J.Huđek Zbirka OE 1 I 2 PDF

VELEUČILIŠTE U VARAŽDINU
JOSIP HUĐEK
Zbirka riješenih zadataka iz

Osnova elektrotehnike 1 i 2
X 1 = j1,5 Ω
R=3Ω
a b
j 0,5 Ω
+
R
B A
U = 10 V 00
c
+Q
~
X 2 = j1,5 Ω
U 3′ = U v C
R
U3
U13
+
S R1 R2 V
U1 R
U 23 0
U 0′−0 = U 0
y A
ϕ x = − ∫ J ⋅ ρ0 ⋅ e d ⋅ dx
U1′
x x
0′
x dx xref
8 ⋅ U฀
U2
I
U 2′ uc = ⋅ (sin ω t − ⋅ sin 3ω t + ⋅ sin 5ω t − ...)
π2
1 1
I x
a b 9 25
VARAŽDIN, 2009.
UDŽBENIK VELEUČILIŠTA U VARAŽDINU
UDŽBENIK VELEUČILIŠTA U VARAŽDINU
Recenzenti:
Prof. dr. Boris Tovornik
Mr. sc. Ivan Šumiga
Objavljivanje ovog udžbenika odobrilo je Stručno vijeće Veleučilišta u Varaždinu, odlukom

od 26. veljače 2010.g., klasa:602-04/10-07/3, ur.br. 2186-0231-10-09-01
Copyright © VELEUČILIŠTE U VARAŽDINU

Sva prava pridržana u skladu sa zakonom
ISBN: 978-953-95000-3-8
JOSIP HUĐEK
Zbirka riješenih zadataka iz

Osnova elektrotehnike 1 i 2
Prvo izdanje
Varaždin, 2009.
AUDITORNE VJEŽBE – OSNOVE ELEKTROTEHNIKE
Nakladnik
VELEUČILIŠTE U VARAŽDINU
Križanićeva 33, 42000 Varaždin
Telefon: 042/493-338; telefaks: 042/493-336
Urednica
Dunja Srpak, dipl. ing. el.
Recenzenti
Prof. dr. Boris Tovornik
Mr. sc. Ivan Šumiga
Lektor
Barica Pahić, prof.
Crteže izradio
Josip Huđek, dipl. ing. el.
Tisak i uvez
Finesa d.o.o. Varaždin
Naklada
200 primjeraka
CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u

Zagrebu pod brojem 729884
2
SADRŽAJ
Predgovor 5
Točkasti naboj (zadatci 1-18) 6
Linijski i plošni naboj (zadatci 19-24) 19
Prijelaz električnog polja na granici dvaju dielektrika, kapacitet,

rad i energija u električnom polju (zadatci 25-33) 22
Spojevi s kondenzatorima (zadatci 34-38) 29
Strujni krug istosmjerne struje (zadatci 39-44) 33
Linearne električne mreže istosmjerne struje (zadatci 45-63) 38
Nelinearni elementi u krugovima istosmjerne struje (zadatci 64-65) 56
Nabijena čestica u magnetskom polju (zadatci 66-67) 57
Izračunavanje jakosti magnetskog polja i

magnetske indukcije (zadatci 68-74) 61
Izračunavanje magnetskog toka (zadatci 75-76) 67
Magnetski krugovi (zadatci 77-82) 69
Elektromagnetska indukcija (zadatci 83-86) 78
Sila, rad i energija u magnetskom polju (zadatci 87-94) 82
Induktivitet i međuinduktivitet (zadatci 95-98) 89
Prijelazne pojave (zadatci 99-106) 91
Trenutna, srednja i efektivna vrijednost

izmjenične struje (zadatci 107-113) 99
Strujni krugovi izmjenične struje, rezonancija, snaga, kompenzacija

jalove snage i energije (zadatci 114-133) 105
3
Prilagodba na maksimalnu snagu (zadatci 134-135) 128
Rješavanje mreža izmjenične struje - metode (zadatci 136-147) 130
Trofazni simetrični i nesimetrični sustav (zadatci 148-161) 143
Međuinduktivitet u mrežama izmjenične struje (zadatci 162-168) 161
Nesinusoidalne izmjenične veličine (zadatci 169-173) 168
Idealni transformator (zadatak 174-178) 173
Svitak s feromagnetskom jezgrom, transformator s

feromagnetskom jezgrom (zadatci 179-184) 177
Primjeri pismenih ispita (1-12) 181
Rješenja pismenih ispita (1-12) 193
Popis korištenih oznaka 196
Popis literature 198
4
PREDGOVOR
Zbirka je namijenjena studentima prve godine elektrotehničkih veleučilišta i visokih

škola radi lakšeg svladavanja propisanog gradiva. Svi zadatci su riješeni analitički, a gdje
je bilo moguće i grafički ili simulacijskim programom prilagođenim za elektrotehničku
struku.
Određeni broj zadataka je riješen i pomoću matematičkog programa MATLAB koji se
u okviru određenih kolegija posebno izučava. Ti zadatci se mogu ponovo prenijeti
(prepisati) u editor MATLAB-a i po potrebi mijenjati ili nadopunjavati.
Zadatci u velikoj mjeri pokrivaju teoretska znanja koja se izučavaju u kolegiju Osnove
elektrotehnike I i Osnove elektrotehnike II. Na kraju zbirke ponuđeno je 12 ispitnih
primjera (zadaća) s gotovim rješenjima da bi studenti osjetili težinu ispitnih zadataka.
Nadam se da ovim svojim radom pomažem studentima da lakše svladaju materiju koja se
izučava u kolegijima Osnove elektrotehnike I i Osnove elektrotehnike II.
5
TOČKASTI NABOJ
1.) Naboji Q1 i Q2 smješteni su u točkama A i B daleko od drugih električnog izvora
kada se iz nje odstrani naboj Q2 . Zadano je: Q1 = 5 μAs, Q2 = −0, 8 μAs, F = 0, 9 N .

polja i pritom se privlače silom F. Treba odrediti jakost električnog polja u točki B,
1a.) Rješenje: U zadatku nije zadana udaljenost između naboja, ali se može izračunati
iz poznatih podataka. Apsolutni iznos sile F, koja vlada između naboja A i B, iznosi:
Q1 ⋅ Q2
F =k⋅ 2
= 0,9;
rAB
Udaljenost između naboja iznosi:
k ⋅ Q1 ⋅ Q2 9 ⋅109 ⋅ 5 ⋅10−6 ⋅ 0,8 ⋅10−6

2
rAB = = = 4 ⋅10−2 . rAB = 2 ⋅10−1 = 0, 2 m
0,9 0,9
Jakost električnog polja u točki B, iz koje je odstranjen naboj Q2 , iznosi:
9 5 ⋅10
−6
E =k⋅ = ⋅ ⋅ = 1125
Q1 kV
2
9 10 2
rAB 0, 2 m
Sila između naboja A i B se sada može izraziti kao:
FAB = FBA = E A ⋅ QB = 1125 ⋅103 ⋅ 0,8 ⋅10−6 = 0,9 N
Sile u vektorskom obliku zapisane su na slici:
FAB = − FAB ⋅ i
r r
FBA = FBA ⋅ i
r r
−QB
QA
rAB
A B
6
2.) U vrhovima A, B i C pravokutnog trokuta (prema slici), čije su katete

a = 3 cm; b = 4 cm , nalaze se naboji: QA = 4 nC; QB = 3 nC; QC = 5 nC . Koliko
iznosi sila na naboj QC ?
y
A
b c
r
FBC C x
r
r FAC a B
F
Q ⋅Q r Q ⋅Q r
2a.) Rješenje:
Sila na naboj QC iznosi: F = FAC + FBC = −k ⋅ A 2 C ⋅ j − k ⋅ B 2 C ⋅ i
r r r
b a
4 ⋅10−9 ⋅ 5 ⋅10−9 r 3 ⋅10−9 ⋅ 5 ⋅10−9 r

F = −9 ⋅109 ⋅ ( ⋅j+ ⋅ i ) = −9 ⋅109 ⋅ ( ⋅10−14 j + ⋅10−14 ⋅ i )
r 5 r 5 r
16 ⋅10 −4
9 ⋅10 −4
4 3
F = −11, 25 ⋅10−5 j − 15 ⋅10−5 ⋅ i

r r r
Apsolutni iznos sile na naboj u točki C iznosi: F = 10−5 ⋅ 11, 252 + 152 = 18, 75 ⋅10−5 N
3.) Električno polje dvaju točkastih naboja u točki A ima smjer i orijentaciju kao na
slici. Predznaci i veličine naboja Q1 i Q2 su:
a) Q1 = Q2 oba + A
Q1 > Q2 Q1 (+ ), Q2 (−)
r
b) E
c) Q1 > Q2 Q1 (−), Q2 (+ )
d ) Q1 < Q2 Q1 (−), Q2 (+ )
e) Q1 < Q2 Q1 (+), Q2 (−)
Q1 Q2
3.a) Rješenje:
Točan odgovor je e. (proanalizirati i druge slučajeve)
7
4.) Četiri točkasta naboja smještena su u vrhovima kvadrata stranice a. Naboji su istog
iznosa i polariteta. Ako je sila između dva naboja razmaknuta za a označena s F,
kolika će biti rezultantna sila na svaki od naboja?
Sila između dva naboja razmaknuta za a iznosi F, a ukupna sila iznosi Fu = 1,91⋅ F .
4.a) Rješenje:
Q
Q
r Q
F Q
a
F
F⋅ 2
2
r
F
F ⋅ 2 + 0,5 ⋅ F = 1, 91⋅ F
F =k⋅
r r r
Q2
a2
5.) Na silnici polja

suur točkastog naboja odabrane su točke A, B i C tako da je točka B na
sredini dužine AC . Uz zadane iznose polja u točkama A i C treba, odrediti polje u točki
B.
Zadano je: E A = 36 EC = 9
Q A B C V
;
V
m m
rA
rB
rC
kQ
= A =
EA r2 k Q rC2
5.a) Rješenje:
EC k Q k Q rA2
rC2
rA + rC
= = 2 =4 rC2 = 4 rA2 rC = 2 rA rB = k Q = E A rA2
E A 36 rC2
EC 9 rA 2
rA + 2 rA 3 rA k Q E A rA2 E A ⋅ 4 4
rB = = EB = = = = ⋅ E A = ⋅ 36 = 16
4 V
2 2
2 2 rB 9 rA 9 9 9 m
4
8
6.) Ako se naboj Q = 1nC nalazi u ishodištu koordinatnog sustava, koliki je
vektor jakosti električnog polja u točci T (3, 4) cm ?
r
ET
y
Q
x
6.a) Rješenje:
Q=1e-9;k=9e9;r=[3 4]*1e-2;
ra=norm(r)
ro=r/ra
E=k*Q/ra^2
Ev=E*ro
alfa=atan(4/3)*180/pi
------------------------------
>> ra =
0.0500
ro =
0.6000 0.8000
E=
3.6000e+003
Ev =
1.0e+003 *
2.1600 2.8800
alfa =
53.1301
9
7.) Potrebno je izračunati vektor jakosti električnog polja u točki T (1,1) ako je
Q1 = 10 nC i Q2 = −10 nC .
y r r
Q2 E
r E1
1 cm T3
T2 E2
Q1 450
T1 x
1 cm
7.a) Rješenje:
E = E1 + E2 = k ⋅ ⋅ cos 45 ⋅ i + k ⋅ ⋅ sin 45 ⋅ j − k ⋅ 2 ⋅ i
r r r Q1 r Q1 r Q r
2 ⋅10 −4
2 ⋅10 −4
1
10 ⋅10 −
E1 = 9 ⋅109 ⋅ ⋅( ⋅i + ⋅ j ) = 45 ⋅104 ⋅ ⋅ i + 45 ⋅104 ⋅ ⋅ j = (31,82 ⋅ i + 31,82 ⋅ j ) ⋅104
r 9
2 r 2 r 2 r 2 r r r
2 ⋅10 −4
10 ⋅10 r
2 2 2 2
−
E2 = −k ⋅ ⋅ i = −9 ⋅109 ⋅ ⋅ i = −90 ⋅104 ⋅ i
r Q2 r 9 r
1⋅10 −4
10 −4
E = (31,82 ⋅ i + 31,82 ⋅ j − 90 ⋅ i ) ⋅104 = (−58,18 ⋅ i + 31,82 ⋅ j ) ⋅104

r r r r r r
E = −581,8 ⋅ i + 318, 2 ⋅ j
r r r kV
m
7.b) Drugi način:

1⋅ i 1⋅ j
r r r
E1 = 45 ⋅104 ⋅ r013 ; r013 = 13 ; r13 = 12 + 12 = 2; r13 = 1 ⋅ i + 1 ⋅ j ; r013 = + = ⋅i + ⋅j
r r r r r r r r 2 r 2 r
r13 2 2 2 2
E1 = 45 ⋅104 ⋅ (0, 707 ⋅ i + 0, 707 ⋅ j ) = 318,15 ⋅ i + 318,15 ⋅ j

r r r r r kV
m
9 10 ⋅10
−9 r
E2 = − k ⋅ ⋅ = − ⋅ ⋅ ⋅ i = −90 ⋅104 ⋅ i = −900 ⋅ i
r Q2 r r r kV
1⋅10 −4 −4
i 9 10
10 m
E = −581,8 ⋅ i + 318, 2 ⋅ j
r r r kV
m
10
8.) U ravnini z=0 se u točci T1 (0, 0) nalazi naboj Q1 = 10 nC , a u točci T2 (0, 1) cm naboj
Q2 = −10 nC . Treba izračunati vektor jakosti električnog polja u točci T3 (1,1) cm .
-----------------------------------------------------------------------------------------------------
8.a)Rješenje: (MATLAB)
T1=[0 0 0];Q1=10e-9;T2=[0 1e-2 0];Q2=-10e-9;T3=[1e-2 1e-2 0];eps=8.854e-12; %zadano
r1=T3-T1 %vektor udaljenosti naboja Q1 od točke u kojoj se traži E (orijentiran prema T3)
r1a=norm(r1) %apsolutni iznos ektora r1
E1=Q1/(4*pi*eps*r1a^2) % iznos E1
r1o=r1/r1a % jedinični vektor
E1v=E1*r1o % vektor E1
r2=T3-T2 % vektor udaljenosti naboja Q2 od točke T3
r2a=norm(r2) % apsolutni iznos vektora r2
r2o=r2/r2a %jedinični vektor
E2=Q2/(4*pi*eps*r2a^2)% iznos jakosti električnog polja u točci T3 od naboja Q2
E2v=E2*r2o %vektor jakosti električnog polja od naboja Q2 u točci T3
Ev=(E1v+E2v)/1e3 %kV/m vektor ukupne jakosti električnog polja u točci T3
-----------------------------------------------------------------------------------------
>> r1 = 0.0100 0.0100 0
r1a = 0.0141
E1 = 4.4939e+005
r1o = 0.7071 0.7071 0
E1v =
1.0e+005 *
3.1776 3.1776 0
r2 =
0.0100 0 0
r2a =
0.0100
r2o =
1 0 0
E2 =
-8.9877e+005
E2v =
1.0e+005 *
-8.9877 0 0
Ev =
-581.0096 317.7647 0
>> r1 =
0.0100 0.0100 0
r1a =
0.0141
E1 =
4.4939e+005
r1o =
0.7071 0.7071 0
E1v =
1.0e+005 *
3.1776 3.1776 0
r2 =
0.0100 0 0
r2a =
0.0100
r2o =
1 0 0
E2 =
-8.9877e+005
E2v =
1.0e+005 *
-8.9877 0 0
Ev =
-581.0096 317.7647 0 kV/m
>>
----------------------------------------------------------------------------------------------------------
11
9.) Potrebno je izračunati apsolutni iznos jakosti električnog polja u točci T prema slici.
9.a) Rješenje: (MATLAB)
Q1=1e-9;Q2=2e-9;Q3=-2e-9;r2=[4e-2 0 0];r3=[0 3e-2 0];k=9e9;

r1=r2+r3
r1a=norm(r1)
r20=r2/r2a
r30=r3/r3a
r10=r1/r1a
E1=k*Q1/r1a^2
E1v=E1*r10
E2=k*Q2/r2a^2
E2v=E2*r20
E3=k*Q3/r3a^2
E3v=E3*r30
Ev=E1v+E2v+E3v
Ea=norm(Ev)/1e3 %kV/m
----------------------------------
r1a =
0.0500
r20 =
1 0 0
r30 =
0 1 0
r10 =
0.8000 0.6000 0
E1 =
3.6000e+003
E1v =
1.0e+003 *
2.8800 2.1600 0
E2 =
11250
E2v =
11250 0 0
E3 =
-20000
E3v =
0 -20000 0
Ev =
14130 -17840 0
Ea =
22.7579 kV/m
>>
12
10.) Šuplja metalna kugla polumjera R ispunjena zrakom nabijena je nabojem Q i

nalazi se u zraku.
a) Treba odrediti jakost i smjer električnog polja na udaljenosti r od središta kugle.
Q = 10nAs
Zadano je:
R = 10cm
+ r
+ +
r = 15cm
+
+
R +
Er = ? + +
+ +
+ +
+
10.a) Rješenje:
10 ⋅10−9
Er = = = 4000
4πε 0 r 4πε 0 ⋅ (15 ⋅10 )
Q V
2 −2 2
m
b) Koliki je najveći naboj moguće dovesti na kuglu, ako u zraku dolazi do proboja, kad
kV
jakost polja premaši 3 ?
mm
Zadano je:
Emax = 3
kV + r
+ +
R = 10cm
mm +
+
R +
+ +
+ +
+ +
+
10.b) Rješenje:
= 3 ⋅ -3 = 3 ⋅103+3 = 3 ⋅106
kV 103 V V V
3
mm 10 m m m
Qmax = Emax ⋅ 4πε 0 R 2 = 3,34 ⋅10−6 As
13
Potrebno je izraziti silu na jedinicu dužine f na naboj λ 1 .

11.) Tri paralelna linijska naboja su razmještena u vrhove istostraničnog trokuta.
r
λ1 ⋅ λ2
11a.) Rješenje: Sila
λ1 = λ f 21 = ⋅ (i ⋅ cos 600 + j ⋅ sin 600 )
y r r r
2 ⋅π ⋅ ε 0 ⋅ a
λ2
= ⋅( ⋅i + ⋅ j)
1 r 3 r
2 ⋅π ⋅ ε 0 ⋅ a 2 2
λ ⋅3⋅ λ r 1 r 3
f31 = ⋅ ( −i ⋅ + j ⋅ )
r
λ3 = 3λ 2πε 0 a
r r Sila
λ2 = λ
a021 a031 2 2
a
x
Ukupna sila na naboj λ1 iznosi:

λ2 1 r 3 r 3 r 3⋅ 3 r λ2
f = f 21 + f31 = ( ⋅i + ⋅ j − ⋅i + ⋅ j) = ⋅ ( −i + 2 ⋅ 3 ⋅ j )
r r r r r
2πε 0 a 2 2 2 2 2πε 0 a
12.) Treba izvesti izraz za silu na točkasti naboj Q1 koji se nalazi na udaljenosti a od
nabijene žice dužine 4a s nabojem Q2 . Naboj na žici je jednolike raspodjele.
y
Q1
α
a r
x
−2a Q2
⋅ dx 2a
4a
12.a) Rješenje: Potrebno je zapisati dE u točki ( 0, a) i dQ na nabijenoj žici, te

integrirati komponente u smjeru osi y .
dE = ; dQ2 = 2 ⋅ dx
4πε 0 r
dQ2 Q
2
4a
E (0, a) = ∫ dE cos(α ) = ∫ 4a 2 = ∫
Q2
=
2a dx
2a 2a
4πε 0 r r 4 ⋅ 4πε 0
a Q2 dx Q2
4 5πε 0 a 2
−2 a −2 a −2 a
(a 2 + x )
3
2 2
14
13.) Dva točkasta naboja s Q1 = Q i Q2 = 4Q se nalaze na međusobnoj udaljenosti d . Na

spojnici između njih se nalazi treći naboj s Q3 = 3Q . Na kojoj udaljenosti x od prvog
naboja će električna sila na treći naboj biti jednaka 0.
Q1 Q3 Q2
x d−x
d
13.a) Rješenje:
Ukupna sila na treći naboj bit će jednaka 0 ako je:
3Q ⋅ Q 3Q ⋅ 4Q
k⋅ =k⋅ =
1 4
(d − x) 2 (d − x) 2
2
; 2
x x
d 2 − 2dx + x 2 = 4 x 2 ; 3 x 2 + 2dx − d 2 = 0
−2d ± 4d 2 + 12d 2 −2d ± 4d
x1,2 = = x=
d
;
6 6 3
14.) Koliki mora biti naboj Q1 na kugli da aluminijski listić s nabojem Q2 = 10−8 As i
masom m = 1 g lebdi 10 cm iznad kugle.
R Q2 , m2
14a.) Rješenje: Električna odbojna sila i težina listića
moraju biti u ravnoteži, tj.
m2 ⋅ g = E1l ⋅ Q2 . ( E1l je polje kugle na poziciji listića)

10 cm
mg 10−3 ⋅10
E1l = = = 106
V
−8
Q2 10 m
4 cm
Q1
Naboj kugle mora iznositi:
10−9 10−5 10 ⋅10−6

Q1 = E1l ⋅ 4πε 0 r 2 = 106 ⋅ ⋅10−2 = = = 1,11 μC
9 9 9
15
15.) Naboji Q1 = 5 nC i Q0 = −2 nC nalaze se na razmaku r1 = 1 m (položaj 1). Koliki

je izvršeni rad i tko će ga izvršiti ako se naboji približe na razmak r2 = 0, 5 m (položaj
2)?
15.a) Rješenje: Potencijalna energija sustava dva naboja u položaju 1 iznosi:
Q1 ⋅ Q2 −10 ⋅10−18 ⋅ 36π

W p1 = = = −9 ⋅10−8 J
4πε 0 r1 4π ⋅10 ⋅1
−9
Potencijalna energija sustava dva naboja u položaju 2 iznosi:
Q1 ⋅ Q2 −10 ⋅10−18 ⋅ 36π

W p1 = = = −18 ⋅10−8 J
4πε 0 r2 4π ⋅10 ⋅ 0,5
−9
Izvršeni rad jednak je razlici početne i konačne energije:
A = W p1 − W p 2 = 9 ⋅10−8 J
Dobiveni rezultat (pozitivan) pokazuje da je rad izvršilo električno polje, jer se naboji
privlače, što znači da je do premještanja naboja došlo zbog električnih sila polja.
u vrhove istostraničnog trokuta, ako je Q1 = Q2 = Q3 = Q = 1 nC i a = 2 cm

16.) Potrebno je izračunati potencijalnu energiju sustava točkastih naboja raspoređenih
⋅ (Q1 ⋅ ϕ1 + Q2 ⋅ ϕ2 + Q3 ⋅ ϕ3 )
Wp =
3 Q
3 1
16.a) Rješenje:
2
ϕ1 = ⋅ + ⋅ ; ϕ2 = ⋅ + ⋅ ;
a a
4πε 0 a 4πε 0 a 4πε 0 a 4πε 0 a
1 Q2 1 Q3 1 Q1 1 Q3
Q1
ϕ3 =
Q2
⋅ + ⋅
4πε 0 a 4πε 0 a
1 a 2
1 Q1 1 Q2
Slijedi da su potencijali ϕ1 = ϕ2 = ϕ3 = ϕ , pa je: W p = ⋅ 3 ⋅ Q ⋅ ϕ

1
3 ⋅ (10−9 ) 2 ⋅ 36π
2
ϕ= ⋅ , odnosno W p = = = 13,5 ⋅10−7 J
3Q 2
2πε 0 a 4πε 0 a 4π ⋅10−9 ⋅ 2 ⋅10−2
1 Q
16
ekvipotencijalnoj plohi s r1 = 1 m i točke B, koja leži na ekvipotencijalnoj plohi s

17.) Potrebno je izračunati napon u polju točkastog naboja između točke A koja leži na
r2 = 2 m , ako je iznos točkastog naboja Q = 1 μC .
A
r1
Q1 r2
17.a) Rješenje: Potencijal točke A prema definiciji potencijala je:
ϕA = −∫ ⋅ dr =
rA
4πε 0 rA2 4πε 0 rA

Q1 Q1
∞
Potencijal točke B se zapisuje kao:
ϕB = − ∫ ⋅ dr =
rB
4πε 0 rB 4πε 0 rB
Q1 Q1
∞
2
Napon je jednak razlici potencijala u točkama A i B pa je:
Q1 ⎛ 1 1 ⎞ 1⋅10−6 ⎛ 1⎞
= ϕ A − ϕB = − = ⋅⎜ − ⎟ = ⋅ ⎜1 − ⎟
4πε 0 rA 4πε 0 rB 4πε 0 ⎝ rA rB ⎠
Q1 Q1
4π ⋅
10−9 ⎝ 2⎠
U AB
36π
10 ⋅ 9
= = 4,5 ⋅103 V
3
U AB
2
17
18.) Tri točkasta naboja smještena su u vrhovima jednakostraničnog trokuta stranice a.
a) Koliki je potencijal točke koja se nalazi u težištu trokuta ?

b) Ako su sva tri naboja pozitivna, koliki je potencijal u težištu trokuta ?
+Q
a = 15,5 cm
Q = 1 nAs
a a
−Q +Q
T
a
18.a) Rješenje:
ϕuk = ϕ + + ϕ + − ϕ −
⋅ v = ⋅ a 2 − ( )2
2 2 a
3 3 2
= ⋅ a ⋅ 1− = ⋅ a ⋅ = ⋅a⋅ = a⋅
2 1 2 3 2 3 3
3 4 3 4 3 2 3
3⋅Q
ϕuk = + − = = 100, 4 V
Q Q Q
4 ⋅π ⋅ε0 ⋅ a 3
4 ⋅π ⋅ε0 ⋅ a 4 ⋅π ⋅ε0 ⋅ a 4 ⋅π ⋅ε0 ⋅ a
3 3 3
3 3 3
18.b) Rješenje:
ϕuk = ϕ + + ϕ + + ϕ + = 3 ⋅ ϕ
⋅ v = ⋅ a 2 − ( )2
2 2 a
3 3 2
= ⋅ a ⋅ 1− = ⋅ a ⋅ = ⋅a⋅ = a⋅
2 1 2 3 2 3 3
3 4 3 4 3 2 3
9⋅Q
ϕuk = + + = = 301, 2 V
Q Q Q
4 ⋅π ⋅ε0 ⋅ a 3
4 ⋅π ⋅ε0 ⋅ a 4 ⋅π ⋅ε0 ⋅ a 4 ⋅π ⋅ε0 ⋅ a
3 3 3
3 3 3
18
LINIJSKI I PLOŠNI NABOJ
19.) Koliki rad izvrši homogeno električno polje jakosti E = (−20,10,30)

r kV
pri pomaku
točkastog naboja Q = 1μC od točke A(10,10, 40) cm do točke B(0,30,50) cm ?
m
točke u drugu, zapisuje se kao: A = Q ⋅ U AB . Taj napon je jednak linijskom integralu

19.a) Rješenje: Rad koji izvrši električno polje pri pomaku točkastog naboja iz jedne
vektora jakosti električnog polja po nekoj krivulji između zadanih točaka pa je
U AB = ∫ E ⋅ dl = E ⋅ ∫ dl = [ −20000,10000,30000] ⋅ [ (0 − 10), ( 30 − 10), ( 50 − 40) ] ⋅10−2 =

B B
= (−20000) ⋅ (−0,1) + 10000 ⋅ 0, 2 + 30000 ⋅ 0,1 = 7000 V

A A
Izvršeni rad je: A = 10−6 ⋅ 7 ⋅103 = 7 ⋅10−3 = 7 mJ .
20.) Homogeno električno polje zapisano u vektorskom obliku iznosi:
E = 3i − 4 j + 5k . Koliko iznosi potencijal u točki B (2dm, 3dm, −1dm) ako je

r r r r kV
m
potencijal u točki A (3dm, 2dm, 0dm) jednak 1540V?
20.a) Rješenje: Napon između točaka A i B je jednak razlici potencijala u tim točkama,
odnosno linijskom integralu jakosti električnog polja između točaka A i B.
U AB = ϕ A − ϕ B = ∫ E ⋅ dl = E ⋅ ∫ dl = [3000, −4000,5000] ⋅ [ ( −0,1), (0,1), ( −0,1) ]

B
r r r B r
= −300 − 400 − 500 = −1200 V

A A
S obzirom na to da je skalarni produkt vektora broj, potencijal točke B je prema tome

jednak:
ϕ B = ϕ A − U AB = 1540 − (−1200) = 2740 V
19
r ⎛V⎞
21.) Zadano je homogeno električno polje
E = 2 ⋅103 ⋅ i ⎜ ⎟ .
r
⎝m⎠
A = (0; 0; 0;) i B = (0,1m; 0, 2 m; 0;) ?

Koliki je iznos napona između točaka
21.a) Rješenje: (MATLAB)
E=[2 0 0]*1e3; A=[0 0 0];B=[0.1 0.2 0];

lv=B-A
U=dot(E,lv)
lv =
0.1000 0.2000 0
U=
200
Polje ima komponentu u smjeru osi x i y
A=[0 0 0];B=[0.1 0.2 0];

E=[2 1 0]*1e3
lv=B-A
U=dot(E,lv)
*****************
>E=
2000 1000 0
lv =
0.1000 0.2000 0
U=
400
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------
22.) Sferični ionski oblak polumjera a = 10 cm ima prostornu gustoću naboja zapisanu
r ⎛C ⎞
linearnom jednadžbom ρ (r ) = 10−9 ⋅ ⎜ 3 ⎟ . Potrebno je izračunati jakost električnog
a ⎝m ⎠
polja u oblaku na udaljenosti b = = 5 cm od središta.
a
2
r r V∫
ρ ⋅ dV
22.a) Rješenje: Zadatak se rješava pomoću Gaussovog zakona što znači da vrijedi
sljedeća jednakost: ∫ E ⋅ dS =
ε0
.
E = r0 ⋅ E , dS = r0 ⋅ dS , dV = 4π r 2 ⋅ dr
A
r r r r
Kako je slijedi da je
10−9 ⋅ ∫ ⋅ 4π r 2 ⋅ dr
r
10−9 ⋅ 4π r 4
r
5⋅10−2
E ⋅ 4π ⋅ 25 ⋅10 = −4
i dalje E ⋅ 4π ⋅ 25 ⋅10 = −4
⋅
ε0 ε0 ⋅ a 4
0
a
0
10−9 ⋅ 625 ⋅10−8 10−13 ⋅ 25 ⋅ 36 ⋅ π

E ⋅ 25 ⋅10−4 = i dalje E = = 706,85
ε0 ⋅ a ⋅ 4
mV
10 ⋅ 0,1 ⋅ 4
−9
m
20
23.) Polumjer vodiča koaksijalnog kabla je 2 mm. Unutarnji polumjer uzemljenog

oklopa je 8 mm. Potrebno je izračunati polumjer ekvipotencijalne plohe na kojoj je
potencijal 5 kV ako je vodič na potencijalu 10 kV.
E=
2πε 0 r
q
23.a) Rješenje:
λ
U = 10kV =
rpl
2πε 0 rv
Napon između vodiča i plašta se izrazi kao: ln
Napon između vodiča i ekvipotencijalne plohe se izrazi kao:

rpl
λ
ln
U ekv = 5kV = =2=
U rv
2πε 0
r
ln ekv pa je : r
rv U ekv ln ekv
rv
= 2 ⋅ ln = ln ekv2
rpl rekv r2
ln ; odatle slijedi da mora biti:
rv rv rv
= 2 ⇒ rpl ⋅ rv = rekv rekv = rv ⋅ rpl = 2 ⋅ 8 = 4mm

2
rpl rekv 2
rv rv
24.) Jednoliko nabijena ploča stvara pred sobom homogeno polje jakosti E. Kad je u
polje unesena nenabijena vodljiva kuglica mase m obješena o nit izolatora, kuglica iz
odbijena ostane u položaju C. Ako je u tom položaju nit otklonjena za kut α od

položaja A prvo biva privučena u položaj B (gdje se nabije nabojem q), a zatim
početnog položaja, kolika je jakost polja E ? (m=0,5 g; q=1 nAs; α = 150 ?
r
C Fe
B
A
mg
24.a) Rješenje:
Fe = mg ⋅ tgα = 0.5 ⋅10−3 ⋅10 ⋅ 0, 268 = 0, 00134 N
Jakost električnog polja mora biti: E = = = 134 ⋅104

Fe 0, 00134 V
q 1 ⋅10 −9
m
21
PRIJELAZ ELEKTRIČNOG POLJA NA GRANICI DVAJU DIELEKTRIKA,

KAPACITET, RAD I ENERGIJA U ELEKTRIČNOM POLJU
25.) Dvije metalne paralelne ploče na razmaku d=5cm priključene su na napon

U=120 V. Treba odrediti plošnu gustoću naboja ako se između ploča nalazi
b) dielektrik s ε r = 2, 5
a) vakuum
25.a) Rješenje:
Između ploča postoji homogeno električno polje jakosti

E= = = 2400
U 120 V
d 5 ⋅10 −2
m
Plošna gustoća iznosi:
σ 1 = ε 0 ⋅ E = 8,85 ⋅10−12 ⋅ 2400 = 21, 24 nC/m 2
25.b) Rješenje: σ 2 = ε 0 ⋅ ε r ⋅ E = 8,85 ⋅10−12 ⋅ 2,5 ⋅ 2400 = 21, 24 ⋅ 2,5 = 53,1 nC/m 2
26.) Treba odrediti polumjer vanjske sfere kuglastog kondenzatora, tako da će kod
priključenog napona U = 50 kV između sfera, jakost električnog polja na
unutarnjoj sferi biti jednaka 1 MV/m. Polumjer unutarnje sfere je 15 cm.
26.a) Rješenje:
Jakost polja na unutarnjoj sferi zapisuje se kao:
Eu = = 106 ; = 106 ⋅ ru2

4πε r 4πε 0
Q Q
2
0 u
Q ⎛1 1⎞ 2 ⎛ 1 1⎞
Napon između sfera zapisan je kao : U = ⎜ − ⎟ = 10 ⋅ ru ⋅ ⎜ − ⎟ = 50 ⋅10
4πε 0 ⎝ ru rv ⎠ ⎝ u v⎠
6 3
r r
Iz toga slijedi rv = 22,5 cm
22
27.) Naboj kružnog prstena:

dl
Potrebno je izvesti izraz za jakost električnog dα r

β
R
dET ⋅ cos β
polja i potencijala u točci T prema slici, za
naboj koji je jednoliko raspodijeljen na h
T
kružnom prstenu. dET
Q ⋅ dl
27a.) Rješenje: Ako je ukupni naboj na prstenu označen s Q, naboj elementa dl izražava
se kao: dQ =
2π R
. Može se tretirati kao točkasti. Jakost polja dE u točki T izražava se
Q ⋅ dl Q ⋅ dl
dET = = = 2
4πε 0 ⋅ r 2 Rπ ⋅ 4πε 0 ⋅ r 8π ε 0 ⋅ R ⋅ r 2
dQ
kao: 2 2
Radijalne komponente polja se poništavaju, a aksijalna je jednaka:

dE = dET ⋅ cos β = dET ⋅
h
Q ⋅ dl Q ⋅ dl ⋅ h Q ⋅ R ⋅ dα ⋅ h Q ⋅ h ⋅ dα
r
dE = 2 ⋅ = 2 = 2 =
8π ε 0 ⋅ R ⋅ r r 8π ε 0 ⋅ R ⋅ r 8π ε 0 ⋅ R ⋅ r 3 8π 2ε 0 ⋅ r 3
h
2 3
Q ⋅ h ⋅ 2π
∫ 8π
Q⋅h Q⋅h
2π
Ukupna jakost električnog polja je jednaka: E = dα = =
0
2
ε 0r 3
8π ε 0 r
2 3
4π ⋅ ε 0 ⋅ r 3
(
Kako je r 3 = R 2 + h 2 )
3
2 slijedi izraz za jakost električnog polja kružnog prstena:
Q⋅h
E=
(
4πε 0 R + h )
3
, gdje je E jedina preostala aksijalna komponenta jakosti
2 2 2
komponente koje se ponište. Ako se naboj izrazi kao gustoća krivulje, tj. Q = λ ⋅ 2 Rπ ,
električnog polja. Za h=0 i E=0 jer u ravnini i središtu prstena postoje samo radijalne
slijedi:
⎡ ⎤
λ ⋅ 2 Rπ ⋅ h λ ⋅R⋅h ⎢ As ⋅ m ⋅ m As ⋅ m3 ⋅ V V ⎥
E= = 3 ⎢
= = ⎥ ⇒
4πε 0 ( R + h ) 2ε 0 ( R + h )
3
2 2 ⎢m⋅
As 3
⋅ As ⋅ m 4 m⎥
⎣ Vm ⎦
2 2 2 2 m
λ⋅R
potencijal naboja kružnog prstena: ϕ = ⋅
2 ⋅ε0
( R 2 + h2 ) 2
1
1
λ
Za h=0 slijedi E=0, a iz izraza za potencijal na osi i ravnini prstena slijedi: ϕ =
2ε 0
23
28. ) Pod kutom β 1 = 300 , prema normali na plohu dielektrika s ε r = 4 , uspostavljeno je
homogeno električno polje jakosti E1 = 100

V
. Treba odrediti napon između točaka A i
B prema slici, ako je h = 1 cm .
m
E1
β1 = 300
zrak
A
β2 εr = 4
E2 h
Napon između točaka A i B jednak je: U AB = ∫ E ⋅ dl = E2 ⋅ cos β 2 ⋅ h

28.a) Rješenje:
B
ε1 ⋅ E1 ⋅ cos β1
ε1 ⋅ E1 ⋅ cos β1 = ε 2 ⋅ E2 ⋅ cos β 2 ; E2 ⋅ cos β 2 =
ε2
ε ⋅ E ⋅ h ⋅ cos β1 1 ⋅100 ⋅ 0, 01⋅ 2

3
= 1 1 = = 0, 216 V
ε2
U AB
4
Kut β 2 se izračuna iz izraza :
tg β1 ε r
= ; β 2 = 66,580
tg β 2 ε r
1
24
29.) Zračni pločasti kondenzator djelomično je potopljen u ulje koje ima ε r = 5 .

Površina ploče kondenzatora je 25 cm 2 , a razmak ploča 5 mm. Koliki je kapacitet
dotičnog kondenzatora?
5 mm
ε0
2h
3
h
5ε 0
3
ulje
29.a) Rješenje: Ukupni kapacitet jednak je zbroju kapaciteta dijela kondenzatora koji je
potopljen i dijela kondenzatora koji je u zraku (paralelni spoj).
ε 0 ⋅ S zr 5 ⋅ ε 0 ⋅ Sulja ε0 ⋅ S 2 5⋅ε0 ⋅ S 1ε ⋅S ⎛ 2 5⎞ ε ⋅S 7
Cu = C1 + C2 = + = ⋅ + ⋅ = 0 ⋅⎜ + ⎟ = 0 ⋅
d d d 3 d 3 d ⎝ 3 3⎠ d 3
8,85 ⋅10−12 ⋅ 25 ⋅10−4 7

Cu = ⋅ = 10,325 ⋅10−12 = 10,325 pF
5 ⋅10−3 3
30.) U dielektriku s probojnom čvrstoćom EČ = 15 MV / m raspodjela potencijala dana

je jednadžbom: ϕ ( x , y ) = (4 x − 3 y − 4) ⋅ 106 . Mjerna jedinica za koordinate je x i y
metar. Koliko puta je stvarna jakost električnog polja manja od probojne?
30.a) Rješenje: Jakost električnog polja je s potencijalom povezana izrazom:
∂ϕ ∂ϕ
E = −( , ) = (−4i + 3 j )
r r r MV
∂x ∂y
; Apsolutni iznos jakosti električnog polja iznosi:
m
E = Ex2 + E y2 = 42 + 32 = 5
MV
:
m
To znači da je stvarna jakost električnog polja 3 puta manja od probojne.
25
umetne listić relativne dielektrične konstante ε r = 9 . Listić ispuni 70% prostora između
31.) Između ploča nabijenog zračnog pločastog kondenzatora paralelno s pločama se
ploča. Za koliko posto se smanji akumulacija električne energije u polju

kondenzatora?
+Q −Q
0, 7 ⋅ d
31.a) Rješenje: Akumulirana električna energija bez listića izrazi se kao:
ε ⋅S
W1 = ; C1 = 0
Q2
2 ⋅ C1 d
Akumulirana električna energija s listićem izrazi se kao:
W2 =
Q2
2 ⋅ C2
, pri čemu je:
ε0 ⋅ S ε0 ⋅εr ⋅ S ε0 ⋅ S ε0 ⋅εr ⋅ S
⋅ ⋅
0,3 ⋅ d 0, 7 ⋅ d 0,3 ⋅ d 0, 7 ⋅ d ε0 ⋅ S ⋅εr
C2 = = =
ε 0 ⋅ S ε 0 ⋅ ε r ⋅ S 0, 7 ⋅ ε 0 ⋅ S + 0,3 ⋅ ε 0 ⋅ ε r ⋅ S d ⋅ (0, 7 + 0,3 ⋅ ε r )
+
0,3 ⋅ d 0, 7 ⋅ d 0, 21 ⋅ d
εr
C2 = C1 ⋅ = 2, 64 ⋅ C1
0, 7 + 0,3 ⋅ ε r
W2 = = = W1 ⋅ 0,378 što znači da je smanjenje akumulirane energije

Q2 Q2
2 ⋅ C2 2 ⋅ 2, 64 ⋅ C1
ΔW
ΔW = 0, 622 ⋅ W1 ili 62,2%. ( ΔW % = ⋅100 )
W1
26
31.b) Rješenje – drugi način:
W1 = ⋅ V ; V − volumen dialektrika
D2
2 ⋅ε
W1 = ⋅ V ; → kada između ploča nema listića

D2
2 ⋅ε0
Ako listić ispuni 70% prostora onda je i Vl = 0,7 V i Vzr = 0,3 V (Vl = volumen listića,
Vzr = volumen zraka) pa je:
D 2 ⋅ 0, 7V D 2 ⋅ 0,3V
W2 = W2l + W2 zr = +
2ε 0 ⋅ 9 2ε 0
D 2 ⋅ 0, 7V + 2, 7 ⋅ D 2 ⋅ V 3, 4 ⋅ D 2 ⋅ V
= =
18 ⋅ ε 0 18 ⋅ ε 0
D 2 ⋅ V 3, 4 ⋅ D 2 ⋅ V 9 ⋅ D 2 ⋅ V − 3, 4 ⋅ D 2 ⋅ V 5, 6 ⋅ D 2 ⋅ V
ΔW = W1 − W2 = − = =
2 ⋅ε0 18 ⋅ ε 0 18 ⋅ ε 0 18 ⋅ ε 0
5, 6 D 2 ⋅ V
ΔW 18 ⋅ ε 0 5, 6 D 2 ⋅V ⋅ 2 ⋅ ε 0
ΔW % = ⋅100 = ⋅ = ⋅100 = ⋅100
9 ⋅18 ⋅ ε 0 ⋅ D ⋅ V
5, 6
D ⋅V
2
100 2
2 ⋅ε0
W1 9
ΔW % = = 62, 2%
560
9
27
32.) Zračni vod čine dva paralelna vodiča polumjera r=3 mm, međusobne udaljenosti
d=40 cm i priključena na napon U=250 V. Potrebno je izračunati iznos jakosti
električnog polja na površini vodiča. (Ekscentricitet se može zanemariti, uzimajući u
obzir da je d ฀ r .)
32. ) Rješenje:
Napon između dva vodiča se izrazi pomoću linijskog naboja kao:
λ d −r λ
U= ⋅ ln ≈ ⋅ ln (izraz izveden na predavanju)
πε 0 πε 0
d
λ
r r
=
πε 0 ln d
U
Iz izraza za napon može se izraziti:
Jakost polja na površini vodiča je jednaka: E = E1 + E2 = E1 ⋅ i + E2 ⋅ i = ( E1 + E2 ) ⋅ i

r r r r r r
λ λ λ
To znači da je : E = E1 + E2 = + ≈
2πε 0 r 2πε 0 d 2πε 0 r
250 ⋅103
E≈ ≈ ≈ ≈ 8520, 79
U 250 V
2 ⋅ r ⋅ ln
d
2 ⋅ 3 ⋅10−3 ⋅ ln
400 6 ⋅ 4,89 m
r 3
33.) Iznad zemlje na visini h = 10 m obješen je vodič polumjera r = 2 cm i dužine l = 10

km. Između vodiča i zemlje vlada napon U = 150 kV. Potrebno je izračunati
akumuliranu energiju u električnom polju sustava vodič-zemlja.
33.) Rješenje:
λ ⋅ l ⋅U c ⋅U 2 ⋅ l
W= =
2 2
2πε 0 2πε 0 ⋅ l ⋅ U 2
Kapacitet vodiča prema zemlji izračunavamo prema poznatom izrazu:
C= , pa je W =
2⋅h 2⋅h
ln 2 ⋅ ln
r r
πε 0 ⋅ l ⋅ U 2 π ⋅10−9 ⋅10 ⋅103 ⋅ (150 ⋅103 ) 2

W= =
2⋅h
36π ⋅ ln
20
2 ⋅10−2
ln
r
10−5 ⋅ 22500 ⋅106 225000

W= = = 904,5 J
36 ⋅ 6,91 36 ⋅ 6,91
28
SPOJEVI S KONDENZATORIMA
34.) Za spoj prema slici treba odrediti ekvivalentni kapacitet, ako je zadano:
C2 C3
C1
C4
C5
C6
C7
C1 =2 nF; C2 =3 nF; C3 =9 nF; C4 =3,75 nF; C5 =3 nF; C6 =4 nF; C7 =8 nF.
3⋅9 6⋅2
34.) Rješenje:
C23 = = 2, 25 nF ; C234 = 2, 25 + 3, 75 = 6 nF ; C1234 = = 1,5 nF
12 ⋅ 3
12 8
C67 = 12 nF ; C567 = = 2, 4 nF
Ekvivalentni kapacitet je: Cekv = C1234 + C567 = 1,5 + 2, 4 = 3,9 nF
15
35.) Zadan je serijski spoj dvaju kondenzatora jednakih kapaciteta, C1 = C 2 = C , od

kojih je C1 prethodno nabijen na napon 2U , a C 2 nenabijen. Koliki će biti naponi na
C1 i C 2 nakon priključenja spoja na izvor napona U ?
C1 C1 U1
+
+
C2 C2 U2
35.) Rješenje: Za točku 1 vrijedi : C ⋅ 2 ⋅U + 0 = C ⋅ U1 + C ⋅U 2

Za petlju vrijedi: U + U1 − U 2 = 0
Iz dvije linearne jednadžbe slijedi da je : U1 = ; U 2 =

U 3U
2 2
Polariteti napona na kondenzatorima nakon zatvaranja sklopke su pretpostavljeni.
Budući da su dobiveni rezultati pozitivni, pretpostavka je bila točna.
29
36.) Kondenzatori kapaciteta C1 =10μF i C2 =15μF spojeni su serijski na napon izvora

U = 100 V . Potrebno je izračunati napone i naboje pojedinih kondenzatora.
+ − + −
C1 , U1 , Q1 C2 ,U 2 , Q2
C ,U , Q
36.) Rješenje: Ekvivalentni (ukupni) kapacitet spoja je:
C1 ⋅ C2 10 ⋅15
Cekv = = = 6 μF
C1 + C2 25
Naboj izvora je: Q = Cekv ⋅ U = 6 ⋅10−6 ⋅100 = 6 ⋅10−4 C
Zbog influencije, naboj Q je i na oba kondenzatora pa slijedi:
C1 ⋅ C2
C1 ⋅ U1 = C2 ⋅ U 2 = ⋅ U , iz čega je: U1 = U ⋅ = 100 ⋅ = 60 V
C2 15
C1 + C2 C1 + C2 25
U2 = U = 100 ⋅ = 40 V
C1 10
C1 + C2 25
30
37.) Treba odrediti napone U1 , U 2 , U 3 koji se pojave na kondenzatorima nakon
vladali naponi: U10 = 20 V C1 = 6 nF; U 20 = 40 V C2 = 8 nF; U 30 = 60 V C3 = 12 nF

zatvaranja sklopke S , ako su prije toga kondenzatori bili nabijeni, tako da su na njima
U10 U 20 U 30 U1 U2 U3
1 2 1 2
C1 C2 C3 C1 C2 C3
S S
Sl. 1 Sl. 2
∑Q =∑ Q poslije za svaku točku

37.a) Rješenje:
n n
i =1 i =1
prije
Za točku 1 vrijedi : −U10 ⋅ C1 + U 20 ⋅ C2 = −U1C1 + U 2C2

Za točku 2 vrijedi : −U 20 ⋅ C2 + U 30 ⋅ C3 = −U 2C2 + U 3C3 i U1 + U 2 + U 3 = 0
Točka 1: −20 ⋅ 6 + 40 ⋅ 8 = −U1 ⋅ 6 + U 2 ⋅ 8 ⇒ −120 + 320 = −6U1 + 8U 2 ; 200 = 8U 2 − 6U1
−6U1 + 8U 2 = 200
Točka 2: .
12U 3 − 8U 2 = 400
U1 + U 2 + U 3 = 0 ⇒ U 2 = −U1 − U 3
−6U1 + 8 ( −U1 − U 3 ) = 200

12U 3 − 8 ( −U1 − U 3 ) = 400
−6U1 − 8U1 − 8U 3 = 200

12U 3 + 8U1 + 8U 3 = 400
−14U1 − 8U 3 = 200 / ⋅ 2,5

8U1 + 20U 3 = 400
−35U1 − 20U 3 = 500

8U1 + 20U 3 = 400 / + ⇒ − 27U1 = 900 ⇒ U1 = −33,33V
1 ⎛ 100 ⎞ 1 ⎛ 1200 800 ⎞

U3 = ⋅ ⎜ 400 + 8 ⋅ ⎟= ⋅⎜ + ⎟=
20 ⎝ 3 ⎠ 20 ⎝ 3 3 ⎠
⋅ = = 33,33 V Iz U1 + U 2 + U 3 = 0 ⇒ U 2 = 0
1 2000 100
20 3 3
31
38.) U spoju prema slici treba odrediti C x tako da energija prvog kondenzatora bude
jednaka energiji drugog kondenzatora ako je: C1 = 4 μF; C 2 = 1 μF .
C1
C2 Cx
U
C ⋅U 2
38.a) Rješenje: Izraz za energiju kondenzatora je: Wc = pa je:
C1 ⋅ U12 C2 ⋅ U 22
2
Wc1 = ; Wc 2 =
2 2
Iz uvjeta da je: Wc1 = Wc 2 slijedi da mora biti: 4U12 = U 22 ; U 2 = 2U1
Iz slike je vidljivo da je:
C2 + C x U ⋅ (1 + Cx )
U1 = U ⋅ =
C1 + C2 + Cx 5 + Cx
(kapacitivni djelitelj napona)
U ⋅4
U2 = U ⋅ =
C1
C1 + C2 + Cx 5 + Cx
.
Dijeljenjem jednadžbi proizlazi da je:
1 1 + Cx
= ; 4 = 2 + 2Cx ; Cx = 1 μF
2 4
32
STRUJNI KRUG ISTOSMJERNE STRUJE
39.) Koliki je otpor vodiča duljine l i provodnosti χ čiji je oblik prikazan na slici?
r2
r1 r
x
dx
39.a) Rješenje: Vodič ima promjenljivi presjek koji je funkcija udaljenosti x od lijeve
U12 ∫1
⋅ dl
2
r r
E
baze. Otpor vodiča je: R = = . U ovom slučaju je E ⋅ dl = E ⋅ dl i dl = dx , ako
r r
, slijedi da je: R = ⋅ ∫ , gdje je S = r 2 ⋅ π .

I I
se jakost polja izrazi kao: E = =
2
χ S⋅χ χ 1 S
J I 1 dx
r2 − r1 r − r1
Iz slike je vidljivo da je: = .
l x
r2 − r1
Iz toga slijedi da je: r= ⋅ x + r1 ,
l
R= ⋅∫ =
l
χ ⋅ π 0 ⎛ r2 − r1 π ⋅ χ ⋅ r1 ⋅ r2
1 dx l
⎞
te je:
⎜ ⋅ x + r1 ⎟
2
⎝ l ⎠
r −r
Integral se riješi uvođenjem zamjene: u = 2 1 ⋅ x + r1
l
ρ ⋅l
Ako je r1 = r2 = r izraz prelazi u R = =
χ ⋅ r ⋅π
l
što, naravno, predstavlja otpor
vodiča pri kojem su χ i S konstante.

2
S
33
40.) Potrebno je izvesti izraz za otpor uzemljenja izvedenog s metalnom polukuglom

polumjera R.
40.a) Rješenje: Strujnice se iz polukugle u zemlju šire radijalno. Površina sfere polukugle
na polumjeru r iznosi: S = 2 ⋅ r 2 ⋅ π pa gustoća struje na toj sferi iznosi: J =
2 ⋅ r 2 ⋅π
I
.
I
zrak
zemlja
R
Prema Ohmovom zakonu u diferencijalnom obliku jakost električnog polja je:
E= =
χ 2 ⋅ r ⋅π ⋅ χ
J I
2
.
Potencijal usamljene polukugle iznosi:
ϕk = ∫ E ⋅ dr = ⋅∫ 2 =
∞ ∞ ∞
⋅ (− ) =
2 ⋅π ⋅ χ R r 2 ⋅π ⋅ χ r R 2 ⋅π ⋅ χ ⋅ R
I dr I 1 I
R
ϕk
Otpor uzemljenja izvedenog s polukuglom iznosi: Ruz = =
2πχ R
1
.
I
Specifični otpor tla iznosi: Vlažan humus 10 Ωm

Suhi humus 100 Ωm
Sitan vlažan pijesak 100 Ωm
Sitan suhi pijesak 103 Ωm
Suhi beton 105 Ωm
34
41.) Kroz uzemljivač koji je izveden s polukuglom teče struja I = 100 A . Neka je
vodljivost tla χ = 0, 01 . Ako je duljina koraka čovjeka d = 0, 75m , na kojoj

S
m
udaljenosti od uzemljivača će se pojaviti opasan napon koraka od 100 V?
41.a) Rješenje:
Napon, koji će se pojaviti na površini zemlje između dvije ekvipotencijalne plohe,

iznosi
I ⎛1 1⎞ I ⎛ 1 1⎞
U= ⎜ − ⎟= ⎜ − ⎟,
2πχ ⎝ r1 r2 ⎠ 2πχ ⎝ r − d r ⎠
gdje je s r označen vanjski polumjer, do kojeg je sigurno približiti se. Slijedi da je:
⎛ 1 1⎞
100 = ⋅⎜ − ⎟.
2 ⋅ π ⋅ 0, 01 ⎝ r − d r ⎠
100
Nepoznanica je r koja se izračuna iz pripadne jednadžbe; r = 3,85 m ,

što znači da je to udaljenost od središta polukugle na koju je sigurno približiti se, a da
napon koraka (na razmaku od 0,75 m) ne bude veći od 100 V.
100 ⋅100
Potencijal na r = 3,85 m iznosi: ϕ3,85m = = 413, 4 V
2 ⋅ π ⋅ 3,85
100 ⋅100
Potencijal na r − d = 3,10 m iznosi: ϕ3,10 m = = 513, 4 V
2 ⋅ π ⋅ 3,10
Napon koraka na tom mjestu iznosi: U 0,75 m = 513, 4 − 413, 4 = 100 V
35
42.) U zimskom razdoblju bakreni vodič ima temperaturu −100 C i otpor 2, 75 Ω .

Koliki će biti njegov otpor u ljetnom razdoblju na temperaturi 400 C ako je
α = 0, 00394 K −1 ?
Ovisnost otpora o temperaturi je dana izrazom: Rv = R0 (1 + α ⋅ Δϑ ) , gdje je R0 otpor pri

42.) Rješenje:
200 C . Zato je: R( −100 C ) = R0 ⋅ [1 + α ⋅ (−10 − 20) ] = R0 ⋅ (1 − 30 ⋅ α )

R400 C = R0 ⋅ (1 + 20 ⋅ α )
Dijeljenjem jednadžbi proizlazi:
1 + 20 ⋅ α 1 + 20 ⋅ α
= R400 C = R( −100 C ) ⋅ = 2, 75 ⋅1, 2227 = 3,36 Ω
R400 C
1 − 30 ⋅ α 1 − 30 ⋅ α
;
R( −100 C )
Specifične vodljivosti i temperaturni koeficijenti nekih materijala pri 200C
⎡ S⋅ m ⎤ ⎡ 1 ⎤
χ⎢ α⎢0 ⎥
⎣ mm ⎥⎦ ⎣ K⎦
Materijal 2
Aluminij 35 +0,0043
Bakar 57 +0,0039
Cekas 0,93 0,00019
Manganin 2,14 0,000015
Konstantan 2,1 -0,00003
43.) Od istog volumena određenog materijala otpornosti ρ načinjena su dva cilindrična
A) R1 = R2 ; B ) R1 = 2 R2 ; C ) R1 = 4 R2 ; D ) R1 = 8 R2 ?
vodiča. Prvi ima presjek S , a drugi 2S . Koji je odnos otpora vodiča?
43.a) Rješenje:
Volumen V = const. , pa je S ⋅ l1 = 2 S ⋅ l2 , što znači da duljina vodiča l2 može
S ⋅ l1 l1 ρ ⋅ l1
iznositi: l2 = = . Otpor vodiča 1 iznosi: R1 =
2⋅S 2
, a otpor vodiča 2 iznosi:
S
ρ ⋅ l2 ρ l1 ρ ⋅ l1 1
R2 = = ⋅= = ⋅ R1 R1 = 4 R2
2⋅S 2⋅S 2 4⋅S 4
ili
36
44.) Između ravnih ploča x = 0 i x = d = 1 cm je vodljiva materija čija se otpornost
mijenja prema: ρ ( x ) = ρ 0 ⋅ e d , pri čemu je ρ 0 = 200 Ωm . Desna ploča je uzemljena

x
a lijeva na potencijalu ϕ = 15 V . Treba odrediti koordinatu x ekvipotencijalne plohe s

potencijalom ϕ ′ = 5 V .
ρ ( x)
0 d x
44.a) Rješenje: Napon na elementu dx iznosi: dU = E ⋅ dx = J ⋅ ρ x ⋅ dx . Napon između
ploča (koji iznosi 15 V) se izračuna iz: U = ∫ J ⋅ ρ0 ⋅ e d ⋅ dx = J ⋅ ρ0 ⋅ d ⋅ (e − 1) = 15 V

d x
U10 = J ⋅ ρ0 ⋅ ∫ e d ⋅ dx = J ⋅ ρ0 ⋅ d ⋅ (e d − 1) = 10 V
Napon između lijeve ploče i ekvipotencijalne plohe s potencijalom 5 V je:
x x x
3 e −1
0
Dijeljenjem jednadžbi proizlazi: = x ⋅ − 3 = 2 ⋅ e − 2; 3⋅ ed = 2 ⋅ e +1

x x
d
; 3 e
ed −1
2
2 ⋅ e +1
ed = = 2,1455; = 0, 763; x = 0, 763 cm .
x
x
3 d
Općenito za potencijal neke ekvipotencijalne plohe vrijedi: ϕ x = − ∫ J ⋅ ρ0 ⋅ e d ⋅ dx .

x x
U ovom slučaju za xref = d je ϕ x = − ∫ J ⋅ ρ0 ⋅ e ⋅ dx = ∫ J ⋅ ρ0 ⋅ e ⋅ dx = J ⋅ ρ0 ⋅ d ⋅ (e − e d )

xref
x x d x x
d d
Zato je potencijal lijeve ploče ( x = 0 ) ϕ( x =0) = 15 = J ⋅ ρ0 ⋅ d ⋅ (e − 1)

d x
Potencijal ploče sa ϕ = 5 V je: 5 = J ⋅ ρ0 ⋅ d ⋅ (e − e )

x
d
15 e − 1
= = 3; e − 1 = 3e − 3e d ; 3e d = 2e + 1
x x
Dijeljenjem jednadžbi je opet:
e−e
x
5 d
2e + 1
e =
x
d
.
3
37
LINEARNE ELEKTRIČNE MREŽE ISTOSMJERNE STRUJE
45.) Koliki napon mjeri idealni V-metar u spoju prema slici?
R1 = 10 Ω A R2 = 5 Ω
R3 = 8 Ω R4 = 2 Ω
C D
B
I = 10 A
45.a ) Rješenje:
Napon U AB je jednak razlici potencijala točke A i točke B. Budući da R1 i R3 imaju

zajedničku referentnu točku C, a R4 i R2 točku D, potencijale u točkama A i B je
moguće izraziti na dva načina i to:
S obzirom na referentnu točku C slijedi: U AB = − I12 ⋅ R1 − (− I 34 ⋅ R3 )
S obzirom na referentnu točku D slijedi: U AB = I12 ⋅ R2 − I 34 ⋅ R4
Struja I12 = I ⋅ = 10 ⋅ = 4 A ; Struja I 34 = I ⋅ = 10 ⋅ = 6 A

R34 10 R12 15
R34 + R12 25 R12 + R34 25
U AB = −4 ⋅10 + 6 ⋅ 8 = 8 V
U AB = 4 ⋅ 5 − 6 ⋅ 2 = 8 V
Zato je:
Stezaljka A je plus (+), a stezaljka B minus(-).
38
UV = 10 V , označenog polariteta?
46.) Koliki je napon izvora U ako V-metar pokazuje u spoju, prema slici, napon
R1 = 20 Ω A R2 = 10 Ω
V UV = 10 V
+
R3 = 10 Ω B R4 = 20 Ω
C D
R5 = 5 Ω U
30 ⋅ 30
46.a) Rješenje: Najprije je potrebno izračunati ukupni otpor spoja:
Ruk = 5 + = 20 Ω ; Ukupna struja je tada: I =
U
60 20
Struja grane I12 = ⋅ = ; I 34 =
U 30 U U
(strujni djelitelj). Struje grana su iste jer su
20 60 40 40
otpori grana isti.
Napon V-metra iznosi: UV = ϕ B − ϕ A = ⋅ R4 − ⋅ R2 (s obzirom na označeni polaritet)
U U
U ⋅10
40 40
UV = ⋅ ( R4 − R2) = = 10 V ; Slijedi da je U = 40 V .
U
40 40
Napon je pozitivan što znači da označeni polaritet odgovara stvarnom.
47.) Napon U ab u spoju na slici iznosi U ab = −25 V .

3R a R
Treba izračunati potreban iznos napona izvora . R 3R

b
I 2R
47.a) Rješenje: (EWB 5.1)
I= ϕa = ⋅R= ; ϕb = ⋅ 3R =
U U U U 3U
;
4R 8R 8 8R 8
−25 = − U = 100 V
U 3U
;
8 8
39
48.) Potrebno je izračunati potencijale pojedinih točaka, u odnosu na referentnu točku A

u spoju prema slici.
48.a) Rješenje:
TOČKA B C D
potencijal točke (φ) 10 0 -10
E1 − E2 + E3 10 − 5 + 15 20
Spojem teče struja I = = = = 1 A u naznačenom smjeru.
R1 + R2 + R3 10 + 5 + 5 20
Treba primijetiti da pozitivni potencijal nastaje na ulazu struje u trošilo. Kako je iznos
struje pozitivan, referentni smjer odgovara stvarnom.
ϕ B = ϕ A + E1 = 10 V; ϕc = ϕ B − I ⋅ R1 = 10 − 1 ⋅10 = 0 V;
Referentna točka A ima potencijal 0. Potencijali pojedinih točaka se izračunavaju kao:
ϕ D = ϕC − E2 − I ⋅ R2 = 0 − 5 − 5 = −10 V
Naravno da se svi potencijali mogu izračunati i desnim obilaskom po zadanoj petlji

kao:
ϕ D = ϕ A + I ⋅ R3 − E3 = 0 + 5 − 15 = −10 V; ϕC = ϕ D + I ⋅ R2 + E2 = −10 + 5 + 5 = 0 V;
ϕ B = ϕC + I ⋅ R1 = 0 + 10 = 10 V
40
49.) Potrebno je izračunati napon izvora u spoju prema slici:
49.a) Rješenje:
Napon izvora se računa kao produkt ukupne struje i ukupnog otpora:
15 ⋅ 0, 4 15 ⋅ 0, 4
Ukupna struja iznosi: I = 0, 4 + + =2 A
10 6
6⋅3 ⎡ 1 1 1 ⎤
−1
Ukupni otpor iznosi: Ru = 1 + + + + = 1+ 2 + 3 = 6 Ω

6 + 3 ⎢⎣15 10 6 ⎥⎦
Napon izvora iznosi: U = I ⋅ Ru = 2 ⋅ 6 = 12 V
41
klizača (ovisnost Ut = f ( α )), u potenciometarskom spoju prema slici i to kod različitih

50.) Potrebno je grafički prikazati ovisnost napona na trošilu Rt za različite položaje
odnosa otpora R i Rt (različite vrijednosti parametra p= R/Rt ).
50.a) Rješenje:
Rt ⋅ α ⋅ R
Ut = U ⋅ RAB = Ut = U ⋅
Rt + α ⋅ R
RAB
RAB + R2
1
+ ⋅ (1 − α )
;
α
1 R
Rt
Rt
Ut
R1 = α ⋅ R R2 = (1 − α ) ⋅ R
A C
B R
(EWB 5.1)
42
Na lijevoj slici p = = = 0, 25; α = 0,5 (50%) pa je

R 1
Rt 4
Ut = = = 2,82353 V . Na desnoj slici p = ; α = 0,5 pa je

6 6 1
2 + 0, 25 ⋅ 0,5 2,125 2
Ut = = = 2, 6667 V . Potenciometar na desnom spoju je jače opterećen.

6 6
2 + 0,5 ⋅ 0,5 2, 25
43
51.) Potrebno je izračunati otpore otpornika Rx u spoju PRx
R=6 Ω
prema slici, tako da njegova stvarna snaga bude 16 W.
Rx
E = 20 V
51.a) Rješenje:
Da bi stvarna snaga otpornika Rx bila 16 W kroz njega mora teći struja: I =

PRx
.
Rx
Struju je moguće izraziti i kao: I = =

E E
Rx + R Rx + 6
, što znači da je:
= ; 400 Rx = 16 Rx2 + 192 Rx + 576

E2 16
Rx + 12 Rx + 36 Rx
2
Jednadžba je kvadratna što upućuje na dva rješenja, a to je i normalno jer otpornik Rx

sigurno posjeduje i maksimalnu snagu, pa prema tome mora postojati jedna manja, i
jedna veća vrijednost otpornika Rx pri kojoj je snaga 16 W.
Iz jednadžbe Rx2 − 13Rx + 36 slijedi da je: Rx1 = 4 Ω; Rx 2 = 9 Ω
Otpornik Rx bi imao maksimalnu moguću snagu ako njegov otpor iznosi 6 Ω .
⎛ U R ⎞ 1 400
=⎜ x ⎟ ⋅ = = 16, 66 W
2
⎝ 2 ⎠ 6 24
Maksimalna snaga iznosi: Pmax
R1
-
+
52.) Pri kojoj struji I naznačenog smjera snage na otpornicima su U

R1 i R2 u spoju na slici međusobno jednake. Koliko iznosi ta snaga? R2
Poznato je: R1 = 1 Ω; R2 = 2 Ω; U = 9 V
I
52.a) Rješenje: Treba izraziti struje kroz otpornike (metoda superpozicije) i zapisati
snage kao I 2 ⋅ R . I R1 = I ⋅ − = − 3; I R2 = + 3
2 U 2I I
3 3 3 3
Uvjet je : PR1 = PR 2 ; ( − 3) 2 = ( + 3) 2 ⋅ 2
2I I
3 3
Pozitivno rješenje je; I = 37,1 A . Pri toj struji su snage jednake jer je
I1 = 21,73 A; I 2 = 15,37 A , pa je 21, 732 ⋅1 = 15,37 2 ⋅ 2 = 472 W
44
53.) Potrebno je izračunati struju kroz otpornik R1 , pomoću pretvorbe strujnog izvora u
naponski. ( U g = 15 V; I g = 2 A; R1 = 10 Ω; R2 = 20 Ω; R3 = 40 Ω )
R1 I
Ug + Ig
R2 R3
R2 ⋅ R3 800 40
53.a) Rješenje:
Najprije treba izračunati ekvivalentni otpor R23 = = = Ω
R2 + R3 60 3
Strujni izvor zamijeniti naponskim sa E = I g ⋅ R23 = 2 ⋅ =

40 80
V
3 3
Sada je struja kroz otpornik R1 :
Eg − U g − 15
80 35
I= = 3 = 3 = = 0,5 A
35
R1 + R23 10 + 40 70 70
3 3
(Smjer struje se podudara sa smjerom djelovanja strujnog izvora.)
45
54.) Kolika je snaga strujnog izvora u spoju prema slici. Zadatak riješiti metodom
konturnih struja.
R2 = 7 Ω
+
U = 10 V
Ia R3 = 5 Ω Ib R4 = 3 Ω
R1 = 8 Ω R5 = 2 Ω
I =2 A
20 I a + 5I b + 2 ⋅ 8 = 10
54.a) Rješenje:
5 I a + 10 I b = 4
Zapisuju se jednadžbe petlji.
I a = −0, 457 A; I b = 0, 628 A
I R1 = −0, 457 + 2 = 1,543 A; I R5 = 2 − 0, 628 = 1,372 A
Na priključnicama strujnog izvora vlada napon: U = 1,543 ⋅ 8 + 1,372 ⋅ 2 = 15, 088 V
Snaga strujnog izvora je: P = U ⋅ I = 15, 088 ⋅ 2 = 31,166 W
46
E1 = 10 V; E2 = E3 = 2 V; R1 = R2 = 20 Ω;
55.) Potrebno je izračunati napon U AB u spoju na slici ako je zadano:
R3 = 10 Ω; R4 = 40 Ω
E2
-
+
R1 R3
-
+
A
- R2 E3
+
R4 U AB = ?
E1
B
55.a) Rješenje: Zadatak se rješava metodom konturnih struja. Jednadžbe petlji su:
E1 = I1 ⋅ ( R1 + R2 ) − I 2 ⋅ R2
− E2 = − I1 ⋅ R2 + I 2 ⋅ ( R2 + R3 + R4 )
Rješenjem jednadžbi slijedi da je I 2 = A . Napon na R4 je: I 2 ⋅ R4 = ⋅ 40 = 2 V

1 1
20 20
Potencijal točke B se zapisuje kao: ϕ A = ϕ B − 2 − 2; ϕ A − ϕ B = U AB = −4 V
47
56.) Treba spojiti u krug otpornike čija je nazivna

snaga 4 W, tako da obje žaruljice normalno 12 V/0,1A
svijetle.
+
30 V
6 V/0,3 A
56.a) Rješenje: Otpornike je moguće spojiti

prema slici: Rs 12 V/0,1A
+ Rp
30 V 6 V/0,3A
30 − 12 − 6
Vrijednosti serijskog otpornika:
Rs = = 40 Ω ; PRs = I 2 ⋅ Rs = 0, 09 ⋅ 40 = 3, 6 W
0,3
Vrijednosti paralelnog otpornika:
Rp = = 60 Ω ; PRp = 12 ⋅ 0, 2 = 2, 4 W
12
0, 2
Stvarna snaga otpornika je manja od nazivne.
Rs 12 V/0,1A
Drugi mogući način spajanja je:
+ Rp
30 V
6 V/0,3A
Na otporniku R p je sada napon 30-6=24 V. Iznos otpora je: R p = = 120 Ω

24
0, 2
Njegova stvarna snaga iznosi: PRp = 24 ⋅ 0, 2 = 4,8 W; (4,8 W>4 W)
24 − 12
Serijski otpornik ima vrijednosti:
Rs = = 120 Ω; PRs = 0,12 ⋅120 = 1, 2 W
0,1
To znači da je mjerodavan prvi spoj.
48
57.) Potrebno je izračunati otpor beskonačnog otpornog lanca prema slici:
57.a) Rješenje:
R (Ω )
Budući da je otporni lanac beskonačan, ukupni otpor iza prve „karike“ je isti i iznosi
3 ⋅ (3 + R) 9 + 3R
Zato vrijedi da je: R = =
3+3+ R 6+ R
Sređivanjem jednadžbe slijedi:
R 2 + 3R − 9 = 0; R1,2 = − ±
3 6, 708
2 2
Pozitivna vrijednost iznosi: R = 1,854 Ω
58.) Treba izračunati jakost struje kroz otpornik od 2 Ω u spoju prema slici:
a) metodom napona čvorova
b) metodom konturnih struja
c) Theveninovim teoremom
d) simulacijom u EWB-u
10 Ω ϕ1 2Ω ϕ2 5Ω
10 Ω
R
+
5Ω
+
Ia Ic Ib 30 V
30 V
49
58.a) Rješenje: Metodom čvorova
Kroz otpornik 2 Ω teče struja I c koja se može izračunati ako su poznati potencijali
ϕ − ϕ1
čvorova ϕ1 i ϕ 2 , jer je I = 2
ϕ1 ⋅ (0,1 + 0,5 + 0, 2) − ϕ 2 ⋅ 0,5 = 30 ⋅ 0,1

R
Jednadžbe čvorova su:
−0,5 ⋅ ϕ1 + ϕ 2 ⋅ (0, 2 + 0,5 + 0,1) = 30 ⋅ 0, 2
0,8 ⋅ ϕ1 − 0,5 ⋅ ϕ 2 = 3
−0,5 ⋅ ϕ1 + 0,8 ⋅ ϕ 2 = 6
Sređivanjem se dobiva:
Jednadžbe daju rješenja: ϕ1 = 13.846 V; ϕ 2 = 16,154 V
16,154 − 13,846
Jakost struje kroz otpornik R iznosi: I = = 1,154 A
2
58.b) Rješenje: Metodom konturnih struja
15 I a + 5 I c = 30
Zapisuju se jednadžbe struja petlji: 15 I b − 10 I c = 30
17 I c + 5 I a − 10 I b = 0
6 − Ic
Iz prve jednadžbe slijedi da je: Ia =
3 + Ic
3
Iz druge jednadžbe slijedi da je: Ib =
1,5
6 − Ic 3 + Ic
Uvrštavanjem u treću jednadžbu slijedi: 17 ⋅ I c + 5 ⋅ − 10 ⋅ =0
3 1,5
Sređivanjem jednadžbe slijedi: 26 ⋅ I c = 30; Ic = = 1,1538 A
30
26
58.c) Rješenje: Theveninovim teoremom
10 Ω ϕ1 2Ω ϕ2 5Ω
10 Ω
R
5Ω
+ +
Ia Ic Ib 30 V
30 V
50
Otpornik R treba odvojiti od preostalog dijela mreže (prema slici) te u točkama u kojima
je prethodno bio spojen taj otpornik, izračunati Theveninov napon i otpor.
Theveninov napon je ustvari razlika potencijala ϕ1 i ϕ 2 s obzirom na zajedničku
referentnu točku. ϕ1 = 30 ⋅ = 10 V; ϕ 2 = 30 ⋅ = 20 V
5 10
10 + 5 10 + 5
10 ⋅ 5 10
Theveninov otpor lijevog dijela mreže iznosi: RT 1 = = Ω;
10 + 5 3
10 ⋅ 5 10
Theveninov otpor desnog dijela mreže iznosi: RT 2 = = Ω;
10 + 5 3
Novi spoj izgleda:
Ω Ω
10 10
3 2Ω I 3
+ +
20 V
10 V
20 − 10
Jakost struje je sada jednostavno izračunati :
I= = = = 1,1538 A
10 30
+2+
10 10 26 26
3 3 3
58.d) Rješenje: Simulacija u EWB-u
51
59.) Potrebno je riješiti grafičkim putem spoj prema slici:
R1 = 2 Ω I R2 = 8Ω
E = 10 V
59.a) Rješenje:
I (A)
=5 I =− ⋅U +
E 1 E
R1 R1 R1
I= ⋅U
1
R2
1A
E = 10 V
U (V)
8V
Jednadžbu U R2 = E − I ⋅ R1 je moguće zapisati u segmentnom obliku pa je;
+ = 1; + =1
U R2 I U R2 I
E E 10 5
R1
I= ⋅ U R2 = ⋅U R2
1 1
R2 8
(U R2 = 8 V; U R1 = 2 V; I = 1A)
Sjecište pravaca daje rješenja za napon na otpornicima i struju serijskog spoja..
52
3Ω A B
60.) Kolika je najveća moguća snaga koja se
može pojaviti na promjenljivom otporniku R u R
6Ω
+ +
spoju prema slici?
30 V 10 V
60.a) Rješenje: Najveća snaga na otporniku R će se pojaviti ako je njegov otpor jednak
3⋅ 6
Theveninovom otporu s obzirom na stezaljke AB. Taj otpor iznosi:
RAB = RT = =2Ω
3+ 6
(Pritom je otpornik R odspojen, a naponski izvori kratko spojen).
na zajedničku referentnu točku. U T = U AB = ϕ A − ϕ B .

Theveninov napon u točkama AB je jednak razlici potencijala u tim točkama, s obzirom
ϕ A = 30 ⋅ = 20 V; ϕ B = 10 V; U T = 20 − 10 = 10 V
6
6+3
Maksimalnu snagu treba odrediti prema izrazu: Pmax = T = = 12,5 W
U2 100
4 ⋅ RT 4 ⋅ 2
Ru
61.) U spoju na slici promjenljivi otpornik R ima maksimalnu
električnu snagu. Za koliko posto od maksimalne snage se
smanji snaga otpornika R ako se njegov otpor poveća dva U +
puta? - R
61.a) Rješenje: Maksimalna snaga na R se pojavi ako je R = Ru i iznosi:

⎛U ⎞ 1
Pmax = ⎜ ⎟ ⋅ = . Ako je R = 2 Ru napon na R iznosi: (naponski djelitelj)
2
U2
⎝ 2 ⎠ Ru 4 Ru
2R U ⋅ 2 ⎛ 2U ⎞ 4 ⋅U 2
U 2R = U ⋅ = =
, snaga 2 R ⎜ ⎟ ⋅ = =
2
1 U2
⎝ 3 ⎠ 2 Ru 18 ⋅ Ru 4,5 ⋅ Ru
P :
3R 3
−
U2
P2 R − Pmax 36 ⋅ Ru
ΔP % = ⋅100 = = − ⋅100 = −11,11%
1
2
Pmax U 9
4 ⋅ Ru
53
62.) Treba odrediti najveću moguću snagu na

promjenljivom otporniku u mosnom spoju 3Ω 2Ω
prema slici
10 A R
17 Ω 3Ω
62.a) Rješenje: Na promjenljivom otporniku će se pojaviti maksimalna snaga ako je
(3 + 2) ⋅ (17 + 3)
njegov otpor jednak Theveninovom otporu u točkama gdje je on spojen .
Theveninov otpor iznosi: RT = = 4 Ω . Theveninov napon iznosi:
17 ⋅10 ⋅ 5 30 ⋅ 20
25
UT = − = 34 − 24 = 10 V
25 25
Maksimalna snaga iznosi: Pmax = T = = 6, 25 W
U 2 100
4 RT 4 ⋅ 4
Pmax = = 6, 25 W
Uv2
4
54
63.) Treba odrediti položaj klizača 10- omskog potenciometra, tako da žaruljica bude
pravilno napajana.
63.a) Rješenje:
Žaruljica će biti pravilno napajana ako na njoj

vlada napon 4,5 V. Zato vrijedi:
I= =
4,5 7,5
Ry 10 − Rx
;
R ⋅ 6, 75
45 − 4,5Rx = 7,5 Ry ; 45 − 4,5 Rx = , jer je Ry = x
50, 625Rx
Rx + 6, 75 Rx + 6, 75
Sređivanjem proizlazi: Rx2 + 8 Rx − 67,5 = 0, pa je : Rx1,2 = −4 ± 16 + 67,5
Mjerodavan je, naravno, pozitivan rezultat pa je: Rx = −4 + 9,138 = 5,138 Ω
55
NELINEARNI ELEMENTI U KRUGOVIMA ISTOSMJERNE STRUJE
64.) Treba odrediti iznos otpora R R

u spoju na slici tako da kroz I N (mA)
I N = 10 mA , ako je
nelinearni element teče struja
30
E
zadano:. R1 = 2 kΩ i E = 90 V
+
R1 N 20
-
10
U N (V)
2 4 6 8 10
64.a) Rješenje:
I R1 = = = 5 mA; I R = 5 + 10 = 15 mA
UN 10
R1 2 ⋅103
R= R = = 5,33 kΩ
U 80
I R 15 ⋅10−3
I R1 = 5 mA R I R = 15 mA
I N (mA)
10 mA
U N = 10 V E = 90 V
30
+
R1 N 20
-
10
U N (V)
2 4 6 8 10
napona U = 10 V . Poznata je voltamperska karakteristika nelinearnog elementa

65.) Linearni i nelinearni element su spojeni serijski i priključeni na izvor istosmjernog
I = k ⋅U 2 ; k = 0,5 2 i U > 0 . Kolika struja teče spojem, ako je iznos otpora linearnog
A
elementa R = 2 Ω ? Zadatak riješiti analitički i grafički.

V
65.a) Rješenje - analitičko:
R = 2Ω N
Struja kroz spoj se zapisuje kao:
10 − U N
I= = 0,5 ⋅ U N2
2
I + Rješenje kvadratne jednadžbe daje:
U = 10 V I = 3, 65 A; U N = 2, 7 V; U R = 7,3 V
56
65.b) Rješenje - grafičko: (GRAPHMATICA 2.1)
57
NABIJENA ČESTICA U MAGNETSKOM POLJU
66.) Proton na slici brzinom v0 = 2 ⋅ 105

m
uđe u područje homogenog magnetskog polja
indukcije B = 2 T . Treba odrediti visinu h prema slici na kojoj proton izađe iz polja.
s
B
h=?
R
v0
Q, m
66.a) Rješenje: Ako se pozitivni naboj Q giba brzinom v okomito na smjer

r
homogenog magnetskog polja indukcije B , putanja naboja biti će kružnica.
r
B
R
r r
F B
r
Q v
Prema izrazu za magnetsku silu na naboj u gibanju FM = Q ⋅ (v × B ) (N) na pozitivni

r r r
će naboj, okomito na smjer magnetske indukcije i okomito na smjer gibanja, djelovati

magnetska sila. Ta sila ne mijenja iznos u pojedinim točkama na kružnici, nego samo
smjer gibanja i pritom je brzina stalnog iznosa. To znači da je i magnetska sila stalnog
iznosa u svim točkama na kružnici i djeluje prema središtu.
58
Smjer sile na pozitivni naboj je određen pravilom desnog vijka. Naime, ako se ravnina
r r r r
koju tvore vektori v i B zarotira u smjeru naznačenom na slici (od v prema B ), smjer
sile je prema gore. (Desni vijak bi se gibao prema gore, pri okretanju u naznačenom
smjeru.) Poznato je da se pri gibanju po kružnici javlja centrifugalna sila koja djeluje od
središta. Magnetska sila na naboj i centrifugalna sila u svakoj su točci na
kružnici u ravnoteži pa vrijedi jednakost:
m ⋅ v2
= Q ⋅v⋅ B .
R
Iz te jednakosti može se odrediti polumjer kružnice po kojoj se giba nabijena čestica.
m⋅v
R=
Q⋅B
Slijedi da je: (m)
U području homogenog magnetskog polja proton se giba po kružnici polumjera:
m ⋅ v0 1, 6 ⋅ 10−27 ⋅ 2 ⋅ 105
R= = = 10−3 m=1 mm .
Q⋅B 1, 6 ⋅ 10−19 ⋅ 2
Zato je visina na kojoj proton izađe iz magnetskog polja
h = 2 R = 2 mm .
59
67.) Za slučaj kad u pojas homogenog magnetskog polja B širine d = 5 cm na slici uđe
elektron brzinom v = 2 ⋅ 106 pod kutom α = 300 , treba odrediti iznos magnetske
m
s
indukcije B.
R−d
α
R
α
X
v0
d
67.a) Rješenje:
Treba primijetiti da se ovdje radi o negativno nabijenoj čestici, a smjer magnetske

indukcije je suprotan onom u prethodnom slučaju. Iz slike je vidljivo da je:
R − d = R ⋅ sin 300 = 0, 5 ⋅ R
d = 0, 5 ⋅ R; R = 2d = 10 cm=0,1 m
m ⋅ v 9,11 ⋅ 10−31 ⋅ 2 ⋅ 106

B= = = 113, 875 μT
e⋅R 1, 6 ⋅ 10−19 ⋅ 0,1
60
IZRAČUNAVANJE JAKOSTI MAGNETSKOG POLJA I MAGNETSKE

INDUKCIJE
r
68.) Treba odrediti vektor magnetske indukcije B u točci T koja je središte polukružnog
r = 1 cm .
zavoja vodiča po kojem teče struja I=10 A. Polumjer polukružnog zavoja vodiča je
r
A
B A
α1 α2
r a
BT T z x
l′ l ′′
r
Sl. 4.12
68.a) Rješenje:
Ukupna magnetska indukcija u točci T se dobije superpozicijom magnetskih indukcija
dvaju ravnih vodiča i polukružnog zavoja. Jedan vodič „dolazi“ iz beskonačnosti, a
drugi se proteže u beskonačnost.
Magnetska indukcija vodiča konačne dužine određuje se prema izrazu:
μ0 ⋅ I
B= ⋅ (cos α1 − cos α 2 ) . Mjerodavni kutovi su označeni na slici 4.12
4rπ
r μ ⋅I r μ ⋅I r μ ⋅I
= k ⋅ 0 + k ⋅ 0 ⋅ (cos 900 − cos1800 ) + k ⋅ 0 ⋅ (cos 00 − cos 900 )
r
4rπ 4rπ
BT
r μ0 ⋅ I
4r
=k⋅ ⋅ (1 + ) ≅ k ⋅ 5,14 ⋅10 T
r r −4
π
2
BT
4r
B = k ⋅ 173,66 μT . Kolika je jakost struje koja je

69.) Magnetska indukcija u točci T na slici iznosi
r r
rezultirala tu indukciju, ako je a = 20 cm ?

2a
I T
a
69.a) Rješenje:
Magnetsku indukciju u točci T ostvaruje struja koja teče kroz dio vodiča na čijoj osi ne
leži točka T ni struja polukružnog zavoja.
r μ ⋅I π r 1 μ ⋅I r μ ⋅I 1
BT = k ⋅ 0 ⋅ (cos00 − cos ) + k ⋅ ⋅ 0 = k ⋅ 0 ⋅ ( + 1)
r
4π ⋅ 3a 2 2 2a 4a 3π
173,37 ⋅ 10−6
B = B = 17,373 ⋅ 10 ⋅ I ;−7
I= = = 100 A
B
17,373 ⋅ 10−7 17,373 ⋅ 10−7
61
izraza za magnetsku indukciju vodiča konačne duljine. Pokažite da za n → ∞ taj izraz

70.) Potrebno je izvesti izraz za magnetsku indukciju u središtu n-terokuta, pomoću
prelazi u izraz za magnetsku indukciju kružnog zavoja.
a 2π
π
I
a ⋅ cos B = n ⋅ Bstr
n
n
70.a) Rješenje:
Izraz za magnetsku indukciju vodiča konačne dužine može se zapisati i kao:
π π
μ0 ⋅ I π π μ0 ⋅ I ⋅ sin μ0 ⋅ I ⋅ tg
Bstr = ⋅ (sin + sin ) = n =
π π 2 ⋅π ⋅ a
n
4 ⋅ π ⋅ a ⋅ cos n n 2 ⋅ π ⋅ a ⋅ cos
n n
π
μ0 ⋅ I ⋅ n ⋅ tg
Ukupna indukcija u središtu n-terokuta je: B = n ⋅ Bstr =
2 ⋅ a ⋅π
n
π
Ako se pomnoži izraz u brojniku i nazivniku s , izraz prelazi u :
n
π π π
μ0 ⋅ I ⋅ n ⋅ tg μ ⋅
B = n ⋅ Bstr = n⋅n = 0 ⋅ n
tg
2 ⋅ a ⋅π π 2⋅a π
I
π
n n
μ0 ⋅ I n = μ0 ⋅ I
lim B = ⋅ lim
tg
2⋅a n →∞ π 2⋅a
n
62
71.) Kroz bakrenu cijev (prema slici) teče struja konstantne gustoće. Mjerenjem pomoću
Hallove sonde je na udaljenosti d od površine vodiča izmjerena magnetska indukcija
B=1,2 mT. Treba izračunati gustoću struje u cijevi.
R1 = 2 cm
d = 3 cm
J , I1
J
J , I2 R2 = 1 cm
T
71.a) Rješenje:
I ⋅ μ0
Magnetska indukcija punog ravnog vrlo dugog (beskonačno dugog) vodiča na
udaljenosti r od središta vodiča, određuje se prema poznatom izrazu: B =
2rπ
.
Šuplji vodič (cijev) se može tretirati kao puni vodič, kod kojeg kroz šuplji dio teku
dvije struje istog iznosa suprotnog smjera. (Vidi sliku). Struja I1 je struja kroz „puni“
vodič.
⋅ ( R12 ⋅ π − R22 ⋅ π ) = ⋅ ( R12 − R22 )

I1 ⋅ μ0 I 2 ⋅ μ0 J ⋅ μ0 J ⋅ μ0
B = B1 − B2 = − =
2rπ 2rπ 2rπ
U izrazu je r = R1 + d (udaljenost točke T od središta vodiča.)
2r
Gustoća struje u vodiču iznosi:
B ⋅ 2r 2 ⋅1, 2 ⋅10−3 ⋅ 5 ⋅10−2

J= = = 0,3183 ⋅106 2 = 0,3183
μ0 ⋅ ( R1 − R2 ) 4π ⋅10 ⋅ 3 ⋅10
A A
2 2 −7 −4
m mm 2
63
72.) Dva vodiča promjera 2 cm koji se dodiruju, vode struju 420 A. Potrebno je
izračunati apsolutni iznos magnetske indukcije u točci T (na slici) koja leži na spojnici
između osi vodiča i od osi jednog vodiča je pomaknuta za 6 mm.
R = 1cm
R
6 mm T
210 A 210 A
72.a) Rješenje:
Zbog istih smjerova struja, magnetske indukcije se u točci T oduzimaju jer su istog
smjera i suprotnih orijentacija.
Rezultantna magnetska indukcija u točci T je:
μ0 ⋅ I ⎛ 6 ⋅10−3 ⎞
Brez . = Bdesnog − Blijevog = ⋅⎜ − −2 2 ⎟
= 420 ⋅10−7 ⋅ ( − 60) = 480 μT
2π ⎝ 2 ⋅10 − 6 ⋅10
1 1000
−2 −3
(1 ⋅10 ) ⎠ 14
64
R = 1cm; 2 ⋅ a = 4cm; N=20 zavoja; I=10 A , po točnom i pojednostavljenom izrazu.

73.) Treba odrediti jakost magnetskog polja u središtu ravne zavojnice s podacima:
Potrebno je izračunati i nastalu grešku u postotcima od točne vrijednosti.
2a
73.a) Rješenje:
I ⋅ N 10 ⋅ 20
Približna vrijednost iznosi: H ′ = = = 5000
A
l 4 ⋅10 −2
m
I⋅N
H ′′ = ⋅ 2 ⋅ cos α = 2500 ⋅ 2 ⋅ = 2500 ⋅ = 4472,14
2 4 A
1 + 22
Točna vrijednost:
2l 5 m
H ′ − H ′′
Postotna greška iznosi: ΔH % = ⋅100 = 11,8%
H ′′
65
74.) Trakasti i tanki okrugli vodič čine dvožični vod. Treba odrediti vektor magnetske
sile na desni vodič na dužini 10 m, ako je I = 5 A; a = 3 cm; b = 2 cm
I I
x
a b
74.a) Rješenje:
na desni vodič na dužini l = 10 m je odbojna. Struja u diferencijalnom elementu

Trakasti vodič se može podijeliti na diferencijalno uske trake širine dx . Magnetska sila
trakastog vodiča izražava se kao: dI = ⋅ dx

I
a
x dx I
I x
a b
Diferencijal sile izražava se kao:
dI ⋅ μ0 I ⋅ μ0 ⋅ dx I 2 ⋅ μ0 ⋅ dx
dF = dB ⋅ l ⋅ I = ⋅l ⋅ I = ⋅l ⋅ I = ⋅l
2π ⋅ (a + b − x) 2π ⋅ a ⋅ (a + b − x) 2π ⋅ a ⋅ (a + b − x)
I 2 ⋅ μ0 ⋅ l
Ukupna sila je: F = ∫ dF =
a+b
⋅ ln = 1,53 mN
a
0
2π ⋅ a b
Uputa: Zamijeniti (a + b − x) sa (u )
66
IZRAČUNAVANJE MAGNETSKOG TOKA
a = b = c = 5cm i vodičem teče struja I = 100 A naznačenog smjera.

75.) Potrebno je izračunati iznos magnetskog toka kroz petlju na slici ako je
75.a) Rješenje:
Vodič u ravnini petlje stvara nehomogeno magnetsko polje koje je bliže vodiču gušće u
prostoru, a sve rjeđe s povećanjem udaljenosti:
μ0 ⋅ I
d Φ = B ⋅ dS = B ⋅ c ⋅ dx = ⋅ c ⋅ dx ,
2 ⋅π ⋅ x
pa je ukupni tok jednak
μo ⋅ I μ ⋅ I ⋅c a + b 4π ⋅10−7 ⋅100 ⋅ 5 ⋅10−2

∫ ⋅ c ⋅ dx = ∫ o
a +b a +b
Φ= ⋅ ln = ⋅ ln 5 = 1 ⋅ ln 5 μWb .
a
2 ⋅π ⋅ x a
2 ⋅π a 2π
67
76.) Potrebno je izračunati magnetski tok Φ kroz pravokutnu petlju prema slici, duljine
l = 20 cm u okolini ravnog vodiča kojim teče struja I=100 A.
Koliki bi bio tok kroz petlju da je vodič u ravnini petlje?
2a a
d1
d2
76.a) Rješenje: a
Iako vodič nije u ravnini petlje, može se dokazati da su za magnetski tok kroz petlju
mjerodavne udaljenosti d 2 i d1 na slici.
I ⋅ μ0 ⋅ l I ⋅ μ0 ⋅ l 100 ⋅ 4π ⋅10−7 0, 2
Φ= ⋅ ln 2 = ⋅ ln 2 = ⋅ ln 2 = 0, 4 ⋅ ln 2 ⋅10−5 T
2 ⋅π 2 ⋅π 2π
d
d1
Ako je vodič u ravnini petlje vrijedi izraz:
I ⋅ μ0 ⋅ l 3a I ⋅ μ0 ⋅ l 100 ⋅ 4π ⋅10−7 ⋅ 0, 2
Φ= ⋅ ln = ⋅ ln1,5 = ⋅ ln1,5 = 0, 4 ⋅ ln1,5 ⋅10−5 T
2π 2a 2π 2π
68
MAGNETSKI KRUGOVI
Krivulje magnetiziranja
69
70
indukcija B = 1, 4 T .
77.) U torusnoj zavojnici od feromagnetika (prema slici) treba postojati magnetska
lsr rv
Broj zavoja N = 100

rsr Ostali podatci zavojnice su:
I
Srednja dužina magnetskih silnica lsr = 20 cm
ru
Presjek jezgre (efektivni) S Fe = 5 cm 2

N
B = f (H )
B [T] 1.1 1.2 1.3 1.4 1.5

H [A/m] 380 500 750 1200 1900
Kolika struja mora teći zavojnicom da se ostvari zadana indukcija u jezgri ?
77.a) Rješenje:
∑H ⋅ li = ∑ I j ⋅ N j
Amperov zakon protjecanja za magnetski krug je:
i Za ovaj konkretni slučaj vrijedi: I ⋅ N = H ⋅ lsr

i j
H ⋅ lsr
Slijedi da je: I = ;
N
Jakost magnetskog polja H se odredi iz odgovarajuće krivulje magnetiziranja koju za
određeni magnetski materijal daje proizvođač. U ovom slučaju veza magnetske
indukcije B i magnetskog polja H je dana tabelarno.
Iz tablice za B=1,4 T očitamo H=1200 A/m.
Potrebna struja kroz zavoje iznosi:
1200 ⋅ 0, 2
I= = 2, 4 A ;
100
Magnetski tok u jezgri iznosi:
Φ = B ⋅ S Fe = 1, 4 ⋅ 5 ⋅10−4 = 7 ⋅10−4 Vs
71
jednom mjestu prereže (prema slici), tako da je širina zračnog raspora δ = 1 mm ?

78.) Kolika je struja potrebna za održavanje istog magnetskog toka ako se jezgra na
lsr
I
N δ
78.a) Rješenje:
U računu se uzima da je lsr − δ ≅ lsr .
Amperov zakon protjecanja za ovaj slučaj izgleda: I ⋅ N = H Fe ⋅ lsr + H zraku ⋅ δ .
tom slučaju BFe = Bδ .

Kroz feromagnetski dio jezgre praktično prolazi isti tok kao i kroz zračni raspor pa je u
Jakost magnetskog polja u zračnom rasporu iznosi:
Bδ ⋅107 1, 4 ⋅107
Hδ = = = = 1,114 ⋅106
Bδ
μ0 4π 4π
A
m
Potrebna struja sada iznosi:
H Fe ⋅ lsr + H δ ⋅ δ 1200 ⋅ 0, 2 + 1,114 ⋅106 ⋅1 ⋅10−3 240 + 1114

I= = = = 13,54 A
N 100 100
Zbog samo 1 mm zračnog raspora struja se mora povećati više od 5 puta da bi se u

jezgri zadržala ista magnetska indukcija. Naravno, uzrok tome je veliki magnetski otpor
zraka.
72
stupu. Ako je poznata širina zračnih raspora l zr = 2, 5 mm , površina presjeka svakog

79.) Za magnetski krug na slici treba izračunati iznos magnetske indukcije u srednjem
od tri stupa iznosi: S = 5 cm 2 . Na lijevom stupu je namotano N = 6000 zavoja kroz koje
teče struja I = 1 A . Magnetski otpori feromagnetskih dijelova jezgre su zanemarivi u
usporedbi s magnetskim otporima zračnih raspora.
Φ1
lsr
Rmzr Rmzr Φ3
Rmzr
Φ2
I ⋅N
Ekvivalentna shema magnetskog kruga
79.a) Rješenje:
Magnetski otpor zraka se izračunava prema izrazu: Rmzr =

μ0 ⋅ S
lzr
, ako je lzr duljina
silnica kroz zračni raspor, a S površina jezgre.
Nadalje vrijedi da je Φ1 = Φ 2 + Φ 3 ; Φ 2 = Φ 3 jer su svi magnetski otpori isti.
Zato je: Φ1 = 2Φ 2 . Za lijevu petlju vrijedi: I ⋅ N = Rmzr ⋅ Φ1 + Rmzr ⋅ Φ 2 = 3 ⋅ Rmzr ⋅ Φ 2
I ⋅N Φ I ⋅N μ ⋅ I ⋅ N 4 ⋅ π ⋅10−7 ⋅1⋅ 6 ⋅103 4 ⋅ π ⋅ 0, 6

Φ2 = ; B2 = 2 = = 0 = = ≈1 T
3 ⋅ Rmzr S 3 ⋅ Rmzr ⋅ S 3 ⋅ lzr 3 ⋅ 2,5 ⋅10−3 3 ⋅ 2,5
73
80.) Kolika mora biti širina zračnog raspora δ , ako je zadana magnetska indukcija
Bδ = 0, 4 T . Poznato
je: I = 3 A; N 1 = 400; N 2 = 600; S = 1 cm 2 ; a = 2 cm; a >> δ ?
2a 2a
B (T)
1T
I
I
N1 N2 δ 3a
H (A/m)
A
2000
m
Rm 2 Rm1
Rm1
IN1 + IN 2
Rmδ
+
80.a) Rješenje: Najprije treba izračunati magnetske otpore pojedinih dijelova

magnetskog kruga.
Rm1 = = ; Rm 2 = ; μ= =
μ ⋅S μ ⋅S μ ⋅S
l 7a 3a B 1
H 2000
Zadatak se može riješiti Theveninovom metodom. Theveninov napon s obzirom na Rmδ

iznosi:
74
IN1 ⋅
− IN 2
1 1
U mTh = = 0,1 ⋅ I ⋅ (3N1 − 7 N 2 = −900 A .

Rm1 Rm 2
+
1 1
Rm1 Rm 2
Apsolutni iznos je: U mTh = 900 A
R ⋅R 9,1 ⋅ a
Theveninov otpor iznosi: RmTh = m1 m 2 + Rm1 = = 36, 4 ⋅105
μ ⋅S
A
Rm1 + Rm 2 Vs
RmTh
U mTh
Rmδ
+
Magnetski tok kroz zračni raspor će iznositi:
Φ= = B ⋅ Sδ = 0, 4 ⋅10−4 ; 0, 4 ⋅10−4 =
U mTh 900
RmTh + Rmδ 36, 4 ⋅105 + Rmδ
0, 4 ⋅ Rmδ ⋅10−4 = 754, 4; Rnδ = 1886 ⋅104

A
;
δ
Vs
Rmδ = δ = Rmδ ⋅ μ0 ⋅ S = 1886 ⋅104 ⋅ 4π ⋅10−7 ⋅10−4 = 0, 00237 m
μ0 ⋅ S
;
Potreban zračni raspor mora iznositi: δ = 2,37 mm
75
permeabilnošću μ = 120μ0 u koju je umetnut stalni

81.) Jezgra na slici se sastoji od feromagnetika s
magnet. U zračnom rasporu δ je izmjerena magnetska

indukcija iznosa B = 0, 2 T . Treba odrediti iznos magnetizacije
zanemarivo. ( l1 = 3 cm; l2 = 6 cm; δ =1 mm )

stalnog magneta ako je rasipanje toka u zračnom rasporu
81.a) Rješenje:
Jakost magnetskog polja i magnetsku indukciju u pojedinim dijelovima magnetskog

kruga moguće je zapisati kao:
B ⋅107
Hδ = = = = 795774, 72 ⋅ B ≈ 159155; H Fe = = 1326,3
Bδ
μ0 μ0 4π μ0 ⋅ μ
B A B A
m m
Nadalje vrijedi za stalni magnet da je: H1 = − M = 795774, 72 ⋅ B − M ,

μ0
B
pa je H1 ⋅ l1 + H Fe ⋅ 2 ⋅ l2 + H δ ⋅ δ = 0 .
H Fe ⋅ 2l2 + H δ ⋅ δ 1326,3 ⋅ 0,12 + 159155 ⋅ 0, 001

H1 = − = = −10610, 4
A
Zato je
l1 0, 03 m
i nadalje je magnetizacija:
M= − H1 = 795774, 72 ⋅ 0, 2 + 10610, 4 = 169765 ≈ 170

μ0
B kA
m
76
82.) Zračna toroidna zavojnica ima N = 300 zavoja kroz koje teče struja I = 20 A .
rsr = 10 cm . Potrebno je izračunati ulančani tok zavojnice.

Presjek zavojnice je kvadratičan sa stranicom a=5 cm. Srednji polumjer zavojnice je
dr a
ru rsr
r
rv
82.a) Rješenje: Najprije treba izračunati unutarnji i vanjski polumjer:
rv = rsr += 10 + 2,5 = 12,5 cm; ru = rsr − = 7,5 cm .

a a
μ ⋅ I ⋅ N μ0 ⋅ I ⋅ N
2 2
Magnetska indukcija na polumjeru r iznosi: Br = 0 =
lsr 2π r
Magnetski tok kroz površinu dS iznosi:
μ0 ⋅ I ⋅ N μ ⋅ I ⋅ N ⋅ a dr μ0 ⋅ I ⋅ N ⋅ a
dΦ = ⋅ a ⋅ dr ; Φ = 0 ⋅∫ = ⋅ ln v
rv
2π r 2π 2π
r
ur
r ru
Ulančani magnetski tok iznosi:
μ0 ⋅ I ⋅ N 2 ⋅ a
ψ= ⋅ ln v = 1800 ⋅10−5 ⋅ 0,511 = 9,19 mWb
2π
r
ru
77
ELEKTROMAGNETSKA INDUKCIJA
83.) Potrebno je objasniti Hallov efekt - mjerenje magnetske indukcije B
Još 1879. godine eksperimentalnim putem Edwin Hall je otkrio da se između bočnih stranica
metalne pločice kojom teče struja i koja se istodobno nalazi u magnetskom polju, stvara
potencijalna razlika. (Vidi sliku).
Pojednostavljeno objašnjenje ovog efekta je sljedeće:
Na elektrone (negativne naboje) koji se usmjereno gibaju u pločici ( kada teče struja) djeluje
magnetska sila Fm = −e0 ⋅ (v × B) . ( Predznak minus dolazi zbog negativnog naboja elektrona.)
r r r
Zbog te sile dolazi do razdvajanja naboja, pa se na jednoj bočnoj strani pojavi višak elektrona,
a na drugoj manjak ( ili višak )pozitivnog naboja. Smjer sile na gibajući elektron u
magnetskom polju određen je pravilom desnog vijka. Smjer gibanja elektrona je suprotan
r
usvojenom tehničkom smjeru struje. (Smjer i orijentacija vektora v ).
r
Posljedica razdvajanja naboja je stvaranje poprečnog električnog polja E p između bočnih
stranica. Iznos tog polja je: E p = v ⋅ B . Brzinu gibanja elektrona možemo izraziti kao:
v=
J broj elektrona
n ⋅ e0
gdje je J gustoća struje, n koncentracija elektrona ( ) i e0 naboj
m3
elektrona.
J ⋅a
Napon koji se pojavi na bočnim stranicama može se izraziti kao:
U = a ⋅ Ep = ⋅B.
n ⋅ e0
Napon koji se pojavi na bočnim stranicama pločice može se mjeriti i predstavlja poznatu
veličinu.
Nepoznata veličina, a to je magnetska indukcija može se izraziti kao:
n ⋅ e0
B= ⋅U
J ⋅a
U Napomena: Von Klitzing je 1985. za
otkriće kvantnog Hallovog efekta dobio
Nobelovu nagradu, što znači da je ovo
pojednostavljeno objašnjenje pomoću
r Lorenzove sile.
+ J -
+
r -
B
r
−e0
+ Fm -
+ -
+
r
v -
v×B
+ r r -
+ -
I
a
78
konstantnom kutnom brzinom ω u homogenom magnetskom polju indukcije B

84.) Metalni disk (poznat pod imenom Faradayev disk) s r2 i r1 prema slici rotira
koje je okomito na ploču diska. Treba odrediti inducirani napon na klizačima prema
slici, ako je : B = 1T; r2 = 20 cm; r1 = 1 cm . Disk se vrti sa n = 1000
okr.
. Kolika će
maksimalna struja poteći kroz otpornik R = 10 Ω ako se prekidač P zatvori ?
min
ω
r
B
R
r1
r2 r dr
84.a) Rješenje:
koji se proteže od r1 do r2 i čija je brzina gibanja v = ω ⋅ r .

Inducirani napon se može izraziti na diferencijalnom elementu dr virtualnog vodiča
dU = B ⋅ v ⋅ dr = B ⋅ ω ⋅ r ⋅ dr
B ⋅ω 2 2
Ukupni inducirani napon iznosi: U = ∫ B ⋅ ω ⋅ r ⋅ dr = ⋅ (r2 − r1 )
r2
r1
2
Ako se disk vrti s n = 1000

okr.
, znači da njegova kutna brzina iznosi:
min
π ⋅n π ⋅1000
ω= = = 104, 72
rad
30 30 s
B ⋅ ω 2 2 1 ⋅104, 72
Inducirani napon iznosi: U = ⋅ (r2 − r1 ) = ⋅ (400 ⋅10−4 − 1 ⋅10−4 ) = 2, 089 V
2 2
I= = = 0, 21 A
U 2, 089
Maksimalna struja će biti:
R 10
79
inducirao napon maksimalne vrijednosti U max = 10 V , ako je vektor magnetske

85.) Potrebno je izračunati potrebni iznos magnetske indukcije B, da bi se u zavojnici
a = 10cm i N = 500 zavoja . Zavojnica rotira oko osi 1 − 1′ kutnom brzinom

indukcije okomit na os vrtnje zavojnice koja ima oblik istostraničnog trokuta s
ω = 100 rad s .
r
B
1 1′
a
d Φα
85.a) Rješenje: Inducirana EMS u zavojnici se izrazi kao:
e = −N ⋅ , gdje je Φα = B ⋅ S ⋅ cos α , pa je:
N ⋅ B ⋅ S ⋅ d (cos α ) N ⋅ B ⋅ S ⋅ d (cos ωt )
dt
e=− =− = N ⋅ B ⋅ S ⋅ ω ⋅ sin(ωt ) = N ⋅ Φ max ⋅ ω ⋅ sin(ωt )
dt dt
Površina rotirajuće petlje u homogenom magnetskom polju iznosi:
a 2 ⋅ 3 10−2 ⋅ 3
S= = = 0, 433 ⋅10−2
4 4
Slijedi da je:
N ⋅ B ⋅ S ⋅ ω = Emax ; B = = = 46, 2 mT
N ⋅ S ⋅ ω 500 ⋅ 0, 433 ⋅10−2 ⋅102
Emax 10
80
86.) Treba zapisati vremensku promjenu induciranog napona koji se inducira u okomito
postavljenim zavojnicama serijski suglasno spojenima, a rotiraju kutnom brzinom
ω = 100 u homogenom magnetskom polju indukcije B = 0, 3 T . Površina svake
rad
zavojnice je 12 cm 2 , a broj zavoja iznosi 500. Položaj zavojnica u vremenu t = 0 je

s
prikazan na slici.
r
B
450
⎡ π π π⎤
86.a) Rješenje: Ulančani magnetski tok kroz zavojnice se zapisuje kao:
ψ t = N ⋅ B ⋅ S ⋅ ⎢cos(ω t + ) + cos(ω t + + ⎥
⎣ 4 2⎦
Primjenom adicijskog teorema cos(α + β ) = cos α ⋅ cos β − sin α ⋅ sin β izlazi da je:
4
ψ t = − 2 ⋅ N ⋅ B ⋅ S ⋅ sin(ω t )
Inducirani napon u zavojnicama iznosi:
dΨ
u =− = 2 ⋅ N ⋅ B ⋅ S ⋅ ω ⋅ cos(ω t )
dt
Amplituda napona iznosi:
2 ⋅ 500 ⋅ 0,3 ⋅12 ⋅10−4 ⋅102 = 25, 45 (V)
u = 25, 45 ⋅ cos(100t )
81
SILA, RAD I ENERGIJA U MAGNETSKOM POLJU
I I
87.) Potrebno je izračunati silu na
gornji desni vodič u dužini 50 m. Snop
paralelnih vodiča vodi ukupnu struju
40 cm
2000 A.
I I
40 cm
87.a) Rješenje:
Općeniti izraz za silu koja djeluje između dvaju paralelnih vodiča kojima teku struje
μ0 ⋅ I1
I1 i I 2 međusobno razmaknutih za r (m) je: Fm = ⋅ I2 ⋅ l
2rπ
⎛ μ ⋅ 5002 ⋅ 50 ⎞ ⎛ μ0 ⋅ 5002 ⋅ 50 ⎞
Zato vrijedi: Fm −uk = 2 ⋅ ⎜ 0 ⎟+⎜ ⎟ = 13,3 N
⎝ 2 ⋅ π ⋅ 0, 4 ⎠ ⎝ 2 ⋅ π ⋅ 0, 4 ⋅ 2 ⎠
88.) Treba odrediti rad potreban za premještaj strujne konture iz položaja 1 u položaj 2
prema slici. Zadano je: I1 =10 A; I 2 =2 A; a1 =10 cm; b=20cm; a 2 =50 cm; c=50 cm;
a2
b
a1 b
r
B
I1 I2 c I2
r
n0
položaj 1 položaj 2
82
Izvršeni rad se izračuna prema izrazu: A = I ⋅ (Φ 2 − Φ1 )

88.a) Rješenje:
r r
S obzirom na orijentacije vektora B i n0 , magnetski tokovi su negativni pa izraz prelazi
u oblik A = I ⋅ (Φ1 − Φ 2 )
Magnetski tok konture u položaju 1 i položaju 2 izračunava se prema poznatom izrazu:
μ0 ⋅ I1 ⋅ c a1 + b μ ⋅ I ⋅c a + b
Φ1 = ⋅ ln ; Φ 2 = 0 1 ⋅ ln 2
2π 2π
, pa je:
μ ⋅ I ⋅c μ ⋅ I ⋅ I ⋅ c a ⋅ ( a + b)
a1 a2
a + b a2
A = I 2 ⋅ 0 1 ⋅ ln( 1 ⋅ ) = ⋅ 0 1 2 ⋅ ln 2 1 = 20 ⋅10−7 ⋅ ln = 1,524 μ J
2π 2π
15
a1 a2 + b a1 ⋅ (a2 + b) 7
Rad su obavile magnetske sile sustava pa je rad pozitivan.
89.) U vodiču u ravnini pravokutne petlje pojavi se strujni impuls trokutastog oblika.
Koliko topline se oslobodi na otporniku, ako se zanemari pojava samoindukcije?
89.a) Rješenje:
U petlji se inducira napon čiji se apsolutni iznos (koji je mjerodavan za stvaranje
topline) izračunava se prema poznatom izrazu:
d Φ μ0 ⋅ 4 ⋅10−2 di
ui = = ⋅ ⋅ ln = (8 ⋅10−9 ⋅ ln 2) ⋅ = 8, 788 ⋅10−9 ⋅
2π
3 di di
dt dt 1 dt dt
di 100 ⋅103
= , pa je ui = uR = 8, 788 ⋅10−9 ⋅100 ⋅109 ≈ 879 V .
dt 1 ⋅10 −6
Iz slike je vidljivo da je
ui = u R zbog toga što je zanemarena samoindukcija. Iznos napona na otporniku je
konstantan za cijelo vrijeme trajanja impulsa pa je PR = = = 386320 W .

u R2 8792
R 2
Energija, realizirana u vremenu 2μs koja se pretvori u toplinu, iznosi:
W = P ⋅ t = 386320 ⋅ 2 ⋅10−6 = 0, 77264 J .
83
90.) Potrebno je izvesti izraz za maksimalnu brzinu i snagu koja je potrebna za

podizanje tereta mase m, ako se zanemari trenje.
r
B R
r
Fm
l E
e
r
v
mg
90.a) Rješenje: Sustav postaviti u stanje da vodič miruje i priključiti izvor E. Kroz
vodič će poteći maksimalna struja: I 0 = , gdje je R otpor čitavog strujnog kruga. Na
E
R
vodič će u tom slučaju djelovati magnetska sila Fm 0 = I 0 ⋅ B ⋅ l = ⋅ B ⋅ l koja djeluje s
E
R
Fm 0 > mg . Gibanjem vodiča u homogenom magnetskom polju dolazi do pojave

obzirom na smjer struje, tako da dolazi do podizanja tereta, pod uvjetom da je
inducirane elektromotorne sile e u vodiču čiji je smjer određen pravilom desne ruke.
Sada se u petlji nalaze dva izvora koji djeluju suprotno pa će doći do smanjenja struje u
E −e E −v⋅B⋅L
skladu s: I = = . Naravno da će se sada smanjiti i magnetska sila na
R R
(težinom) tereta, tj. kada je mg = B ⋅ I ⋅ l , a I struja kroz vodič.

vodič, a ravnotežno stanje uspostavlja se kada se sila na vodič izjednači sa silom
mg E − vBl
To znači da je: I = = . Kod te struje je uspostavljena dinamička ravnoteža
Bl R
sila i tada je struja konstantna. Brzina koja se pojavljuje u izrazu je ujedno i najveća
E R⋅m⋅ g
brzina. Pri toj je brzini uspostavljeno ravnotežno stanje. To znači da je:
vmax = −
Bl l 2 ⋅ B 2
. pri toj brzini mehanička snaga iznosi:
E ⋅ mg R ⋅ (mg ) 2
Pmeh = Fmeh ⋅ vmax = mg ⋅ vmax = − 2 2 .
l⋅B l ⋅B
84
Izraz za mehaničku snagu sastoji se od dva dijela: Prvi dio predstavlja snagu
istosmjerne struje.(Provjerimo mjernu jedinicu.)
E ⋅ mg ⎡ V ⋅ N ⋅ m 2 V ⋅ m ⋅ Nm Nm ⎤
= E⋅I ⎢ =W ⎥
l⋅B ⎣ m ⋅ Vs m ⋅ Vs ⎦
= =
s
R ⋅ (mg ) 2
predstavlja ustvari R ⋅ I 2
l 2 ⋅ B2
Drugi dio izraza
Izraz za mehaničku snagu se sada može zapisati kao: Pmeh = Pel − PR .
Naravno, Pel je korisni dio snage kojim dižemo teret, a PR je dio ukupne snage koji se
tretira kao gubitak snage. (Jouleovi gubici na otporu R koji se manifestiraju kao toplina).
Pel = Pmeh + PR , a maksimalna brzina pri dizanju tereta:

Potrebna snaga izvora za dizanje tereta iznosi:
R ⋅ m ⋅ g ev
vmax = − 2 2 = max
E
B ⋅l l ⋅ B B ⋅l
R⋅m⋅ g
Ako se izvor E na slici isključi iz kruga (petlja je zatvorena preko R), štap bi se gibao
vmax1 =
l 2 ⋅ B2
maksimalnom apsolutnom brzinom prema izrazu: , pri čemu bi se
teret spuštao. Pri toj brzini u štapu se inducira elektromotorna sila:
R ⋅ mg R ⋅ (mg )
e = Blvmax1 = B ⋅ l ⋅ =
l 2 ⋅ B2 l⋅B
91.) Potrebno je izračunati masu utega koji se mora spuštati maksimalnom brzinom
v =1
m
ako se štap (na slici iz prethodnog zadatka) duljine 50 cm nalazi u homogenom
polju B = 1 T . Ukupni otpor petlje u kojoj se nalazi štap iznosi R = 0, 05 Ω .
s
91.a) Rješenje:
R⋅m⋅ g
vmax1 = slijedi da je: m =
vmax1 ⋅ l 2 ⋅ B 2 1 ⋅ 0, 25 ⋅1
= = 0,5 kg
l 2 ⋅ B2 R⋅g 0, 05 ⋅10
Iz
85
92.) Stranica AB pravokutnog okvira izvedenog iz bakrene žice promjera d = 2mm i
vodljivosti χ = 57 kreće se brzinom v = 6

Sm r m
2
u homogenom magnetskom polju
mm s
indukcije B = 0, 5 T . Magnetsko polje je okomito na površinu okvira. Potrebno je
r
• iznos induciranog napona u vodiču

izračunati:
• jakost struje kroz okvir

• mehaničku silu potrebnu za gibanje stranice
• odrediti smjer sile na vodič
A
r
B r
v
100 mm
B
300 mm
r r
92.a) Rješenje: Budući je kut između v i B 900 , inducirano električno polje
iznosi: Ei = (v × B) = v ⋅ B ⋅ sin 900 = 6 ⋅ 0,5 ⋅1 = 3
r r r V
i po pravilu desnog vijka ima smjer od
m
r r
B prema A. (Zarotirati vektor v prema vektoru B po kraćem putu i pratiti gibanje desnog
vijka.). Inducirani napon u točci A ima + . (Štap se ponaša kao izvor i struja izlazi na
stezaljku A).
Inducirani napon iznosi:
U i = Ei ⋅ l = 3 ⋅ 0,1 = 0,3 V
Struja se zatvara kroz krug koji čine 3 stranice petlje i štap kao izvor.
Ukupni otpor tog kruga je: R = , gdje je lu = 2 ⋅ 0,3 + 2 ⋅ 0,1 = 0,8 m i

χ ⋅S
lu
d 2 ⋅π 4 ⋅π
S= = = π mm 2 , pa je R = = 0, 00446 Ω .
57 ⋅ π
0,8
4 4
Struja kruga iznosi: I = = = 67, 26 A

Ui 0,3
R 0, 00446
Potrebna sila za gibanje vodiča iznosi: F = B ⋅ I ⋅ l = 0,5 ⋅ 0,1⋅ 67, 26 = 3,36 N
Smjer sile na vodič je suprotno orijentiran od vektora brzine.
86
93.) Kratki metalni vodič dužine l i otpora Rv spojen je preko metalnih tračnica na
izvor istosmjernog napona. Kontura se nalazi u homogenom magnetskom polju
r
indukcije B koje je okomito na njenu površinu. Otpor tračnica i unutarnji otpor izvora
od Fmeh = 10N . ( l = 2m; E = 18 V; Rv = 0, 4 Ω; B = 1T )?

su zanemarivi. Kojom se brzinom giba metalni vodič ako savladava mehaničku silu
+
l v Fmeh
Fmag e r
B
−
jer na vodič djeluje sila F = B ⋅ I ⋅ l . Po pravilu lijeve ruke magnetska sila je orijentirana
93.a) Rješenje: Električni izvor kroz konturu tjera struju koja uzrokuje gibanje vodiča
e = B ⋅ l ⋅ v . Sada za konturu vrijedi zakon petlje. E − e = I ⋅ Rv , u kojem je Rv otpor

ulijevo. Kretanje vodiča u magnetskom polju, u vodiču uzrokuje inducirani napon
vodiča koji se giba. To znači da će se početna struja, koja je tekla u stanju mirovanja ,
E − e E − Blv
sada smanjiti prema I = = . Naravno, da bi došlo do gibanja vodiča u
Rv Rv
koja se opire gibanju, a taj je uvjet ispunjen jer je Fmag = I 0 ⋅ l ⋅ B = 45 ⋅ 2 ⋅1 = 90 N što je

naznačenom smjeru, mora biti zadovoljen uvjet da je magnetska sila veća od mehaničke
veće od 10 N.
Vodič se počinje kretati, njegova brzina raste, a struja pada pa i magnetska sila. Proces
teče tako dugo dok se sile međusobno ne izjednače, tj. dok magnetska sila ne poprimi
vrijednost 10 N. Tada krugom teče struja I = = = 5 A , a inducirani napon u
F 10
B ⋅ l 1⋅ 2
vodiču tada iznosi: e = E − I ⋅ Rv = 18 − 5 ⋅ 0, 4 = 16 V .
Brzina vodiča iznosi: v = = =8

e 16 m
B ⋅ l 1⋅ 2 s
Bilanca snaga: Izvor daje snagu E ⋅ I = 18 ⋅ 5 = 90 W . Snaga koja pokreće vodič je

e ⋅ I = 16 ⋅ 5 = 80 W . Razlika snage od 10 W se gubi na otporu vodiča i pretvara se u
toplinu, a iznosi I 2 ⋅ Rv = 25 ⋅ 0, 4 = 10 W , pa je: 90 W=80 W+10 W
Primjer koji je obrađen odnosi se na ponašanje opterećenog istosmjernog elektromotora
priključenog na izvor istosmjernog napona.
87
ω
94.) Kovinski štap (na slici) dužine 20cm vrtimo kutnom r
brzinom ω = 200π
B
rad
pravokutno na smjer magnetske 1 2
indukcije B = 0,1T oko osi 0. Treba odrediti apsolutni iznos
s 0
induciranog napona na krajevima štapa ako je x = 6 cm .

x
20 cm
94.a) Rješenje: Inducirani napon u diferencijalnom dijelu štapa zapisuje se kao:
dU = B ⋅ vr ⋅ dr = B ⋅ ω ⋅ r ⋅ dr pa se na nekoj dužini štapa pojavi napon:
B ⋅ω B ⋅ω 2
U 20 = ⋅ (0, 2 − x)2 ; U10 = ⋅x
2 2
B ⋅ω
U 20 = ⋅ (0, 2 − x) 2 ; U 20 = 0,61575 V ; U10 = 0,11309 V
2
U 21 = 0,61575 − 0,11309 = 0,503 V
88
INDUKTIVITET I MEĐUINDUKTIVITET
95.) Mjerenjem je utvrđen induktivitet vodiča dvovoda L = 10 mH . Duljina dvovoda

iznosi l = 10 km , a promjer vodiča iznosi r = 1 cm. Potrebno je izračunati razmak
vodiča d .
μ0 ⋅ l ⎛ d ⎞
95.a) Rješenje:
Iz izraza za induktivitet vodiča dvovoda L = ⋅ ⎜ ln + 0, 25 ⎟ slijedi:
2 ⋅π ⎝ r ⎠
⎛ d ⎞
10 ⋅10−3 = 2 ⋅10−7 ⋅104 ⋅ ⎜ ln + 0, 25 ⎟ , ili
⎝ r ⎠
5 = ln + 0, 25; ln = 4, 75; = 115,584
d d d
0, 01 0, 01 r
Razmak između vodiča iznosi: d = 115,584 ⋅ 0, 01 = 1,15 m
96.) Pravokutna petlja s N = 1000 zavoja dimenzija a =20 cm i b =10 cm leži u ravnini
vrlo dugog i tankog vodiča kojim teče struja I . Vodič je od bliže stranice petlje udaljen
5cm . Koliki je međuinduktivitet sustava vodič-petlja?
c a
I
b
96.a) Rješenje:
Međuinduktivitet je definiran kao omjer ulančanog toka kroz petlju i struje koja je
stvorila taj tok. Zato je:
N ⋅ Φ N ⋅ μ0 ⋅ I ⋅ b a+c
M= = ⋅ ln = 1000 ⋅ 2 ⋅10−7 ⋅ 0, 2 ⋅ ln = 400 ⋅10−7 ⋅ ln 3 = 43,94 μH
2π ⋅ I
15
I c 5
89
97.) Dvije zavojnice s L1 = 16 mH i L2 = 25mH u suglasnoj vezi imaju induktivitet

61 mH, a u nesuglasnoj vezi 21 mH. Treba izračunati faktor veze sustava zavojnica.
97.a) Rješenje:
Oduzimanjem sustava jednadžbi za suglasnu i nesuglasnu vezu slijedi:
Ls = L1 + L2 + 2 ⋅ M
=> Ls − Lns = 4 M
Lns = L1 + L2 − 2 ⋅ M
Međuinduktivitet sustava zavojnica iznosi:
Ls − Lns 61 − 21
M= = = 10 mH
4 4
Iz M = k ⋅ L1 ⋅ L2 slijedi k = = = 0,5
M 10
L1 ⋅ L2 4 ⋅ 5
98.) Dvije iste zavojnice su u suglasnom spoju i ukupni induktivitet iznosi Luk = 25 mH .
Koliki je induktivitet zavojnica, ako je faktor magnetske veze 1?
98.a) Rješenje:
S obzirom da je: L1 = L2 = L ,
onda je: Luk = L + L + 2 ⋅ k ⋅ L ⋅ L = L + L + 2 ⋅ L = 4 ⋅ L
L= = 6, 25 mH
Luk
iz čega slijedi da je:
4
90
PRIJELAZNE POJAVE
99.) U vremenu t = 0 se priključi zavojnica i otpornik na istosmjerni realni naponski

izvor. U kojem trenutku će struja kroz zavojnicu biti jednaka struji kroz otpornik
R2 , u spoju na slici, ako je poznato: E=12 V; R1 =1MΩ; R 2 =2 MΩ; L=2 mH ?
t =0
R1
L
+
R2
E
99.a) Rješenje:
Najprije odrediti početne uvjete: iL (t = 0) = 0 A; iR2 (t = 0) =
E
R1 + R2
,
jer za struju kroz zavojnicu vrijedi da je: (5.1) iL (0− ) = iL (0+ ) = iL (0)
U stacionarnom stanju za t = ∞ vrijedi da je: iL (t = ∞) = iR2 (t = ∞) = 0

E
;
R1
E ⎛ − ⎞
U proizvoljnom trenutku struja kroz zavojnicu iznosi: iL (t ) = ⋅ ⎜1 − e τ ⎟
t
R1 ⎝ ⎠
Struja kroz otpornik R2 u trenutku t iznosi: iR2 (t ) = ⋅e τ

−
t
E
R1 + R2
2 ⋅10−3
Vremenska konstanta za spoj na slici iznosi: τ = = = 3 ⋅10−9 = 3 ns
R1 ⋅ R2
L
⋅10
2 6
R1 + R2 3
U zadatku se traži vrijeme t0 u kojem je struja kroz zavojnicu i otpornik R2 ista:
E ⎛ −0 ⎞
iL (t0 ) = iR2 (t0) ; ⋅ ⎜1 − e τ ⎟ = ⋅e τ
−0
t t
E
R1 ⎝ ⎠ R1 + R2
Iz te jednadžbe slijedi da je: t0 = τ ⋅ ln( + 1) = 0,86 ns

R1
R1 + R2
91
100.) U trenutku t = 0 , sklopka se prebaci iz položaja 1 u položaj 2. Treba odrediti

napon na kondenzatoru u vremenu 2 μ s nakon prebacivanja sklopke u položaj 2.
1 2
t=0
1Ω 1 μF
1Ω 1Ω
4V
100.a) Rješenje: U položaju 1 kondenzator je nabijen na napon: U C 0 = 4 ⋅ =2 V

1
1+1
U položaju 2 zbog uc (0− ) = uc (0) = uc (0+ ) U co = 2 V
Nakon toga počinje pražnjenje kondenzatora prema uc = U co ⋅ e

−
τ
t
Vremenska konstanta iznosi: τ = R ⋅ C = 1 ⋅1 ⋅10−6 = 1 μ s
Napon na kondenzatoru nakon , 2 μ s po prebacivanju sklopke u položaj 2, iznosi:
uc = 2 ⋅ e = 2 ⋅ e−2 = 0, 27 V
−
2
1
101.) Sklopka na slici se zatvori u trenutku t = 0 s .
i otporniku R2 po isteku vremena t = 2τ .

Treba odrediti omjer napona na kondenzatoru C
101.a) Rješenje: Ovdje treba primijetiti da je napon na serijskom spoju C i R1 nakon

zatvaranja sklopke stalan i jednak naponu izvora U g . Napon na R2 je također jednak
naponu U g . To znači da na tijek prijelazne pojave utječe vremenska konstanta
τ = C ⋅ R1 . Punjenje kondenzatora se odvija prema izrazu:
uC = U g ⋅ (1 − e τ ) = U g ⋅ (1 − e−2 ) pa je = 1 − e−2 = 0,865

− uC (2τ )
t
uR 2
92
102.) U trenutku t = 0 sklopka se otvori. Treba

odrediti vrijeme u kojem će magnetska energija u
polju zavojnice imati još samo polovicu iznosa
R = 1 Ω; L = 100 mH .
početne vrijednosti ako je poznato:
102.a) Rješenje: Nakon otvaranja sklopke započinje prijelazna pojava. Struja s

vrijednosti I poč = g počinje padati na vrijednost I kon = g koju će poprimiti u
U U
stacionarnom stanju ( t → ∞ ). Kako je magnetska energija zavojnice funkcija kvadrata

R 2R
i2 ⋅ L
struje ( Wm = ), polovica početne magnetske energije zavojnice će se pojaviti kod
2
struje i = . Prijelaznu pojavu je moguće zapisati kao i = A1 + A2 ⋅ e .
−
τ
t
I poč
2
U trenutku t = 0 vrijedi da je g = A1 + A2 .Za stacionarno stanje vrijedi da je

U
R
= A1 + 0; A1 = , pa je A2 = g − g = g
Ug Ug U U U
2R 2R R 2R 2R
Sada se može zapisati da je i = ⋅ (1 + e ) . Pri otvorenoj sklopci vremenska konstanta

−
τ
t
Ug
2R
je τ = . Nadalje vrijedi da je i (t0 ) = = ⋅ (1 + e τ ) pa je = ⋅ (1 + e τ ) .

−o −o
t t
L Ug Ug 1 1
2R 2R 2R 2 2
Iz toga slijedi da je
= 2 − 1; t=− ⋅ ln( 2 − 1) = −0, 05 ⋅ ( −0,88) = 0, 044 s = 44 ms

−
τ
t
L
e
2R
93
94
103.) U trenutku t = 0 serijski RC spoj je priključen na izvor konstantne elektromotorne

sile E, pri čemu je uc (0) = U 0 . Kako se mijenjaju napon i struja kondenzatora ako je:
U 0 = 10 V; E=20 V; t = 0,5 ⋅τ ? Koliki je napon uc ?
R ic
uc C
E
103a.) Rješenje: Nehomogena linearna diferencijalna jednadžba za taj spoj je:
RC ⋅ + uc = E
duc
dt
Rješenje takove jednadžbe je: uc = u p + us = E + A ⋅ e
−
τ
t
Konstantu A se određuje iz početnih uvjeta; uc (0) = U 0 .
U 0 = E + A; A = U 0 − E , pa je uc = E + (U 0 − E ) ⋅ e ili uc = U 0 + ( E − U 0 ) ⋅ (1 − e τ )
− −
τ
t t
duc E − uc E − U 0 −τt
Struja kondenzatora iznosi: i = C = = ⋅e
dt R R
uc = U 0 + ( E − U 0 ) ⋅ (1 − e τ ) = 10 + 10 ⋅ (1 − e −0,5 ) = 14 V
−
t
95
104.) Treba odrediti izraze po kojima se mijenjaju naponi na kondenzatorima i

otporniku nakon zatvaranja sklopke S za spoj prema slici, ako pri otvorenoj sklopci na
kondenzatoru C1 postoji napon U poč naznačenog polariteta.
S
C2
uc 1 + C1
+ U poč uc 2 +
i R
+
104.a) Rješenje: Referentni polariteti napona na kondenzatorima i otporniku su

određeni smjerom struje koju određuje početni napon na C1 . Naponska jednadžba za
petlju ima oblik:
uc 1 + uc 2 + uR = 0; uc 1 (0) + ⋅ ∫ idt + ⋅ ∫ idt + i ⋅ R = 0

t t
1 1
C1 0 C2 0
+ + ⋅R=0
i i di
Deriviranjem jednadžbe se dobiva:
C1 C 2 dt
Napon uc 1 (0) = −U poč = konst .
+ = 0; + = 0,
⋅ 2⋅R dt τ
di i di i
Nakon sređivanja slijedi:
C C
C1 + C 2
dt 1
C ⋅C ⋅ R
što znači da je: τ = 1 2
C1 + C 2
+ = 0 je: i = A ⋅ e τ
−
t
dt τ
di i
Rješenje diferencijalne linearne jednadžbe
Konstanta A se dobiva iz početnog uvjeta: i (0) = A ⋅ e 0 = poč ; A = poč pa je:

U U
R R
i= ⋅ e ; Napon na otporniku iznosi uR = i ⋅ R = U poč ⋅ e τ
U poč − τt −
t
C1 ∫0
Napon na kondenzatoru C1 mijenja se prema: uC 1 = uC 1 (0) + ⋅ idt
t
1
⎛ − ⎞
uC 1 = −U poč + ⋅ ∫ e τ dt ; Slijedi da je: uC 1 = −U poč + U poč ⋅ ⋅⎜1− e τ ⎟
−
t t t
1 U poč C2
C1 R 0
C1 + C 2 ⎝ ⎠
⎛ − ⎞
C2 ∫0 R
= ⋅ ⋅ e ⋅ dt = U poč ⋅ ⋅ ⎜1 − e ⎟
1 U poč −τt τ
t t
C1
C1 + C2 ⎝ ⎠
Napon na kondenzatoru C2 iznosi: uC 2
Za t = 0 uC1 = −U poč ; uC 2 = 0
96
105.) U spoju prema slici uspostavljeno je stacionarno stanje. U trenutku t = t1 zatvara

se sklopka S. Koliki je napon uAB u tom trenutku ako je E = 10V ; R1 = 10 Ω; R2 = 15 Ω ?
R2 S
+
R1
L
E b
105.a) Rješenje: U stacionarnom stanju pri otvorenoj sklopci S zavojnicom teče struja:
I= = = 1 A . S obzirom na to da za zavojnicu vrijedi: iL (0− ) = iL (0) = iL (0+ ) , u

E 10
R1 10
trenutku zatvaranja sklopke S struja će iznositi 1 A. Napon uab će u tom trenutku
10 ⋅15
iznositi:
uab = E − i ⋅ Ru = 10 − 1 ⋅ = 10 − 6 = 4 V
25
97
je: R1 = 1kΩ; R2 = 5kΩ; R3 = 2kΩ; L = 10mH; E = 60V

106.) Treba odrediti struju i napon za vrijeme prijelazne pojave u spoju, prema slici ako
R1 R2
+
S L
E R3
106.a) Rješenje: Spoj lijevo od sklopke S se nadomješta Theveninovim spojem:
UT = E = 60 ⋅ = 40 V; RT = kΩ
R3 2 2
R3 + R1 2 +1 3
Novi spoj nakon zatvaranja sklopke izgleda:
RT R2
Ukupni otpor iznosi:
+ Ru = +5=
L 2 17
kΩ
3 3
UT
L 10 ⋅ 10−3 ⋅ 3 30
Vremenska konstanta spoja je;
τ= = = ⋅ 10−6 = 1,76 μ s
Ru 17 ⋅ 10 3
17
Napon na zavojnici se za vrijeme prijelazne pojave mijenja prema:
u L = U T ⋅ e = 40 ⋅ e ; Struja u stacionarnom stanju iznosi;

− −
τ τ
t t
40 ⋅ 3
I st = T = = 7,058 mA , a za vrijeme prijelazne pojave se mijenja prema:
U
Ru 17 ⋅ 103
i = 7,058 ⋅ (1 − e ) mA
−
τ
t
98
TRENUTNA, SREDNJA I EFEKTIVNA VRIJEDNOST IZMJENIČNE STRUJE
i = I max ⋅ sin(ω t ) čija je frekvencija 50 Hz poprimi iznos:

107.) Potrebno je izračunati vrijeme t koje je potrebno da trenutna vrijednost struje
a) efektivne vrijednosti
b) srednje elektrolitske vrijednosti
107.a) Rješenje:
i = I ef = max ; = I max ⋅ sin(ω t ); sin(ω t ) =
I I max 1
π π
2 2 2
ω ⋅t = 2 ⋅ π ⋅ 50 ⋅ t = 400 ⋅ t = 1; t= = 2,5 (ms)
1
; ;
4 4 400
2 ⋅ I max
107.b) Rješenje:
i = I sr = = I max ⋅ sin(ω t ); sin(ω t ) = = 0, 6366; ω ⋅ t = arcsin 0, 6366 = 0, 69
π π
2
t= = 0, 002196 (s); t = 2,196 (ms)

ω
0, 69
108.) Srednja vrijednost promjenljive struje prema slici mora iznositi 20% maksimalne
vrijednosti. Potrebno je izračunati vrijeme t 0 u milisekundama, ako je frekvencija
struje 50 Hz.
i (A)
I max
t0 T T t (s)
2
108.a) Rješenje: Prema definiciji srednja vrijednost promjenljive struje je:
⋅ ∫ I max ⋅ sin ω t ⋅ dt = − max ⋅ cos ω t t

T
I sr =
2
ωT
1 I T 2
T t0 0
2π ⋅ t0
I sr = − ⋅ (−1 − cos
ωT
I max
);
2π ⋅ t0
T
0,2 I max = max ⋅ (1 + cos T = 20 ms
ωT
I
);
T
2π ⋅ t0 2π ⋅ t0
cos = 0,2566; = 1,31; t0 = 0,208 ⋅ T = 4,16 ms
T T
99
109.) Treba odrediti faktor oblika struje čija je vremenska promjena prikazana na slici.
i (A)
10
T
T
3T T
2
t (s)
5 10
109.a) Rješenje: Faktor oblika je definiran kao omjer efektivne i srednje vrijednosti.
Efektivna vrijednost struje iznosi: 2 ⋅ ⋅102 ⋅ + 102 ⋅ = I ef2 ⋅ ; I ef = 6,83 A
1 T T T
3 5 10 2
Srednja vrijednost struje iznosi: 2 ⋅ ⋅ + ⋅10 = I sr ⋅ ; I sr = 6 A

T 10 T T
5 2 10 2
Faktor oblika je: k0 = = = 1,138

I ef 6,83
I sr 6
110.) Treba izračunati efektivnu vrijednost struje čija je vremenska promjena prikaza
na slici
i (A)
2
3 ⋅T
T
2 4 T t ( s)
T
4
−2
110a.) Rješenje:
Na intervalu 0 < t < struja se mijenja prema i = k ⋅ t , gdje je k = =

T 2 4
pa je:
2 T T
2
i= ⋅ t; i2 = ⋅t
4 16 2
T T2
<t< vrijedi da je: i = −2 .

T 3T
Na intervalu
2 4
100
Prema definiciji efektivna vrijednost struje je:
I ef = ⋅ ∫ i 2dt ili I = ⋅ ∫ i 2dt

T T
1 2 1
ef
T 0 T 0
1 ⎡ 16 2 ⎤
Za ovaj slučaj vrijedi: I = ⎢ ∫ 2 ⋅ t dt + ∫ 4 ⋅ dt + ∫ ⋅ ⎥
T 2 3T 4 T
T ⎣⎢ 0 T ⎦⎥
2
ef 0 dt
⎡⎛ 16 t 3 ⎞ T 2 ⎤ 1 16 T 3 1
T 2 3T 4
I ef2 = ⋅ ⎢⎜ 2 ⋅ ⎟ + ( 4 ⋅ t ) T 2 + 0 ⎥ = ⋅ 2 ⋅ + ⋅ 4 ⋅ = +1 =
1 T 2 5
T ⎢⎝ T 3 ⎠ 0 ⎥⎦ T T ⋅ 3 8 T
3T 4
A2
⎣
4 3 3
I ef =
5
A
3
Skraćenim postupkom zadatak se može riješiti i ovako:
⎛ 3T 2 ⋅ T ⎞
⋅ 2 ⋅ + 22 ⋅ ⎜ − ⎟ + 0 = I ef ⋅ T
1 2 T
⎝ 4 ⎠
2
3 2 4
I ef2 = + 1 = A2 ; I ef =
2 5 5
A
3 3 3
111.) Potrebno je izračunati efektivnu vrijednost struje čija je vremenska promjena

prikazana na slici.
i(A) 111.a) Rješenje:

2
2 −1
i= ⋅ t +1 = ⋅ t +1 ; i2 = 2 ⋅ t 2 + ⋅ t + 1
2 4 4
1
T T T T
2
1 ⎛ 4 T3 4 T2 T ⎞ 7
I ef2 = ⋅ ∫ i 2 dt = ⋅ ⎜ 2 ⋅ +
T t ( s) T
T
⋅ + ⎟= ;
2
1 2
T 0 T ⎝ T ⋅3 8 T ⋅ 2 4 2 ⎠ 6
I ef =
7
A
6
v ⋅π
Provjera : U x,y ravnini rotacijom zadanog lika oko x osi, nastaje krnji stožac čiji se
volumen izračuna kao: V = ⋅ (r12 + r1 ⋅ r2 + r22 ) , gdje je v visina krnjog stošca, a

3
r1 i r2 su polumjeri osnovica.
Zato vrijedi da je: I ef ⋅ T = ⋅ ⋅ (22 + 2 ⋅ 1 + 12 ) = , pa je: I ef =

2 1 T 7T 7
A
3 2 6 6
101
112.) Zavojnicom induktiviteta L = 3 H teče struja čiji je valni oblik prikazan na slici.
Kako se mijenja napon na pojedinim intervalima, kolika je srednja aritmetička, a
kolika efektivna vrijednost napona na intervalu jedne periode?
i (A)
10
−10
2 4 6 8 10 t ( s)
u L = −e (V)
15
−30
t ( s)
Sl. 1d
112.a) Rješenje:
Napon na pojedinim intervalima računa se prema poznatom izrazu: uL = L ⋅ = −e
di
dt
napon u = 3 ⋅
= 15 ( V)
10
Na intervalu 0<t<2 (s)
napon u = 0 (V)
2
2<t<4 (s)
−10 − 10
4<t<6 (s) napon u = 3 ⋅ = −30 ( V)
napon u = 0 (V)
2
6<t<8 (s)
0 − (−10)
napon u = 3 ⋅ = 15 ( V)
10 − 8
8<t<10 (s)
Srednja aritmetička vrijednost napona na intervalu jedne periode (10 s) iznosi:
15 ⋅ 2 + 0 ⋅ 2 + (−30) ⋅ 2 + 0 ⋅ 2 + 15 ⋅ 2 = U sr ⋅10; U sr = 0 ( V)
Efektivna vrijednost napona iznosi:
152 ⋅ 2 + 0 ⋅ 2 + 302 ⋅ 2 + 0 ⋅ 2 + 152 ⋅ 2 = U ef2 ⋅ 10
U ef = 270 = 16, 43 V
102
promjena prikazana na slici, za različite kutove α .

113.) Potrebno je izračunati srednju i efektivnu vrijednost struje čija je vremenska
i (A)
I max
π 2π
α α (rad)
113.) Rješenje:
Iznos srednje i efektivne vrijednosti ovisi o kutu α jer je:
⋅ ∫ I max ⋅ sin α ⋅ dα =
π
I sr = ⋅ (1 + cos α )
π π
1 I max
α
π −α sin 2α
⋅ ∫ I max
π
I ef = ⋅ sin 2 α ⋅ dα = ⋅ +
π π
1 2 I max
α 2 4
α0 α I sr (A) I ef (A)
I max ⋅ 2
π
I max
0 0 =0,64Imax =0,71Imax
2
π/6
π/4
30 0,59Imax 0,69Imax
π/3
π/2
90 0,32Imax Imax /2=0,5Imax
103
Iznosi srednje i efektivne vrijednosti struje za Imax =1A
Kut u Kut u Isr Ief

stupnjevima radijanima (A) (A)
0 0,000 0,637 0,707
30 0,524 0,594 0,697
45 0,785 0,544 0,674
60 1,047 0,478 0,634
90 1,571 0,318 0,500
120 2,094 0,159 0,313
135 2,356 0,093 0,213
150 2,618 0,043 0,120
180 3,142 0,000 0,000
Iznosi induktivnog i kapacitivnog otpora za frekvenciju 50 Hz
XL(ohma) L(mH) Xc(ohma) C(microF)

1 3,183091418 1 3183,091418
2 6,366182837 2 1591,545709
3 9,549274255 3 1061,030473
f=50 Hz
4 12,73236567 4 795,7728546
5 15,91545709 5 636,6182837
6 19,09854851 6 530,5152364
7 22,28163993 7 454,7273455
8 25,46473135 8 397,8864273
9 28,64782277 9 353,6768243
10 31,83091418 10 318,3091418
104
STRUJNI KRUGOVI IZMJENIČNE STRUJE, REZONANCIJA, SNAGA,

KOMPENZACIJA JALOVE SNAGE I ENERGIJE
R = 30 Ω; C = 100 μ F; L=0,1 H ?
114.) Koliko pokazuje idealni A-metar u spoju prema slici 1f ako je:
R
A
C
220 Vef , 50 Hz L
Sl. 1f
114.a) Rješenje:
XC = = = 31,847 Ω ; X L = ω ⋅ L = 31, 4 Ω
ω ⋅ C 314 ⋅100 ⋅10−6
1 1
(− jX C ) ⋅ ( R + jX L ) (− j 31,847) ⋅ (30 + j 31, 4) − j 955, 41 + 999,99

Impedancija spoja iznosi;
Z= = = = 33,333 − j 31,847
R + jX L − jX C 30 − j 0, 447 30
Z = 46,10 Ω
Idealni A-metar pokazuje: I = = = 4, 77 A

U 220
Z 46,10
Rješenje u MATLAB-u
R=30;C=100e-6;L=0.1;f=50;U=220;
XL=2*pi*f*L
ZRL=R+i*XL
XC=1/(2*pi*f*C)
Zu=ZRL*(-i*XC)/(ZRL-i*XC)
I=U/Zu
Ia=abs(I)
------------------------------
>> XL =
31.4159
ZRL =
30.0000 +31.4159i
XC =
31.8310
Zu =
33.7673 -31.3638i
I=
3.4977 + 3.2487i
Ia =
4.7737
105
115.) Potrebno je izračunati napon U AB u dijagonali izmjeničnog mosta na slici, te
X L = 4Ω
nacrtati topografski dijagram za taj spoj.
R1 = 3 Ω A +
-
I1
I2
+
R2 = 3 Ω
-
B
XC = 4Ω
I
U = 100 ⋅ e j 0
+
115.a) Rješenje:
Napon u točkama AB iznosi:
U AB = −100 ⋅ − (−100 ⋅ ) = −12 ⋅ (3 − j 4) + 12 ⋅ (3 + j 4)

3 3
3 + j4 3 − j 4)
U AB = j 96 V .
100 ⋅ (3 − j 4)
Struja I1 iznosi: I1 = = = 12 − j16 A
100
3 + j4
100 ⋅ (3 + j 4)
25
Struja I 2 iznosi: I 2 = = = 12 + j16 A
100
3 − j4 25
Napon na R1 iznosi: U R1 = I1 ⋅ R1 = 36 − j 48 V
Napon na R2 iznosi: U R2 = I 2 ⋅ R2 = (12 + j16) ⋅ 3 = 36 + j 48 V
Napon na X L iznosi: U L = I1 ⋅ jX L = (12 − j16) ⋅ j 4 = 64 + j 48 V
Napon na kondenzatoru iznosi:
U C = I 2 ⋅ (− jX C ) = (12 + j16) ⋅ ( − j 4) = 64 − j 48 V
106
Topografski dijagram
UL
U R1
U AB
U = 100 V
U R2
UC
Simulacija spoja u EWB 5.1
107
116.) Treba odrediti cos ϕ spoja na slici 2.
15 Ω
5Ω
8Ω 3Ω
Sl.2
116.a) Rješenje: Impedancija spoja iznosi:
− j15 ⋅ (3 + j8) 120 − j 45 (120 − j 45) ⋅ (3 + j 7)

Z = 5+ = 5+ = 5+ =
3 − j 7) 3 − j7 58
5 + 11, 638 + j12,155 = 16, 638 + j12,155 Ω
Apsolutni iznos impedancije iznosi: Z = 16, 6382 + 12,1552 = 20, 6 Ω
tan ϕ = = = 0,73 ;
I m ( Z ) 12,155
Re ( Z ) 16,638
ϕ = arctan(0,73) = 36,130 ;
cos ϕ ฀ 0,8
108
117.) U spoju prema slici spojem teče ista struja I = 5,55 A pri zatvorenom i
otvorenom prekidaču. Napon izvora je U = 100 V , frekvencije f = 50 Hz . Treba
odrediti iznose R i X L , ako je C = 159 μF .
R L
C
A +
I U
117.a) Rješenje:
U zadatku su poznati apsolutni iznosi struje i napona pa zato vrijedi:
= Z otv . = Z zat . = ฀ 18,02 Ω

U 100
I 5,55
Nadalje vrijedi da je: R 2 + X L2 = R 2 + ( X L − X C ) 2
R 2 + X L2 = R 2 + X L2 − 2 ⋅ X L ⋅ X C + X C2 pa slijedi da je: X C = 2 ⋅ X L
Budući da je : X c = ฀ 20 Ω , slijedi da je X L ฀ 10 Ω
106
314 ⋅ 159
Otpor otpornika iznosi: R = . − X L = 18 − 10 ฀ 15 Ω
2 2 2 2
Z zat
Pri zatvorenom prekidaču struja zaostaje za naponom, a pri otvorenom prekidaču struja
za isti kut prethodi naponu izvora.
ϕ = arctan = 33,690
XL
Pri zatvorenom prekidaču fazni kut je:
X − XC
R
Pri otvorenom prekidaču fazni kut iznosi: ϕ = arctan L = −33,690
R
118.) Dvopol kondenzatora C = 250 μ F i paralelnog otpornika s R = 10 Ω je priključen

na strujni izvor i = 10 ⋅ sin(400 ⋅ t ) . Kolika struja teče kroz otpornik i koliki napon vlada
na krajevima otpornika?
118.a) Rješenje: Iznos kapacitivnog otpora je: X c = = 10 Ω ;

106
250 ⋅ 400
10 − j10
Struja kroz otpornik (strujni djelitelj) iznosi: I R = ⋅ = −j
5 5
2 10 − j10 2 2
⎛ 5 ⎞ ⎛ 5 ⎞
Apsolutni iznos te struje iznosi: I = ⎜ ⎟ +⎜ ⎟ =5 A;
2 2
⎝ 2⎠ ⎝ 2⎠
Napon na krajevima otpornika iznosi: U = I ⋅ R = 5 ⋅ 10 = 50 V
109
119.) Potrebno je izvesti izraz za rezonantnu frekvenciju spoja na slici i nacrtati fazorski
dijagram za slučaj kada ukupna struja prethodi naponu izvora.
C
L
u฀
+
119.a) Rješenje:
Izraz za rezonantnu frekvenciju se dobije iz uvjeta :
R ⋅ jX L
Im( Z ) = 0; Z= − jX C ; R 2 ⋅ X L − X C ⋅ R 2 − X C ⋅ X L2 = 0 ,
R + jX L
pa slijedi da je: f rez = ⋅

R2
2π
1
R 2 ⋅ C ⋅ L − L2
IR U RL
UC I RL
IL
U
110
X C = 2 ⋅ X L = 100 Ω
120.) Treba odrediti otpor R2 u krugu na slici tako da napon i struja izvora budu u fazi.
R1
XL
+
R2 XC
120.a) Rješenje:
Da bi napon izvora i struja izvora bili u fazi, imaginarni dio impedancije mora biti
jednak nuli.
− R2 ⋅ jX C − R2 ⋅ jX C ⋅ ( R2 + jX C )
R1 + jX L + =Z; R1 + jX L + =Z
R2 − jX C R22 + X C2
R22 ⋅ jX C jX L ⋅ R22 + jX L ⋅ X C2 − R22 ⋅ jX C

Im( Z ) = jX L − 2 =0 =0
R2 + X C2 R22 + X C2
X L ⋅ X C2
R = = 4 ⋅ X L2 ; R2 = 2 ⋅ X L = 100 Ω
XC − X L
2
2
111
Korisna znanja iz trigonometrije
cos 2α = cos 2 α − sin 2 α = 1 − 2sin 2 α = 2cos 2 α − 1
112
121.) U spoju na slici 3 V-metar mjeri napon U v = 6 V , a A-metar struju I A = 1 A .
je napon izvora U = 10 V .
Napon i struja izvora su u fazi. Potrebno je izračunati iznos induktivnog otpora X L ako
A
L V
+
Sl. 3
121.a) Rješenje:
Ako su napon i struja u fazi tada imaginarni dio impedancije ili admitancije mora biti
jednak nuli.
YRL = −j 2 L 2; BC = = 0,1 S : − j 2 L 2 + j 0,1 = 0;

R X IC X
R + XL
2 2
R + XL U R + XL
= 0,1
XL
R + X L2
2
Napon na induktivnom otporu iznosi 6 V pa je napon na otporniku R U R = 8 V .

Struja kroz RL spoj je ista pa vrijedi da je:
4⋅ XL
= 4⋅ X L = 3⋅ R X L = 0,1 ⋅ R 2 + 0,1 ⋅ X L2 ; R=
UR UL
;
R XL 3
16 ⋅ X L2
X L = 0,1 ⋅ + 0,1 ⋅ X L2 ; XL = = 3,6 Ω
9
9 2,5
113
122.) Voltmetri na slici mjere napone: U1 = 36 V;U 2 = 20 V;U 3 = 22, 4 V. Ako je

poznat otpor R = 10 Ω , i frekvencija f = 60 Hz , treba odrediti parametre zavojnice,
R L i X L.
U2 U3
V V
R RL XL
U1
V
+
122.a) Rješenje:
Instrumenti mjere apsolutne vrijednosti pa je: I = = = 2 A.
U 2 20
R 10
Apsolutni iznos impedancije Z 3 = = = 11,2 Ω .
U 3 22,4
I 2
Apsolutni iznos ukupne impedancije spoja iznosi: Z = = = 18 Ω ;

U1 36
Z 2 = ( R + RL ) 2 + X L2 ;
I 2
Z 32 = RL2 + X L2 ;
Z 2 − Z 32 = R 2 + 2 ⋅ R ⋅ RL + R L2 + X L2 − RL2 − X L2 = R 2 + 2 ⋅ R ⋅ R L
20 ⋅ R L = 98,56; RL = 4,928 Ω; X L = Z 32 − R L2 = 10 Ω; L = = 26,6 mH .

2π ⋅ 60
10
114
123.) Potrebno je izračunati prividnu, djelatnu i jalovu snagu spoja na slici. Koliki je
faktor snage spoja?
R=3Ω
XL = 4 Ω
U
100 V / 50 Hz/00
S =U ⋅I*
123.a) Rješenje:
300 − j 400
Prividna snaga se zapiše kao:
Struju izračunamo kao: I = = = 12 − j16 A

100
3 + j4 25
Kompleksna snaga iznosi: S = 100 ⋅ (12 + j16) = 1200 + j1600 VAr pa je:
P = 1200 W ; Q = 1600 VAr
Ukupna snage je : S = P 2 + Q 2 = 12002 + 16002 = 2000 VA
Apsolutni iznos struje iznosi: I = 12 + 16 = 20 A pa vrijedi i sljedeće:
2 2
S = U ⋅ I = 100 ⋅ 20 = 2000 VA
P = I 2 ⋅ R = 400 ⋅ 3 = 1200 W
Q = I 2 ⋅ X L = 400 ⋅ 4 = 1600 VA r
Faktor snage iznosi: cos ϕ = = = 0,6 pa je:

R 3
Z 5
P = U ⋅ I ⋅ cos ϕ = 100 ⋅ 20 ⋅ 0,6 = 1200 W

Q = U ⋅ I ⋅ sin ϕ = 100 ⋅ 20 ⋅ 0,8 = 1600 VA r
115
124.) Kolika je jalova snaga zavojnice u spoju na slici?
R=5 Ω
Xc = 5 Ω
+ X L = 10 Ω
2A/50Hz/0 0 AC
100 V/50Hz/00
124.a) Rješenje:
Jalova snaga je imaginarni dio kompleksne snage: Q = Im( I 2 ⋅ Z ) .
Po metodi superpozicije, struja kroz zavojnicu se izračuna kao: Ako bi u krugu djelovao
samo naponski izvor tekla bi struja:
I ′L = = = 10 − j10 A
100 20
5 + j 5 1 + j1
Ako bi u spoju djelovao samo strujni izvor kroz zavojnicu bi tekla struja:
− j5 − j10 ⋅ (5 − j 5)
I ′′L = 2 ⋅ = = − j1 − 1
5 + j5 50
To znači da zavojnicom teče struja:
I L = (10 − j10) + (−1 − j1) = 9 − j11 A
I L2 = 9 2 + 112 = 202 A2
Q = I 2 ⋅ X L = 202 ⋅10 = 2020 VAr
116
125.) Treba odrediti radnu, jalovu i prividnu snagu u spoju prema slici.
R1 = 5 Ω X L = 10 Ω
U = 100 V
X C = 20 Ω
~ Rt = 20 Ω
R2 = 10 Ω
125.a) Rješenje: Impedancija spoja iznosi:
Struja spoja iznosi: I = = =4 A

U 100
Z 25
P = Re( I 2 ⋅ Z ) = 16 ⋅ 25 = 400 W
U spoju postoji samo djelatna snaga koja iznosi:
Prividna snaga je jednaka djelatnoj, jalova snaga je jednaka nuli pa faktor snage iznosi
1.
I=U/Zu.......................ukupna struja spoja
Ia=abs(I)...................apsolutni iznos struje
S=U*conj(I)...............kompleksna snaga spoja
Pu=real(S)................ukupna djelatna snaga spoja
PR1=Ia^2*R1............djelatna snaga otpornika R1
PR2=Ia^2*R2............djelatna snaga otpornika R2
Pt=P-PR1-PR2.........djelatna snaga Rt
------------------------
>> Zu =
25
I=
4
Ia =
4
S=
400
Pu =
400
PR1 =
80
PR2 =
160
Pt =
160
PR1 = 4, 0222 ⋅ 5 ≈ 80 W; PR 2 = 4, 0222 ⋅10 ≈ 160 W; Pt = 2,8252 ⋅ 20 ≈ 160 W

Vidimo da je
117
126.) Treba odrediti snagu izmjenične struje:
a) pomoći ekstrema funkcije p( t )

b) pomoću efektivnih vrijednosti koje pokazuju instrumenti
π
c) pomoću fazora napona i struje
ako se napon mijenja prema : u = 5 ⋅ sin ω t , a struja prema i = 2 ⋅ sin(ω t − )

4
126.a) Rješenje:
Pmax + Pmin 8,5355 + 1,4645

Prividna snaga je jednaka: S = = = 5 VA
2 2
Pmax − Pmin
Djelatna snaga je jednaka: P = = 3,5355 W
2
Jalova snaga je jednaka: Q = Pmax ⋅ Pmin = 8,5355 ⋅ 1,4645 = 3,535 VA r
118
126.b) Rješenje:
Efektivne vrijednosti napona i struje su:
U= I=
5 2
V; A
2 2
Prividna snaga se pomoću apsolutnih vrijednosti napona i struje izračunava prema:
S =U ⋅I = ⋅ = 5 VA
5 2
2 2
Djelatna snaga je jednaka:
P = S ⋅ cos ϕ = 5 ⋅ = 3,5355 W
2
2
Jalova snaga je jednaka:
Q = S ⋅ sin ϕ = 5 ⋅ = 3,5355 VA r
2
2
126.c) Rješenje:
Fazori napona i struje su:
U= ⋅ e j0 ; I = ⋅e
5 0 2 − j 450
2 2
pa je kompleksna snaga:
S = U ⋅ I * = 3,5355 + j 3,5355 VA
što znači da je djelatna snaga po iznosu jednaka jalovoj:
P = Re( S ) = 3,5355 W; Q=Im(S)=3,5355 VA r
119
jednofaznog trošila koje je priključeno na izvor napona u = 220 ⋅ 2 ⋅ sin(ωt ) ako se

127.) Potrebno je izračunati prividnu, jalovu i djelatnu snagu te faktor snage
struja trošila mijenja prema i = 10 ⋅ 2 ⋅ sin(ωt − 36,870 ) . Nacrtati i trokut snaga.
127.a) Rješenje:
Iz zapisa za trenutni napon i struju se vidi da je: U ef = 220 V; I ef = 10 A .

Struja je induktivnog karaktera i zaostaje za naponom za kut ϕ = 36,870 ,
što znači da je: cos ϕ = 0,8; sin ϕ = 0, 6 .
Prividna snaga iznosi S = U ef ⋅ I ef = 220 ⋅10 = 2200 VA .
Djelatna snaga je P = U ef ⋅ I ef ⋅ cos ϕ = 220 ⋅10 ⋅ 0,8 = 1760 W .
Jalova snaga iznosi Q = U ef ⋅ I ef ⋅ sin ϕ = 2200 ⋅ 0, 6 = 1320 VAr .
127.b) Rješenje: Drugi način izračunavanja snaga :
Amin = 440, 0024; Amax = 3959,9976 , pa je

Amax + Amin 3959,9976 + 440, 0024
S= = = 2200 VA
2 2
Amax − Amin 3959,9976 − 440, 0024

P= = = 1759,9976 W
2 2
Q = S 2 − P 2 = 22002 − 17602 = 1320 VAr
120
128.) Potrebno je izračunati faktor snage pomoću grafa p(t ) prikazanog na slici
Iz dijagrama je vidljivo da je Amax = 4,5; Amin = 1,5 , pa je

128.a) Rješenje:
4,5 + 1,5 4,5 − 1,5

S= = 3 VA; P = = 1,5 W; Q = Amax ⋅ Amin = 4,5 ⋅1,5 = 2,598 VAr
2 2
128.) Rješenje u MATLAB-u
syms x %definiranje simboličke varijable

Umax=2;Imax=3;fis=60; %zadano
fi=pi*fis/180 %fazni kut izraženu radijanima
u=Umax*sin(x) %trenutni napon
i=Imax*sin(x-fi) %trenutna struja
p=u*i %trenutna snaga
P=eval(1/(2*pi)*int(p,0,2*pi)) %definicijski izraz za djelatnu snagu
--------------------------------------------------------------------------
>> fi =
1.0472
u=
2*sin(x)
i=
-3*cos(x+1/6*pi)
p=
-6*sin(x)*cos(x+1/6*pi)
P=
1.5000
>>
---------------------------------------------------------
121
129.) Potrebno je izračunati iznos potrebnog kapaciteta u μF tako da faktor snage u

spoju prema slici bude 0,95, ako je: U = 220V ; R = 30 Ω; L = 100mH .
A
a) Kolika je prividna, djelatna i jalova snaga spoja
pri isključenom kondenzatoru ?
b) Koliki mora biti kapacitet kondenzatora za R C
potpunu kompenzaciju ? u
c) Koliki mora biti kapacitet za djelomičnu
kompenzaciju ?
d) Za koliko ampera se smanji pokazivanje A-metra
ako je izvedena potpuna kompenzacija? L
S
129.a) Rješenje: Kondenzator nije priključen
Induktivni otpor zavojnice iznosi: X L = ω ⋅ L = 314 ⋅ 0,1 = 31,4 Ω

Impedancija spoja iznosi: Z = R + jX L = 30 + j 31,4
pa je struja spoja: I = = = 3,5 − j 3,66 A

U 220
Z 30 + j 31,4
Snaga spoja je: S = U ⋅ I = 220 ⋅ (3,5 + j 3,66) = 770 + j805, 2 VA
*
Što znači da je: P = 770 W; Q=805,2 VA r ; S = 1114,11 VA
129.b) Rješenje: Za potpunu kompenzaciju treba poništiti cjelokupnu jalovu snagu

zavojnice pa jalova snaga kondenzatora mora iznositi:
Qc = 805,2 VA r .
Zato kapacitet kondenzatora mora iznositi:
C= = = 53 μF
ω ⋅U
Qc 805,2
2
314 ⋅ 2202
129.c) Rješenje: Za djelomičnu kompenzaciju (dozvoljenih cos ϕ = 0,95 ),

jalova snaga iznosi:
Q′ = P ⋅ tan ϕ ′ ; tan ϕ ′ = 0,3286 , Q′ = 770 ⋅ 0,3286 = 253 VAr ,
a jalova snaga te kapacitet kondenzatora moraju biti:
Qc = 805,2 − 253 = 552,2 VAr

C= = = 36,33 μF
ω ⋅U
Qc 552,2
2
314 ⋅ 2202
122
129.d) Rješenje:
Bez priključenog kondenzatora spojem teče struja: I =

= = 5,06 A
S 1114,11
U 220
Kod potpune kompenzacije spojem teče struja: I = = = 3,5 A
P 770
U 220
A-metar će pokazivati manju struju: ΔI = 5,06 − 3,5 = 1,56 A
130.) Impedancija Z = 6 + j 8 Ω je priključena na napon U = 200∠ 30

0
Potrebno je izračunati kompleksnu snagu i nacrtati trokut snaga za taj slučaj.
U 200 ⋅ e j 30 200 ⋅ e j 30
130.a) Rješenje:
Spojem će teći struja: I = = = 0 = 20 ⋅ e

− j 23,130
0 0
Z 6 + j8 10 ⋅ e j 53,13
S = U ⋅ I * = 200 ⋅ e j 30 ⋅ 20 ⋅ e j 23,13 = 4000 ⋅ e j 53,13

Kompleksna snaga je definirana kao:
0 0
S = 4000 ⋅ (cos53,130 + j sin 53,130 ) = 4000 ⋅ (0,6 + j 0,8) = 2400 + j 3200 VA
Fazorski dijagram napona i struje
U = 200 ⋅ e j 30
0
βU
ϕ Re
βI
I = 20 ⋅ e − j 23,1
0
Trokut snaga
S = 4000 VA Q = 3200 VAr
ϕ
P = 2400 W
123
131.) Na jednofaznu izmjeničnu mrežu napona U = 220 V priključena su tri trošila
a) Jednofazni asinkroni motor s P1 = 1,1 kW ;cos ϕ1 = 0,8

nazivnih podataka:
b) Jednofazni asinkroni motor s P2 = 2,2 kW ;cos ϕ 2 = 0,6

c) Električni bojler snage P3 = 1000 W
Kolika je jakost struje u zajedničkom priključnom vodu i koliki je zajednički faktor

snage postrojenja?
faktor snage bio cos ϕ n = 0,95

Potrebno je izračunati potrebni kapacitet kondenzatora za kompenzaciju da bi novi
131.a) Rješenje:
P = P1 + P2 + P3 = 1100 + 2200 + 1000 = 4300 W

Ukupna djelatna snaga postrojenja iznosi:
Ukupna jalova snaga postrojenja iznosi:
Q = P1 ⋅ tan ϕ1 + P2 ⋅ tan ϕ 2 = 1100 ⋅ + 2200 ⋅ = 825 + 2933,33 = 3758,33 VAr

0,6 0,8
0,8 0,6
Prividna snaga postrojenja iznosi:
S = P 2 + Q 2 = 43002 + 3758,332 = 5710,95 VA
Jakost struje u zajedničkom priključnom vodu iznosi: I = = = 25,95 A

S 5710,95
U 220
Faktor snage postrojenja iznosi: cos ϕ p = = = 0,753
P 4300
S 5710,95
C= ⋅ (tan ϕ p − tan ϕ n ) = ⋅ (0,8738 − 0,3286)

ω ⋅U
P 4300
314 ⋅ 2202
4300 ⋅ 0,5452
2
C= = 154,258 μF
314 ⋅ 2202
Pri cos ϕ = 0,95 prividna snaga iznosi: S0,95 = = = 4526,31 VA

P 4300
0,95 0,95
Sada je jalova snaga : Q0,95 = 4526,312 − 43002 = 1413,32 VA r
Jalova snaga kondenzatora iznosi: Qc = 3758,33 − 1413,33 = 2345 VA r
Zato je: C = = 154,3 μF

Qc
314 ⋅ 2202
124
je napajan strujom: i = 30sin(400t ) .

132.) a) Potrebno je izračunati prividnu, djelatnu i jalovu snagu spoja prema slici, koji
b.) Kolike su pojedinačne djelatne snage otpornika ?
20 Ω
i
16 Ω
30 mH
132.a) Rješenje:
Induktivni otpor zavojnice iznosi: X L = ω L = 400 ⋅ 30 ⋅ 10 = 12 Ω

−3
Admitancija spoja iznosi:
Y= + = 0,04 − j 0,03 + 0,05 = 0,09 − j 0,03

1 1
16 + j12 20
30
Amplituda struje iznosi 30 Ampera, što znači da je efektivna vrijednost :
2
Kompleksna snaga je jednaka: S = I ⋅ Z = = = 4500 + j1500

I2 450
Y 0,09 − j 0,03
2
To znači da je: P = 4500 W; Q = 1500 VA r
132.b) Rješenje: ( P20 = 2500 W; P16 = 2000 W )
Zadatak se može riješiti i na ovaj način:
R1 = 20 Ω
i i
R2 = 16 Ω L2 = 30 mH
125
Induktivni otpor spoja iznosi:
X L = ω ⋅ L = 400 ⋅ 30 ⋅10−3 = 12 Ω
Impedancija spoja iznosi:
R1 ⋅ ( R2 + jX L ) 20 ⋅ (16 + j12) 20 ⋅ (16 + j12) ⋅ (36 − j12)

Z= = =
R1 + R2 + jX L 36 + j12 1440
Z = 10 + j Ω
240
72
Ukupna snaga spoja iznosi:
⎛ 30 ⎞ ⎛ 240 ⎞
S = I ⋅Z = ⎜ ⎟ ⋅ ⎜ 10 + j 72 ⎟ = 4500 + j1500 VA
2
⎝ 2⎠ ⎝ ⎠
2
P = 4500 W; Q=1500 VAr .
U = I ⋅Z = +j
300 100
Između čvorova postoji napon:
2 2
Snaga otpornika R1 iznosi:
1 ⎡⎛ 300 ⎞ ⎛ 100 ⎞ ⎤
PR1 = = ⋅ ⎢⎜ + ⎥ = 2500 W
R1 20 ⎢⎣⎝ 2 ⎟⎠ ⎜⎝ 2 ⎟⎠ ⎥⎦
2 2
U2
Snaga otpornika R2 iznosi: PR2 = P − PR1 = 2000 W
Apsolutni iznos napona između čvorova iznosi:
⎛ 300 ⎞ ⎛ 100 ⎞
U= ⎜ ⎟ +⎜ ⎟ = 50000 V
2 2
⎝ 2⎠ ⎝ 2⎠
Apsolutna impedancija grane u kojoj se nalazi R2 iznosi:
Z LR2 = 162 + 122 = 20 Ω
Apsolutni iznos struje te grane je: I =

50000
A.
20
Snaga otpornika R2 iznosi: PR2 = I 2 ⋅ R2 = ⋅16 = 500 ⋅ 4 = 2000 W .

50000
400
126
133.) Potrebno je izračunati snage pojedinih elemenata spoja te ukupnu kompleksnu

snagu.
133.a) Rješenje: (MATAB)
R1=2;R2=4;X=1;U=100;
Z=R1+R2*i*X/(R2+i*X)
I=U/Z
S=U*conj(I)
I2=I*i*X/(R2+i*X)
I3=I*R2/(R2+i*X)
I2a=abs(I2)
I3a=abs(I3)
P2=I2a^2*R2
Q=I3a^2*X
Ia=abs(I)
P1=Ia^2*R1
Pu=P1+P2
-------------------------------------------
>> Z = 2.2353 + 0.9412i
I = 38.0000 -16.0000i
S = 3.8000e+003 +1.6000e+003i
I2 = 6.0000 + 8.0000i
I3 = 32.0000 -24.0000i
I2a = 10
I3a = 40
P2 = 400
Q = 1600
Ia = 41.2311
P1 =3.4000e+003
Pu = 3.8000e+003
---------------------------------
127
PRILAGOĐENJE NA MAKSIMALNU SNAGU
134.) Na izmjenični izvor unutarnje impedancije Z i = 3 − j 4; E = 12 (V) treba

priključiti trošilo takove impedancije da se na njemu oslobodi maksimalna korisna
snaga.
I
Zi
Zt
+
E
Sl. 36
134.a) Rješenje: Z t = Z i ; Z t = 3 + j 4 ;
∗
Maksimalna snaga iznosi: Pmax = = = 12 (W)

E2 144
4 ⋅ Rt 4 ⋅ 3
128
135.) Koji uvjet mora biti zadovoljen da se na trošilu Z t = Rt pojavi maksimalna snaga
ako je Z i = Ri + jX i . Prikazati grafički promjenu snage na Rt ako je
E = 10 V; Z i = 6 + j8 Ω; Rt = (1 ÷ 20) Ω .
I
Xi
Z t = Rt
Ri
+ E
E 2 ⋅ Rt
135.a) Rješenje: I 2 = =
E2
( Ri + Rt ) 2 + X i2 ( Ri + Rt ) 2 + X i2
pa je PRt
= 0 slijedi da za pojavu maksimalne snage na Rt mora biti Rt = Z i

dPRt
Iz
dRt
129
RJEŠAVANJE MREŽA IZMJENIČNE STRUJE-METODE
136.) Neka je na slici poznato: U 1 = 10 ⋅ e ; U 2 = 20 ⋅ e ; R = 5 Ω; f = 50 Hz

j0 j0
L = 12,74mH;C = 1592 μ F i treba izračunati struje u granama, metodom

Kirchhoffovih pravila.
I1 jX L I2
I3
+ +
U1 R U2
− jX C
136.a) Rješenje:
Najprije treba izračunati iznose induktivnog i kapacitivnog otpora:
X L = ω ⋅ L = 314 ⋅ 12,74 = 4 Ω; X C = = =2 Ω
106
ω C 314 ⋅ 1592
1
Lijeva petlja: − j 2 ⋅ I1 + 5 ⋅ I 3 = 10
Desna petlja: j 4 ⋅ I 2 + 5 ⋅ I 3 = 20
Čvorište: I1 + I 2 − I 3 = 0
Rješenje sustava triju linearnih jednadžbi je:
I1 = j 5 (A); I 2 = − j 5 (A); I 3 = 0 (A)
136.b) Rješenje u MATLAB-u
U1=10;U2=20;R=5;f=50;XL=4;Xc=2;
a=solve('U1-I3*R+i*I1*Xc=0','U2-I2*i*XL-I3*R=0','I1+I2=I3','I1','I2','I3')
I1=eval(a.I1)
I2=eval(a.I2)
I3=eval(a.I3)
------------------------------------------
>> a =
I1: [1x1 sym]
I2: [1x1 sym]
I3: [1x1 sym]
I1 =
0 + 5.0000i
I2 =
0 - 5.0000i
I3 =
0
--------------------------------
130
137.) Potrebno je izračunati struje u granama mreže.
137.a) Rješenje u MATLAB-u

U1=10;U2=20;R1=1;R2=4;R3=2;X1=1;
Z=[R1+i*X1 0 R3
0 R2 R3
1 1 -1]
U=[U1
U2
0]
I=inv(Z)*U
I1=abs(I(1))
I2=abs(I(2))
I3=abs(I(3))
-----------------------------------------------------
>> Z =
1.0000 + 1.0000i 0 2.0000
0 4.0000 2.0000
1.0000 1.0000 -1.0000
U=
10
20
0
I=
1.2069 - 0.5172i
2.9310 + 0.1724i
4.1379 - 0.3448i
I1 =
1.3131
I2 =
2.9361
I3 =
4.1523
131
138.) Potrebno je izračunati struje u granama mreže prema slici:
138.a) Rješenje: Zapisati jednadžbe petlji i jednadžbu za gornji čvor:
1.) R1 ⋅ I1 + ( R3 − jX c ) ⋅ I 3 = U1
2.) ( R2 + jX L ) ⋅ I 2 + ( R3 − jX c ) ⋅ I 3 = U 2 + U 3
3.) I1 + I 2 − I 3 = 0
Kompleksne matrice za impedanciju i napone te struje grana jednostavno je zapisati

kratkim programom u MATLAB-u.
Z=[R1 0 R3-i*XC;0 R2+i*XL R3-i*XC;1 1 -1;]
U=[U1;U2+U3;0;]
I=inv(Z)*U
I1a=abs(I(1))
I2a=abs(I(2))
I3a=abs(I(3))
--------------------------------
>> Z =
1.0000 0 2.0000 - 3.1850i
0 4.0000 +31.4160i 2.0000 - 3.1850i
1.0000 1.0000 -1.0000
U=
10
45
0
I=
1.5626 + 2.6586i
0.2291 - 1.1347i
1.7917 + 1.5240i
I1a =
3.0839
I2a =
1.1575
I3a =
2.3522
>>
132
139.) Potrebno je izračunati napon U AB u spoju na slici, ako je U 1 = 100 ⋅ e , i

j0
X C = R . U kakovom su faznom odnosu napon izvora i napon u točkama AB?
XC XC
+ U1 R R
~
B
139.a) Rješenje:
Zadatak se može riješiti pomoću Theveninovog teorema.

A
Theveninov napon u točkama AB iznosi:
XC XC
U T = 100 ⋅ = 100 ⋅ = 50 + j 50 V
R 1
R − jR 1 − j1
+ U1 R R
~
− jR ⋅ R
ZT = − jR = (0,5 − j1,5) ⋅ R Ω
R − jR
Sl. 3 B
Napon u točkama AB iznosi:
U AB = U T ⋅ = (50 + j 50) ⋅
R R
ZT + R 0,5 R − j1,5 R + R
= (50 + j 50) ⋅ = = j 33,3 = 33,3 ⋅ e j 90

1 j150
1,5 − j1,5 4,5
0
U AB ili:
50 ⋅ 2 ⋅ e j 45
U AB = = 33,33 ⋅ e j 90
0
1,5 ⋅ 2 ⋅ e j ( −45)
0
π
Napon U AB prethodi naponu U za radijana.
2
133
140.) Potrebno je izračunati struje u granama mreže metodom superpozicije.
R = 10 Ω R = 10 Ω
C = 636,94μF I′ C = 636,94μF
2A / 50Hz I ′ L = 31,847 mH 2A / 50Hz L = 31,847 mH
I ′′RL
+ +
~ ~ 0V
100V / 50Hz
I c′′
1 ⋅ 106
140.a) Rješenje: Najprije treba izračunati jalove otpore;
Xc = = = 5 Ω; X L = ω L = 314 ⋅ 31,847 ⋅ 10−3 = 10 Ω

ω C 314 ⋅ 636,94
1
Ako bi djelovao samo naponski izvor (strujni izvor je pritom odspojen) tekla bi struja:
I′ = = 8 − j 4 A u naznačenom smjeru.
100
10 + j 5
− j5
Ako bi u spoju djelovao samo strujni izvor (naponski je isključen, a točke kratko
spojene), tekla bi struja kroz RL granu I ′′RL = 2 ⋅ = −0,4 − j 0,8 A ( strujni

10 + j 5
Ukupna struja u grani RL iznosi: I RL = I ′ + I ′′RL = 7,6 − j 4,8 A;

djelitelj) u naznačenom smjeru.
10 + j10
Struja u grani s kondenzatorom koju daje strujni izvor iznosi:
I c′′ = 2 ⋅ = 2, 4 + j 0,8 A
10 + j 5
Ukupna struja kroz C granu iznosi:
I c = I ′ − I c′′ = 8 − j 4 − (2, 4 + j 0,8) = 5,6 − j 4,8 A
Apsolutni iznosi struja u granama:
I RL = 7,62 + 4,82 = 8,98 A

I c = 5,62 + 4,82 = 7,37 A
134
Simulacija u EWB-u
141.) Zadatak 140. riješiti metodom Kirchhoffovih pravila.
R = 10 Ω
2 A I
2 − I = Ic
2A / 50Hz
+
~
100 V / 50Hz
Sl. 2
141.a) Rješenje: Zakon petlje zapisuje se, za petlju u kojoj se nalazi naponski izvor:
100 + (2 − I ) ⋅ (− j 5) − I ⋅ 10 − I ⋅ j10 = 0
20 − j 2
I = = 7,6 − j 4,8 A
2 + j1
I c = 2 − I = 2 − 7,6 + j 4,8 = −5,6 + j 4,8 A
135
142.) Zadatak 140. riješiti pomoću Millmanovog teorema
ϕ R = 10 Ω
− j5
2A / 50Hz
j10
+
~
100V / 50Hz
142.a) Rješenje: Najprije treba izračunati admitanciju RL grane:
YRL = = 0,05 − j 0,05 S

1
10 + j10
100 ⋅ j 0, 2 + 2
Potencijal čvora iznosi: ϕ = = 124 + j 28 V
j 0, 2 + 0,05 − j 0,05
124 + j 28
Struja grane RL iznosi: I RL = = 7,6 − j 4,8 A
10 + j10
136
143.) Riješiti zadatak 140. pomoću Theveninovog teorema
R = 10 Ω
− j5
2A / 50Hz
j10
+
~
100V / 50Hz
143.a) Rješenje: Izdvojiti granu s kondenzatorom iz spoja i izračunati Theveninov

napon i Theveninov otpor (impedanciju).
R = 10 Ω
Izračunavanje Th-napona
A
U T = 2 ⋅ (10 + j10) = 20 + j 20 V
Th-napon u točkama AB iznosi: 2A / 50Hz
j10
Th-impedancija iznosi: ZT = 10 + j10 Ω
Spoj sada izgleda ovako:
Naponska jednadžba novonastale petlje je: 10 + j10 Ω − j5 Ω

20 + j 20 − I ⋅ (10 + j10) − I ⋅ (− j 5) − 100 = 0 +
I
+
20 + j 20 V
−80 + j 20
Sređivanjem dobijemo: 100 V
I = = −5,6 + j 4,8 A
10 + j 5
137
144 .) Kolika jakost struje teče kroz otpornik 8 Ω , u spoju na slici?
2Ω
5Ω 1 8Ω 2
+ +
50 V j2 Ω j50 V
− j2 Ω
144.a) Rješenje: Otpornik 8 Ω odspojiti u točkama 1,2 i s obzirom na te točke

izračunati Theveninov napon i Theveninovu impedanciju.
− j2
Theveninov napon iznosi:
U T = U12 = ϕ1 − ϕ 2 = 50 ⋅ − j 50 ⋅ = −18,1 − j 7, 758 (V)
j2
5 + j2 2 − j2
j 2 ⋅ 5 2 ⋅ (− j 2)
Theveninova impedancija iznosi:
ZT = + = 1, 689 + j 0, 724 (Ω)
5 + j2 2 − j2
Struja kroz otpornik 8 Ω iznosi:
I= = = 2, 02 (A)
UT 19, 69
RT + 8 9, 716
144.b) Rješenje metodom napona čvorova u MATLAB-u

FI=solve('FI1*(1/5+1/(i*2)+1/8)-FI2*1/8=50*1/5','FI2*(1/2+1/(-i*2)+1/8)-FI1*1/8=i*50*1/2') ......izračun napona
čvorova
FI1=eval(FI.FI1)
FI2=eval(FI.FI2)
U12=FI1-FI2
I=U12/8
Ia=abs(I)
-------------------------------
> FI =
FI1: [1x1 sym]
FI2: [1x1 sym]
FI1 =
7.0855 +21.0007i
FI2 =
22.4251 +26.2600i
U12 =
-15.3397 - 5.2593i
I=
-1.9175 - 0.6574i
Ia =
2.0270 A
>>
138
145.) Potrebno je izračunati napon U 12 u spoju prema slici metodom napona čvorova.
1Ω 1 1Ω 2 1Ω
+ j1 Ω +
10 V − j1 Ω 10 V
145.a) Rješenje: Zapisati jednadžbe čvorova:
Čvor 1…. ϕ1 ⋅ (2 − j1) − ϕ 2 = 10

Čvor 2…. −ϕ1 + ϕ 2 ⋅ (2 + j1) = 10 ⋅(2 − j1)
Slijedi: 4 ⋅ ϕ 2 = 10 ⋅ (2 − j1) + 10 ; ϕ 2 = 7,5 − j 2,5 V
ϕ 2 + 10 17,5 − 2,5
ϕ1 = = = 7,5 + j 2,5 V
2 − j1 2 − j1
Potencijal čvora 2 iznosi:
Napon U12 = ϕ1 − ϕ 2 = 7,5 + j 2,5 − (7,5 − j 2,5) = j 5 V
FI=solve('FI1*(1/1+1/(i*1)+1/1)-FI2*1/1=10*1/1','FI2*(1/1+1/(-i*1)+1/1)-FI1*1/1=10*1/1')
FI1=eval(FI.FI1)
FI2=eval(FI.FI2)
U12=FI1-FI2
I=U12/8
-------------------------
>> FI =
FI1: [1x1 sym]
FI2: [1x1 sym]
FI1 =
7.5000 + 2.5000i
FI2 =
7.5000 - 2.5000i
U12 =
0 + 5.0000i V
>>
139
146.) Riješiti prethodni zadatak Theveninovim teoremom.
1Ω 1 1Ω 2 1Ω
R
+ j1 Ω +
− j1 Ω
10 V 10 V
146.a) Rješenje: Otpornik R izdvojiti iz mreže čime spoj poprima jednostavniji oblik i
izračunati u točkama 1 i 2 Th-napone i Th-impedancije:
1 ⋅ j1
U T 1 = 10 ⋅ = 5 + j 5 V; ZT 1 = = 0,5 + j 0,5 Ω
j1
1 + j1 1 + j1
− j1 − j1
U T 2 = 10 ⋅ = 5 − j5 V ; ZT 2 = = 0,5 − j 0,5 Ω
1 − j1 1 − j1
Theveninov spoj izgleda ovako:
ZT 1 R ZT 2
I
UT 1 UT 2
Naponska jednadžba za dotičnu petlju s odabranim referentnim smjerom struje izgleda:
U T 1 − I ⋅ ZT 1 − I ⋅ R − I ⋅ ZT 2 − U T 2 = 0
Iz jednadžbe se može izraziti struja:
UT 1 − UT 2 5 + j 5 − (5 − j 5)
I = = = j5 A
ZT 1 + R + Z T 2 2
Napon u točkama 1 i 2 iznosi: U12 = I ⋅ R = j 5 V
140
Za f = 50 Hz induktivitet zavojnice koja ima induktivni otpor 1 Ω iznosi:
L= = 3,1831 mH
100π
1
1 ⋅ 106
Potrebni kapacitet za X C = 1 Ω iznosi: C = = 3183,1 μF
100π
141
147.) Potrebno je izračunati napon u točkama A i B u spoju prema slici. Zadatak riješiti
U 1 = 10 ⋅ e j 0 V;U 2 = 5 ⋅ e j 60 V;U 3 = 5 ⋅ e j 120

analitički i grafički (nacrtati topografski dijagram) ako je:
0 0 0
+ + + A
U3 U2 U1
B
147.a) Rješenje: ϕ A = ϕ B + U 3 + U 2 + U1 pa je napon u točkama A i B
U AB = 10 + 2,5 + j 2,5 3 − 2,5 + j 2,5 3 = 10 + j 5 3 V
U AB = 13,23 V
U1 A
U2
U AB
U3
B
142
TROFAZNI SIMETRIČNI I NESIMETRIČNI SUSTAV
148.) Na simetrični direktni sustav faznog napona 3 × 220 Vef priključeno je

simetrično trošilo u spoju zvijezda fazne impedancije Z f = 3 + j 4 Ω . Potrebno je
izračunati struje koje teku kroz trošilo i struje koje teku kroz linije, te nacrtati fazorski
dijagram.
148a.) Rješenje: Apsolutni iznos impedancije iznosi: Z f = 32 + 42 = 5 Ω

Impedancija je omsko-induktivna pa fazna struja zaostaje za faznim naponom za kut ϕ.
ϕ = arctan = 53,130
4
3
Apsolutni iznos fazne struje je: I f = = = 44 A
Uf 220
Zf 5
U spoju zvijezda fazna struja je jednaka linijskoj. I L = I f
Linijski napon iznosi: U L = 3 ⋅ U f ฀ 380 V
U3
I3
U1
I2 ϕ
I1
U2
143
Fazni naponi izvora su: U 1 = 220 ⋅ e ;U 2 = 220 ⋅ e − j 120 ;U 3 = 220 ⋅ e j 120

149.) Zadan je nesimetrični trofazni sustav s nulvodičem kao na slici.
j 00 0 0
Otpor nulvodiča se može zanemariti, tj. R0 = 0 Ω . Sve impedancije iznose 100 Ω.

Treba odrediti linijske struje u kompleksnom obliku te izračunati struju nul voda I 0
U1 U2 U3
I0
+ + +
I1 I2 I3
C
R L
149.a) Rješenje:
I1 = = = 2, 2 A ;
U1 220
220 ⋅ e j 240
R 100
I2 = = = 2,2 ⋅ e j150 A ;
U2
jX L 100 ⋅ e j 90
220 ⋅ e j120
I3 = = = 2,2 ⋅ e j 210 A
U3
− jX C 100 ⋅ e − j 90
Struja nul voda se računa prema izrazu:
I 0 = I1 + I 2 + I 3 = 2, 2 + 2,2 ⋅ e j150 + 2,2 ⋅ e j 210
I 0 = 2,2 + 2,2 ⋅ (− cos300 + j sin 300 ) + 2,2 ⋅ (− cos300 − j sin 300 )
I 0 = 2,2 − 4, 4 ⋅ = −1,61 = 1,61 ⋅ e j180 A

3
2
144
150.) Pri spajanju namota sinkronog generatora koji su spojeni u zvijezdu, greškom je
zamijenjen početak i kraj treće faze. Koliki naponi su se pojavili na priključnicama
generatora, ako je fazni napon 220 V ?
150.a) Rješenje: Fazni naponi iznose:
U1 = 220 ⋅ e j 0 = 220 V
U 2 = 220 ⋅ e j 240 = 220 ⋅ e j ( −120) V
U 3 = 220 ⋅ e j (120+180) = 220 ⋅ e j ( −60) V
Linijski naponi iznose:
U12 = U1 − U 2 = 220 − 220 ⋅ e j ( −120) = 220 ⋅ (1 − a 2 )

⎡ 3 ⎤
= 220 ⋅ ⎢1 − (−0,5 − j ) ⎥ = 220 ⋅ (1,5 + j ) = 220 ⋅ 3 ⋅ e
3
3 j ( arctg )
⎣ 2 ⎦
3
2
= 220 ⋅ 3 ⋅ e j 30 V
U13 = U1 − U 3 = 220 − 220 ⋅ e j ( −60)

⎡ 3 ⎤
= 220 ⋅ ⎢1 − (0,5 − j ) ⎥ = 220 ⋅ (0,5 + j ) = 220 ⋅ e j ( arctg
3
⎣ 2 ⎦
3)
2
= 220 ⋅ e j 60 V
U 23 = U 2 − U 3 = 220 ⋅ a 2 − 220 ⋅ e − j 60
⎡ 3 ⎤
= 220 ⋅ ⎢ −0,5 − j − (0,5 − j ) ⎥ = 220 ⋅ (−1) = 220 ⋅ e j180 V
3
⎣ 2 2 ⎦
U1
U12
U2
U13
U3
U 23
145
spoj napajan direktnim simetričnim sustavom napona 3 × 400 Vef .

151.) Potrebno je izračunati pokazivanje idealnog V-metra u spoju prema slici 4 ako je
100 Ω
L1
100 Ω
L2
UV
L3 V
Sl. 4
151.a) Rješenje: V-metar pokazuje apsolutni iznos napona, čiji je fazor:

Uv = U3 − U0 .
Napon zvjezdišta računa se pomoću Millmanovog teorema prema izrazu:
U1 ⋅ Y + U 2 ⋅ Y U1 + U 2
U0 = = =− 3
U
2 ⋅Y
⎛ U ⎞ 3
2 2
Uv = U3 − ⎜ − 3 ⎟ = U3 ;
⎝ 2 ⎠ 2
Napon kojeg pokazuje V-metar iznosi:
Uv = ⋅ = 200 ⋅ 3 = 346,41 V
3 400
2 3
151.b) Rješenje - grafičko:
zvjezdište trošila pomakne u točku O′ . Napon koji pokazuje V-metar, predstavlja u

Faza u kojoj se nalazi V-metar je ustvari u prekidu jer je V-metar idealni. Zbog toga se
fazorskom dijagramu fazor U 3O′ čija je apsolutna vrijednost:

400 ⋅ 3
U 3O ′ = = 346,41 V (visina istostraničnog trokuta)
2
146
U 3′
U3
O U1
U1′
U 2′
U2
O′
151.c) Rješenje - simulacija u EWB-u
147
+
152. Potrebno je izračunati R1, R2 i R3 u spoju na slici koji je U1 R1
U f = 220 V , ako je: R1 = R2 = R; R3 = 2 R , a pokazivanje A-

priključen na trofazni simetrični direktni sustav faznog napona
+
U2 R2
+
metra je 5 A . U3 R3
152.a) Rješenje: I 0 = I1 + I 2 + I 3 ;
Apsolutni iznos struje 0-voda je : I 0 = ( Re( I0 ) ) + ( Im( I0 ) )

2 2
.
Slijedi : R1 = R2 = 22 Ω; R3 = 44 Ω
148
U = 3 × 400 (V)/50 (Hz) ?

153.) Koliko pokazuje idealni A-metar u spoju prema slici, ako je:
R = 40 Ω I1
L1
R = 40 Ω I2
L2
IA
L3 A
153.a) Rješenje: Pripadni fazorski dijagram napona
0′
U 3′ = 0
U1′
U3
U 2′
0 U1
U2
Iz dijagrama je vidljivo da je: U1′ = 400 ⋅ e (V); U 2′ = − j 400 (V)

− j 300
400 ⋅ e − j 30
Struje u fazi L1 iznosi: I1 = = 10 ⋅ e − j 30 (A); I 2 = − j10 (A)
0
0
40
I A = I1 + I 2 = 5 ⋅ 3 − j 5 − j10 = 5 ⋅ 3 − j15;
IA = (5 ⋅ 3 ) + 152 = 300 = 10 ⋅ 3 = 17,3 (A)

Struja A-metra je; 2
Simulacija u EWB-u
149
154.) Potrebno je izračunati energiju koja se na omskom otporu 0-voda pretvori u
sustavom napona 3 × 400 Vef .

toplinu u vremenu 15 min. Spoj na slici je napajan direktnim trofaznim simetričnim
1Ω
L1
1Ω
2Ω
L2
L3
0,1Ω
N
U 1 ⋅ 1 + U 2 ⋅ 1 + U 3 ⋅ 0, 5
154.a) Rješenje:
Izračunati napon zvjezdišta Millmanovim teoremom. U 0 =
12, 5
Budući da je U1 + U 2 = −U 3 slijedi da je:
−U 3 + 0, 5 ⋅ U 3
U0 = = − ⋅ U3; U0 = = = 9, 237 V
1 400 16
12, 5 25 25 ⋅ 3 3
Snaga na otporu 0-voda iznosi: P0 = 0 = ⋅ = 853, 33 W .

U2 1 256
R0 0,1 3
Potrošena energija u vremenu 15 min iznosi: W = P0 ⋅ t = 853, 33 ⋅ = 213, 332 Wh

1
4
Simulacija u EWB-u
150
155.) Potrebno je izračunati struju 0-voda u spoju prema slici, ako je spoj napajan
simetričnim direktnim sustavom napona 3x400 V.
R = 10 Ω
L1
X c = 10 Ω
L2
X L = 10 Ω
L3
U1 a 2 ⋅ U1 a ⋅ U1 U1
155.a) Rješenje: I 0 = + + = ⋅ (1 + ja 2 − ja ) = 63 A ; I 0 = 63 A
10 − j10 j10 10
Grafičko rješenje:
I3
I1
I2
I 2 + I3
I0
156.) Termoakomulaciona peć nazivne snage 3500 W ima tri grijača spojena u zvijezdu
bez 0-voda. (0-vod je u prekidu). Kolika će biti snaga peći ako jedan grijač pregori?
156.a) Rješenje: U normalnom pogonu snaga peći iznosi: P3฀ = 3 ⋅ f = ⋅ =

U2 3 U2 U2
R R 3 R
Ako u jednoj fazi pregori osigurač, preostali grijači su spojeni serijski na linijski napon
pa je:
P2฀ = = ⋅ P3฀ = = 1750 W
U2 1 3500
2R 2 2
151
157.) U termoakumulacijskoj peći su tri jednaka grijača s otporima 38 Ω spojena u

zvijezdu bez 0-voda. Za koliko wati se smanji snaga peći, ako je jedna od faza isključena
djelovanjem osigurača ?
157.a) Rješenje:
L1 L1
U L = 380 V = 190 V
Uf UL
R R
2
R R R
L2 L2
L3
U „normalnom“ stanju na svakom grijaču vlada fazni napon (u našem slučaju 220 V) pa
je snaga tri grijača jednaka: P3 = 3 ⋅ = 3⋅ = 3800 W

U 2f 3802
R 3 ⋅ 38
Nestankom jedne faze preostala dva grijača su u serijskom spoju priključena na linijski
napon pa je njihova snaga jednaka:
U L2 ( 3 ⋅ U f ) 3 ⋅ U 2f P3
P2 = = = = = 1900 W
2
2⋅ R 2⋅ R 2⋅ R 2
To znači da se je snaga smanjila za : ΔP = P3 − P2 = 1900 W
152
158.) Tri grijača nazivnih podataka: 1kW / 220V;1kW/220V;2kW/220V

spojeni su u zvijezdu bez 0-voda i priključeni na trofazni simetrični direktni sustav
faznih napona 220 V. Kolika se snaga takovog trošila?
R
L1
R
L2
R
2
L3
158.a) Rješenje: Otpor R iznosi:
R= = = 48, 4 Ω
U n2 28400
Pn 1000
Opterećenje je nesimetrično pa se javlja napon zvjezdišta koji iznosi:
U1 ⋅ Y1 + U 2 ⋅ Y2 + U 3 ⋅ Y3 U 3
U0 = =
Y1 + Y2 + Y3
V jer je:
4
Y1 = Y2 = Y ; Y3 = 2 ⋅ Y ; U1 + U 2 = −U 3
U 3 4 ⋅ U1 − a ⋅ U1 U1
Napon na grijaču u prvoj fazi iznosi:
U1′ = U1 − U 0 = U1 − = = ⋅ (4 − a ) = 55 ⋅ (4,5 − j
3
)
4 4 4 2
Apsolutni iznos je: U1 = 55 ⋅ 4,5 + = 252,02 V

2 3
4
Apsolutni iznos napona u drugoj fazi je isti : U 2 = 252,02 V
U trećoj fazi napon iznosi: U 3′ = U 3 − U 0 = 0,75 ⋅ U 3 ; U 3 = 165 V
Snage pojedinih grijača iznose:
U1′2 252,022
P1′ = = = 1312, 274 W; P2′ = 1312,274 W
R 48,4
153
U 3′2 1652
P3′ = = = 1125 W
R 24, 2
Ukupna snaga iznosi: P ′ = P1′ + P2′ + P3′ = 3749,548 W
P = 3 kW jer bi na svakom grijaču bio nazivni napon 220 V (simetrično opterećenje).

Da su sva tri grijača bila istih nazivnih snaga (1 kW) ukupna snaga bi bila:
function Uo=napon(U,Y1,Y2,Y3,Yo)
%ako postoji idealni 0-vod za Yo uvrstimo inf
a=exp(2*pi*i/3);
a1=exp(4*pi*i/3);
U0=(U*Y1+a1*U*Y2+a*U*Y3)/(Y1+Y2+Y3+Yo)
U0a=abs(U0)
U1p=U-U0
U2p=a1*U-U0
U3p=a*U-U0
Ua1p=abs(U1p)
Ua2p=abs(U2p)
Ua3p=abs(U3p)
I1=U1p*Y1
I2=U2p*Y2
I3=U3p*Y3
Io=I1+I2+I3
Ioa=abs(Io)
I1a=abs(I1)
I2a=abs(I2)
I3a=abs(I3)
S1=U1p*conj(I1)
154
S2=U2p*conj(I2)
S3=U3p*conj(I3)
S=S1+S2+S3
kut1=180/pi*angle(U1p)
Po=U0a^2*Yo
-----------------------------
>> napon(220,1/48.4,1/48.4,2/48.4,0)
U0 =
-27.5000 +47.6314i
U0a =
55.0000
U1p =
2.4750e+002 -4.7631e+001i
U2p =
-8.2500e+001 -2.3816e+002i
U3p =
-8.2500e+001 +1.4289e+002i
Ua1p =
252.0417
Ua2p =
252.0417
Ua3p =
165.0000
I1 =
5.1136 - 0.9841i
I2 =
-1.7045 - 4.9206i
I3 =
-3.4091 + 5.9047i
Io =
0
Ioa =
0
I1a =
5.2075
I2a =
5.2075
I3a =
6.8182
S1 =
1.3125e+003 -2.8422e-014i
S2 =
1.3125e+003 -5.6843e-014i
S3 =
1.1250e+003
S=
3.7500e+003 -8.5265e-014i
kut1 =
-10.8934
kut2 =
-109.1066
kut3 =
120.0000
Po =
0
>>
155
159.) Za koliko će se promijeniti pokazivanje A-metra koji pokazuje efektivne

vrijednosti nakon zatvaranja sklopke S, u spoju na slici ako je U = 220 V; R = 11 Ω ?
R R
L1
R R
L2
R R
L3
S
N A
159a.) Rješenje: Kod otvorene sklopke S opterećenje je simetrično što znači da su

struja 0-voda i pokazivanje A-metra jednako nuli. Ako se sklopka S zatvori, nastaje
nesimetrično opterećenje pa će se pojaviti struja 0-voda koju će pokazivati A-metar.
Nakon zatvaranja sklopke S je: U = 220 V; Y1 = Y2 = S ; Y3 = S ; Y0 = ∞
1 1
22 11
function Uo=napon_Io(U,Y1,Y2,Y3,Yo)
%ako postoji 0-vod za Yo uvrstimo inf
a=exp(2*pi*i/3);% operator rotacije za 120 stupnjeva
a1=exp(4*pi*i/3);%operator rotacije za 240 stupnjeva
U0=(U*Y1+a1*U*Y2+a*U*Y3)/(Y1+Y2+Y3+Yo)% napon zvijezdišta u kompleksnom obliku
U0a=abs(U0) % napon zvijezdišta (apsolutni iznos)
U1p=U-U0 % napon na trošilu u fazi 1
U2p=a1*U-U0 % napon na trošilu u fazi 2
U3p=a*U-U0 % napon na trošilu u fazi 3
Ua1p=abs(U1p) % napon na trošilu u fazi 1 (apsolutni iznos)
I1=U1p*Y1 %struja kroz trošilo faze 1
Io=I1+I2+I3 % struja 0-voda
Ioa=abs(Io) % struja 0-voda (apsolutni iznos)
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
U0a =
0
U1p =
220
U2p =
-1.1000e+002 -1.9053e+002i
U3p =
-1.1000e+002 +1.9053e+002i
Ua1p =
220
Ua2p =
220.0000
Ua3p =
220
I1 =
10
I2 =
-5.0000 - 8.6603i
I3 =
-10.0000 +17.3205i
Io =
-5.0000 + 8.6603i
Ioa =
10.0000
156
Pokazivanje A-metra nakon zatvaranja sklopke S je 10 A.
159.b) Rješenje: Simulacija u EWB-u
159.c) Grafičko rješenje: Zbog idealnog 0-voda napon zvjezdišta je 0 V, prije i nakon
zatvaranja sklopke S. Zato su struje u fazi s faznim naponima pojedinih faza. Nakon
zatvaranja sklopke, S struja u trećoj fazi bit će dvostruko veća od struja u fazama 1 i 2.
(otpornik od 11Ω je premošten). Struja 0-voda je jednaka sumi struja u pojedinim
fazama.
I3
I 0 = 10 A
I1
I1 + I 2
I2
157
160.) Izračunajte pokazivanje A-metra u fazi 3 u spoju na slici. (A-metri imaju

odziv na efektivnu vrijednost)
160.a) Rješenje:
k=pi/180;a=exp(i*120*k);a1=a^2;U1=220;U2=a1*U1;U3=a*U1;R1=20;R2=20;R3=0;
IA=(U1-U3)/R1
kutIA=angle(IA)/k
IAa=abs(IA)
IB=(U2-U3)/R2
kutIB=angle(IB)/k
IBa=abs(IB)
IC=IA+IB
ICa=abs(IC)
kutIC=angle(IC)/k
clc
158
>> IA =
16.5000 - 9.5263i
kutIA =
-30.0000
IAa =
19.0526
IB =
-0.0000 -19.0526i
kutIB =
-90.0000
IBa =
19.0526
IC =
16.5000 -28.5788i
ICa =
33
kutIC =
-60.0000
U13
U3
U1
U 23
IA
IB
U2
IC
159
161.) Složeno trošilo, prema slici, spojeno je na simetričnu trofaznu mrežu faznog
R = 6 Ω; X c = 24 Ω .
napona Uf = 220 V, f = 50 Hz. Treba odrediti ukupnu struju u drugoj fazi I 2 ako je
I2
161.a)Rješenje:
k=pi/180;a=exp(i*120*k);a1=exp(i*240*k);U1=220;U2=a1*U1;U3=a*U1;R=6;XC=24;
IR=U2/R
IC1=(U2-U3)/(-i*24)
IC2=(U1-U2)/(-i*24)
ICu=IC1-IC2
Iu=IR+ICu
Iua=abs(Iu)
kut=angle(Iu)/k
-------------------------
>> IR =
-18.3333 -31.7543i
IC1 =
15.8771 - 0.0000i
IC2 =
-7.9386 +13.7500i
ICu =
23.8157 -13.7500i
Iu =
5.4824 -45.5043i
Iua =
45.8333
kut =
-83.1301
>>
I 2 = 45,83e − j 83,13° A
160
MEĐUINDUKTIVITET U MREŽAMA IZMJENIČNE STRUJE
162.) Koliki je napon izvora na slici, ako je snaga otpornika PR = 10 W ?

R = 40 Ω; X L1 = 32 Ω; X L 2 = 2 Ω; X c = 20 Ω; k = 0, 375 .
R X L1
M
U
Xc X L2
162.a) Rješenje:
Najprije treba izračunati ukupni induktivni otpor suglasno spojenih zavojnica:
X L = X L1 + X L 2 + 2k X L1 ⋅ X L 2 = 32 + 2 + 2 ⋅ 0,375 ⋅ 64 = 40 Ω
jX L ⋅ (− jX c )
Impedancija spoja iznosi: Z = R + = 40 − j 40 Ω
jX L − jX c
Struja kroz otpornik je ukupna struja pa je: I = = 0,5 A

PR
R
Napon izvora iznosi: U = I ⋅ Z = 0,5 ⋅ 40 ⋅ 2 = 28,28 V
161
163.) Potrebno je izračunati ulaznu impedanciju spoja na slici ako je X M = 1 Ω .
4Ω
M
Zu j2 Ω j2 Ω
163.a) Rješenje:
Ulazna impedancija je jednaka omjeru napona i ukupne struje spoja : Z u =
U
I1
Međuinduktivni otpor iznosi: X M = 1 Ω
4Ω
M
U
I1 j2 Ω j2 Ω
I2
Jednadžbe petlji su: 1.) U = 4 ⋅ I1 + ( I1 − I 2 ) ⋅ j 2 + I 2 ⋅ j1 = 4 I1 + j 2 I1 − jI 2

2.) ( I1 − I 2 ) ⋅ j 2 − I 2 ⋅ j 2 + I 2 ⋅ j1 − ( I1 − I 2 ) ⋅ j1 = 0
Sređivanjem jednadžbe 2 dobije se da je : I 2 = 0, 5 ⋅ I1 .
Uvrštenjem struje I 2 u prvu jednadžbu dobije se: U = 4 I1 + j1, 5 I1 ;
Impedancija spoja iznosi: Z = 4 + j1, 5 Ω .
Ukupni induktivni otpor paralelno spojenih zavojnica čije je međuinduktivno djelovanje
suglasno iznosi:
X1 ⋅ X 2 − X M2 2 ⋅ 2 −1
= = = = 1,5 Ω
3
X1 + X 2 − 2 X M 2 + 2 − 2 ⋅ 1 2
X uk
što slijedi iz ekvivalentne sheme za takav spoj (zapisi s predavanja)
L1 L1 − M
M
L2 L2 − M
( X1 − X M ) ⋅ ( X 2 − X M ) 1 ⋅1
Xu = XM + =1+ = 1,5 Ω
X1 + X 2 − 2 X M 2
162
164.) Treba odrediti vrijednost kapacitivnog otpora X C , tako da dvopol na slici

predstavlja čisti omski teret.
+
− jX C
I1
j 40 Ω j 20 Ω 10 Ω
U
j 20 Ω
I2
164.a) Rješenje:
Impedancija spoja je jednaka: Z ulazna =
U1
Jednadžbe petlji: U1 = (− jX c + j 40) + j 20 ⋅ I 2

I
j 20 ⋅ I1 + (10 + j 20) ⋅ I 2 = 0; ⇒ I 2 = − ⋅ I1
j 20
10 + j10
Vidljivo je da je struja I 2 negativna što znači da je smjer te struje ustvari suprotan
Z il = = (− jX c + j 40) + = 8 + j (24 − X c )
U1 400
I1 10 + j 20
Da bi dvopol predstavljao za izvor čisti omski teret mora biti:

24 − X c = 0; X c = 24 Ω .
163
165.) Potrebno je izračunati snagu otpornika R u spoju prema slici, ako je poznato:
R = 40 Ω; X L1 = 32 Ω; X L 2 = 2 Ω; X c = 20 Ω; k = 0, 375 .
R X L1
M
40 V∠ 0 0 Xc X L2
165.a) Rješenje:
Najprije treba izračunati ukupni induktivni otpor suglasno spojenih zavojnica:
X L = X L1 + X L 2 + 2k X L1 ⋅ X L 2 = 32 + 2 + 2 ⋅ 0,375 ⋅ 64 = 40 Ω
jX L ⋅ (− jX c )
Impedancija spoja iznosi: Z = R + = 40 − j 40 Ω
jX L − jX c
Struja kroz otpornik je ukupna struja pa je: I = =

40 2
40 ⋅ 2
A
2
⎛ 2⎞
Snaga otpornika je: P = I L ⋅ R = ⎜⎜ ⎟⎟ ⋅ 40 = 20 W
2
⎝ 2 ⎠
2
164
166.) Potrebno je izračunati ulaznu impedanciju spoja na slici.
R = 10 Ω I1 I2
I1 − I 2
+ X L1 = 25 Ω
U1 XM = 5 Ω Xc = 5 Ω
X L 2 = 15 Ω
166.a) Rješenje: Zapisati jednadžbe petlji:
U = I1 ⋅ R + ( I1 − I 2 ) ⋅ jX L1 + I ⋅ jX M + I1 ⋅ jX L 2 + ( I1 − I 2 ) ⋅ jX M
0 = I ⋅ (− jX C ) + ( I 2 − I1 ) ⋅ jX L1 − I1 ⋅ jX M
Te dvije jednadžbe daju rješenje: U = I1 ⋅ (10 + j 5) , pa je ulazna impedancija
Zu = = 10 + j 5 Ω
U
I1
165
167.) U spoju prema slici treba odrediti iznos kapacitivnog otpora tako da dvopol
predstavlja za izvor čisti omski teret.
Zapisati jednadžbe petlji:
− jX C
I1
+
U jX 1 jX 2 R
I2
M
167.a) Rješenje:
U = I1 ⋅ (− jX C + jX 1 ) − I 2 ⋅ jX M
I 2 ⋅ ( R + jX 2 ) − I1 ⋅ jX M = 0
Izrazimo struju I1 i zapišemo impedanciju dvopola kao:
X 2 ⋅ ( R − jX 2 )
Z ul = = (− jX C + jX 1 ) + M 2
U
I1 R + X 22
Da bi impedancija dvopola bila čista omska, mora imaginarni dio impedancije biti
jednak nuli pa slijedi:
X M2 ⋅ X 2
X C = X1 −
R 2 + X 22
166
168.) Treba odrediti ulaznu impedanciju Z u spoja na slici između stezaljki a i b

koristeći ekvivalentnu shemu dotičnog spoja.
X L1 = 5 Ω
k = 0, 4 X L2 = 4 Ω
a
R = 6Ω
b
168.a) Rješenje:
Ekvivalentna shema:
jX 1 − jX M jX M
Zu jX 2 − jX M
X M = k X 1 ⋅ X 2 = 1,788 Ω
jX1 − jX M = 5 − 1,788 = 3, 212 Ω; jX 2 − jX M = 2, 212 Ω; Z = 6 + j 4, 2 Ω
167
NESINUSOIDALNE IZMJENIČNE VELIČINE
C = 60 μF koji je priključen na izvor trokutastog napona, prema slici. Provjeriti

169.) Potrebno je izračunati jakost struje koja teče kroz kondenzator kapaciteta
rezultat uzimajući u obzir prvih 5 harmoničkih članova.
u(V)
50
10
5 20
t (ms)
169.a) Rješenje: ic = C ⋅ uc = ⋅ t = 104 ⋅ t (V)

duc 50
5 ⋅ 10 −3
;
dt
ic = 60 ⋅ 10−6 ⋅ 104 = 0,6 A
Trokutasti napon se može zapisati kao:
8 ⋅ U฀
uc = ⋅ (sin ω t − ⋅ sin 3ω t + ⋅ sin 5ω t − ...)
π
1 1
2
9 25
8 ⋅ 50
uc = ⋅ (sin ω t − ⋅ sin 3ω t + ⋅ sin 5ω t − ...)
π2
1 1
9 25
uc = 40,5 ⋅ (sin ω t − ⋅ sin 3ω t + ⋅ sin 5ω t − ...)

1 1
9 25
Efektivna vrijednost osnovnog harmoničkog člana iznosi:
U1ef = = 28,72 ;
40,5
2
168
Kapacitivni otpor za prvi harmonički član iznosi: (frekvencija osnovnog harmoničkog
člana je ista kao i trokutastog napona f = = = 50 Hz )

1 1
T 20 ⋅ 10−3
X 1c = = 53,1 Ω
106
314 ⋅ 60
Struja koju rezultira osnovni harmonički član napona, iznosi:
I1 = = = 0,5409 A
U1 28,7234
X1c 53,1
Ostale vrijednosti su prikazane tabelarno.
Naravno da je efektivna vrijednost trećeg harmoničkog člana devet puta manja od
osnovnog, ali je i kapacitivni otpor za trostruku frekvenciju tri puta manji pa je struja
trećeg harmonika tri puta manja od struje prvog harmonika.
n Un X cn In I n2
1 28,7234 53,1 0,5409304 0,292605698
3 3,191489 17,7 0,180310133 0,032511744
5 1,148936 10,62 0,10818608 0,011704228
7 0,586192 7,585714 0,077275771 0,005971545
9 0,35461 5,9 0,060103378 0,003612416
11 0,237384 4,827273 0,049175491 0,002418229
13 0,169961 4,084615 0,041610031 0,001731395
15 0,12766 3,54 0,036062027 0,00130047
17 0,099389 3,123529 0,031819435 0,001012476
19 0,079566 2,794737 0,028470021 0,000810542
21 0,065132 2,528571 0,02575859 0,000663505
23 0,054298 2,308696 0,023518713 0,00055313
25 0,045957 2,124 0,021637216 0,000468169
27 0,039401 1,966667 0,020034459 0,00040138
29 0,034154 1,831034 0,018652772 0,000347926
31 0,029889 1,712903 0,017449368 0,00030448
33 0,026376 1,609091 0,01639183 0,000268692
35 0,023448 1,517143 0,015455154 0,000238862
37 0,020981 1,435135 0,014619741 0,000213737
39 0,018885 1,361538 0,01387001 0,000192377
41 0,017087 1,295122 0,013193424 0,000174066
43 0,015535 1,234884 0,012579777 0,000158251
45 0,014184 1,18 0,012020676 0,000144497
47 0,013003 1,129787 0,011509157 0,000132461
49 0,011963 1,083673 0,011039396 0,000121868
51 0,011043 1,041176 0,010606478 0,000112497
I n2 0,358175 A2
In 0,598477 A
169
170.) Treba prikazati oblik napona prema jednadžbi a, uzimajući u obzir zaključno 13
harmonik.
a.) y=sin(x)-(1/9)*sin(3x)+(1/25)*sin(5x)-(1/49)*sin(7x)+(1/81)*sin(9x)-
(1/121)*sin(11x)+(1/169)*sin(13x)
170.a) Rješenje:
8 ⋅ U฀
uc = ⋅ (sin ω t − ⋅ sin 3ω t + ⋅ sin 5ω t − ...) ,
π
1 1
2
9 25
što znači da je amplituda trokutastog napona:
π2
U฀ = = 1,234 V
8
170
171.) Serijski spoj RLC elemenata je priključen na izvor napajanja čiji napon sadrži
treći harmonik u iznosu 5%. Koliki iznos struje teče spojem, ako je poznato:
U1 = 400V;U 3 = 0,05 ⋅ 400 = 20V; R = 1 Ω; L = 0,1501H; C = 7,5μF ?
171.a) Rješenje: Budući da napon izvora nije sinusoidalan, već sadrži treći harmonik
čija je efektivna vrijednost 20 V, ukupni napon prvog (osnovnog) i trećeg harmonika
iznosi:
U = U12 + U 32 = 400 2 + 20 2 = 400, 499 (V)
Jasno je da V-metrom ne možemo “otkriti” prisustvo trećeg harmonika, ali A-metar

pokazuje struju koja upućuje na to prisustvo.
Impedancije spoja se određuju prema izrazima:
Za prvi harmonik:
Z1 = R2 + (ω ⋅ L − ) = 1+ (314⋅ 0,1501−
ω⋅C
1 2 1
314⋅ 7,5⋅10−6
)2
Z1 = 1+ (47,13− 424,63)2 = 377,5 (Ω)
Struja prvog harmonika iznosi: I1 = = = 1, 06 ( A)

U1 400
Z1 377,5
Za treći harmonik impedancija iznosi:
Z3 = R2 + (3⋅ωL − )2 = 1+ (47,13⋅ 3 − ) = 1+ (141,39 −141,54)2 ≈ 1 (Ω)

3⋅ωC
1 424,63 2
3
Struja koja teče zbog trećeg harmonika:
U 3 0, 05 ⋅ 400
I3 = = = 20 ( A )
Z3 1
Ukupna struja se određuje prema izrazu:
I = I12 + I 32 ≈ 20 (A)
Ako u izvoru ne bi bio prisutan treći harmonik, tekla bi struja ≈ 1 ( A)
171
172.) Kroz otpornik R = 22 Ω teče vremenski promjenljiva struja i = 0,5 + 0,5 ⋅ sin(ωt ) .
Kolika je srednja snaga otpornika?
172.a) Rješenje: Srednja snaga je djelatna snaga i na otporniku iznosi
PR = I ef2 ⋅ R
.
Efektivnu vrijednost odredimo prema
⎛ 0,5 ⎞
I ef = I o2 + I12 = 0,52 + ⎜ ⎟ =
2
0, 75
⎝ 2⎠ 2
što znači da je
I ef2 = , i PR = I ef2 ⋅ R = ⋅ 22 = 8, 25 W
0, 75 0, 75
2 2
173.) Sinusoidna struja oblika prema slici, teče nekim strujnim krugom. Ampermetar
uključen u strujni krug, pokazuje efektivnu vrijednost struje od 6A. Kolika je amplituda
struje Io?
173.a) Rješenje:
⎛ I ⎞ 3 ⋅ I 02
I ef2 = I 02 + ⎜ 0 ⎟ = = 62 ,
2
⎝ 2⎠ 2
Iz toga slijedi da je I 02 = 24 A 2 ; I 0 = 4,89 A
172
IDEALNI TRANSFORMATOR
174.) Treba odrediti prijenosni omjer n =

N1
idealnog transformatora, potreban da se u
N2
⎛ rad ⎞
krugu na slici pri frekvenciji ω = 1000 ⎜ ⎟ postigne struja primara od 0,1 A ako je
⎝ s ⎠
zadano: U = 100 V; R = 1 kΩ; C = 1 nF; L = 0,1 H .
R C
n
+
100 V
L
~
174.a) Rješenje:
Najprije treba izračunati iznose induktivnog i kapacitivnog otpora.
Xc = = 3 = 106 Ω; X L = ω L = 1000 ⋅ 0,1 = 100 Ω .

109
ωC 10
1
Reducirani na primar, induktivni otpor iznosi:
X L′ = n 2 ⋅ X L ,
pa je ukupna impedancija spoja Z = R + j (n 2 ⋅ X L − X c ) .
Kako je Z = = = 1000 Ω , mora biti da je n 2 ⋅ X L − X c = 0 pa je

U 100
I 0,1
n= = = 100
Xc 106
XL 102
173
= 10
N1
175.) Potrebno je izračunati pokazivanje A-metra u spoju na slici ako je
N2
R1 = 100 Ω R2 = 1 Ω
N1 N2
+
~ A
U1 = 100 ⋅ e j 0 V
0
175.a) Rješenje:
Kroz primar i sekundar teku struje:
I1 = = = 0,5 A; I 2 = n ⋅ I1 = 10 ⋅ 0,5 = 5 A
R1 + R2′ 100 + 102 ⋅1
U 100
174
X c (50 Hz)=10 Ω
176.) Potrebno je izračunati efektivnu vrijednost struje u spoju na slici ako je
176.a) Rješenje: Simulacija u EWB-u
Ako bi u spoju na slici djelovao samo izvor s frekvencijom 50 Hz, spojem bi tekla struja
čiji je efektivni iznos: I ef 1 = ef 1
U
pri čemu je
Z1
Z1 = R 2 + X c2 = 102 + 102 = 10 2 Ω , pa je I ef 1 = =
100 10
A.
10 2 2
Ako bi u spoju djelovao samo izvor s frekvencijom 150 Hz, spojem bi tekla efektivna
vrijednost struje prema:
I ef 3 = 3 = = = = =
U 100 100 100 300 30
⎛ 10 ⎞ 100 10 ⋅ 10 10 10
102 + ⎜ ⎟ 100 +
Z3 2
10
⎝ 3⎠ 9 3
Ukupna struja je jednaka: I ef = I ef2 1 + I ef2 3 = + = 140 = 11,83 A

100 900
2 10
175
177.) Jednofazni transformator s S 2 = 200 kVA ima gubitke praznog hoda P0 = 1600 W
i gubitke kratkog spoja Pk = 2200 W . Koliki je koeficijent korisnosti kod 25%
opterećenja i cos ϕ2 = 0, 7 ?
177.a) Rješenje:
Izraz za koeficijent korisnosti je:
k ⋅ S 2 ⋅ cos ϕ 2
η= = = 0,9527
k ⋅ S 2 ⋅ cos ϕ2 + k ⋅ Pk + P0 35 + 0,1375 + 1, 6
35
2
178.) Transformator nominalne snage S = 25 kVA napona U = 500 V napaja trošilo

snage Pt = 12 kW, cosϕp = 0, 6 . U svrhu potpunog opterećenja transformatora paralelno
trošilu spaja se otpornik R. Odredite iznos otpora tog otpornika i novi cos ϕ .
178.a) Rješenje:
Trošilo ima prividnu snagu:
St = 12 + j ⋅12 ⋅ tan ϕ p = 12 + j12 ⋅1,333 = 12 + j16 kVA ,
pa u svrhu potpunog opterećenja mora biti zadovoljena jednakost:
252 = (12 + PR ) 2 + 162 ,
i dalje 12 + PR = 19, 21; PR = 7, 21 kW ,
što znači da iznos otpora priključenog otpornika mora biti
R= = = 34, 674 Ω .
U 2 5002
PR 7210
Novi faktor snage sada iznosi:
cos ϕ = = = 0, 7684
Pu 19210
S 25000
176
SVITAK S FEROMAGNETSKOM JEZGROM, TRANSFORMATOR S

FEROMAGNETSKOM JEZGROM
slijedeće vrijednosti: U v = 220 V; I A = 1,5 A; Pw = 44 W . Ukupni otpor zavoja svitka

179.) Treba odrediti gubitke u feromagnetskoj jezgri svitka, ako instrumenti pokazuju
je Ru = 0,8 Ω
A W
L1
N V
179.a) Rješenje:
W-metar je izmjerio ukupne gubitke koji se sastoje od gubitaka u jezgri i namotu pa je
PFe = Pw − I A2 ⋅ R = 44 − 1,52 ⋅ 0,8 = 42, 2 W .
180.) U željeznoj jezgri prigušnice, gubici zbog histereze iznose Ph1 = 100 W pri
izmjeničnom naponu U1 = 110 V i frekvenciji f1 = 40 Hz ? Koliki će biti gubici histereze
Ph 2 ako se uz nepromjenjeni napon frekvencija podigne na f 2 = 80 Hz ? Otpor zavoja je
zanemariv.
180.a) Rješenje:
Gubici zbog histereze ovise o kvadratu magnetske indukcije ( B 2 ) i prvoj potenciji

frekvencije f . (gubici zbog vrtložnih struja ovise o B 2 i f 2 ).
Ako se frekvencija poveća sa 40Hz na 80 Hz, onda se u skladu s E = 4, 44 ⋅ Φ m ⋅ f ⋅ N

( U ≈ E zbog zanemarenja otpora namota) magnetski tok, a time i magnetska indukcija
Φ
( Bm = m ) smanje u istom omjeru. Zato su novi gubici histereze jednaki:
S
⎛ f ⎞ ⎛B ⎞ ⎛1⎞
Ph 2 = Ph1 ⋅ ⎜ 2 ⎟ ⋅ ⎜ 2 ⎟ = 100 ⋅ 2 ⋅ ⎜ ⎟ = 50 W
2 2
⎝ f1 ⎠ ⎝ B1 ⎠ ⎝2⎠
177
U = 220 V, f = 50 Hz, I =10 A, P = 400 W . Ako je poznato da je PFe = 3PCu , treba odrediti
181.) Za svitak s feromagnetskom jezgrom mjerenjem su dobivene vrijednosti:
parametre nadomjesne sheme svitka RCu , RFe , X Fe , I g , I μ . Rasipanje je zanemarivo.

181.a) Rješenje:
Ukupni gubici P = PFe + PCu = 3PCu + PCu = 4 PCu pa je PCu = = 100 W .
P
4
Otpor namota je RCu = = =1 Ω .
PCu 100
I 2 102
Ukupni gubici u željezu su PFe = P − PCu = 400 − 100 = 300 W .
Faktor snage iznosi cos ϕ = = = 0,182

P 400
U ⋅ I 220 ⋅10
E = U − I ⋅ (0,182 + j 0,983) ⋅1 = 220 − 1,82 − j9,83 = 218,18 − j 9,83 A .
Apsolutni iznos EMS je E = 218, 4 V .
Nadomjesni otpor RFe = = = 159 Ω .

E 2 218, 42
PFe 300
Struja I g = = = 1,374 A .
E 218, 4
RFe 159
Struja I μ = 102 − 1,3742 = 9,905 A pa je X Fe = = = 22, 05 Ω

E 218, 4
I μ 9,905
182.) Kod nominalnih uvjeta transformator ima gubitke u željezu PFe i gubitke u bakru
PCu . Napon na primaru se smanji na 0,5U n , a istovremeno se zamijeni trošilo tako da
struja primara i sekundara ostanu nepromijenjene. Koliki će u tim uvjetima biti gubitci
u bakru i željezu PCu′ i PFe′ ?
Ako se smanji napon primara na 0,5U n prema relaciji U1 ≈ E1 = 4, 44 ⋅ Φ m ⋅ f ⋅ N1 , slijedi

182.a) Rješenje:
da će se smanjiti magnetski tok na polovicu iznosa, a prema tome i magnetska indukcija

Bm′ = 0,5 Bm . Gubitci u željezu se dijele na gubitke zbog vrtložnih struja i mijenjaju se s
kvadratom indukcije i frekvencije. Gubitci zbog histereze mijenjaju se s kvadratom
indukcije i prvom potencijom frekvencije. Zato vrijedi da će novi gubitci zbog vrtložnih
struja biti Pv′ = Pv ⋅ = 0, 25 Pv . Isto tako novi gubitci zbog histereze struja će
(0,5 Bm ) 2
Bm2
iznositi: Pv′ = Pv ⋅ = 0, 25 Pv . Kako su gubitci u željezu jednaki

(0,5 Bm ) 2
Bm2
PFe = Pv + Ph i PFe′ = Pv′ + Ph′ slijedi da je PFe′ = 0, 25 ⋅ PFe . Gubitci u bakru su ostali isti
PCu′ = PCu .
178
P = 200 W, I = 4 A. Svitak je priključen na napon U = 220 V, f = 50 Hz . Rasipanje toka

183.) Na svitku s feromagnetskom jezgrom izmjerene su sljedeće vrijednosti:
je zanemarivo. Ako otpor svitka iznosi RCu = 5 Ω , treba izračunati nadomjesni otpor
željeza Rg .
I ⋅R
UL
U
ϕ Ig = Ih + Iv
β ig
Iμ
Sl. 84
183.a) Rješenje:
Djelatna snaga zavojnice iznosi:
P = U ⋅ I ⋅ cos ϕ
Pa se iz poznatih podataka može odrediti faktor snage:
cos ϕ = = = 0, 2273
P 200
U ⋅ I 220 ⋅ 4
Napon samoindukcije iznosi U L = U − I ⋅ R .
Napon izvora se postavlja u realnu os U = 220 00 V ,
onda je struja I = 4 ⋅ (cos ϕ − j sin ϕ ) = 0,9092 − j 3,895 V pa je:
U L = 220 − (0,9092 ⋅ 5 − j 3,895 ⋅ 5) = 220 − 4,546 + j19, 475 V=

215,454+j19, 475 = 216,3324 V
Gubitci u jezgri iznose PFe = P − PCu = 200 − 42 ⋅ 5 = 200 − 80 = 120 W .
Nadomjesni otpor željeza iznosi: Rg = = = 390 Ω

U L2 216,33242
PFe 120
179
184.) Naponski izvor u = 2,5 + 25 ⋅ 2 ⋅ sin(3000t + 450 ) V priključen je na serijski spoj

otpornika R = 10 Ω i zavojnice L = 10 mH . Potrebno je izračunati efektivni iznos struje
koju daje izvor.
XL
+
u ~
184.a) Rješenje:
Zadani napon se sastoji od istosmjerne komponente U 0 = 2,5 V i izmjenične

sinusoidalne komponente efektivne vrijednosti U ef = 25 V .
Ako bi djelovala samo istosmjerna komponenta zadanog napona, spojem bi tekla struja
iznosa I 0 = = 0, 25 A . (induktivni otpor za istosmjernu struju je 0).
2,5
10
Ako bi u spoju djelovala samo izmjenična komponenta, spojem bi tekla struja

efektivnog iznosa I ef = = 0, 79 A jer je za izmjeničnu komponentu
25
10 + 302
2
impedancija spoja Z = 102 + (3000 ⋅10 ⋅10−3 ) 2 = 102 + 302 = 31, 623 Ω .
Ukupna struja spoja je: I uef = I 02 + I ef2 = 0, 252 + 0, 792 = 0,83 A
180
PRIMJER PISMENOG ISPITA 1
1.) U izolacijsku posudu s kovinskim dnom i stropom na slici

je do h = ⋅ d nalito ulje relativne dielektričnosti ε r = 10 . Za
2
3
koliko posto se promijeni jakost električnog polja u zraku, ako
se posuda zaokrene za 900 ?
Ezr 2 − Ezr1
⋅100 = ______
Ezr1
___________________________________________________________________________
C1 = 3 μF nabijen je nabojem Q10 = 120 μC . Kondenzatori

2.) Prije zatvaranja sklopke u spoju (na slici) kondenzator
C2 = 3μF i C3 = 1,5 μF su pritom bili prazni. Treba odrediti

naboj Q2 nakon zatvaranja sklopke.
Q2 = _____ μC
___________________________________________________________________________
3.) Kolika je snaga strujnog izvora u spoju na slici?
PI = ____ W
+
___________________________________________________________________________
4.) Koliko mora iznositi otpor Rx donjeg dijela
potenciometra na slici čiji je ukupni otpor 100 Ω da bi
žaruljica bila pravilno napajana ( U n = 12 V; Pn = 12 W )
Ž 12 V /12 W
48 V
−
10 Ω
Rx = ____ Ω ?
Rx
___________________________________________________________________________
5.) Pri kojim strujama strujnog izvora će snaga PR1 biti 4 puta veća
R2 = 2 Ω
12 V
-
+
od snage PR2
R1 = 2 Ω
I ′ = ____ A; I ′′ = _____ A . I
181
1.) Treba odrediti iznos otpora otpornika R u spoju na slici, tako da se u
ω = 5 kHz; C = 10 μF; L = 2 mH; R1 = R2 = 10 Ω .

R1
njemu pojavi maksimalna snaga ako je poznato. L
+ R
u
R2
R = ____ Ω
C
___________________________________________________________________________
2. Potrebno je izračunati R1, R2 i R3 u spoju na slici koji je priključen na U1 +
trofazni simetrični direktni sustav faznog napona U f = 220 V ako je:
R1
+
R1 = R2 = R; R3 = 2 R , a pokazivanje A-metra je 5 A .
U2 R2
+
U3 R3
R1 = ____ Ω; R2 = _____ Ω; R3 = ____ Ω A
___________________________________________________________________________
3.) Za koliko se promijeni pokazivanje V-metra u spoju prema
slici, ako se 0-vod prekine?
ΔU v = ____ V
___________________________________________________________________________
j2Ω
4.) Potrebno je izračunati ulaznu impedanciju spoja prema slici:
j1
j2Ω
Zul
Z ul = _______ Ω
2Ω
5.) U mreži na slici pri kružnoj frekvenciji ω induktivni otpor iznosi

___________________________________________________________________________
X L = 20 Ω; X c = 32 Ω . Treba odrediti efektivnu vrijednost struje izvora

u = 10 2 sin(ωt + 150 ) + 15 2 sin(2ωt + 300 ) + 50 2 sin(8ωt − 450 )
R = 25 Ω
XC
XL
I = _____ A .
182
1.) Zračni vod čine dva paralelna vodiča polumjera r=3 mm i međusobne udaljenosti d=40 cm
koji su priključeni na napon U. Potrebno je izračunati iznos napona ako je jakost električnog
polja na površini vodiča jednaka E = 8,52 ⋅ i

r r kV
.( Ekscentricitet zanemariti i uzeti u obzir
m
da je d ฀ r )
U = ______ V .
___________________________________________________________________________
2.) Potrebno je izračunati najmanji i najveći iznos jakosti električnog polja
r1 = 10 mm; r2 = 25 mm; ε r = 1; U = 100 V . Koliki je omjer tih jakosti

između sfera koncentričnih vodljivih kugla, ako je poznato:
električnog polja?
⎛ kV ⎞ ⎛ kV ⎞
E1 = _____ ⎜ ⎟; E2 = ______ ⎜ ⎟; = _____
E2
⎝ m ⎠ ⎝ m ⎠ E1
___________________________________________________________________________
R1 = 10 Ω A R2 = 5 Ω
3.) Idealni V-metar u spoju na slici pokazuje 12 V. Potrebno je +
izračunati struju i snagu strujnog izvora. V
I = _____ A; PI = ______ W R3 = 8 Ω R4 = 2 Ω
C D
B
________________________________________________________________________
4.) Koliki moraju biti otpori promjenljivog otpornika R u spoju na
slici da se na njemu pojavi 50% najveće moguće snage? R =1 Ω
R′ = ____ Ω; R′′ = ____ Ω

i
3A
R
___________________________________________________________________________
5.) Treba odrediti iznos otpora otpornika Rx

tako da se na njemu pojavi napon 20 V.
Rx = ____ Ω
183
1.) Zapisati vektor magnetske sile koja djeluje na jedinicu dužine

vodiča kojim teče struja I 4 ako je poznato:
I1 = I 2 = I 3 = I 4 = 30 A; a = 1 cm; r0 = 1 mm
(Vodiči su jako dugi, ravni i međusobno paralelni.)
F4 = ___________________
r N
m
___________________________________________________________________________
U trenutku t = 0 priključuje se serijski RC spoj na idealni izvor istosmjernog napona s

E = 50 V , pri čemu je uc (0) = 20 V . Potrebno je izračunati vrijeme t u kojem napon na
2.)
kondenzatoru poprimi iznos uc (t ) = 24 V ako je poznato R = 1 MΩ; C = 1 μF .
t = ______ s
Potrebno je izračunati snagu otpornika od 5 Ω kroz kojeg

___________________________________________________________________________
3.)
prolazi struja čija je vremenska promjena prikazana na slici. 2
i (A)
PR = _____ W
T t (s)
T
2
Sl. 1
Potrebno je izračunati snagu otpornika R = 10 Ω u

___________________________________________________________________________
4.)
i1
R
i1 = 2 ⋅ sin(ωt + 450 ); i2 = 2 ⋅ cos(ωt − 300 )
spoju na slici ako je poznato:
i
i2
PR = ______ W
___________________________________________________________________________
5.) Pri kojoj frekvenciji u spoju na slici će napon i struja izvora biti
u fazi, ako je poznato: L = 1 mH; C = 1 nF; R = 2 kΩ
i L
C R
u
f = ________ kHz ?
184
induktiviteta L i omskog otpora RL = 2 Ω . Koliki mora

1.) Serijski s žaruljicom je priključena zavojnica
biti induktivitet zavojnice da napon i snaga žaruljice budu

jednaki nazivnim vrijednostima?
L = _______ mH
________________________________________________________________________
2.) Potrebno je izračunati apsolutni iznos napona
U AB u mreži na slici.
U AB = ______ V
________________________________________________________________________
U1 +
3.) Spoj na slici je napajan trofaznim simetričnim direktnim 1Ω
sustavom faznog napona 220 V. Potrebno je izračunati
+
pokazivanje idealnog V-metra. U2 1Ω
U3 +
V
UV = _____________ V
___________________________________________________________________________
4.) Pri kojoj kompleksnoj vrijednosti impedancije Zt u spoju na j2 Ω
slici će snaga na njoj biti maksimalna? + j1Ω

j2 Ω Zt
u
Z t = ___________ Ω
1Ω
___________________________________________________________________________
5.) Potrebno je izračunati efektivnu vrijednost struje u
spoju na slici
I ef = ______ A
185
1.) Elektromagnet čini jezgra i kotva iz materijala s μ = 9800μ0 ,

ukupne dužine magnetskog kruga 50 cm i presjeka jezgre 10 cm 2 .
Treba odrediti struju u namotu s 100 zavoja pri kojoj će sila između
jezgre i kotve biti 30N.
I = _____ mA
___________________________________________________________________________
2.) U trenutku t = 0 priključuje se serijski RC spoj na idealni izvor istosmjernog napona s

E = 50 V , pri čemu je uc (0) = 20 V . Potrebno je izračunati vrijeme t u kojem napon na
kondenzatoru poprimi iznos uc (t ) = 24 V ako je poznato R = 1 MΩ; C = 1 μF .
t = ______ s .
3.) Potrebno je izračunati snagu otpornika od 5 Ω kroz kojeg prolazi

___________________________________________________________________________
struja čija je vremenska promjena prikazana na slici. 2

i (A)
PR = _____ W
T t (s)
T
2
Sl. 1
4.) Potrebno je izračunati snagu otpornika R = 5 Ω u spoju

___________________________________________________________________________
i1
R
i1 = 2 ⋅ sin(ωt + 450 ); i2 = 2 ⋅ sin(ωt + 300 )
na slici ako je poznato:
i
i2
PR = ______ W
___________________________________________________________________________
5.) Pri kojoj frekvenciji u spoju na slici će napon i struja izvora biti
u fazi, ako je poznato: L = 2 mH; C = 1 nF; R = 2 kΩ
i L
C R
u
f = ________ kHz ?
186
1.) Treba odrediti omjer apsolutnih iznosa jakosti električnih polja u

točkama A i B prema slici .
= ______
EA
EB
________________________________________________________________________
2.) Prije zatvaranja sklopke kondenzator C2 = 6 μF je nenabijen, a

kondenzator C1 = 3 μF je nabijen na napon naznačenog polariteta, tako
da ima energiju WC1 = 0, 6 mJ Koliki će biti napon U 2 na kondenzatoru
C2 nakon zatvaranja sklopke , ako je napon izvora U = 100 V ?
U 2 = __________ V
___________________________________________________________________________
A
stezaljkom u točku B u spoju na slici te pokazuje −6 V . Kolika je snaga

3.) Idealni V-metar je s + stezaljkom spojen u točku A, a s minus
3Ω + 3Ω
V
idealnog naponskog izvora koji napaja taj spoj ? B
2,5 Ω
3Ω 6Ω
Pizv = ______ W
-
+
U
___________________________________________________________________________
4.) Pri kojoj struji I naznačenog smjera su snage na otpornicima R1 i R2 u
R1
spoju na slici međusobno jednake?. Koliko iznosi ta snaga? -
+
U
R2
I = ______ A; P = ______ W
I
5.) U kojem položaju klizača ( Rx = ? ) linearnog +

___________________________________________________________________________
potenciometra ukupnog otpora 10 Ω žaruljica će u spoju na

18 V 10 Ω
Ž
slici biti pravilno napajana (s nazivnim vrijednostima).
−
Rx
Rx = _____ Ω;
6 V /3 W
187
1.) Točkasti naboj Q = 40 pC nalazi se u točki C kao što

prikazuje slika. Treba odrediti napon U AB između točaka A i B ako a b
je zadano: a = 1 m; b = 4 m; c = 2 m . B A
c
+Q
Koliko puta je jakost električnog polja u točki B veća od
jakosti električnog polja u točki A?
C
U AB = ______ mV
= _____
EB
EA
Kondenzator kapaciteta C1 = 2 μF se nabije na napon 110 V . Isključivši C1 s izvora ,

__________________________________________________________________________
2.)
na njega se priključi prazan kondenzator nepoznata kapaciteta C2 koji se pritom nabije na
napon 44 V . Koliki je iznos C2 ?
C2 = ______ μF
___________________________________________________________________________
A
u točku B u spoju na slici te pokazuje −3 V . Kolika je snaga idealnog

3.) Idealni V-metar je s + stezaljkom spojen u točku A, a s minus stezaljkom
3Ω + 3Ω
V
naponskog izvora koji napaja taj spoj? B

2,5 Ω
3Ω 6Ω
Pizv = ______ W
-
+
U
___________________________________________________________________________
4.) Pri kojoj struji I naznačenog smjera su snage na otpornicima R1 i R2 u R1
spoju na slici međusobno jednake? Koliko iznosi ta snaga? -
+
U
R 2
I = ______ A; P = ______ W I
5.) U kojem položaju klizača ( Rx = ? ) linearnog potenciometra +

___________________________________________________________________________
ukupnog otpora 10 Ω će žaruljica u spoju na slici biti pravilno

12 V 10 Ω
Ž
napajana (s nazivnim vrijednostima)? Za koliku snagu mora biti
−
dimenzioniran potenciometar? Rx 6 V/3 W
Rx = _____ Ω; Ppot = _____ W
188
1.) Potrebno je izračunati iznos EMS inducirane u vodljivom I = 100 A

štapu koji se giba u magnetskom polju ravnog jako dugog vodiča na 1 cm
način kako prikazuje slika. Štap i vodič su u istoj ravnini. Označiti i 1
polaritete točaka 1 i 2.
v = 10
r m 19 cm
s
E = ____ μV
2
2.) U trenutku t = 0 se preklopi preklopka u spoju na slici

___________________________________________________________________________
1 2
1Ω
u položaj 2. Treba odrediti iznos napona na kondenzatoru
1Ω
nakon 2 μs po preklapanju preklopke. +
- 8V 1Ω 1 μF
uc = _______ V
___________________________________________________________________________
periodom T = 1 ms (slika). Treba odrediti najveću moguću širinu

3.) Pri stimulaciji tkiva upotrijebljen je pravokutni signal s
i (mA)
I max
signala T0 , ako efektivna vrijednost struje kroz tkivo ne smije
prijeći 50% amplitude struje I max .
T0 T t (ms)
T0 = ______ μs
4.) Zadane su struje i1 = 14,14 ⋅ sin(ωt + 450 ), i2 = 14,14 ⋅ sin(ωt − 750 ), i3 = 14,14 ⋅ sin(ωt − 1950 ),
___________________________________________________________________________
koje ulaze u zajednički čvor. Kolika je efektivna vrijednost struje I koja izlazi iz tog čvora?
I = ______ A
5.) U spoju na slici kod frekvencije ω = 400 rad / s , struja prethodi

___________________________________________________________________________
R L = 25 mH
EMS za kut 63, 40 . Kolika je snaga otpornika R? I
E = 120 00 V
+
C = 50 μF
PR = ______ W
189
U težištu istostranične strujne petlje sa stranicom a = 10 cm je s Hallovom

sondom izmjerena magnetska indukcija B = 1,8 mT . Kolika struja teče u petlji?
1.)
I
I = _____ A
a
U homogenom magnetskom polju indukcije B = 200 mT leži u stabilnom položaju

________________________________________________________________________
kružna petlja promjera d = 50 cm , kojom teče struja I = 30 A . Koliki rad obavi vanjska sila
2.)
koja petlju zavrti za 1800 ?
A = _____ J
3.) Os rotirajućeg bakrenog diska polumjera r = 20 cm se poklapa

________________________________________________________________________
s smjerom homogenog magnetskog polja indukcije B = 200 mT .

S kolikim brojem okretaja u minuti mora rotirati bakreni disk da
bi žaruljica bila pravilno napajana?
n = ______ 0
min
___________________________________________________________________________
4.) Potrebno je izračunati faktor oblika pilastog napona

na slici
k0 = ______
___________________________________________________________________________
5.) Potrebno je izračunati za koliko
ampera se promijeni pokazivanje A-metra
u spoju na slici, ako zatvorimo sklopku S.
ΔI = ______ A
190
induktiviteta L i omskog otpora RL = 2 Ω . Koliki

1.) Serijski s žaruljicom priključimo zavojnicu
mora biti induktivitet zavojnice da napon i snaga

žaruljice budu jednaki nazivnim vrijednostima?
L = _______ mH
___________________________________________________________________________
2.) Potrebno je izračunati apsolutni iznos napona
U AB u mreži na slici
U AB = ______ V
___________________________________________________________________________
U1 +
3.) Spoj na slici je napajan trofaznim simetričnim direktnim 1Ω
sustavom faznog napona 220 V. Potrebno je izračunati
+
pokazivanje idealnog V-metra.
U2 2Ω
U3 +
UV = _____________ V
V
___________________________________________________________________________
4.) Pri kojoj će kompleksnoj vrijednosti impedancije Zt u spoju j2 Ω
na slici snaga na njoj biti maksimalna? + j1Ω

j2 Ω Zt
u
Z t = ___________ Ω
1Ω
___________________________________________________________________________
5.) Treba odrediti pokazivanje W-metra.
PW = _______ W
191
1.) Treba odrediti maksimalnu snagu koja se može

pojaviti na promjenljivom otporniku R u spoju na slici.
Pmax = _______ W
___________________________________________________________________________
koji napaja taj spoj, ako je R = 10 Ω ?

2.) Pokazivanje A-metra u spoju na slici je 30 A . Koliki je fazni napon
U f = ______ V
___________________________________________________________________________
3.) Potrebno je izračunati snagu otpornika u spoju na slici,
U = 11,18 V 26,5650
ako je spoj priključen na izvor napona
PR = _______ W
4.) Na primar idealnog transformatora spojen je izvor napona U = 20 V i unutarnjeg otpora

___________________________________________________________________________
Ru = 20 Ω . Otpornik koji se priključuje na sekundar ima otpor R2 = 0, 2 Ω . Koliki prijenosni

omjer mora imati taj transformator da bi snaga na sekundarnom otporniku bila maksimalna?
Koliko iznosi ta snaga?
n = ________ Pmax = ________ W
___________________________________________________________________________
X L (ω ) = 3 Ω
na slici, ako je u = 10 + 10 2 ⋅ sin(ωt ) + 10 2 ⋅ sin(3ωt )
5.) Potrebno je izračunati efektivnu vrijednost struje u spoju
R = 6Ω
u X C (ω ) = 3 Ω
~
I ef = ________ A
192
RJEŠENJA PISMENIH ISPITA

Primjer 1
Ezr 2 − Ezr1
1.) ⋅100 = −60%
Ezr1
2.) Q2 = 30μC
3.) PI = 90W
4.) Rx = 79, 63 Ω
5.) I ′ = 18A; I ′′ = 2A
Primjer 2
1.) R = 13, 04 Ω
2.) R1 = 22 Ω; R2 = 22 Ω; R3 = 44 Ω
3.) ΔU v = 44 V
4.) Z ul = 0, 25 + j1, 75 Ω
5.) I = 0, 65 A
Primjer 3
1.) U = 250 V
⎛ kV ⎞ ⎛ kV ⎞
2.) E1 = 16, 67 ⎜ ⎟; E2 = 2, 67 ⎜ ⎟; = 0,16
E2
⎝ m ⎠ ⎝ m ⎠ E1
3.) I = 15 A; PI = 1350 W
4.) R′ = 5,83 Ω; R′′ = 0,17 Ω
5.) Rx = 8 Ω
Primjer 4
⎛N⎞
1.) F4 = (27 ⋅ i − 9 ⋅ j ) ⋅10−3 ⎜ ⎟
r r r
⎝m⎠
2.) t = 0,1432 s
3.) PR = 5,83 W
4.) PR = 39,3 W
5.) f 0 = 137,832 kHz
Primjer 5
1.) L = 94,9 mH
2.) U AB = 14,55 V
3.) UV = 330 V
4.) Z t = 0, 2 − j1, 6 Ω
5.) I ef ≈ 5 A
193
Primjer 6
I = 78, 76 mA
t = 0,1432 s
1.)
2.)
3.) PR = 5,83 W
4.) PR = 19, 6593 W
5.) f = 79,58 kHz
Primjer 7
=
EA 1
1.)
EB 8
2.) U 2 = 26, 67 V
3.) Pizv = 360 W
4.) I = 37,1A; P = 472 W
5.) Rx = 4 Ω
Primjer 8
1.) U AB = −94,14 mV = 5,8

EB
EA
2.) C2 = 3 μF
3.) Pizv = 90 W
4.) I = 37,1 A; P = 472 W
5.) Rx = 6 Ω; Ppot = 9 W
Primjer 9
1.) E = 599 μV
2.) uc = 0,54 V
3.) T0 = 250 μs
4.) I =0 A
5.) PR = 144 W
Primjer 10
1.) I = 100 A
2.) A = 2,356 J
3.) n = 3581 0
4.) k0 = 1,15
min
5.) ΔI = 1, 26 A
194
Primjer 11
1.) L = 261 mH
2.) U AB = 14,55 V
3.) UV = 336 V
4.) Z t = 0, 2 − j1, 6 Ω
5.) PW = 0 W
Primjer 12
1.) Pmax = 8, 72 W
2.) U f = 100 V
3.) PR = 10 W
4.) n = 10 Pmax = 5 W
5.) I ef = 1,94 A
195
Popis oznaka korištenih u zbirci zadataka
λ linijski naboj
Q točkasti naboj
ε 0 apsolutna dielektrična konstanta

ε r relativna dielektrična konstanta
σ plošna gustoća naboja
F sila na naboj
ρ volumna gustoća naboja

E jakost električnog polja
D vektor gustoće električnog pomaka

P polarizacijski vektor
S površina
l duljina
Ψ električni tok
V volumen
W električna energija
A rad u eelektričnom polju
U napon
U12 napon između točaka 1 i 2
C kapacitet
R električni otpor
ρ specifični električni otpor (električna otpornost)

G električna vodljivost
χ specifična električna vodljivost (el.provodnost)

I jakost električne struje
μ0 magnetska permeabilnost vakuuma

P električna snaga
μr relativna magnetska permeabilnost

μ magnetska permeabilnost
φ magnetski tok
B magnetska iondukcija
H jakost magnetskog polja
Ψ ulančani magnetski tok

N broj zavoja
ω kutna brzina
v brzina
L induktivitet
M međuinduktivitet
τ vremenska konstanta
k faktor magnetske sprege
i trenutna vrijednost struje

I max maksimalna vrijednost struje
196
I ef efektivna vrijedost struje

I sr srednja elektrolitička vrijedost struje
I sr′ srednja aritmetička vrijednost
I apsolutni iznos struje (efektivna vrijednost)
I fazor struje I
t vrijeme
ω kružna frekvencija
T perioda promjenljive veličine
ϕ fazni kut između napona i struje

f frekvencija
βU početni kut fazora napona

β I početni kut fazora struje
X L induktivni otpor
X C kapacitivni otpor
Z kompleksna impedancija
Z apsolutni iznos impedancije
Y kompelsna admitancija
Y apsolutni iznos admitancije
p (t ) trenutna snaga
P djelatna snaga
Q jalova snaga
cos ϕ faktor snage (faktor faznog pomaka)

S prividna snaga
a kompleksni operator rotacije za1200

a 2 kompleksni operator rotacije za 2400
197
Korištena literatura
[1.] Branislav Kuzmanović: Osnove elektrotehnike I i II Zagreb ELEMENT, 2000.
[2.] Armin Pavić-Ivan Felja: Osnove elektrotehnike 1-Auditorne vježbe
[3.] Gordan Đurović: Elektrotehnika I i II-Zbirka zadataka, Zagreb, 2004.
[4.] Viktor Kranjc: Zbirka rešenih nalog iz Osnov elektrotehnike I i II, Univerza v Mariboru,
2002.
[5.] Raymond A. DeCarlo, Pen-Min Lin: Linear Circuit Analysis, 2nd Editon
Oxford University Press, New York, 2001.
Korišteni Internet materijali

http://www.oss.unist.hr/studiji/it/materijali/Zbirke/OEI_Zbirka_Zadataka_2006.pdf
http://stari.ltfe.org/oe/1kol_oe1.asp
http://stari.ltfe.org/oe/2kol_oe2.asp
Korišten aplikativni softver:
Electronics Workbench 5.1
MATLAB 6.5
GRAPHMATICA 2.0e
198

J.Huđek Zbirka OE 1 I 2 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

J.Huđek Zbirka OE 1 I 2 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

J.Huđek Zbirka OE 1 I 2 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

VELEUČILIŠTE U VARAŽDINU

Zbirka riješenih zadataka iz

Objavljivanje ovog udžbenika odobrilo je Stručno vijeće Veleučilišta u Varaždinu, odlukom

Copyright © VELEUČILIŠTE U VARAŽDINU

Zbirka riješenih zadataka iz

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u

Točkasti naboj (zadatci 1-18) 6

Linijski i plošni naboj (zadatci 19-24) 19

Prijelaz električnog polja na granici dvaju dielektrika, kapacitet,

Spojevi s kondenzatorima (zadatci 34-38) 29

Strujni krug istosmjerne struje (zadatci 39-44) 33

Linearne električne mreže istosmjerne struje (zadatci 45-63) 38

Nelinearni elementi u krugovima istosmjerne struje (zadatci 64-65) 56

Nabijena čestica u magnetskom polju (zadatci 66-67) 57

Izračunavanje jakosti magnetskog polja i

Izračunavanje magnetskog toka (zadatci 75-76) 67

Magnetski krugovi (zadatci 77-82) 69

Elektromagnetska indukcija (zadatci 83-86) 78

Sila, rad i energija u magnetskom polju (zadatci 87-94) 82

Induktivitet i međuinduktivitet (zadatci 95-98) 89

Prijelazne pojave (zadatci 99-106) 91

Trenutna, srednja i efektivna vrijednost

Strujni krugovi izmjenične struje, rezonancija, snaga, kompenzacija

Prilagodba na maksimalnu snagu (zadatci 134-135) 128

Rješavanje mreža izmjenične struje - metode (zadatci 136-147) 130

Trofazni simetrični i nesimetrični sustav (zadatci 148-161) 143

Međuinduktivitet u mrežama izmjenične struje (zadatci 162-168) 161

Nesinusoidalne izmjenične veličine (zadatci 169-173) 168

Idealni transformator (zadatak 174-178) 173

Svitak s feromagnetskom jezgrom, transformator s

Primjeri pismenih ispita (1-12) 181

Rješenja pismenih ispita (1-12) 193

Popis korištenih oznaka 196

Popis literature 198

Zbirka je namijenjena studentima prve godine elektrotehničkih veleučilišta i visokih

1.) Naboji Q1 i Q2 smješteni su u točkama A i B daleko od drugih električnog izvora

kada se iz nje odstrani naboj Q2 . Zadano je: Q1 = 5 μAs, Q2 = −0, 8 μAs, F = 0, 9 N .

Udaljenost između naboja iznosi:

k ⋅ Q1 ⋅ Q2 9 ⋅109 ⋅ 5 ⋅10−6 ⋅ 0,8 ⋅10−6

Jakost električnog polja u točki B, iz koje je odstranjen naboj Q2 , iznosi:

Sila između naboja A i B se sada može izraziti kao:

FAB = FBA = E A ⋅ QB = 1125 ⋅103 ⋅ 0,8 ⋅10−6 = 0,9 N

Sile u vektorskom obliku zapisane su na slici:

2.) U vrhovima A, B i C pravokutnog trokuta (prema slici), čije su katete

4 ⋅10−9 ⋅ 5 ⋅10−9 r 3 ⋅10−9 ⋅ 5 ⋅10−9 r

F = −11, 25 ⋅10−5 j − 15 ⋅10−5 ⋅ i

5.) Na silnici polja

6.) Ako se naboj Q = 1nC nalazi u ishodištu koordinatnog sustava, koliki je

vektor jakosti električnog polja u točci T (3, 4) cm ?

E = (31,82 ⋅ i + 31,82 ⋅ j − 90 ⋅ i ) ⋅104 = (−58,18 ⋅ i + 31,82 ⋅ j ) ⋅104

7.b) Drugi način:

E1 = 45 ⋅104 ⋅ (0, 707 ⋅ i + 0, 707 ⋅ j ) = 318,15 ⋅ i + 318,15 ⋅ j

9.a) Rješenje: (MATLAB)

Q1=1e-9;Q2=2e-9;Q3=-2e-9;r2=[4e-2 0 0];r3=[0 3e-2 0];k=9e9;

10.) Šuplja metalna kugla polumjera R ispunjena zrakom nabijena je nabojem Q i

a) Treba odrediti jakost i smjer električnog polja na udaljenosti r od središta kugle.

Qmax = Emax ⋅ 4πε 0 R 2 = 3,34 ⋅10−6 As

Potrebno je izraziti silu na jedinicu dužine f na naboj λ 1 .