m
N12 = 0 kN T12 + 22, 78 = 0 (−)
T12 = −22, 78 kN
234
Tehni£ko veleu£ili²te u Zagrebu Numeri£ki primjeri
235
Tehni£ko veleu£ili²te u Zagrebu Numeri£ki primjeri
Numeri£ki primjer 8. Potrebno je odrediti kut zaokreta u to£ki A i relativni pomak izmeu to£ki A i B
za zadatak sa slike 92, uzeti u obzir utjecaj momenata i uzduºnih sila. Zadane su geometrijske i materijalne
karakteristike popre£nog presjeka, EI = 25000 kN m2 i EA = 30000 kN .
2 2
q=10 kN/m
2
2
A B
PH=20 kN
1
BH=11,43 kN
b
2
1
AH=8,57 kN
a BV=27,14 kN
AV=12,86 kN
236
Tehni£ko veleu£ili²te u Zagrebu Numeri£ki primjeri
2 2
2
2
A 1 kNm B
1
BH-M=0,14 kN
b
2
1
AH-M=0,14 kN
a BV-M=0,21 kN
AV-M=0,21 kN
237
Tehni£ko veleu£ili²te u Zagrebu Numeri£ki primjeri
Integriranje!
"
1 17, 14 × 2 2 2
ρA = − × × 0, 29 + 17, 14 × 0, 71 + 4 × 5, 715 × 0, 57 − 5, 71 × 0, 43
EI 2 3 6
#
4 34, 29 × 3 2
+ − 5, 71 × 0, 43 + 4 × 0 × 0 + 34, 29 × 0, 43 + × × 0, 43
6 2 3
" #
1
+ − 4 × 12, 86 × 0, 21 + 4 × 11, 43 × 0, 14 + 3 × 27, 14 × 0, 21
EA
" # " #
1 1
ρA = − 3, 3137 + 7, 5814 + 8, 1929 + 14, 7447 + − 10, 8024 + 6, 4008 + 17, 0982
EI EA
" # " #
1 1
ρA = 27, 2053 + 12, 6966 = 0, 001088 + 0, 0004232
25000 30000
ρA =0, 0015112 rad
ρA−SAP 2000 =0, 00152 rad
238
Tehni£ko veleu£ili²te u Zagrebu Numeri£ki primjeri
2 2
2
A B
1 kN 1 kN
1
BH-AB=0,57 kN b
2
1
AH-AB=0,57 kN
a BV-AB=0,14 kN
AV-AB=0,14 kN
239
Tehni£ko veleu£ili²te u Zagrebu Numeri£ki primjeri
Integriranje!
"
1 17, 14 × 2 2 2
δA−B = × × 1, 14 + 17, 14 × 1, 14 + 4 × 5, 715 × 0, 715 − 5, 71 × 0, 29
EI 2 3 6
4
+ − 5, 71 × 0, 29 + 4 × 0 × 0 + 34, 29 × 0, 29
6
#
2 11, 43 × 1 2
+ 34, 29 × 0, 29 − 4 × 22, 86 × 0, 14 − 11, 43 × 0, 57 − × × 0, 57
6 2 3
" #
1
+ − 4 × 12, 86 × 0, 14 + 4 × 11, 43 × 0, 43 + 3 × 27, 14 × 0, 14
EA
" # " #
1 1
δA−B = 13, 0264 + 11, 4095 + 5, 5255 − 3, 1242 − 2, 1717 + − 7, 2016 + 19, 6596 + 11, 3988
EI EA
" # " #
1 1
δA−B = 24, 6655 + 23, 8568 = 0, 00098662 + 0, 00079522
25000 30000
δA−B =0, 0017818 m
δA−B−SAP 2000 =0, 00178 m
240
Tehni£ko veleu£ili²te u Zagrebu Numeri£ki primjeri
Numeri£ki primjer 9. Pomo¢u metode sila potrebno je odrediti dijagrame unutarnjih sila za zadatak sa
slike 98, uzeti u obzir utjecaj momenata i uzduºnih sila. Zadane su geometrijske i materijalne karakteristike
popre£nog presjeka, EI = 10 kN m2 i EA = 333 kN .
1 2 2
AH
a
Ma
PV=30 kN
AV
4
q=20 kN/m
3 2
BV
241
Tehni£ko veleu£ili²te u Zagrebu Numeri£ki primjeri
Integracija!
" #
1 5 2
a1v = − 0 × 0 − 4 × 84, 50 × 0, 3 − 44, 00 × 0, 6 + 16, 00 × 0, 6 + 4 × 8, 00 × 0, 80 + 0 × 1, 00
EI 6 6
" # " # " #
1 1 1
− 78, 40 × 5 × 0, 16 = − 106, 50 + 11, 73 − 62, 72 = −9, 477 − 0, 18745
EA 10 333
a1v = −9, 6644 rad
242
Tehni£ko veleu£ili²te u Zagrebu Numeri£ki primjeri
" #
1 0, 60 × 5 2 2
a11= × × 0, 60 + 0, 60 × 0, 60 + 4 × 0, 8 × 0, 8 + 1, 00 × 1, 00
EI 2 3 6
" # " # " #
1 1 1
+ 0, 16 × 5 × 0, 16 = 0, 6000 + 1, 3067 + 0, 1280 = 0, 19067 + 0, 000384
EA 10 333
a11 = 0, 19105 rad/kN m
a1v + X1 × a11 = 0
−a1v −(−9, 6644) rad
X1 = =
a11 0, 19105 rad/kN m
X1 = 50, 58 kN m
243
Tehni£ko veleu£ili²te u Zagrebu Numeri£ki primjeri
131, 82 − 0
T1 = = −52, 73 kN
0 − 2, 5
131, 82 − 13, 65
T2 = = 47, 27 kN
2, 5
60 − 0
T3 = = 30, 00 kN
2
50, 58 − 46, 35
T4 = = 2, 115 kN
2
244