Župa Presvetoga Srca Isusova

Palmotićeva 31, Zagreb

ŽUPNI LISTIĆ br. 142

12. ožujka 2017.
2. korizmena nedjelja
Evanđelje: Mt 17, 1-9

U ono vrijeme: Isus uze sa sobom Petra, Jakova i Ivana, brata njegova, te ih povede na goru visoku, u
osamu, i preobrazi se pred njima. I zasja mu lice kao sunce, a haljine mu postadoše bijele kao svjetlost. I
gle: ukazaše im se Mojsije i Ilija te razgovarahu s njime. A Petar prihvati i reče Isusu: „Gospodine, dobro
nam je ovdje biti. Ako hoćeš, načinit ću ovdje tri sjenice, tebi jednu, Mojsiju jednu i Iliji jednu.“ Dok je on
još govorio, gle, svijetao ih oblak zasjeni, a glas iz oblaka govoraše: „Ovo je Sin moj ljubljeni! U njemu mi
sva milina! Slušajte ga!“ Čuvši glas, učenici padoše licem na zemlju i silno se prestrašiše. Pristupi k njima
Isus, dotakne ih i reče: „Ustanite, ne bojte se!“ Podigoše oči, ali ne vidješe nikoga doli Isusa sama. Dok su
silazili s gore, zapovjedi im Isus: „Nikomu ne kazujte viđenje dok Sin Čovječji od mrtvih ne uskrsne.“

Komentar
Ova povijest događaja ponavlja se uvijek kada ljudi mole, slave euharistiju ili se na druge načine susreću s
Bogom i sjedinjuju s Njegovom ljubavlju. S brda susreta se vraćaju kao promijenjeni ljudi na teren
svakodnevnog života, u njegove radosti i brige. Isus nas uzima sa sobom i vodi prema visini. Brdo od
davnina predstavlja mjesto molitve. Mojsije i Ilija susreću Boga na brdu. Vrh brda daje nam da osjetimo
kako smo stigli do granice. Svaka granična situacija ima sličnu poruku. Kada čovjek dođe do granica
svojih mogućnosti, preko njih se može se povezati s Bogom. Isus je prije tjedan dana najavio kako će ga
vođe naroda odbaciti, a sada se pojavljuju prvaci vođa starozavjetnog naroda, Mojsije i Ilija, te razgovaraju
s njim. Petar predlaže da se podignu tri sjenice, pa da mognu ostati u ovom iskustvu proslave i više se ne
vraćaju u obični život u kojemu je Isus najavio strašne događaje. No, molitva i milosno komuniciranje s
Bogom, koje je s njom povezano, ne djeluju tako da uklone iz ljudskog života ono što je bolno, nego nam
osiguravaju snagu da u tome izdržimo. Ono što se događa na brdu (molitvi, nedjeljnoj euharistiji...)
omogućuje nam da promjenimo svoje držaje u odnosu na život u dolini, u svakodvnevnici. Uzdizanje u
slavu treba nam pomoći da prihvatimo poniženje u svakovnevnici. Svjetlo proslave i trenuci milosti služe
tome da mognemo prihvatiti ponižavajuću tamu. Slava preobraženja, i naša iskustva vjere nemaju smisao u
tome da uklone patnju, nego da nas ojačaju u vjeri. Iskustva vjere jesu polog za ono što dolazi, da bismo
lakše izdržali kušnje i teškoće ovozemaljskog hoda i u nadi živjeli sadašnji život.
Svetci kroz tjedan
Nedjelja (12. 3.) 2. Korizmena nedjelja
Petak (17. 3.) Sv. Patrik
Subota (18. 3.) Sv. Ćiril Jeruzalemski
Nedjelja (19. 3.) 3. Korizmena nedjelja

Svetac u ovom tjednu: sv. Patrik

Sv. Patrik rodio se negdje oko godine 385. od kršćanskih roditelja u rimskoj provinciji Britaniji. Kad je
Patriku bilo 16 godina, ugrabiše ga irski gusari te odvedoše u Irsku i prodadoše kao roba. Na ljudsku ne
bi si mogao zamisliti veće tragedije. Ali na Božju, to je bilo pripuštanje Njegove providnosti da Zelenom
otoku spremi apostola. Ljudska povijest, kako je to genijalno obrazložio veliki Augustin, nije samo
slijepo nizanje bezveznih događaja, već je u njoj prisutan Bog Svojom providnošću, Svojim planom o
spasenju.
Patrik je jedne noći, usnuo neobičan san. U njemu je vidio kako ga Irci, koji su u većini bili pogani, zovu
k sebi da ih pouči u kršćanskoj vjeri.
 Irska je tada bila podijeljena u velik broj plemena, koja sačinjavahu nezavisne države, zvane “tuatha”.
Patrik se obraćao pojedinim vladarima za dopuštenje da smije na njihovu području nesmetano
evangelizirati, a njihov prijelaz na kršćanstvo slijedio je onda i puk. Uveo je monaštvo, kakvo je vidio da
cvate u Galiji. Ti će irski monasi kasnije odigrati veliku ulogu ne samo u Irskoj već i po Europi.
Umro je u Irskoj kod grada Downa godine 461., ali se točan datum smrti ne zna. Uz svetog Patrika
vezane su mnoge legende. Jedna od najpoznatijih je da je istjerao sve zmije iz Irske (ni danas na tom
otoku nema zmija). Uz njega se vezuje i djetelina s tri lista, pomoću koje je navodno poganima
objašnjavao Presveto Trojstvo.

Manje je više (Laička kolumnica [99])

Vjera u preobrazbu
Kao devetnaestogodišnjak s ushićenjem sam zaronio u umjetničku prozu Franza Kafke (1883-1924),
introvertna Pražanina koji je autor jednoga od najglasovitijih opusa njemačke i svjetske književnosti 20.
stoljeća. U proljetnom ozračju ovonedjeljnog liturgijskog težišta na svagda nadahnjujućem događaju Isusova
preobraženja prisjećam se sumorno slojevite pripovijesti Preobrazba (Leipzig, 1915.). Kako je riječ o
nezanemarivu štivu što je odavno dio srednjoškolske lektire, ne dvojim da je ta izrazito tmurna, u bolno
iskustvenoj predočivosti neutješna alegorija sramotno nečovječnih odnosa u nažalost lako prepoznatljivoj
modernoj građanskoj obitelji poznata i izvan užeg kruga ljubitelja umjetnosti riječi.
Trgovački putnik Gregor Samsa, skrhan zatornim bremenom podmirivanja ogromnih obiteljskih
dugova, probudio se jednog jutra preobražen u monstruozno velikog žohara. Preneraženost obitelji
neugodnim prizorom stubokom se pretvorila u odbojnost koja je kod njegova tiranskog oca oduvijek
buktala, smutivši malodušnu majku, zahvativši najzad i isprva mu sućutno privrženu sestru Gretu.
Gregorovo uminuće donosi obitelji i susjedstvu olakšanje praćeno čudnim osjećajem dolaska neke bolje
budućnosti.
Ovo pripovjedno remek-djelo predmet je bezbrojnih analiza i interpretacija. Valjalo bi se njime
temeljito pozabaviti i u vjeronaučnoj nastavi. Svakovrsne metamorfoze svednevice se zbivaju na svim
razbojima postojanja stvorenoga svijeta. Raznoliko su uočljive u našim pozemljarskim životima. Opora
neutješnost Kafkine paradigme negativne preobrazbe u vjerničkom promišljanju čudesno otvara prostor
iscjeljujuće katarze. Svjedoci smo, naime, nezaboravnih primjera korjenite preobrazbe kod ljudi što spletom
nesmiljenih okolnosti opkoračuju rub besmislena ništavila i bogoprazne nigdine. Iz pozitivnih preobrazbi
koje podjednako obiluju vratolomnim kafkijanskim prizorima također mogu nastajati majstorski sročene
pripovijesti koje bi osim vrhunske literarnosti posjedovale i životno ovjerovljenu autentičnost.
U djelotvornost evangelizacijski upregnute književnosti duboko sam uvjeren. Biblija je svojevrsna
zbirka pjesničkih remek-djela, pa je i to objašnjenje zašto je nazivamo Svetim pismom. Kao vjernik
proživljavam duhovnu preobrazbu kojom odišu laičke kolumnice. Preobraženje na Taboru zamašnjak je
vjere u preobrazbu. Milosrdni Bože, blagoslovi i oštrim perima obdari duhovnu umjetnost riječi!
Sead Ivan Muhamedagić

OBAVIJESTI, DOGAĐANJA, NAJAVE, OGLASI

OBAVIJEST ZA KATEHEZE
"Korizmene kateheze za srednjoškolce! Toga nema nigdje! Tijekom Korizme ekipa Mijenjam svijet organizira
kratke tjedne kateheze pod imenom "Korizma za 5". U 5 susreta obradit ćemo teme: Napast i kušnja, Grijeh,
Obraćenje, Pokora i Molitva. Kateheze će se održavati četvrtkom u 20:15. Prva kateheza je bila 9.3.
Srednjoškolci, vidimo se!"
Svaki utorak i petak u korizmi u 18:25 molimo Križni put
“Korizma uz J. S. Bacha” naziv je glazbenih meditacija koje će biti u našoj Bazilici svakog korizmenog
utorka nakon večernje sv. mise.
Molitve na Kamenitim vratima:
ponedjeljak, 20.00 sati je molitva za obitelji (Marijine obitelji)
utorak, 20.00 molitva mladih (Molitvena zajednica Srca Isusovoga)
četvrtak, 18.00 molitva branitelja (Marijanski zavjet za Domovinu)
Redovito subotama:
SKAC: 1. subota u mjesecu: društvene igre
SKAC: 2.subota u mjesecu: Ples za mlade. Od 20-24 sata u velikoj dvorani
SKAC: 3.subota u mjesecu. Velika dvorana, susret za srednjoškolce u 20sati
SKAC: 4.subota u mjesecu: Filmske večeri
SKAC: Uskršnji ciklus: duhovne vježbe u svakodnevnom životu.
SKAC: petkom u 20 sati: misa mladih

PROJEKCIJE DOKUMENTARNIH FILMOVA O DOMOVINSKOM RATU

- 15. ožujka 2017. kino Tuškanac u 17.00 h film „Zapadna Slavonija“
- 23. ožujka 2017. kino Tuškanac u 17.00 h film „Banovina i Kordun“
- 31. ožujka 2017. kino Tuškanac u 17.00 h film „Južno bojište“
Roditelji kandidata za krizmu koji žele obiteljsku katehezu u svojim domovima neka se jave župniku.

Izdaje: Župa Presvetoga Srca Isusova, Palmotićeva 31, Zagreb,

tel. 480 30 50, zupalma@email.t-com.hr, godište IV.,
http://www.zupa-presvetog-srca-isusova.hr/