Sluzbeni Glasnik 13-06

You might also like

Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 48

PROSVETNI GLASNIK ISSN 0354-2246

COBISS.SR-ID 28210946

Cena ovog broja 1.250 dinara.


GODINA LV – BROJ 13 BEOGRAD, 8. NOVEMBAR 2006. Godi{wa pretplata 10.000 dinara.

1 ááá FAKULTATIVNE AKTIVNOSTI i OSTVARIVAWE NA-


STAVNIH PLANOVA I PROGRAMA", zamewuju se novim tabe-
Na osnovu ~lana 24. stav 1. Zakona o sredwoj {koli („Slu-
larnim pregledom nastavnog plana za obrazovni profil: TRAN-
`beni glasnik RS", br. 50/92, 53/93 – dr. zakon, 67/93 – dr. zakon,
SPORTNI KOMERCIJALISTA: „á OBAVEZNI NASTAVNI
48/94 – dr. zakon, 24/96, 23/02, 25/02 – ispravka, 62/03 – dr. zakon,
PREDMETI, A. OP[TEOBRAZOVNI PREDMETI, B. STRU^-
64/03 – dr. zakon i 101/05 – dr. zakon),
NI PREDMETI, V. IZBORNI PREDMETI, áá OSTALI OBA-
Ministar prosvete i sporta donosi VEZNI OBLICI OBRAZOVNO-VASPITNOG RADA, ááá FA-
KULTATIVNE AKTIVNOSTI i OSTVARIVAWE NASTAV-
PRAVILNIK NIH PLANOVA I PROGRAMA", koji je od{tampan uz ovaj pra-
vilnik i ~ini wegov sastavni deo.
O IZMENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O NASTAVNOM
PLANU I PROGRAMU ZA STICAWE OBRAZOVAWA U TROGO- ^lan 3.
DI[WEM I ^ETVOROGODI[WEM TRAJAWU U STRU^NOJ U poglavqu: „PROGRAMI OBRAZOVAWA ZA OBRAZOV-
[KOLI ZA PODRU^JE RADA SAOBRA]AJ NE PROFILE U TROGODI[WEM TRAJAWU", u odeqku: „B.
STRU^NI PREDMETI":
^lan 1.
1) u pododeqku: „Obrazovni profil: VOZOVO\A", sadr-
U Pravilniku o nastavnom planu i programu za sticawe `aji programa predmeta: „@ELEZNI^KA POSTROJEWA za á
obrazovawa u trogodi{wem i ~etvorogodi{wem trajawu u stru~- razred, OSNOVI SAOBRA]AJNE PSIHOLOGIJE, @ELE-
noj {koli za podru~je rada saobra}aj („Prosvetni glasnik", br. ZNI^KI SAOBRA]AJ, PREVOZ STVARI, SREDSTVA OSI-
5/93, 1/94, 5/98, 8/98, 3/02, 13/02, 11/03 i 22/04), u delu: „GRUPA GURAWA I VEZE, PREVOZ PUTNIKA i PRAKTI^NA NA-
DRUMSKI SAOBRA]AJ", u poglavqu: „PROGRAMI OBRAZO- STAVA za áá i ááá razred", zamewuju se novim sadr`ajima progra-
VAWA ZA OBRAZOVNE PROFILE U ^ETVOROGODI[WEM ma predmeta: „@ELEZNI^KA POSTROJEWA za á razred,
TRAJAWU", u odeqku: „Obrazovni profil: TEHNI^AR DRUM- OSNOVI SAOBRA]AJNE PSIHOLOGIJE, @ELEZNI^KI
SKOG SAOBRA]AJA", sadr`aji programa predmeta: „OSNOVI SAOBRA]AJ, PREVOZ STVARI, SREDSTVA OSIGURAWA
SAOBRA]AJNE PSIHOLOGIJE", zamewuju se novim sadr`aji- I VEZE, PREVOZ PUTNIKA i PRAKTI^NA NASTAVA za áá
ma programa predmeta: „OSNOVI SAOBRA]AJNE PSIHOLO- i ááá razred", koji su od{tampani uz ovaj pravilnik i ~ine we-
GIJE", koji su od{tampani uz ovaj pravilnik i ~ine wegov sa- gov sastavni deo.
stavni deo. Program polagawa zavr{nog ispita zamewuje se novim
programom polagawa zavr{nog ispita, koji je od{tampan uz ovaj
^lan 2.
pravilnik i ~ini wegov sastavni deo.
U delu: „GRUPA @ELEZNI^KI SAOBRA]AJ", u pogla-
2) u pododeqku: „Obrazovni profil: KONDUKTER U
vqu: „NASTAVNI PLANOVI", u tabelarnom pregledu nastavnog
@ELEZNI^KOM SAOBRA]AJU", sadr`aji programa predme-
plana za stru~ne predmete za obrazovni profil: „VOZOVO\A", za
ta: „PREVOZ PUTNIKA za áá i ááá razred, @ELEZNI^KI SA-
predmet: „Osnovi saobra}ajne psihologije", u kolonama: „TRE]I
OBRA]AJ, OSNOVI SAOBRA]AJNE PSIHOLOGIJE,
RAZRED" i „UKUPNO", dodaje se broj ~asova, i to za sedmi~ni
fond teorije: 2 ~asa i za godi{wi fond teorije: 60 ~asova; TRANSPORTNO RA^UNOVODSTVO i PRAKTI^NA NA-
STAVA za áá i ááá razred", zamewuju se novim sadr`ajima progra-
U tabelarnom pregledu nastavnog plana za stru~ne predmete ma predmeta: „PREVOZ PUTNIKA za áá i ááá razred, @ELE-
za obrazovni profil: „TEHNI^AR VU^E": ZNI^KI SAOBRA]AJ, OSNOVI SAOBRA]AJNE PSIHO-
1) za predmet: „Elektri~ni ure|aji", u koloni: „TRE]I LOGIJE, TRANSPORTNO RA^UNOVODSTVO i PRAKTI^NA
RAZRED", sedmi~ni i godi{wi fond od 2 i 70 ~asova, zamewuje NASTAVA za áá i ááá razred", koji su od{tampani uz ovaj pravilnik
se novim sedmi~nim i godi{wim fondom od 3 i 105 ~asova, a u i ~ine wegov sastavni deo.
koloni: „UKUPNO", sedmi~ni i godi{wi fond od 6 i 200 ~aso- Program polagawa zavr{nog ispita zamewuje se novim pro-
va, zamewuje se novim sedmi~nim i godi{wim fondom od 7 i 235 gramom polagawa zavr{nog ispita, koji je od{tampan uz ovaj pra-
~asova; vilnik i ~ini wegov sastavni deo.
2) za predmet: „Vu~na vozila „, u koloni: „TRE]I RAZRED", 3) u pododeqku: „Obrazovni profil: MA[INOVO\A ZA
sedmi~ni i godi{wi fond od 3 i 105 ~asova, zamewuje se novim MANEVRE", sadr`aji programa predmeta: „@ELEZNI^KI
sedmi~nim i godi{wim fondom od 2 i 70 ~asova, a u koloni: SAOBRA]AJ za áá i ááá razred, KO^NICE I KO^EWE,
„UKUPNO", sedmi~ni i godi{wi fond od 8 i 280 ~asova, zamewu- ELEKTRI^NI URE\AJI i PRAKTI^NA NASTAVA za áá i
je se novim sedmi~nim i godi{wim fondom od 7 i 249 ~asova; ááá razred", zamewuju se novim sadr`ajima programa predmeta:
3) za predmet: „Prakti~na nastava", u koloni: „PRVI RAZ- „@ELEZNI^KI SAOBRA]AJ za áá i ááá razred, KO^NICE I
RED", fond nastave u bloku od 30 ~asova, bri{e se. KO^EWE, ELEKTRI^NI URE\AJI i PRAKTI^NA NA-
Tabelarni pregled nastavnog plana za obrazovni profil: STAVA za áá i ááá razred", koji su od{tampani uz ovaj pravilnik
TRANSPORTNI KOMERCIJALISTA: „á OBAVEZNI NA- i ~ine wegov sastavni deo.
STAVNI PREDMETI, A. OP[TEOBRAZOVNI PREDMETI, Program polagawa zavr{nog ispita zamewuje se novim
B. STRU^NI PREDMETI, V. IZBORNI PREDMETI, áá OSTA- programom polagawa zavr{nog ispita, koji je od{tampan uz ovaj
LI OBAVEZNI OBLICI OBRAZOVNO-VASPITNOG RADA, pravilnik i ~ini wegov sastavni deo.
Strana 2 – Broj 13 SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK 8. novembar 2006.

^lan 4. GRUPA
U poglavqu: „PROGRAMI OBRAZOVAWA ZA OBRAZOVNE
DRUMSKI SAOBRA]AJ
PROFILE U ^ETVOROGODI[WEM TRAJAWU", u odeqku:
„B. STRU^NI PREDMETI": PROGRAMI OBRAZOVAWA ZA OBRAZOVNE PROFILE
1) u pododeqku: „Obrazovni profil: TEHNI^AR VU^E", U ^ETVOROGODI[WEM TRAJAWU
sadr`aji programa predmeta: „ORGANIZACIJA @ELEZNI^-
KOG SAOBRA]AJA, KO^NICE I KO^EWE za áâ razred, Obrazovni profil: TEHNI^AR DRUMSKOG SAOBRA]AJA
ELEKTRI^NI URE\AJI za áá i ááá razred, VU^NA VOZILA,
IZBORNA TEHNOLOGIJA RADA i PRAKTI^NA NASTAVA", OSNOVI SAOBRA]AJNE PSIHOLOGIJE
zamewuju se novim sadr`ajima programa predmeta: „ORGANIZA-
CIJA @ELEZNI^KOG SAOBRA]AJA, KO^NICE I KO^E- Ciq i zadaci
WE za áâ razred, ELEKTRI^NI URE\AJI za áá i ááá razred, Ciq nastave predmeta je da u~enici steknu znawa o psihi~-
VU^NA VOZILA, IZBORNA TEHNOLOGIJA RADA i PRAK- kom `ivotu ~oveka od zna~aja za pona{awe u saobra}aju, da formi-
TI^NA NASTAVA", koji su od{tampani uz ovaj pravilnik i ~ine raju stavove koji odra`avaju pozitivan odnos prema bezbednosti
wegov sastavni deo. saobra}aja i ovladaju ve{tinama koje doprinose uspe{nijem sna-
Program polagawa maturskog ispita zamewuje se novim la`ewu u saobra}ajnom sistemu i dru{tvenoj sredini.
programom polagawa maturskog ispita, koji je od{tampan uz ovaj
pravilnik i ~ini wegov sastavni deo. Zadaci nastave predmeta su:
– sticawe osnovnih znawa o psihi~kim procesima, osobina-
2) u pododeqku: „Obrazovni profil: TEHNI^AR TEH- ma i pona{awu ~oveka zna~ajnih za razumevawe faktora ~oveka u
NI^KO -KOLSKE DELATNOSTI", sadr`aji programa pred- saobra}ajnom sistemu,
meta: „ORGANIZACIJA @ELEZNI^KOG SAOBRA]AJA,
– upoznavawe uloge qudskog faktora u bezbednosti saobra-
VU^ENA VOZILA i PRAKTI^NA NASTAVA za áá, ááá i áâ
}aja i transporta,
razred", zamewuju se novim sadr`ajima programa predmeta:
„ORGANIZACIJA @ELEZNI^KOG SAOBRA]AJA, VU^ENA – ovladavawe ve{tinama komunicirawa koje doprinose uspe-
VOZILA i PRAKTI^NA NASTAVA za áá, ááá i áâ razred", {nom snala`ewu u radu i dru{tvenoj sredini kao i boqem oba-
koji su od{tampani uz ovaj pravilnik i ~ine wegov sastavni vqawu profesionalnih aktivnosti,
deo. – razumevawe zna~aja saobra}ajne psihologije u prevenciji
Program polagawa maturskog ispita zamewuje se novim saobra}ajnih nezgoda,
programom polagawa maturskog ispita, koji je od{tampan uz ovaj – formirawe pozitivnih stavova prema bezbednosti saobra-
pravilnik i ~ini wegov sastavni deo. }aja.
3) u pododeqku: „Obrazovni profil: SAOBRA]AJNO-
TRANSPORTNI TEHNI^AR", sadr`aji programa predmeta: áá RAZRED
„ORGANIZACIJA @ELEZNI^KOG SAOBRA]AJA, VOZNA (2 ~asa nedeqno, 70 ~asova godi{we)
SREDSTVA I VU^A VOZOVA, ORGANIZACIJA PREVOZA
STVARI za áá i áâ razred, ORGANIZACIJA PREVOZA PUT- SADR@AJI PROGRAMA
NIKA, EKSPLOATACIJA VU^ENIH VOZILA za áâ raz-
red, TRANSPORTNO RA^UNOVODSTVO i PRAKTI^NA SAOBRA]AJNA PSIHOLOGIJA KAO GRANA
NASTAVA za áá, ááá i áâ razred", zamewuju se novim sadr`aji- PSIHOLOGIJE (2)
ma programa predmeta: „ORGANIZACIJA @ELEZNI^KOG Odnos ~oveka i sredine. Razvoj saobra}aja i karakteristike
SAOBRA]AJA, VOZNA SREDSTVA I VU^A VOZOVA, OR- ~oveka. Zna~aj prou~avawa pona{awa ~oveka u raznim saobra}aj-
GANIZACIJA PREVOZA STVARI za áá i áâ razred, ORGA- nim sistemima.
NIZACIJA PREVOZA PUTNIKA, EKSPLOATACIJA VU-
^ENIH VOZILA za áâ razred, TRANSPORTNO RA^UNO- ^ULNI PROCESI (9); 12
VODSTVO i PRAKTI^NA NASTAVA za áá, ááá i áâ razred",
koji su od{tampani uz ovaj pravilnik i ~ine wegov sastavni Pojam oseta. Vrste oseta.
deo. Oseti vida-opti~ki i prijemni sistem oka. Dnevni i no}ni
Program polagawa maturskog ispita zamewuje se novim vid. Centralni i periferijski vid. Pokreti o~iju. Adaptacija na
svetlo i mrak i efekti zaslepqivawa. Raspoznavawe boja.Trajawe
programom polagawa maturskog ispita, koji je od{tampan uz ovaj
dra`i vidnog utiska.
pravilnik i ~ini wegov sastavni deo.
Oseti sluha-organ sluha i karakteristike sluha.Slu{ni
4) u pododeqku: „Obrazovni profil: TRANSPORTNI KO- umor, gubitak sluha, maskirawe zvuka.
MERCIJALISTA", sadr`aji programa predmeta: „TEHNOLO- Oseti ravnote`e i pokreti-~ulo ravnote`e i osetqivost za
GIJA @ELEZNI^KOG SAOBRA]AJA za áá i ááá razred i ravnote`u.
PRAKTI^NA NASTAVA u delu koji se odnosi na na~in ostvari- Zglobni i mi{i}no-tetivni prijemnici.
vawa programa (uputstvo)", zamewuju se novim sadr`ajima progra-
ma predmeta: „ TEHNOLOGIJA @ELEZNI^KOG SAOBRA]A- PERCEPCIJA (4)
JA za áá i ááá razred i PRAKTI^NA NASTAVA u delu koji se od- Percepcija predmeta. Vidna i slu{na percepcija prostora.
nosi na na~in ostvarivawa programa (uputstvo)", koji su od{tam- Percepcija kretawa.
pani uz ovaj pravilnik i ~ine wegov sastavni deo. Percepcija i pam}ewe osoba.
Program polagawa maturskog ispita zamewuje se novim
programom polagawa maturskog ispita, koji je od{tampan uz ovaj PA@WA (4)
pravilnik i ~ini wegov sastavni deo. Priroda pa`we (obim i poqe pa`we). Podela i brzina
skretawa pa`we. Ometawe selektivne pa`we.
^lan 5. Priroda kontinuirane pa`we.Opadawe budnosti i ~inioci
koji uti~u na weno slabqewe.
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavqi-
vawa u „Prosvetnom glasniku". MOTORNO PONA[AWE (4)
Karakteristika i priroda motornog pona{awa. Vreme pro-
Broj 110-00-3969/2006-02 ste i izborne reakcije (Hikov zakon). Vreme reakcije u saobra}aj-
U Beogradu, 23. oktobra 2006. godine nim situacijama. Faktori koji uti~u na produ`avawe vremena re-
akcije. Ciqani pokreti. Brzina i ta~nost pokreta (Fitsov zakon).
Ministar Pokreti pra}ewa. Na~in kontrole ciqanih pokreta i pokreta
dr Slobodan Vuksanovi}, s.r. pra}ewa.
8. novembar 2006. SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK Strana 3 – Broj 13

U^EWE I PAM]EWE (4); 5 NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO)


Pojam i oblici u~ewa. Oblici u~ewa po sadr`aju-motorno i
Pri izradi programa imalo se u vidu da psihologija pripa-
verbalno u~ewe.
da grupi stru~nih predmeta, da se u~enici prvi put sre}u sa siste-
Karakteristi~ne faze sticawa ve{tine i obuke u vo`wi.
matskim izu~avawem psiholo{kih pojmova i saznawa i da program
Transfer u~ewa-pozitivni i negativni. Pam}ewe i zaboravqawe.
izu~avaju u~enici drugog, odnosno tre}eg razreda koji se pripre-
maju za obrazovne profile u trogodi{wem i ~etvorogodi{wem
EMOCIJE I MOTIVACIJA (7) trajawu u podru~ju rada saobra}aj.
Pojam i vrste emocija. Izra`avawe emocija. Organske pro- Sadr`aj programa i na~in wegovog ostvarivawa treba da
mene kod emocija. Razvoj emocija (emocionalnost adolescenata). obezbede postavqeni ciq predmeta koji se ne odnosi samo na sti-
Pojam i podela motiva. Sukobi motiva (frustracije i kon- cawe znawa ve} i na formirawe pozitivnih stavova i ovladavawe
flikti). Pona{awe pri konfliktima i osuje}ewima. ve{tinama zna~ajnim za snala`ewe u saobra}ajnom sistemu i dru-
Odbrambeni mehanizmi. Stres. Psihi~ke traume. Psihoso- {tvenoj sredini.
matska oboqewa.
Program ~ine 13 tematskih celina sa preporu~enim brojem
~asova.
PSIHOLOGIJA LI^NOSTI (6); 8
Uslovno, program se mo`e podeliti na dva dela. Prvi deo se
Pojam i struktura li~nosti. Tipovi temperamenta i odlike. odnosi na kognitivne psihi~ke procese i druga podru~ja op{te
Karakter. Sposobnosti kao osobine li~nosti. Priroda i psihologije koja su u tesnoj vezi sa ~ovekom i wegovim pona{awem
struktura sposobnosti-intelektualne, psihomotorne i senzorne u saobra}aju (~ulni procesi; percepcija; pa`wa; motorno pona{a-
sposobnosti. Promene sposobnosti tokom uzrasta i saobra}ajne we; u~ewe i pam}ewe; motivacija i emocije; psihologija li~no-
nezgode. Osobine li~nosti i pona{awe u saobra}aju.
sti). U skladu sa savremenim kognitivnim pristupom u psihologi-
Poreme}aji li~nosti-vrste, uzroci i prevencija.
ji koji se odnosi na psihologiju informacionog procesirawa,
{to danas ~ini osnovni teorijski model za saobra}ajnu i in`e-
KOMUNIKACIJA (6) wersku psihologiju, najvi{e je razmatrano podru~je percepcije,
Komunikacija kao socijalna interakcija. Osnovni elementi pa`we i motornog pona{awa. Ta znawa omogu}avaju boqe razume-
komunikacionog procesa. Verbalna i neverbalna komunikacija. vawe sadr`aja koji slede u programu.
Barijere u komunikaciji. Izvori nesporazuma u komunikaciji. Vo- Tematska celina posve}ena komunikaciji je deo programa
|ewe poslovnog razgovora. Bon-ton poslovne re~i. Ve{tina komu- koji omogu}ava nastavniku da u~enicima pored znawa pru`i
nikacije i pregovarawa (medijacije). Karakteristike nenasilne mogu}nost ovladavawa ve{tinama koje doprinose uspe{nijem
komunikacije. snala`ewu u radnoj i dru{tvenoj sredini, kao i boqem obavqa-
wu profesionalnih aktivnosti. Ovladavawe ve{tinama zahte-
RADNO OPTERE]EWE I RE@IM RADA (3); 4 va druga~iji pristup, ve}u aktivnost samih u~enika i ve}i broj
Umor, vrste i priroda umora. Oblici ispoqavawa umora vo- ~asova.
za~a. Odmor-priroda spavawa, spavawe i radni u~inak. U drugom delu programa se razmatraju problemi saobra}aj-
Uskra}ivawe spavawa i sposobonost za u~e{}e u saobra}aju. ne psihologije sa karakteristi~nim ergonomskim psistupom ko-
Dnevni bioritam i re`im rada. Poreme}aj dnevnog bioritma i ji u osnovi ima isti konceptualni pristup razmatrawa ~oveka i
mogu}nost privikavawa.Pravilni re`im rada kao zdravstveni i kao obra|iva~a informacija u sistemu (radno optere}ewe i re-
socijalni problem. `im rada; efekti fizi~ke i klimatske sredine; ergonomski
aspekti vozila i puteva; pona{awe voza~a u specifi~nim situ-
EFEKTI FIZI^KE I KLIMATSKE SREDINE (3); 4 acijama; qudski faktor saobra}ajnih nezgoda). Te teme progra-
ma su povezane sa saobra}ajnim sredstvima i ure|ajima, uslovi-
Efekti buke na ~oveka. Karakteristi~ne psihofiziolo{ke
ma i karakteristikama saobra}aja ~ime se obezbe|uje potpunije
reakcije na saobra}ajnu buku. Specifi~ni efekti buke motornih
razumevawe uloge qudskog faktora u saobra}aju. Taj deo progra-
i {inskih vozila.
ma obra|uje novija nau~na saznawa dobijena u istra`ivawima
Vibracije. Efekti vibracija na perceptivno-motorne funk-
pona{awa ~oveka u saobra}aju. Saznawa koja su programom data
cije. Bolesti putovawa. Klimatski uslovi i radno pona{awe.
neophodna su za stru~no osposobqavawe u~enika saobra}ajnih
Fizi~ka i hemijska termoregulacija. Efekti toplote i hladno}e
na pona{awe voza~a. {kola, kako za profesionalni rad, tako i za daqe {kolovawe u
saobra}ajnoj struci.
ERGONOMSKI ASPEKTI VOZILA I PUTEVA (3); 4 Ostvarivawe programskih zadataka nastave psihologije
zavisi od didakti~ko-metodi~ke artikulacije godi{weg plana
Prilago|enost komadnih i kontrolnih ure|aja vozila psiho- i programa rada po pojedinim tematskim celinama. Zna~ajno je,
fiziolo{kim sposobnostima ~oveka, polo`aj i raspored kon- pri tome, da nastavnik u raspodeli nastavne teme na nastavne
trolnih i komadnih ure|aja, sedi{te voza~a. jedinice polazi od datih zadataka predmeta uz dobro sagledava-
Svetlosni signalni ure|aji vozila. Osvetqavawe puta i sve- we sadr`aja cele teme. Tako }e jasnije uvideti one sadr`aje
tlosna signalizacija. Percepcija saobra}ajnih znakova, vidqi- kod kojih }e postaviti ve}e zahteve u odnosu na sopstvenu pri-
vost i ~itqivost, registrovawe znakova, faktori koji uti~u na premu za wihovu realizaciju i na nivo usvajawa gradiva od
percepciju znakova.
strane u~enika. Ujedno }e racionalnije rasporediti sadr`aje
teme na nastavne jedinice. Od ukupnog broja ~asova predvi|e-
PONA[AWE VOZA^A U SPECIFI^NIM SAOBRA]AJNIM nih za jednu temu sam nastavnik odre|uje koliko }e ~asova is-
SITUACIJAMA (3) koristiti za obradu novih sadr`aja, a koliko za utvr|ivawe,
Percepcija brzine vozila. Pona{awe pri preticawu:faze i sistematizaciju i proveru znawa (sugeri{emo da taj odnos bude
elementi preticawa. 70:30).
Pona{awe u koloni; procena bezbedne distance pri sle|e- Predvi|eni tematski sadr`aji pru`aju mogu}nost kori{}e-
wu vozila. Vo`wa u no}nim uslovima; efekti zaslepqivawa. wa saznawa koja su u~enici stekli u drugim predmetima, kao {to
Pona{awe voza~a na krivini i na raskrsnici. osvetqavawe psiholo{kog aspekta saobra}aja doprinosi boqem
razumevawu sadr`aja nekih drugih predmeta.
QUDSKI FAKTOR SAOBRA]AJNIH NEZGODA (2); 3 Pri realizaciji programa treba da se iskoristi potencijal
Pojam saobra}ajne nezgode. Uzroci nezgoda i qudski fak- svih propisanih sadr`aja, da se kod u~enika formiraju pozitivni
tor. Uticaj psihoaktivnih supstanci na pona{awe voza~a. stavovi prema bezbednosti saobra}aja, a {to je jedan od ciqeva
Prevencija nezgoda u saobra}aju. ovog predmeta.
Strana 4 – Broj 13 SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK 8. novembar 2006.

NASTAVNI PLAN

Podru~je rada: SAOBRA]AJ


Grupa: @ELEZNI^KI SAOBRA]AJ
Obrazovni profil: TRANSPORTNI KOMERCIJALISTA
Obrazovawe u ~etvorogodi{wem trajawu
8. novembar 2006. SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK Strana 5 – Broj 13

OSTVARIVAWE NASTAVNIH PLANOVA I PROGRAMA


1. Raspored radnih sedmica u toku {kolske godine

GRUPA á RAZRED
(2 ~asa nedeqno, 74 ~asa godi{we)
@ELEZNI^KI SAOBRA]AJ
SADR@AJI PROGRAMA
PROGRAMI OBRAZOVAWA ZA OBRAZOVNE PROFILE
U TROGODI[WEM TRAJAWU UVOD (4)
@eleznica kao celina, pokretna i nepokretna postrojewa,
Obrazovni profil: VOZOVO\A podela nepokretnih postrojewa. Klasifikacija `elezni~kih pruga.

@ELEZNI^KA POSTROJEWA ELEMENTI DOWEG STROJA (12)


Trup pruge, oblik zemqanog trupa i wihove dimenzije. Pla-
Ciq i zadaci
num i wegova {irina. Ve{ta~ki objekti na trupu pruge, vrste i
Ciq nastave ovog predmeta je da u~enici ovladaju potrebnim namena. Mostovi, tuneli, propusti, vijadukti, podvo`waci, nadvo-
znawima iz oblasti postrojewa u `elezni~kom saobra}aju. `waci, drena`e, potporni i oblo`ni zidovi. Biolo{ko – tehni~ki
Zadaci nastave predmete su: objekti.
– sticawe znawa o pruzi, objektima i postrojewima na pruzi
i wihovim na~inom izgradwe, kori{}ewa i odr`avawa; ELEMENTI GORWEG STROJA (10)
– sticawe osnovnih teorijskih znawa o stabilnim postroje- Kolosek kao celina. Zastor, pragovi, {ine, kolose~ni
wima elektri~ne vu~e i osnovnim elementima telekomunikacija i pribor.
wihovog kori{}ewa;
– upoznavawe u~enika sa opasnostima kori{}ewa elektri~- POSTROJEWA ZA VEZU KOLOSEKA (8)
ne energije i wihovo osposobqavawe za primenu za{tite na radu; Konstrukcija i {ema proste skretnice, polo`aj me|ika.
– osposobqavawe u~enika za samostalno pro{irivawe ste~e- Upotreba skretnica, okretnica i prenosnica. Podela skretnica.
nog znawa. Ukr{taji- namena i vrste. Korisna du`ina koloseka.
Strana 6 – Broj 13 SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK 8. novembar 2006.

ME\USOBNO VEZIVAWE KOLOSEKA (4) – upoznavawe uloge qudskog faktora u bezbednosti saobra-
Prosta i dvostruka kolose~na veza. Mati~waci, vrsta i pri- }aja i transporta
mena mati~waka. – ovladavawe ve{tinama komunicirawa koje doprinose uspe-
{nom snala`ewu u radu i dru{tvenoj sredini kao i boqem oba-
URE\EWE KOLOSEKA (14) vqawu profesionalnih aktivnosti
Otpori koji se javqaju pri pravolinijskom i krivolinij- – razumevawe zna~aja saobra}ajne psihologije u prevenciji
skom kretawu. Geometrijski oblik koloseka-podela krivina. saobra}ajnih nezgoda
Visinski polo`aj koloseka, nadvi{ewe, razlozi zbog kojih se iz- – formirawe pozitivnih stavova prema bezbednosti saobra-
vodi nadvi{ewe, rampe sa nadvi{ewem. [irina koloseka, pro{i- }aja.
rewe koloseka u krivinama. Nagib {ina u koloseku. Me|upravci
izme|u krivina. Me|upravci iza i ispred skretnice. Prelazne ni-
velete. Ubla`avawe i zaobqewe preloma nivelete. Vertikalne ááá RAZRED
krivine. Dilatacioni razmaci, promene du`ine {ine izazvane (2 ~asa nedeqno, 60 ~asova godi{we)
promenom temperature. Putovawe {ina, savla|ivawe geometrij-
skih promena i uzroka putovawa {ina i bo~nog pomerawa kolose- SADR@AJI PROGRAMA
ka. Spajawe koloseka, klasi~no i zavarivawem, vrste zavarivawa.
Dugi trakovi {ina, formirawe DT[, prednosti koloseka zavare- SAOBRA]AJNA PSIHOLOGIJA KAO GRANA
nog u DT[ i odr`avawe takvog koloseka. PSIHOLOGIJE (2)
ELEMENTI PROJEKTOVAWA @ELEZNI^KIH PRUGA (6) Odnos ~oveka i sredine. Razvoj saobra}aja i karakteristike
~oveka. Zna~aj prou~avawa pona{awa ~oveka u raznim saobra}aj-
Pojam trase `elezni~kih pruga, geometrijske karakteristi-
nim sistemima.
ke trase, projektovawe, prethodne ekonomske studije, faza projek-
tovawa.
^ULNI PROCESI (9); 12
GRA\EWE GORWEG STROJA (6) Pojam oseta. Vrste oseta.
Pripremni radovi. Ru~no i ma{insko polagawe koloseka. Oseti vida-opti~ki i prijemni sistem oka. Dnevni i no}ni
vid. Centralni i periferijski vid. Pokreti o~iju. Adaptacija na
ODR@AVAWE GORWEG STROJA (10) svetlo i mrak i efekti zaslepqivawa. Raspoznavawe boja.Trajawe
dra`i vidnog utiska.Oseti sluha-organ sluha i karakteristike
Potreba odr`avawa `elezni~kih pruga. Podela radova na
sluha.Slu{ni umor, gubitak sluha, maskirawe zvuka.
odr`avawu i naj~e{}i radovi. Za{tita od snega. Organizacija
Oseti ravnote`e i pokreti-~ulo ravnote`e i osetqivost za
odr`avawa `elezni~kih pruga. Alat, oprema i ma{ine za odr`a-
vawe. Savremene metode odr`avawa. ravnote`u.
Zglobni i mi{i}no-tetivni prijemnici.
NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO)
PERCEPCIJA (4)
Program ovog predmeta u~enicima treba da omogu}i da stek-
nu osnovna znawa iz gra|evinske delatnosti u oblasti `elezni~- Percepcija predmeta. Vidna i slu{na percepcija prostora.
kog saobra}aja. Pri izlagawu sadr`aja programa treba nastojati Percepcija kretawa.
da u~enici upoznaju sastavne elemente pruge, weno ure|ewe, gra|e- Percepcija i pam}ewe osoba.
we i odr`avawe kako bi mogli boqe da obavqaju poslove koji su u
vezi sa kori{}ewem `elezni~kih pruga i funkcionisawem `ele- PA@WA (4)
zni~kog saobra}aja. Priroda pa`we (obim i poqe pa`we). Podela i brzina
Ostali deo programa treba obraditi na informativnom nivou. skretawa pa`we. Ometawe selektivne pa`we.
Sadr`aji programa treba da omogu}e u~enicima da uspe{no Priroda kontinuirane pa`we.Opadawe budnosti i ~inioci
obavqaju poslove u `elezni~kom saobra}aju – na prugama elektri- koji uti~u na weno slabqewe.
ficiranim sistemom 25kV, 50 Hz, a istovremeno i da steknu po-
trebno teorijsko znawe za daqe obrazovawe u okviru odgovaraju}eg MOTORNO PONA[AWE (4)
obrazovnog profila.
Nastavu treba ostvarivati u kabinetima za gra|evinsku i Karakteristika i priroda motornog pona{awa. Vreme pro-
elektrotehni~ku delatnost uz kori{}ewe savremenih nastavnih ste i izborne reakcije (Hikov zakon). Vreme reakcije u saobra}aj-
sredstava, ali i na terenu (organizovane posete `elezni~kim sta- nim situacijama. Faktori koji uti~u na produ`avawe vremena re-
nicama i obilaske elektrificiranih pruga). U~enicima treba akcije. Ciqani pokreti. Brzina i ta~nost pokreta (Fitsov zakon).
omogu}iti da prisustvuju pojedinim operacijama savremenog odr- Pokreti pra}ewa. Na~in kontrole ciqanih pokreta i pokreta
`avawa pruge, da neposredno upoznaju objekte doweg i gorweg pra}ewa.
stroja pruge, elemente kontaktne mre`e, postrojewa za sekcioni-
sawe i centra daqinskog upravqawa. U^EWE I PAM]EWE (4); 5
Po{to je predmet zastupqen u planovima ve}eg broja obra- Pojam i oblici u~ewa. Oblici u~ewa po sadr`aju-motorno i
zovnih profila, pri ostvarivawu programa voditi ra~una o wiho- verbalno u~ewe.
vim specifi~nostima, te ve}u pa`wu obra}ati na one elemente sa- Karakteristi~ne faze sticawa ve{tine i obuke u vo`wi.
dr`aja posebno zna~ajne za pojedine profile, ali u svakom slu~aju Transfer u~ewa-pozitivni i negativni. Pam}ewe i zaboravqawe.
naro~ito na one koji se odnose na ~uvawe li~ne bezbednosti i bez-
bednosti drugih u~esnika u saobra}aju. EMOCIJE I MOTIVACIJA (7)
Pojam i vrste emocija. Izra`avawe emocija. Organske pro-
OSNOVI SAOBRA]AJNE PSIHOLOGIJE mene kod emocija. Razvoj emocija (emocionalnost adolescenata).
Pojam i podela motiva. Sukobi motiva (frustracije i konflik-
Ciq i zadaci ti). Pona{awe pri konfliktima i osuje}ewima. Odbrambeni me-
Ciq nastave predmeta je da u~enici steknu znawa o psihi~- hanizmi.Stres. Psihi~ke traume. Psihosomatska oboqewa.
kom `ivotu ~oveka od zna~aja za pona{awe u saobra}aju, da formi-
raju stavove koji odra`avaju pozitivan odnos prema bezbednosti PSIHOLOGIJA LI^NOSTI (6); 8
saobra}aja i ovladaju ve{tinama koje doprinose uspe{nijem sna- Pojam i struktura li~nosti. Tipovi temperamenta i odlike.
la`ewu u saobra}ajnom sistemu i dru{tvenoj sredini. Karakter. Sposobnosti kao osobine li~nosti. Priroda i
Zadaci nastave predmeta su: struktura sposobnosti-intelektualne, psihomotorne i senzorne
– sticawe osnovnih znawa o psihi~kim procesima, osobina- sposobnosti. Promene sposobnosti tokom uzrasta i saobra}ajne
ma i pona{awu ~oveka zna~ajnih za razumevawe faktora ~oveka u nezgode. Osobine li~nosti i pona{awe u saobra}aju.
saobra}ajnom sistemu Poreme}aji li~nosti-vrste, uzroci i prevencija.
8. novembar 2006. SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK Strana 7 – Broj 13

KOMUNIKACIJA (6) fesionalnih aktivnosti. Ovladavawe ve{tinama zahteva druga~i-


Komunikacija kao socijalna interakcija. Osnovni elementi ji pristup, ve}u aktivnost samih u~enika i ve}i broj ~asova.
komunikacionog procesa. Verbalna i neverbalna komunikacija. U drugom delu programa se razmatraju problemi saobra}ajne
Barijere u komunikaciji. Izvori nesporazuma u komunikaciji. Vo- psihologije sa karakteristi~nim ergonomskim psistupom koji u
|ewe poslovnog razgovora. Bon-ton poslovne re~i. Ve{tina komu- osnovi ima isti konceptualni pristup razmatrawa ~oveka i kao
nikacije i pregovarawa (medijacije). Karakteristike nenasilne obra|iva~a informacija u sistemu (radno optere}ewe i re`im
komunikacije. rada; efekti fizi~ke i klimatske sredine; ergonomski aspekti
vozila i puteva; pona{awe voza~a u specifi~nim situacijama;
RADNO OPTERE]EWE I RE@IM RADA (3); 4 qudski faktor saobra}ajnih nezgoda). Te teme programa su poveza-
ne sa saobra}ajnim sredstvima i ure|ajima, uslovima i karakteri-
Umor, vrste i priroda umora. Oblici ispoqavawa umora vo- stikama saobra}aja ~ime se obezbe|uje potpunije razumevawe uloge
za~a. Odmor-priroda spavawa, spavawe i radni u~inak. Uskra}iva- qudskog faktora u saobra}aju. Taj deo programa obra|uje novija
we spavawa i sposobonost za u~e{}e u saobra}aju. Dnevni bioritam nau~na saznawa dobijena u istra`ivawima pona{awa ~oveka u sa-
i re`im rada. Poreme}aj dnevnog bioritma i mogu}nost privika- obra}aju. Saznawa koja su programom data neophodna su za stru~no
vawa.Pravilni re`im rada kao zdravstveni i socijalni problem. osposobqavawe u~enika saobra}ajnih {kola, kako za profesio-
nalni rad, tako i za daqe {kolovawe u saobra}ajnoj struci.
EFEKTI FIZI^KE I KLIMATSKE SREDINE (3); 4
Ostvarivawe programskih zadataka nastave psihologije zavisi
Efekti buke na ~oveka. Karakteristi~ne psihofiziolo{ke od didakti~ko-metodi~ke artikulacije godi{weg plana i programa
reakcije na saobra}ajnu buku. Specifi~ni efekti buke motornih rada po pojedinim tematskim celinama. Zna~ajno je, pri tome, da na-
i {inskih vozila. stavnik u raspodeli nastavne teme na nastavne jedinice polazi od da-
Vibracije. Efekti vibracija na perceptivno-motorne funk- tih zadataka predmeta uz dobro sagledavawe sadr`aja cele teme. Tako
cije. Bolesti putovawa. Klimatski uslovi i radno pona{awe. }e jasnije uvideti one sadr`aje kod kojih }e postaviti ve}e zahteve u
Fizi~ka i hemijska termoregulacija. Efekti toplote i hladno}e odnosu na sopstvenu pripremu za wihovu realizaciju i na nivo usva-
na pona{awe voza~a. jawa gradiva od strane u~enika. Ujedno }e racionalnije rasporediti
sadr`aje teme na nastavne jedinice. Od ukupnog broja ~asova predvi-
ERGONOMSKI ASPEKTI VOZILA I PUTEVA (3); 4 |enih za jednu temu sam nastavnik odre|uje koliko }e ~asova iskori-
Prilago|enost komadnih i kontrolnih ure|aja vozila psiho- stiti za obradu novih sadr`aja, a koliko za utvr|ivawe, sistematiza-
fiziolo{kim sposobnostima ~oveka, polo`aj i raspored kon- ciju i proveru znawa (sugeri{emo da taj odnos bude 70:30).
trolnih i komadnih ure|aja, sedi{te voza~a. Predvi|eni tematski sadr`aji pru`aju mogu}nost kori{}e-
Svetlosni signalni ure|aji vozila. Osvetqavawe puta i sve- wa saznawa koja su u~enici stekli u drugim predmetima, kao {to
tlosna signalizacija. Percepcija saobra}ajnih znakova, vidqi- osvetqavawe psiholo{kog aspekta saobra}aja doprinosi boqem
vost i ~itqivost, registrovawe znakova, faktori koji uti~u na razumevawu sadr`aja nekih drugih predmeta.
percepciju znakova. Pri realizaciji programa treba da se iskoristi potencijal
svih propisanih sadr`aja, da se kod u~enika formiraju pozitivni
PONA[AWE VOZA^A U SPECIFI^NIM stavovi prema bezbednosti saobra}aja {to je jedan od ciqeva ovog
SAOBRA]AJNIM SITUACIJAMA (3) predmeta.
Percepcija brzine vozila. Pona{awe pri preticawu:faze i
elementi preticawa. @ELEZNI^KI SAOBRA]AJ
Pona{awe u koloni; procena bezbedne distance pri sle|e-
wu vozila. Vo`wa u no}nim uslovima; efekti zaslepqivawa. Ciq i zadaci
Pona{awe voza~a na krivini i na raskrsnici. Ciq nastave ovog predmeta jeste da u~enici steknu potrebna
znawa za obavqawe poslova obrazovnog profila vozovo|a.
QUDSKI FAKTOR SAOBRA]AJNIH NEZGODA (2); 3
Zadaci nastave predmeta su:
Pojam saobra}ajne nezgode. Uzroci nezgoda i qudski fak- – sticawe osnovnih znawa o `elezni~kom saobra}aju;
tor. Uticaj psihoaktivnih supstanci na pona{awe voza~a. – upoznavawe postrojewa `elezni~kog saobra}aja;
Prevencija nezgoda u saobra}aju. – upoznavawe sekcija.
NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO) á RAZRED
Pri izradi programa imalo se u vidu da psihologija pripa- (2 ~asa nedeqno, 74 ~asa godi{we)
da grupi stru~nih predmeta, da se u~enici prvi put sre}u sa siste-
matskim izu~avawem psiholo{kih pojmova i saznawa i da program SADR@AJI PROGRAMA
izu~avaju u~enici drugog, odnosno tre}eg razreda koji se pripre-
maju za obrazovne profile u trogodi{wem i ~etvorogodi{wem UVOD (4)
trajawu u podru~ju rada saobra}aj. @elezni~ki saobra}aj kao elemenat saobra}ajnog sistema.
Sadr`aj programa i na~in wegovog ostvarivawa treba da @elezni~ki saobra}aj kao slo`eni sistem – jedinica za izvr{ewe
obezbede postavqeni ciq predmeta koji se ne odnosi samo na sti- `elezni~kog saobra}aja. Pojam saobra}ajne slu`be.
cawe znawa ve} i na formirawe pozitivnih stavova i ovladavawe
ve{tinama zna~ajnim za snala`ewe u saobra}ajnom sistemu i dru- POSTROJEWA ZA @ELEZNI^KI SAOBRA]AJ (15)
{tvenoj sredini. Pruge i pru`na postrojewa. Vrste pruga prema broju kolose-
Program ~ine 13 tematskih celina sa preporu~enim brojem ka i opremqenosti. Organizacija saobra}aja na dvokolose~nim
~asova. prugama. Skretnice. Postrojewa za vu~u vozova. Postrojewa za ko-
Uslovno, program se mo`e podeliti na dva dela. Prvi deo se mercijalne poslove. Signalo-sigurnosna postrojewa. Telekomuni-
odnosi na kognitivne psihi~ke procese i druga podru~ja op{te kaciona postrojewa. Postrojewa za elektri~nu vu~u.
psihologije koja su u tesnoj vezi sa ~ovekom i wegovim pona{awem
u saobra}aju (~ulni procesi; percepcija; pa`wa; motorno pona{awe; SLU@BENA I RADNA MESTA (6)
u~ewe i pam}ewe; motivacija i emocije; psihologija li~nosti).
Slu`bena mesta na pruzi. Redovno pou~avawe i periodi~no
U skladu sa savremenim kognitivnim pristupom u psihologiji koji
ispitivawe. Zdravstvena i stru~na sposobnost.
se odnosi na psihologiju informacionog procesirawa, {to danas
~ini osnovni teorijski model za saobra}ajnu i in`ewersku psi-
ORGANIZACIJA POSLOVA I RADNIH ZADATAKA (6)
hologiju, najvi{e je razmatrano podru~je percepcije, pa`we i mo-
tornog pona{awa. Ta znawa omogu}avaju boqe razumevawe sadr`aja Poslovni red stanice. Tehnolo{ki proces rada stanice.
koji slede u programu. Raspored slu`be, primopredaja slu`be.
Tematska celina posve}ena komunikaciji je deo programa
koji omogu}ava nastavniku da u~enicima pored znawa pru`i SIGNALIZACIJA (43)
mogu}nost ovladavawa ve{tinama koje doprinose uspe{nijem sna- Osnovni pojmovi iz signalizacije. Vrste signala i signal-
la`ewu u radnoj i dru{tvenoj sredini, kao i boqem obavqawu pro- nih znakova. Skretni~ki signali. Manevarski signali. Signalni
Strana 8 – Broj 13 SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK 8. novembar 2006.

znaci manevarskog osobqa. Signalni znaci na vozovima, manevar- voza. Du`nosti voznog osobqa za vreme bavqewa voza u stanici.
kama i potiskivalicama. Signali za probu ko~nica. Zvonovni Du`nosti voznog osobqa u krajwoj stanici voza. Put vo`we voza.
signalni znaci. Signali za ograni~ewe brzine. Glavni signali.
Signalni znaci glavnih signala. Signalni znaci predsignala. Sig- RED VO@WE VOZOVA (30)
nalni znaci ponavqa~a predsignala. Dopunski signali. Signalni Pojam, vrste i oblik reda vo`we. Grafikon reda vo`we.
znaci stani~nog i voznog osobqa. Grani~ni kolose~ni signali. Kwi`ica reda vo`we. Izvod iz reda vo`we. Zvani~ni red vo`we.
Signalni znaci lokomotivskog osobqa. Signali za elektrovu~u. Saobra}ajno-transportno uputstvo uz red vo`we. Prelaz na novi
Signalni znaci pru`nog osobqa. Kontrolni signali za ure|aje na red vo`we. Brzine vozova na pruzi i preko skretni~kog podru~ja.
putnim prelazima. Signalne oznake. Praskalice, primena i ~uvawe. Brzine vozova zavisno od sastava i polo`aja lokomotive. Objavqi-
Signali koji se vi{e ne ugra|uju. Kalendar osvetqavawa. vawe promena u saobra}aju vozova. Vrste pismenih naloga. Sastajawe
vozova.
áá RAZRED
(3 ~asa nedeqno, 105 ~asova godi{we) KO^EWE VOZOVA I OSIGURAWE OD
SAMOPOKRETAWA (20)
SADR@AJI PROGRAMA
Osnovni pojmovi o ko~ewu vozova i manevarskih sastava.
MANEVARSKI POSLOVI U SLU@BENIM MESTIMA (20) Raspored kola sa ko~nicama u vozu. Proba ko~nica. Obezbe|ewe
vozila i vozova od samopokretawa. Potrebna masa ko~ewa voza,
Osnovni pojmovi o manevrisawu. Postrojewa za manevrisa-
stvarna masa ko~ewa i procenat ko~ewa voza. Izra~unavawe po-
we. Osobqe za manevrisawe i wihova oprema za obavqawe mane-
trebne mase ko~ewa. Utvr|ivawe stvarne mase ko~ewa kod vozova.
varskih radwi. Nadzor i rukovo|ewe manevarskim poslovima.
Izve{taj o sastavu i ko~ewu voza.
Du`nosti rukovaoca manevre. Sporazumevawe pri manevrisawu.
Raspored manevre. Vrste manevarskih kretawa. Manevarski put
MASA VOZA I REDOVNO OPTERE]EWE
vo`we. Ko~ewe pri manevrisawu. Sredstva za kva~ewe i postupak
LOKOMOTIVE (10)
zakva~ivawa i otkva~ivawa. Manevrisawe na glavnim kolosecima
i otvorenoj pruzi. Mere opreznosti pri o~ekivawu voza. Mere Utvr|ivawe mase i du`ine voza. Redovno optere}ewe vu~nog
opreznosti posle manevarskih kretawa. Mere opreznosti pri vozila. Utvr|ivawe redovnog optere}ewa lokomotiva. Utvr|ivawe
manevrisawu pojedinim kolima. ^uvawe li~ne bezbednosti pri najve}e dopu{tene du`ine voza.
manevrisawu. Podela manevarskog rada na mre`i @SCG.
REGULULISAWE SAOBRA]AJA I KRETAWA VOZOVA (22)
VOZOVI (20) Vrste prostornih odseka. Regulisawe saobra}aja vozova u
Osnovni pojmovi o vozovima. Obele`avawe slu`benih i pomo}- stani~nom razmaku. Regulisawe saobra}aja vozova u odjavnom raz-
nih vozova. Podela vozova. Podela prema vrsti prevoza. Podela prema maku. Izuzetno zaustavqawe vozova na otvorenoj pruzi i osigurawe
potrebi saobra}aja (osnovni i podeqeni, redovni i vanredni). Podela voza od samopokretawa. Izuzetno zaustavqawe voza u slu`benom
prema va`nosti (rangu). Ozna~avawe vozova. Osnovna pravila ozna~a- mestu, kao i izuzetan prolazak kroz slu`beno mesto. Saobra}aj vo-
vawa. Ozna~avawe putni~kih vozova. Ozna~avawe teretnih vozova. za na prugama sa ograni~enim radnim vremenom. Saobra}aj voza
ili manevarskog sastava do neke ta~ke na otvorenoj pruzi. Za{ti-
SASTAVQAWE VOZOVA (25) }ivawe voza koji je stao na otvorenoj pruzi. Postupak kad se voz
Osnovni principi sastavqawa vozova. Uvr{}ivawe slu`be- raskine za vreme vo`we. Nastavak vo`we voza u delovima i povratak
nih i prtqa`nih kola. Uvr{}ivawe kola u vozove sa prevozom put- voza u pozadwu stanicu. Vo`wa pomo}nih lokomotiva i pomo}nih
nika. Uvr{}ivawe kola u teretne vozove. Uvr{}ivawe kola nato- vozova. Zatvor pruge i koloseka.
varenih posebnim vrstama stvari i izuzetnih dimenzija. Pojam na-
ro~ite po{iqke. Raspored kola sa ko~nicama u vozu. Kva~ewe kola POSEBNE VRSTE VO@WE (10)
u vozu s obzirom na vrste vozila, na~ine ko~ewa odnosno vrstu voza. Saobra}aj vozova na dvokolose~noj pruzi. Vo`wa nepravil-
Du`ina voza u metrima i prema osovinama. Najve}i dopu{teni nim kolosekom dvokolose~ne pruge. Saobra}aj vozova na elektri-
broj osovina u vozu. Masa voza. ficiranim prugama. Mere bezbednosti pri saobra}aju vozova na
elektrificiranim prugama. Saobra}aj vozova na prugama opre-
VOZNO OSOBQE (15) mqenim telekomandom. Vo`wa pru`nih vozila.
Du`nost voznog osobqa pri izlasku iz stanice. Du`nost
voznog osobqa u toku vo`we i u usputnim stanicama. Postupak VANREDNI DOGA\AJI (4)
voznog osobqa pri zaustavqawu na otvorenoj pruzi, pred putnim Vrste vanrednih doga|aja. Postupak kad nastane vanredni
prelazom, prostornim signalom i drugo. Za{ti}ivawe voza. Upotre- doga|aj kod voza.
ba i ~uvawe praskalica. Signalni znaci osobqa vu~nog vozila. Sig-
nalni znaci – svrha i upotreba. Postupak u slu~aju kvara pi{taqke GREJAWE VOZOVA (4)
ili sirene vu~nog vozila. Du`nosti voznog osobqa po dolasku u Vrste grejawa vozova. Sezona grejawa vozova. Kontrola gre-
krajwu stanicu ili u stanicu predaje voza drugom osobqu. jawa vozova.
PRU@NO OSOBQE (10) NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO)
Du`nosti pru`nog osobqa. Poslovi odjavni~ara, ~uvara pre- Nastavu treba izvoditi uz stalno aktivno u~e{}e u~enika
laza i ~uvara pruge. Signalni znaci pru`nog osobqa. Zaustavni jer }e se na taj na~in najboqe i najbr`e osposobiti za samostalno
signal. Postupci voznog osobqa kad se primeti zaustavni signal. obavqawe poslova svog zanimawa u `elezni~kom saobra}aju. To-
kom izvo|ewa nastave potrebno je kod u~enika stalno razvijati
SAOBRA]AJ PRU@NIH VOZILA(15) svest kako se pri izvr{avawu ovih poslova, u svakom trenutku mora
Pojam i op{te odredbe koje se odnose na saobra}aj pru`nih voditi ra~una o bezbednosti i urednosti saobra}aja.
vozila. Kretawe pru`nih vozila na pruzi. ^uvawe i osigurawe U prvom razredu nakon izlagawa osnovnih elemenata sistema
pru`nih vozila. Propusnice za vo`wu pru`nih vozila. Uvo|ewe u `elezni~kog saobra}aja, potrebno je detaqno upoznati u~enike sa oba-
saobra}aj motornih pru`nih vozila sa tretmanom voza. Signali na vqawem manevarskih poslova. Nastavu treba izvoditi u kabinetu za
pru`nim vozilima. organizaciju `elezni~kog saobra}aja uz primenu savremenih nastav-
nih sredstava (modela, maketa, dijapozitiva i filmova). Manevarska
ááá RAZRED kretawa ilustrovati pokretnim modelima. Obavezno predvideti obi-
(4 ~asa nedeqno, 120 ~asova godi{we) laske ran`irnih stanica i drugih stanica s ve}im obimom manevar-
skog rada. U~enici treba da shvate ulogu i zna~aj manevarskih poslova
SADR@AJI PROGRAMA u obavqawu `elezni~kog saobra}aja, da upoznaju organizaciju mane-
varskog rada i mere opreznosti i ~uvawa li~ne bezbednosti pri mane-
POSLOVI KOD VOZA (20) vrisawu. Pored upoznavawa osnova `elezni~ke signalizacije, u~enike
Propratne isprave voza. Otprema voza. Du`nosti voznog oso- ve} u ovom razredu treba osposobiti da samostalno daju pojedine
bqa u polaznoj stanici. Du`nosti voznog osobqa za vreme vo`we vrste signalnih znakova i rukovawe pojedinim signalnim sredstvima.
8. novembar 2006. SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK Strana 9 – Broj 13

U drugom razredu u~enici treba da upoznaju osnovne pojmove Izdavawe i odno{ewe stvari. Rokovi utovara i odno{ewe stvari.
vezane za organizaciju saobra}aja vozova i da shvate osnovne prin- Primopredaja kola strankama za utovar ili istovar.
cipe na kojima se zasniva bezbednost i urednost `elezni~kog
saobra}aja. Naro~itu pa`wu treba pokloniti onim poslovima i PROPISI ZA POJEDINE SLU^AJEVE (15)
zadatcima koje }e u~enici obavqati u svom budu}em prakti~nom ra- Prekora~ewe granice tovarewa kola – preteg. Izmena ugovora
du. Ste~ena znawa treba da poslu`e kao dobar osnov za razumevawe o prevozu. Smetwe pri prevozu i izdavawu po{iqaka. Konfiskacija
nastavnih sadr`aja u tre}em zavr{nom razredu. – plenidba po{iqaka. Uni{tewe po{iqaka. Zalutale po{iqke.
U tre}em razredu u~enici treba da steknu ona znawa koja }e
im omogu}iti brzo neposredno ukqu~ivawe u poslove izvr{nog POSEBNE VRSTE PO[IQAKA (15)
osobqa u `elezni~kom saobra}aju.
Prevoz posmrtnih ostataka. Prevoz `ivotiwa. Dezinfekci-
U nastavi treba da teorijski sadr`aji stalno budu ilustro-
ja kola. Prevoz opasnih predmeta i materija po RID-u. Prevoz na-
vani prakti~nim primerima, za {ta treba koristiti nastavna
ro~itih po{iqaka. Prevoz vojnih po{iqaka. Prevoz po{iqaka za
sredstva. Sredstva koja se koriste u praksi. Tako|e treba organi-
@S. Prevoz po{iqaka oro~enog prevoza. Prevoz po{iqaka dogo-
zovati posete izvr{nim jedinicama u `elezni~kom saobra}aju.
vorenog prevoza. Prevoz stvari na paletama i u kontejnerima.
Tokom ostvarivawa programa treba stalno ukazivati na va-
`nost doslednog po{tovawa saobra}ajnih propisa i mera bezbed-
PROPISI O TOVAREWU KOLA (20)
nosti, kao i na uredno i odgovorno, obavqawe poslova neposredno
vezanih za bezbednost `elezni~kog saobra}aja. Utovar te{kih predmeta i konstrukcija. Utovar drumskih
i ostalih vozila. Utovar gra|e, balvana, ogrevnog i celuloznog
drveta. Utovar rinfuzne robe, te~nosti i proizvoda u rasutom sta-
PREVOZ STVARI wu. Raspored tovara u kolima. Sredstva i na~in osigurawa i obez-
Ciq i zadaci be|ewe tovara vezivawem. Tovarni pribor i sredstva za obezbe|ewe
tovara. Tovarni profil i dopu{tene dimenzije tovara.
Ciq ovog predmeta je usvajawe znawa koja omogu}avaju u~eni-
cima da shvate neophodnost na~ina rukovawa i postupawa sa pred-
ááá RAZRED
metima u transportu.
(2 ~asa nedeqno, 60 ~asova godi{we)
Zadaci nastave predmeta su:
– osposobqavawe u~enika za samostalni rad i ta~nu prime- SADR@AJI PROGRAMA
nu propisa;
– osposobqavawe u~enika za samostalno, brzo, pravilno i ZAKONSKI PROPISI (10)
ta~no primewivawe propisa o uvr{tavawu teretnih kola u vozove.
Va`ewe zakona o ugovorima o prevozu u `elezni~kom saobra-
– razvijawe kod u~enika navika da obavqaju poslove brzo i
}aju. Odgovornost prevozioca u izvr{ewu prevoza. Obaveza `elezni-
ta~no i da adekvatno u~estvuju u izvr{ewu i kreirawu procesa ra-
ce da obavqa prevoz. Ograni~ewa prevoza. Reklamacije i zastarelost
da radi br`eg prevoza i urednosti u saobra}aju;
potra`ivawa. @eleznica i wena uloga u dru{tvu.
– ukazivawe u~enicima na neophodnost razumevawa postupaka
u sprovo|ewu ugovorenih obaveza `eleznice i korisnika prevoza;
TARIFNI PROPISI (30)
– upu}ivawe u~enika na samostalno kori{}ewe stru~ne
literature radi daqeg usavr{avawa. Op{ti uslovi prevoza. Pojam i vrsta po{iqaka, vrste pre-
voza i na~in prevoza. Tovarni list – sadr`aj, oblik i na~in popu-
áá RAZRED wavawa. Prevozne isprave internog karaktera. Pojam kabastih
(3 ~asa nedeqno, 105 ~asova godi{we) stvari, predmeta vanrednog obima, drumskih, plovnih i vazduho-
plovnih vozila. Tarifa deo áá – klasifikacija stvari. Tarifa
SADR@AJI PROGRAMA deo ááá – imenik `elezni~kih stanica. Tarifa deo áâ – daqinar,
sadr`aj i rukovawe. Tarifa deo â – putokaz. Tarifa deo âá – ta-
TRANSPORTNO MANIPULATIVNI PROPISI blice cena prevoza i naknada za sporedne usluge.
O PREVOZU STVARI Pojam prevoznine i weno utvr|ivawe. Utvr|ivawe te`ine
merodavne za ra~unawe prevoznine. Ra~unawe prevoznine prema
OP[TE ODREDBE O PREVOZU PO[IQAKA (10) na~inu otpravqawa.
Razvoj organizacije prevoza. Osnovni propisi pri prevozu Op{te odredbe o ra~unawu prevoznine za den~ane po{iqke
stvari. Slu`bena mesta, postrojewa, ure|aji i sredstva za rad. (obi~ne, kabaste, vanrednog obima). Op{te odredbe o ra~unawu
Obrasci koji se upotrebqavaju za rad transportne slu`be i rok prevoznine za kolske po{iqke koje se tovare u zatvorena i otvo-
~uvawa. Radno vreme. Slu`bena po{ta i prepiska. Predmeti is- rena kola obi~ne i specijalne konstrukcije.
kqu~eni iz prevoza i predmeti koji se uslovno primaju na prevoz. Me{oviti (kombinovani) prevoz. Prevoz po{iqaka za stani-
Zabrane prevoza i obustave saobra}aja. ce na industrijskim prugama. Prevoz me{ovitog vojnog transporta,
po{iqao~evog me{ovitog voza, posebnog teretnog voza i grupe kola.
PRIJEM PO[IQAKA ZA PREVOZ (25) Prevoz praznih kola korisnika prevoza i kola u zakupu.
Naruxba, izbor i dostava kola za utovar. Pakovawe stvari,
ambala`a i zavoji. Obele`avawe komada stvari kod den~anih po- POTRA@NI POSTUPAK (10)
{iqaka. Dono{ewe po{iqaka u delovima, privremeni sme{taj Organizacija potra`ne slu`be. Osnovni pojmovi iz potra-
stvari. Odre|ivawe granice tovarewa kola. Prijem den~anih i `nog postupka. Utvr|ivawe nedostataka. Tragawe za nedostaju}im
kolskih po{iqaka. Proveravawe sadr`ine kod po{iqaka. Tova- po{iqkama. Postupak sa prevoznom ispravom stvari koje nedostaju.
rewe stvari, propisi o tovarewu kola. Utvr|ivawe te`ine i bro- Utvr|ivawe vi{ka po{iqaka. Sme{taj i otvarawe vi{ka. Tragawe
ja komada kod po{iqaka. „Olistavawe" kola. Zatvarawe i plombi- za vi{kom. Sprovodnica K-316. Postupak u slu~aju kra|e.
rawe kola. Organizacija prevoza den~anih po{iqaka. Pokretawe
kola za otpremu den~anih po{iqaka. Tovarnica K-218. CARINSKI POSTUPAK (10)
Osnovni pojmovi. Carinski postupak i carinski nadzor. Sme-
PREVOZ PO[IQAKA (10) {taj carinskih po{iqaka. Carinske isprave, obele`ja i zadaci.
Starawe o stvarima za vreme prevoza. Otpremawe po{iqaka
vozovima. Prevo`ewe den~anih po{iqaka. Predaja po{iqaka vo- NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO)
zovima. Prevoz, usputna manipulacija i predaja po{iqaka stani- Sadr`aj programa ovog predmeta omogu}avaju u~enicima da
cama. Ostavqawe kola po usputnim stanicama. Pretovar po{iqa- steknu potrebna znawa i da se osposobe da obavqaju poslove i radne
ka. Predaja i prijem po{iqaka u prolaznim stanicama. Pra}ewe zadatke u vezi sa prevozom stvari.
po{iqaka. Rokovi isporuke. Pri ostvarivawu programa neophodno je povezivati teorij-
ske sadr`aje sa praksom odnosno primenom iz procesa rada.
IZDAVAWE STVARI (10) U~enici treba, najpre, da upoznaju ulogu `eleznice u dru-
Priprema za izdavawe prispelih po{iqaka. Izve{tavawe {tvu i wenu obavezu da prevozi putnike i stvari, a zatim, objasni
primaoca o prispe}u po{iqaka. Iskupqewe prevozne isprave. obaveze korisnika prevoza prema `eleznici za u~iwenu uslugu.
Strana 10 – Broj 13 SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK 8. novembar 2006.

U ovom delu programa posebno treba ukazati na neophodno korektno strujno kolo sa dvo{inskom izolacijom. [insko strujno kolo sa jed-
i predusretqivo pona{awe `elezni~kih radnika prema korisni- no{inskom izolacijom. Specifi~nosti {inskih strujnih kola na
cima prevoza. elektificiranim i neelektificiranim prugama. [inska strujna
Pri obja{wavawu sadr`aja treba koristiti konkretne pri- kola bez izolovanih sastava. Ure|aji za punktualnu kontrolu odseka.
mere iz raznih situacija pri prevozu po{iqaka iz unutra{weg i
me|unarodnog saobra}aja. U okviru pismenih ve`bi (dve), u~enici SIGNALI (3)
treba da ispuwavaju tovarni list, sprovodnice i prijavne listi}e Klasifikacija signala. Sistemi signalizacije na @ele-
o vi{ku i nedostatku, kao i da ispostavqaju zapisnike K-320. znicama Srbije. Kriterijumi za izbor boja za signalne znake. Op-
Veoma je va`no kod u~enika razvijati naviku da na posao ti~ki sistemi svetlosnih signala. Dijagram raspodele svetlosti
dolaze na vreme, uredno i da po{tuju i prate propise kako bi signalne svetiqke. Usmeravawe svetiqki svetlosnih signala.
uspe{nije obavili radne zadatke.
Nastavni program je sa~iwen po redosledu tehnolo{kog RELEJI (2)
procesa rada, po~ev od dovo`ewa stvari na stanicu, preko prijema,
sme{taja i otpremawa, do prevo`ewa i izdavawa u uputnoj stani- Kontaktni relej. Bezkontaktni relej. Elektri~ne relejne
ci. Tim redosledom i treba ostvariti program. {eme. Kriterijumi sigurnosti i pouzdanosti.
Sva teorijska izlagawa treba povezati sa prakti~nom prime-
IZRADA TABELE ZAVISNOSTI PUTEVA VO@WI,
nom. Tokom poseta `elezni~kim stanicama pokazati u~enicima na
SKRETNICA, IZOLOVANIH ODSEKA SIGNALA
licu mesta kako se primaju na prevoz den~ane po{iqke po~ev od
I OSTALIH ELEMENATA SS URE\AJA ZA BEZBEDNO
vagawa, obele`avawa komada stvari, sme{taja na odre|ene prosto-
ODVIJAWE @ELEZNI^KOG SAOBRA]AJA (10)
re, utovara u kola, pa do wihove otpreme iz stanice. Pri prijemu
kolskih po{iqaka u~enicima pokazati kako se prazna kola za uto-
var ili tovarena kola za istovar predaju korisnicima prevoza putem STANI^NI SIGNALNO-SIGURNOSNI URE\AJI (4)
kwige predaje kola i tovarnog pribora. Mehani~ki i elektromehani~ki SS ure|aji. Prosta signal-
U vezi sa poslovima koji se odnose na izdavawe stvari, poka- na postavnica likovnih signala. Elektromehani~ki zabravni
zati u~enicima kako se vr{i istovar dena~ne robe iz kola i sme{taj blok aparat. Rukovawe mehani~kim i elektromehani~kim SS ure-
u magacin, zavo|ewe prispelih isprava, obra~unavawe prevoznih |ajima.
tro{kova, izve{tavanog primaoca o prispe}u na razne na~ine, dola-
zak korisnika prevoza po stvari, iskupqewe prevozne isprave i iz- ELEKTRORELEJNI SIGNALNO-SIGURNOSNI
davawe stvari. Prilikom primena tarifa za prevoz stvari, ve`bati URE\AJI (5)
sa u~enicima ra~unawe prevoznine, pri ~emu im stalno treba ukazi- Prosta signalna postavnica svetlosnih signala. Elektrore-
vati na va`nost pravilne primene propisa i negativne efekte koji lejni ure|aji kqu~evne zavisnosti svetlosnih signala i skretni-
se javqaju kad se odre|eni propisi ne primewuju. ca. Elektrorelejni ure|aji kompletne centralizacije slobodnog
{emirawa. Elektrorelejni ure|aji kompletne centralizacije sa
funkcionalnim grupama. Elektrorelejni SS ure|aji kompletne
SREDSTVA OSIGURAWA I VEZE
centralizacije u mozaik tehnici. Mikroprocesorski stani~ni
SS ure|aji. Rukovawe komandnim postavnicama primewenim na
Ciq i zadaci
mre`i @S.
Ciq nastave ovog predmeta je upoznavawe u~enika sa funk-
cionalnim sistemom veza u ciqu pove}awa redovitosti saobra}a- URE\AJI ZA REGULISAWE I OBEZBE\EWE
ja, kvaliteta prevoza i nivoa bezbednosti. SAOBRA]AJA NA ME\USTANI^NOM RASTOJAWU (7)
Zadaci nastave predmeta su: Osnovni pojmovi. Vrste i na~in osigurawa me|ustani~nog
– upoznavawe tehni~kih sredstava veza; rastojawa. Ure|aji me|ustani~ne zavisnosti. Ure|aji pru`nog
– osposobqavawe za rukovawe telekomunikacionim postro- bloka. Regulisawe saobra}aja pomo}u odjavnica. Poluautomatski
jewima; pru`ni blok. Automatski pru`ni blok. Ure|aji kabinske signa-
– osposobqavawe u~enika za otklawawa lak{ih kvarova na lizacije.
telekomunikacionim ure|ajima.
URE\AJI ZA OBEZBE\IVAWE PUTNIH PRELAZA
áá RAZRED U NIVOU PRUGE (5)
(2 ~asa nedeqno, 70 ~asova godi{we)
Osnovni pojmovi. Kriterijumi za odre|ivawe na~ina osigu-
rawa putnog prelaza. Vrste osigurawa putnih prelaza i osnovne
SADR@AJI PROGRAMA karakteristike primewenih tehni~kih re{ewa.

UVOD (2) URE\AJI ZA AUTOMATSKO ZAUSTAVQAWE VOZA (2)


Specifi~nosti `elezni~kog saobra}aja. Osnovni elementi i princip rada induktivnih auto-stop
Pravci daqeg razvoja `elezni~kog saobra}aja. ure|aja. Pravci daqeg razvoja sistema za automatsko zaustavqawe
voza.
OSNOVNI SAOBRA]AJNO-TEHNI^KI POJMOVI (4)
Vrste vo`wi u `elezni~kom saobra}aju.Vrste ugro`avawa URE\AJI ZA AUTOMATIZACIJU RADA U RAN@IRNIM
bezbednosti `elezni~kog saobra}aja. STANICAMA (10)
Osnovne postavke na kojima se zasnivaju tehni~ka sredstva Op{ti pojmovi. Klasifikacija ran`irnih stanica sa
za pove}awe bezbednosti `elezni~kog saobra}aja. aspekta preradne mo}i i gra|evinske konfiguracije. Vrste ure|a-
ja za automatizaciju rada na spu{talici. Ure|aji za automatsko po-
SASTAVNI ELEMENTI SS URE\AJA (11) stavqawe skretnica (osnovni prikaz rada ure|aja sa detaqnim
Osnovni elementi gorweg stroja pruge: kolosek, skretnica, opisom komandnih postavnica na mre`i @S). Ure|aji za reguli-
pruga, slobodan profil pruge i koloseka, obele`avawe elemenata sawe brzine kola niz spu{talicu (osnovni prikaz sastavnih delo-
gorweg stroja u sistemu osigurawa. va ure|aja sa detaqnim opisom komandnih postavnica primewenih
Tehni~ka sredstva za osigurawe skretnica: skretni~ke brave na mre`i @S). Ure|aji za daqinsko upravqawe lokomotiva poti-
(vrste, osnovne karakteristike), iskliznice, mehani~ke postavne skivalica. Ure|aji za otkrivawe pregrejanosti le`i{ta osovina.
sprave, zasunske sprave, elektri~ne skretni~ke postavne sprave, Pravci daqeg razvoja ure|aja za automatizaciju ran`irnih stanica.
hidrauli~ne skretni~ke postavne sprave, specifi~nosti skret-
ni~kih postavnih sprava za velike brzine. URE\AJI TELEKOMANDE SAOBRA]AJA (5)
Ure|aji za kontrolu zauze}a koloseka i skretnica. Vrste Op{ti pojmovi. Podela sistema daqinskog upravqawa.
ure|aja za kontrolu zauze}a odseka. Elektri~no {insko strujno Opis primewenih tehni~kih re{ewa ure|aja telekomande saobra-
kolo sa izolovanim satavima (sastavni delovi i princip rada). }aja na mre`i @S, sa posebnim osvrtom na rukovawe u procesu od-
Normalno otvoreno i zatvoreno {insko strujno kolo. [insko vijawa `elezni~kog saobra}aja.
8. novembar 2006. SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK Strana 11 – Broj 13

ááá RAZRED Zadaci nastave predmeta su:


(2 ~asa nedeqno, 60 ~asova godi{we) – osposobqavawe u~enika da ispravno tuma~e propise i pra-
vilno organizuju prihvat putnika,prtqaga i ekspresnih po{iqaka
SADR@AJI PROGRAMA u vozovima i stanicama u unutra{wem i me|unarodnom saobra}aju
– upu}ivawe u~enika na korektno pona{awe prema putnici-
TELEKOMUNIKACIONI SISTEM @S, ZNA^AJ, ma unutra{weg saobra}aja i u tranzitu preko pruga @S.
PODELA (4)
Osnovni oblici prenosa signala elektri~nim putem, pre- ááá RAZRED
nos telegrafskih i telefonskih saop{tewa, prenos podataka. (2 ~asa nedeqno, 60 ~asova godi{we)
Sistem veza po fizi~kim vodovima: niskofrekventni dvo i
~etvoro`i~ni prenos i visokofrekventni prenos. SADR@AJI PROGRAMA
@ELEZNI^KA TELEGRAFSKA POSTROJEWA (6)
UVOD (2)
Formirawe i prenos telegrafskih saop{tewa, azbuka.
Razvoj `elezni~kog saobra}aja. Zadaci `elezni~kog saobra-
Teleprinteri. @elezni~ke telegrafske centrale i mre`a.
}aja.
@ELEZNI^KA TELEFONSKA POSTROJEWA (7)
PREVOZ PUTNIKA (16)
Osnovni zahtevi za pru`ne telefonske veze, dispe~ersku tele-
foniju i @AT sistem. Princip telefonije i ostvarewa telefon- Vrste `elezni~kih propisa. Vrste vozova i vrste kola za pre-
skih veza. Telekomunikacioni vodovi, signali i telekomunikacio- voz putnika. Vrste obrazaca za upotrebu. Davawe obave{tewa i re-
ni kablovi, `ila, parica, ~etvorka, jezgro, za{tita, omota~ kabla. {avawe sporova u vozovima. Prijem,prevoz i izdavawe slu`bene
Telekomunikaciona linija. Telefonski aparati i centrale. prepiske i po{tanskih po{iqaka vozovima. Red vo`we i wegovo
kori{}ewe. Ulaz putnika u vozove i wihov sme{taj. Ru~ni pr-
PRU@NE TELEFONSKE VEZE (9) tqag,definicija i koji se predmeti smatraju ru~nim prtqagom.
Uno{ewe `ivotiwa u vozove. Prekomerni ru~ni prtqag i izra~u-
Telefonske veze stanice i otvorene pruge. Telekomunikaci- navawe prevoznine. Prevoz pija~nih stvari i naplata prevoznine.
oni pult. Me|ustani~ni, poslovni, zvonovni, telefonski vodovi
Ugovor o prevozu,pojam. Vrste voznih karata i koje podatke sadr`e.
za odr`avawe `elezni~kih postrojewa, vod za udese. Pru`ni tele-
Vrste kartonskih karata i koje podatke sadr`e. Vrste belica,name-
fonski prikqu~ci kod APB, PP, pru`ni telefoni, telefoni
na i upotreba. Lisne vozne karte,namena i upotreba. Karte za bici-
kod signalne podstanice na signalima. Telekominacioni stani~-
kle (K-51). Pregled voznih karata u vozovima. Doplate u vozovima i
ni pult. Dispe~erski telefonski sitemi sa selektivnim pozivom
postupak u slu~aju kada putnik nema ili odbija da plati doplatu.
i identifikacijom.
Zapisnik o neizvr{enoj doplati u vozu (K-92),namena i naplata. Iz-
@ELEZNI^KE RADIO VEZE I POSTROJEWA (6) ve{taj o nepravilnostima u vozu (K-91). Oduzimawe voznih isprava.
Deklarisawe kola i odeqaka. Rezervacija kola i odeqaka. Neodr-
Princip radio veza, kratkotalasne i UKT veze na @S. `avawe reda vo`we, i smetwe u saobra}aju. Prevoz pratioca po{i-
Lokomotivske radio dispe~erske veze. qaka. Prevoz teretnim vozilima. Rezervacija sedi{ta i sme{taj
putnika. Kori{}ewe kola za spavawe i kola sa le`ajevima. Prevoz
REGISTROFONSKA @ELEZNI^KA POSTROJEWA (2) prate}ih automobila. Postupak pri ozledi ili usmr}ewu putnika.
RAZGLASNI I INTRERFONSKI URE\AJI (2)
TARIFSKI PROPISI (16)
SATNI INFORMACIONI SISTEMI (2)
Tarifa za prevoz putnika,prtqaga i ekspresnih po{iqaka.
KORI[]EWE TELEKOMUNIKACIONIH URE\AJA (22) Uslovi prevoza. Upotreba i primena tarifskih tablica,vozne ce-
Osnovni pojmovi. U~esnici u TT saobra}aju, vr{ewe TT po- ne. Daqinar za prevoz putnika i prtqaga (Spt-05). Na~in izra~u-
slova u stanicama, `elezni~kim preduze}ima i sa preduze}ima iz- navawa tarifskog odstojawa. Na~in izra~unavawa voznih cena.
van `eleznice. Telegram (vrste, pismo). Telegrafsko-telefonski Zakonske i komercijalne povlastice.
dnevnik, upisivawe telegrama u dnevnik. Prvenstvo otpreme tele-
grama. Prekidawe davawa telegrama. Otpremawe i primawe tele- PREVOZ PRTQAGA I EKSPRESNIH PO[IQAKA
grama preko telefona. Kraj telegrama i potvrda prijema. Pozivawe U UNUTRA[WEM SAOBRA]AJU (12)
slu`benog mesta na otvorenoj pruzi i sa pruge. Pozivawe preko Pojam prtqaga. Predmeti koji se primaju na prevoz kao pr-
poslovnog voda. Pozivawe preko ru~ne i automatske centrale. tqag. Predmeti koji su iskqu~eni iz prevoza. Pakovawe i obele`a-
Upotreba dispe~erske radio veze. Upotreba interfona i razgla- vawe. Primopredaja prtqaga izme|u `elezni~kih radnika. Pri-
snog ure|aja. Upotreba telefaksa. Upotreba radio telefona. Mere jem,sme{taj u kolima za prevoz prtqaga. Prtqa`nica (K-71),name-
za{tite od kontakne mre`e i wenih uticaja. na i koje delove sadr`i. Prijem i izdavawe prtqaga u stanicama i
vozu. Prijem prtqaga u slu`benim mestima koja nisu otvorena za
NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO) otpravqawe prtqaga i ekspresnih po{iqaka. Naknadno otpravqa-
Nastava ovog predmeta treba da pru`i celovit pogled na si- we prtqaga. Doplatnica K-75, namena i sastav. Prevoz `ivotiwa.
steme za upravqawe `elezni~kim saobra}ajem, sa posebnim akcentom Smetwe pri prevozu prtqaga i nepridr`avawe reda vo`we. Zaluta-
na signalno-sigurnosne ure|aje primewene na mre`i @S. li i neta~no otpravqeni prtqag. Konfiskacija (zaplena) prtqaga.
Grupisawe sadr`aja nastave je izvr{eno tako da se u izlagawu Besplatan prevoz prtqaga. Prevoz prtqaga bez otpravqawa. Pojam
materije u~enici potpuno upoznaju sa signalno-sigurnosnim ure|a- ekspresnih po{iqaka i podela. Predmeti koji se primaju na pre-
jima, a zatim da se detaqno upoznaju sa prakti~nim kori{}ewem. voz kao ekspresne po{iqke. Predmeti iskqu~eni iz prevoza. Pri-
Koncepcija izvo|ewa nastave je u tesnoj vezi sa prakti~nom mopredaja ekspresnih po{iqaka izme|u `elezni~kih radnika.
nastavom, pa je u tu svrhu potrebno opremiti kabinet za signalno- Sme{taj i prevoz. Izdavawe u uputnoj stanici. Rok isporuke. Sme-
sigurnosna postrojewa sa neophodnom opremom: simulatorima, {tawe pri prevozu i postupak. Utvr|ivawe vi{ka i ispostavqawe
trena`erima, videosistemom i ostalim u~ilima. prijavne listice vi{ku. Prevoz uz sprovodnicu K-316. Utvr|ivawe
U toku godine predvideti odlazak na teren, gde }e se u~enici nedostataka o o{te}ewu i ispostavqawa prijavne listice o nedo-
prakti~no obu~iti u kori{}ewu ure|aja u realnim eksploatacio- statku. Zalutale ekspresne po{iqke, pojam i postupak.
nim uslovima.
PREVOZ PRTQAGA I EKSPRESNIH PO[IQAKA
U ME\UNARODNOM SAOBRA]AJU (8)
PREVOZ PUTNIKA
Prevoz prtqaga i ekspresnih po{iqaka CIV. Prijem,sme-
Ciq i zadaci {taj u vozovima i prevoz. Predmeti iskqu~eni iz prevoza ili ko-
Ciq izu~avawa predmeta je da u~enike osposobi i upozna s ji se prevoze pod odre|enim uslovima. Primopredaja u grani~nim
manipulativnim i tarifskim propisima, kojima se ure|uje orga- stanicama i postupak s prtqagom i ekspresnim po{iqkama kao ca-
nizacija prevoza putnika, prtqaga i ekspresnih po{iqaka u unu- rinskim stvarima. Postupak sa zalutalim prtqagom i ekspresnim
tra{wem i me|unarodnom saobra}aju. po{iqkama. Carinski postupak i du`nosti. Prevozne isprave za
Strana 12 – Broj 13 SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK 8. novembar 2006.

prevoz,prtqa`nica K-74 i ekspresni list,sastavni delovi i po- @ELEZNI^KA VOZILA (20)


stupak. Prtqa`nica K-513 za prevoz prtqaga u direktnom ot- Upoznavawe sa vrstama i tipovima `elezni~kih vozila i
pravqawu izme|u SCG i Rusije. Otpravqawe po SMGS i SMPS. wihovim tehni~kim i eksploatacionim karakteristikama.
Prevoz prate}ih automobila po TCV-I. Tarife IR, REF, RES. Sticawe najosnovnijih znawa o sastavu i konstrukciji `e-
lezni~kih vozila. Upoznavawe organizacije i na~ina odr`avawa
PREVOZ PUTNIKA U CIV – SAOBRA]AJU (3) `elezni~kih vozila.
Otpravqawe putnika po propisima CIV-a i TCV sveska
á,áá,ááá,áâ. Izra~unavawe vozne cene. Vozne isprave i izdavawe. @ELEZNI^KE TELEKOMUNIKACIJE (8)
Popuwavawe voznih isprava. Sticawe osnovnih znawa o telekomunikacionim postroje-
wima na @S. Osposobqavawe u~enika za rukovawe telekomunika-
PREVOZI PO SMPS-u (3) cionim postrojewima u procesu organizacije.
Organizacija prevoza po SMPS-u. Vozne i prevozne isprave.
Izra~unavawe vozne cene i prevoznine za putnike,prtqag i eks- NASTAVA U BLOKU (60 ~asova)
presne po{iqke.
ORGANIZACIJA I ANALIZA RADA U STANICI (6)
NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO) Poslovni red stanice I i áá deo; tehnolo{ki proces rada; pri-
Program ovog predmeta je koncipiran tako da omogu}ava u~eni- mopredaja slu`be; mere bezbednosti pri kretawu i radu na pruzi.
cima da steknu potrebna znawa za obavqawe radnih zadataka i poslo-
va u `elezni~kom saobra}aju. Sadr`aji programa sistematizovani su PRU@NA I STANI^NA POSTROJEWA (6)
u sedam tematskih celina. Ostvarivawe zadataka nastave zavisi od Vrste pru`nih i stani~nih postrojewa. Skretnice: polo`aj
didakti~ko-metodi~ke artikulacije godi{weg programa rada na po- i obele`avawe skretnica. Osigurawe skretnica. Pregled odr`a-
jedinim tematskim celinama. Da bi nastavnik racionalno raspore- vawe i smetwe na skretnicama. Sredstva za sporazumevawe pri
dio sadr`aje teme na nastavne jedinice,treba da po|e od osnovnih obavqawu saobra}ajne slu`be.
zadataka predmeta i da sagleda sadr`aje cele teme. Tako }e jasnije
uvideti one sadr`aje kod kojih bi trebalo postaviti ve}e zahteve u @ELEZNI^KA VOZILA (6)
odnosu na pripremu za wihovu realizaciju i nivo usvajawa gradiva. Vu~na vozila. Vu~ena vozila. Vozila za `elezni~ke svrhe.
U vezi sa pojedinim sadr`ajima ukazivati na potrebu ko- Upotreba vu~nih vozila. Pravo putovawa na vu~nom vozilu.
rektnog i predusretqivog pona{awa `elezni~kih radnika prema
putnicima u vozu,na {alterima putni~ke blagajne itd. U~enike @ELEZNI^KA SIGNALIZACIJA (6)
treba obu~iti u ra~unawu prevoznih tro{kova,rukovawu ma{inama
Signalni znaci manevarskog osobqa. Signalni znaci stani~-
za izdavawe voznih isprava, pravilnom izdavawu ispravnih i ta~-
nog i vozopratnog osobqa. Signalni znaci za probu automatskih
nih voznih isprava.
ko~nica. Signalne oznake. Praskalice, upotreba i ~uvawe.
Pri izlagawu tematskih celina potrebno je koristiti
konkretne primere iz prakse prevoza putnika, a naro~ito razne MANEVARSKI POSLOVI (12)
situacije u pogledu prevoza prtqaga i ekspresnih po{iqaka iz
unutra{weg i me|unarodnog saobra}aja. Davawe nare|ewa za manevarska kretawa. Manevarski radni-
Na pismenim ve`bama u~enici naro~ito treba da popuwava- ci i wihova oprema. Sporazumevawe pri manevrisawu. Signalni
ju belice, prtqa`nice, ekspresne listove, sprovodnice, prijavne znaci manevarskog osobqa. Vrste manevarskih kretwi. Kva~ewe
listice o vi{ku i nedostatku i izve{taj o neizvr{enoj doplati u vozila. Ko~ewe pri manevrisawu.
vozu K-92 i izve{taj o nepravilnostima u putu K-91.
MANEVARSKI PUTEVI VO@WE (12)
Poslu`ivawe skretnica. Postavqawe puteva vo`we i dava-
PRAKTI^NA NASTAVA we saglasnosti za manevarska kretawa. Proveravawe i osmatrawe
puteva vo`we.
áá RAZRED
(4 ~asa nedeqno, 140 ~asova godi{we + 60 ~asova ORGANIZACIJA RADA TRANSPORTNE SLU@BE I RAD
nastave u bloku) SA KOLSKIM PO[IQKAMA (12)
Slu`bena mesta, postrojewa, ure|aji i sredstva rada. Poslo-
SADR@AJI PROGRAMA vi vezani za prijem stvari na prevoz. Prevoz po{iqaka. Postupak
oko izdavawa stvari u uputnoj stanici. Prevozne isprave.
UPUTSTVO O ^UVAWU LI^NE BEZBEDNOSTI (2)
POZNAVAWE I KORI[]EWE TELEKOMUNIKACIONIH
U~enike upoznati sa merama o ~uvawu li~ne bezbednosti. URE\AJA (6)
Telefonski aparati. Registrofoni. Telegrafski aparati i
@ELEZNI^KA POSTROJEWA, URE\AJI I OSOBQE (26)
teleprinteri. RDV – ure|aji.
Prou~avawe poslovnog reda stanice á i áá deo, tehnolo{kog
procesa rada stanice, kao i raspored rada stani~nog i vozoprat- ááá RAZRED
nog osobqa. Upoznavawe kapaciteta, postrojewa i ure|aja stanice (4 ~asa nedeqno, 120 ~asova godi{we + 120 ~asova
na licu mesta. nastave u bloku)
@ELEZNI^KA SIGNALIZACIJA (32) SADR@AJI PROGRAMA
Upoznavawe signalno-sigurnosna ure|aja i skretnica kao i
signalnih znakova koje ti ure|aji mogu da poka`u. UPUTSTVO O ^UVAWU LI^NE BEZBEDNOSTI (2)
U~enike upoznati sa merama o ~uvawu li~ne bezbednosti.
MANEVARSKI POSLOVI (32)
Upoznavawe poslova manevarskog osobqa. Zakva~ivawe i ot- ORGANIZACIJA RADA STANICE (10)
kva~ivawe kola, davawe signalnih znakova. Obustava manevre i osi- Prou~avawe poslovnog reda stanice, i deo, tehnolo{kog
guravawe kola od samopokretawa po zavr{etku manevarskih poslova. procesa rada stanice i raspored rada stani~nog i vozopratnog
Upoznavawe rada skretni~kog osobqa, telegrafsko-telefonskih osobqa.
dnevnika i evidencija koje se vode na ovim radnim mestima.
PRIPREMA VOZA U POLAZNOJ STANICI (20)
TRANSPORTNO KOMERCIJALNI POSLOVI (20) Sastavqawe vozova. Uvr{tavawe kola u vozove za prevoz put-
Postrojewa i ure|aji i sredstva za rad. Obrasci za rad tran- nika. Uvr{tavawe kola i drugih vozila u teretne vozove. Uvr{tava-
sportne slu`be. Prevozne isprave. Prijem po{iqke na prevoz. Po- we kola tovarenih opasnim materijama. Popis voza. Ispostavqawe
stupak izdavawa po{iqaka. Smetwe pri prevozu i izdavawu stvari. propratnih isprava.
8. novembar 2006. SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK Strana 13 – Broj 13

DU@NOSTI VOZNOG OSOBQA (8) Postupak kad vozilo odbegne: raskid voza. Prijavqivawe i vo|ewe
Du`nosti voznog osobqa u polaznoj stanici. Du`nosti vo- evidencije vanrednih doga|aja.
znog osobqa u toku vo`we i bavqewa u stanici. Du`nosti voznog
osobqa pri sporazumevawu sa susednim stanicama, odnosno TK OPTERE]EWE I KO^EWE VOZOVA (24)
dispe~erom. Karakteristike i podela ko~nica. Mewa~ki ure|aji vazdu-
{nih ko~nica. Davawe signalnih znakova za probu automatskih
RED VO@WE (8) ko~nica. Provera ispravnosti ko~nica. Odre|ivawe stvarne ko~-
Red vo`we – grafikon reda vo`we i kwi`ica reda vo`we. ne mase (SKM) i potrebne ko~ne mase (PKM) kod vozova. Postu-
Putni~ki red vo`we. Saobra}ajno-transportno uputstvo uz red vo- pak u slu~aju nedovoqne SKM. Kvar na vazdu{nim ko~nicama i
`we, deo A i B. otklawawe istog. Popis voza i sa~iwavawe teretnice i putnog
lista.
OPTERE]EWE I KO^EWE VOZOVA (32)
NEPRAVILNOSTI U TOKU VO@WE NA OTVORENOJ
Vrste i karakteristike ko~nica na vozovima. Mewa~ki ure|a-
PRUZI (6)
ji vazdu{nih ko~nica.Probe ko~nica. Davawe signalnih znakova za
probu automatskih ko~nica. Odre|ivawe stvarne ko~ne mase (SKM) Izuzetno zaustavqawe voza na otvorenoj pruzi. Za{tita voza.
i potrebne ko~ne mase (PKM) kod vozova. Postupak u slu~aju nedo- Nastavqawe vo`we i povla~ewe voza sa otvorene pruge.
voqne SKM. Kvar na vazdu{nim ko~nicama i otklawawe istog.
Sa~iwavawe teretnice, izve{taja o sastavu i ko~ewu voza i ORGANIZACIJA KOLSKE SLU@BE (6)
putnog lista. @elezni~ki obrasci internog karaktera. Osobqe i radna mesta u kolskoj slu`bi. Vrste evidencije
kola i tovarnog pribora. Vo|ewe evidencije teretnih kola. Kol-
KOLSKA SLU@BA (12) listice kolske slu`be. Listice tehni~ko kolske slu`be.
Podela kola i kori{}ewe u zavisnosti od vrste robe. Vo|ewe
evidencije teretnih kola. Osobqe i radna mesta u kolskoj slu`bi. TRANSPORTNO-KOMERCIJALNI POSLOVI (12)
Vrste evidencije kola i tovarnog pribora. Kol-listice kolske Prevozne isprave. Sprovodni list, wegova primena i upo-
slu`be. Listice tehni~ko kolske slu`be. treba. Granica tovarewa kola i prekora~ewe iste. Prijem po{iqke
na prevoz. Postupak izdavawa po{iqaka.
TRANSPORTNO-KOMERCIJALNI POSLOVI (28)
Sprovodni list, wegova primena i upotreba. Granica tova- POTRA@NO-REKLAMACIONI POSLOVI (12)
rewa kola i prekora~ewe iste. Pretovar kola i sastavqawe zapi- Osnovni pojmovi iz potra`nog postupka i reklamacionog
snika o nepravilnom tovarewu kola, kao i redovan i vanredan postupka. Utvr|ivawe nedostataka. Utvr|ivawe vi{kova. Potraga
pretovar. Smetwe pri prevozu i izdavawu po{iqaka. Vrste voznih za nestalim po{iqkama. Sprovodnica.
karata i na~in wihovog izdavawa. Prevoz prtqaga i ekspresnih
po{iqaka u me|unarodnom saobra}aju. Primena me|unarodne ta-
rife za prevoz putnika i prtqaga u skladu sa me|unarodnom kon- NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO)
vencijom. Prtqa`na i ekspresna blagajna, na~in prijema i otpre- Izvo|ewe nastave za obrazovni profil vozovo|e treba da se
me prtqaga i ekspresne robe kao i obrazaca koji se vode u ovim izvodi kako u u~ionici i kabinetu tako i na terenu u stanicama.
blagajnama. Osnovni pojmovi iz potra`nog i reklamacionog po- Nastavu treba izvoditi uz stalno aktivno u~e{}e u~enika
stupka. Utvr|ivawe vi{ka po{iqaka i wihov sme{taj. Potraga za jer }e se na taj na~in najboqe i najbr`e osposobiti za samostalno
nestalim po{iqkama. Oblici i sadr`aj jedinstvenog i jednoo- obavqawe poslova i zadataka ovog obrazovnog profila.
braznog vo|ewa transportnog ra~unovodstva na mre`i `eleznice Osposobiti u~enike za operativno organizovawe prevoza
radi pravilne raspodele transportnih prihoda. Osnovni pojmovi putnika i stvari, posebno pri poreme}ajima u saobra}aju kao {to
platnog prometa i va`nije hartije od vrednosti. Ugovori o pre- su smetwe pri prevozu i smetwe pri izdavawu voznih karata.
vozu putnika i stvari u `elezni~kom, drumskom, vodnom, pomor- Tokom izvo|ewa nastave potrebno je kod u~enika stalno raz-
skom i vazdu{nom saobra}aju. Osnovni pojmovi o {pediciji sa vijati svest kako se pri izvr{avawu ovih poslova, u svakom trenut-
posebnim osvrtom na `elezni~ku {pediciju. Pojam i zna~aj mar- ku mora voditi ra~una o bezbednosti i urednosti saobra}aja. Pri
ketinga u `elezni~kom saobra}aju. tome je potrebno skrenuti pa`wu u~enicima na po{iqke ~iji to-
var dovodi u pitawe bezbednost saobra}aja da iste ne primaju u voz
NASTAVA U BLOKU (120 ~asova)
za otpremu dok se gre{ka ne otkloni.
Na prakti~noj nastavi u~enici najpre upoznaju poslovni red Ukazati u~enicima na punu odgovornost za ta~an uredan i
stanice á i áá deo. siguran saobra}aj vozova a naro~ito objasniti nadzor koji vr{i
vozopratno osobqe nad po{iqkama za vreme vo`we ili bavqewa
ORGANIZACIJA I ANALIZA RADA U STANICI (12) vozova u stanicama.
Tehnolo{ki proces rada stanice. Raspored i du`nosti vo-
zopratnog osobqa. Predaja i prijem slu`be vozopratnog osobqa.
ZAVR[NI ISPIT
PRIPREMA VOZOVA (18) Zavr{ni ispit u~enici pola`u u skladu sa Pravilnikom o
Sastavqawe vozova. Uvr{tavawe kola u vozove za prevoz put- izmenama i dopunama Pravilnika o planu i programu obrazovawa
nika. Uvr{tavawe kola i drugih vozila u teretne vozove. Uvr{tava- i vaspitawa za zajedni~ke predmete u stru~nim i umetni~kim {ko-
we kola tovarenih opasnim materijama. Kva~ewe vozila. Otprema lama – u delu koji se odnosi na sadr`aj i na~in polagawa zavr-
vozova. {nog ispita („Prosvetni glasnik", broj 4/91).
Na zavr{nom ispitu u~enici pola`u ispit za proveru pro-
PROPRATNE ISPRAVE VOZA (12) fesionalne osposobqenosti za rad koji je obavezan za sve u~enike.
Osnovni obrasci. Pomo}ni obrasci. Prilozi putnog lista. Sadr`aji ovog ispita su utvr|eni programom obrazovnog profila
Popuwavawe propratnih isprava voza. vozovo|a.
Ovim ispitom proverava se osposobqenost kandidata za
RED VO@WE (12) po~etno ukqu~ivawe u rad i obavqawe profesionalnih zadataka.
Red vo`we – grafikon reda vo`we i kwi`ica reda vo`we. Ispit se sastoji iz:
Putni~ki red vo`we – KURIR. Saobra}ajno-transportno uputstvo 1. prakti~nog rada,
uz red vo`we, deo A i B. 2. usmenog proveravawa.

ORGANIZACIJA SAOBRA]AJA U POSEBNIM PRAKTI^NI RAD


USLOVIMA (6) Na zavr{nom ispitu proverava se osposobqenost kandidata
Vanredni doga|aji. Obustava saobra}aja zbog vanrednih do- za prakti~no izvo|ewe poslova zanimawa obuhva}enih obrazovnim
ga|aja. Zadr`avawe vozova u stanici, zbog elementarne nepogode. profilom vozovo|a.
Strana 14 – Broj 13 SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK 8. novembar 2006.

SADR@AJI PRAKTI^NOG RADA PREVOZ PRTQAGA (10)


1. @elezni~ki saobra}aj Potreba i zna~aj prevoza prtqaga. Predmeti koji se primaju na
2. Upotreba kola prevoz. Prijem prtqaga na prevoz (pakovawe, dopakivawe, obele`ava-
3. Prevoz putnika we). Proveravawe sadr`ine prtqaga. Utvr|ivawe mase prtqaga.
4. Prevoz stvari Izra~unavawe prevoznine i vozarski dodaci. Otpravqawe prtqaga
(prtqa`nici K-71, karta za bicikle K-51). Potvrda o pla}enoj pre-
USMENA PROVERA ZNAWA voznini (K-24). Prtqag koji se prevozi besplatno. Naknadno otpra-
Na zavr{nom ispitu proverava se nivo ste~enih znawa i vqawe prtqaga. Prijem prtqaga u stajali{tima ili za stajali{ta ko-
sposobnosti kandidata da ta znawa primewuje u svakodnevnom iz- ja nisu otvorena za otpravqawe prtqaga. Predaja prtqaga vozovo|i
vr{avawu konkretnih radnih zadataka. (manipulantu). Predaja prtqaga u prikqu~nim (odvoznim) stanicama
Ispitna pitawa za usmenu proveru znawa konstitui{u se iz i u stanicama gde se osobqe voza mewa. Predaja prtqaga u grani~nim
slede}ih oblasti: stanicama. Predaja prtqaga u uputnoj stanici. Sme{tawe prispelog
1. @elezni~ki saobra}aj prtqaga. Zavo|ewe, numerisawe i `igosawe prtqa`nica pri prispe-
2. Upotreba kola }u u uputnoj stanici. Izdavawe prtqaga. Izmena ugovora o prevozu.
3. Prevoz putnika Pretpostavka o gubitku prtqaga i postupak ako se prtqag prona|e.
4. Prevoz stvari Smetwe pri izdavawu. Neodr`avawe reda vo`we. Smetwe u saobra}a-
ju. Konfiskacija (zaplena) prtqaga. Prevoz pija~nih stvari.

Obrazovni profil: KONDUKTER U @ELEZNI^KOM ááá RAZRED


SAOBRA]AJU (2 ~asa nedeqno, 60 ~asova godi{we)

PREVOZ PUTNIKA SADR@AJI PROGRAMA

áá RAZRED PREVOZ EKSPRESNIH PO[IQAKA U UNUTRA[WEM


(2 ~asa nedeqno, 70 ~asova godi{we) SAOBRA]AJU (10)
SADR@AJI PROGRAMA Predmeti koji se primaju na prevoz. Predmeti koji su iskqu~e-
ni iz prevoza ili se primaju pod odre|enim uslovima. Utvr|ivawe
TARIFSKI PROPISI ZA PREVOZ PUTNIKA (8) te`ine i olistavawe. Prijem ekspresnih po{iqaka na prevoz (pako-
vawe i obele`avawe). Proveravawe sadr`ine i te`ine. Prevoz eks-
Pojam `elezni~ke tarife i wen razvoj. Vrste tarifskih si-
presnih po{iqaka. Obezbe|ewe uredne isporuke, pouze}e i predujam.
stema. Na~ela `elezni~ke tarife i tarifska na~ela. Elementi za
Rokovi isporuke. Izmena ugovora o prevozu. Sme{taj prispele ekspre-
odre|ivawe vozne cene. Tablice prevoznih cena (Spt-05). Va`nost
sne po{iqke. Zavo|ewe ekspresnih listova. Izve{tavawe primaoca o
i primena tarifa. Vrsta tarifa i podela tarifske materije.
prispe}u. Izdavawe ekspresnih po{iqaka u stanici i kod voza. Izda-
Objavqivawe tarifa, podru~je va`ewa.
vawe ekspresnih po{iqaka koje su prispele nepotpune. Smetwe pri
prevozu i smetwe pri izdavawu. Pravo potra`ivawa i zastarelost
IZRA^UNAVAWE VOZNE I DODATNE CENE (10)
potra`ivawa iz ugovora o prevozu. Utvr|ivawe gubitka, delimi~nog
Imenik `elezni~kih stanica. Daqinar za prevoz putnika, gubitka i o{te}ewa kod ekspresnih po{iqaka i postupak.
prtqaga i ekspresnih po{iqaka. Izra~unavawe odstojawa. Izra-
~unavawe voznih cena. Izra~unavawe dodatnih voznih cena i do- PREVOZ PRTQAGA I EKSPRESNIH PO[IQAKA
plata u stanicama i vozu. U ME\UNARODNOM SAOBRA]AJU (10)
POVLASTICE U VO@WI (24) Predmeti koji se primaju na prevoz kao prtqag i ekspresne
po{iqke. Iskqu~ewe iz prevoza i uslovni prevoz. Prijem na pre-
Osnovne karakteristike povlastica u vo`wi i na~in kori- voz prtqaga i ekspresnih po{iqaka po CIV-u sv. á u Ex i IMPT.
{}ewa. Zakonske povlastice za @S. Narodni heroji. Nosioci Izra~unavawe prevoznine. Zajedni~ka odgovornost `eleznice.
partizanske spomenice 1941. [panski borci. Nosioci Ordena Prtqa`nica (K-74) i ekspresni list (K-73). Reklamacije i tu`be.
Kara|or|eva zvezda sa ma~evima, Belog orla sa ma~evima i Zlatne Upotreba i primena tarifa TCE-x. Prevoz pla}enih automobila.
medaqe Obili}a. Invalidi. Slepa lica. Poslanici. Komercijal- Prevoz prtqaga i ekspresnih po{iqaka PIEx i TIEx.
ne povlastice na @S. Povratna putovawa. Deca. Novinari. Sta-
rija lica. Penzioneri. Regruti. Kolektivna putovawa (K-16). PREVOZ PUTNIKA U ME\UNARODNOM SAOBRA]AJU (40)
[kolske ekskurzije. Omladina. Mese~ne i pretplatne karte za
Zakonske i konvencijske obaveze prevoza putnika i prtqaga.
radnike i |ake. Pretplatne karte. Vantarifski prevoz, prevoz or-
Dr`ave ugovornice i pristupawe Konvenciji (COTIF). Obaveze
gana SUP-a, prevoz u slu~aju pru`awa pomo}i, prevoz po{tanskih
`eleznice da vr{e prevoz. Odgovornosti i pravo na potra`ivawa
radnika i po{tanskih po{iqaka. Prevoz `elezni~kih radnika.
koja proizlaze iz ugovora o prevozu. Reklamacije i tu`be. Prestanak
PRIGRADSKI SAOBRA]AJ (6) prava potra`ivawa od `eleznice i zastarelost potra`ivawa. Nov-
~ana jedinica, valuta i kurs. Me|unarodne tarife za prevoz putnika
i prtqaga-TCV. Sastav i opis tarife TCV-1. Opis i upotreba tari-
OTPRAVQAWE PUTNIKA U UNUTRA[WEM fe TCV-áá,ááá i áâ Izvod iz TCV. Vrste voznih isprava i sastvni
SAOBRA]AJU (12) elementi. Na~in popuwavawa voznih isprava. Me|unarodne karton-
Prostorije i peron za prihvat putnika. Rezervisawe sedi- ske karte. Kuponske vozne karte K-7 i K-9. Kolektivna karta K-10.
{ta u vozovima. Upotreba kola za spavawe, kola s le`jevima i ko- Lisna kontrolna marka za pojedina~an povratak K-10a i za putnike
la-restorana. Kreditirani prevoz lica. Naru~ivawe i otpravqa- u grupi K-10b. Doplatna belica K-11. Izra~unavawe vozne cene. Do-
we putnika u posebnim kolima i vozovima. Deklarisawe kola i plate u me|unarodnom saobra}aju i naplata drugih dodataka. Izmena
odeqaka. Upotreba motornih kola. Salonska kola. Prevoz i sme- prevoznog puta. Izdavawe voznih isprava sa nazna~enom polaznom
{taj pratioca po{iqaka. Ula`ewe putnika u voz, zauzimawe i od- stanicom u inostranstvu. Pojedina~na putovawa putnika. Otpravqa-
re|ivawe sedi{ta. Putovawe u slu`benim kolima, teretnim vozo- we skupina (grupa) u redovnim i posebnim vozovima. Povlastice i
vima i na lokomotivi. Pregled putnih isprava u vozu i revizori besplatan prevoz grupa. Prevoz dece. Rokovi va`ewa i prekid puto-
vozova. Prekidawe putovawa. Overavawe va`nosti ili neiskori- vawa. Gubitak veze i izostavqawe vozova. Vra}awe novca za napla}ene
{}ewa voznih karata. Neodr`avawe reda vo`we-smetwe u saobra- vozne isprave. Overavawe voznih isprava. Posebni dodaci uz TCV
}aju. Napla}ivawe doplate koje nisu mogle da se izvr{e u vozu. Za- sv.á (tarife IR,REF,RES,IRS). Upotreba kola za spavawe, kola sa le-
pisnik o neizvr{enoj doplati u vozu (K-92). Postupak ako putnik `ajevima i kola sa restoranom. „INTER RAIL" i sli~na putovawa
ne mo`e ili ne pristaje da plati doplatu u vozu. Izuzetni postu- omladine i starijih lica BIG putovawa. Prevoz putnika Srbija –
pak za grani~ne stanice @S. Oduzimawe voznih isprava. Prevoz Rusija i primena tarife po SMPS. Organizacija prevoza po SMPS.
ru~nog prtqaga. Prekomerni ru~ni prtqag i izra~unavawe prevo- Vozne i prevozne isprave. Izra~unavawe vozne cene i prevoznine za
znine. Prevoz pasa. Oprema pra}enih automobila. Vra}awe novca putnike, prtqag i ekspresne po{iqke. Izra~unavawe vozne cene za
za neproputovani put. posteqne karte za Rusiju.
8. novembar 2006. SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK Strana 15 – Broj 13

NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO) SIGNALIZACIJA (45)


U pismenim ve`bama (~etiri) iz svih delova programa na Osnovni pojmovi iz signalizacije. Vrste signala i signal-
konkretnim primerima uraditi {to vi{e raznovrsnih zadataka iz nih znakova. Skretni~ki signali i wihovi signalni znaci. Mane-
prakse. U kabinetu i stanicama prakti~no obavqati poslove izda- varski signali, podela, namena i signalni znaci manevarskih
vawa kartonskih karata, belica i ostalih propratnih dokumenata. signala. Signalni znaci manevarskog osobqa. Signalni znaci na
Vr{iti izra~unavawa prevoznine za prevoz prtqaga i ekspresnih vozovima, manevarkama i potiskivalicama. Signali za probu ko~-
po{iqaka u unutra{wem i me|unarodnom saobra}aju uz popuwavawe nica. Zvonovni signalni znaci. Signali za ograni~ewe brzine.
prevoznih isprava. Glavni signali. Signalni znaci glavnih signala. Signalni znaci
Ste~eno teorijsko znawe proveriti na prakti~nim primerima predsignala. Signalni znaci ponavqa~a predsignala. Dopunski
iz prevoza. signali. Signalni znaci stani~nog i voznog osobqa. Grani~ni
kolose~ni signali. Signalni znaci lokomotivskog osobqa. Sig-
nali za elektro vu~u. Signalni znaci pru`nog osobqa. Kontrolni
@ELEZNI^KI SAOBRA]AJ
signali za ure|aje na putnim prelazima. Signalne oznake. Praska-
Ciq i zadaci lice, primena i ~uvawe. Signali koji se vi{e ne ugra|uju. Kalen-
dar osvetqavawa.
Ciq ovog predmeta je da u~enici steknu znawa o `elezni~-
kom saobra}aju i da se osposobe da odgovorno obavqaju poslove na
`eleznici. ááá RAZRED
Zadaci nastave predmeta su: (4 ~asa nedeqno, 120 ~asova godi{we)
– upoznavawe saobra}ajnih i transportnih procesa;
– upoznavawe organizacije poslova koja uti~e na bezbednije, SADR@AJI PROGRAMA
efikasnije i ekonomi~nije obavqawe saobra}ajnog i transport-
nog procesa; MANEVARSKI POSLOVI (20)
– upoznavawe sistema signalizacije na `eleznici, osnovnih Osnovni pojmovi o manevrisawu. Postrojewa za manevrisa-
elemenata organizacije saobra}aja vozova;
we. Osobqe za manevrisawe i wihova oprema za obavqawe mane-
– sticawe znawa o pravilima pona{awa s korisnicima `e-
varskih radwi. Nadzor i rukovo|ewe manevarskim poslovima.
lezni~kih usluga.
Du`nosti rukovaoca manevre. Sporazumevawe pri manevrisawu.
Raspored manevre. Vrste manevarskih kretawa. Manevrisawe odba-
áá RAZRED ~ajem. Manevrisawe na spu{talici. Ko~ewe pri manevrisawu i
(3 ~asa nedeqno, 105 ~asova godi{we) sredstva za ko~ewe. Vrste i primena ru~nih papu~a. Osigurawe kola
od samopokretawa. Mere bezbednosti pri manevrisawu.
SADR@AJI PROGRAMA
POSLOVI KOD VOZA (15)
SAOBRA]AJ KAO DEO PROCESA PROIZVODWE (5) Propratne isprave voza. Otprema voza. Du`nosti voznog
Mesto i uloga saobra}aja u razvoju qudskog dru{tva. Vidovi osobqa u polaznoj stanici. Du`nosti voznog osobqa za vreme
saobra}aja i me|usobna povezanost transportnog procesa izme|u vo`we voza. Du`nosti voznog osobqa za vreme bavqewa voza u
raznih vidova saobra}aja. Uloga `eleznice kao saobra}ajne grane stanici. Du`nosti voznog osobqa u krajwoj stanici voza. Put
u razvoju dru{tva. vo`we voza.

RADNE JEDINICE I RADNICI ZA IZVR[EWE RED VO@WE VOZOVA (20)


SAOBRA]AJA (5) Pojam, vrste i oblik reda vo`we. Grafikon reda vo`we.
Saobra}ajno-transportne i tehni~ke jedinice za obavqawe Kwi`ica reda vo`we. Izvod iz reda vo`we. Zvani~ni red vo`we.
saobra}aja. Radnici koji u~estvuju u saobra}ajno-transportnom Saobra}ajno-transportno uputstvo uz red vo`we deo A i B. Prelaz
procesu. Zdravstvena i stru~na sposobnost radnika. Pona{awe na novi red vo`we. Brzine vozova na pruzi i preko skretni~kog
`elezni~kih radnika za vreme rada i odr`avawe reda. podru~ja. Objavqivawe promena u saobra}aju vozova. Vrste pisme-
nih naloga. Sastajawe vozova.
POSTROJEWA ZA IZVR[EWE @ELEZNI^KOG
SAOBRA]AJA (10) KO^EWE VOZOVA I OSIGURAWE OD
Pruge i koloseci. Pru`na postrojewa. Stani~na postroje- SAMOPOKRETAWA (15)
wa. Postrojewa lokomotivskog depoa. Postrojewa za elektri~nu Osnovni pojmovi o ko~ewu vozova i manevarskih sastava.
vu~u. Signalno-sigurnosna i telekomunikaciona postrojewa u slu- Raspored kola sa ko~nicama u vozu. Proba ko~nica. Obezbe|ewe
`benom mestu i na pruzi. Skretnice. vozila i vozova od samopokretawa. Potrebna masa ko~ewa voza,
stvarna masa ko~ewa i procenat ko~ewa voza. Izra~unavawe po-
SLU@BENA I RADNA MESTA (5) trebne mase ko~ewa. Utvr|ivawe stvarne mase ko~ewa kod voza.
Slu`bena mesta na pruzi. Radna mesta izvr{nog osobqa. Izve{taj o sastavu i ko~ewu voza.
Redovno prou~avawe i periodi~no ispitivawe. Snabdevawe pro-
pisima osobqa izvr{ne slu`be. MASA VOZA I REDOVNO OPTERE]EWE
LOKOMOTIVE (10)
ORGANIZACIJA POSLOVA I RADNIH ZADATAKA (8) Utvr|ivawe mase i du`ine voza. Redovno optere}ewe vu~nog
Raspored slu`be. Primopredaja slu`be. Poslovni red sta- vozila. Utvr|ivawe redovnog optere}ewa lokomotiva. Utvr|ivawe
nice. Tehnolo{ki proces rada stanice. najve}e dopu{tene du`ine voza.

PODELA I OZNA^AVAWE VOZOVA (12) REGULULISAWE SAOBRA]AJA I KRETAWA VOZOVA (20)


Pojam voza. Podela vozova. Ozna~avawe slu`benih i pomo}- Vrste prostornih odseka. Regulisawe saobra}aja vozova u
nih vozova. Ozna~avawe putni~kih vozova. Ozna~avawe teretnih stani~nom razmaku. Regulisawe saobra}aja vozova u odjavnom raz-
vozova. Uvo|ewe vozova u saobra}aj. Objavqivawe saobra}aja vozova. maku. Izuzetno zaustavqawe voza na otvorenoj pruzi i osigurawe
voza od samopokretawa. Izuzetno zaustavqawe voza u slu`benom
SASTAVQAWE VOZOVA (15) mestu, kao i izuzetan prolazak kroz slu`beno mesto. Saobra}aj vo-
Osnovni principi sastavqawa vozova. Polo`aj, koli~ina i za na prugama sa ograni~enim radnim vremenom. Saobra}aj voza
upotreba lokomotiva kod voza. Uvr{tavawe kola u vozove za prevoz ili manevarskog sastava do neke ta~ke na otvorenoj pruzi. Za{ti-
putnika. Uvr{tavawe kola u teretne vozove. Oprema voza i vu~nog }ivawe voza koji je stao na otvorenoj pruzi. Postupak kad se voz
vozila. Kva~ewe kola u vozu. Uvr{}ivawe kola natovarenih poseb- raskine za vreme vo`we. Nastavak vo`we voza u delovima i povra-
nim vrstama stvari, kao i kola natovarenih opasnim materijama. tak voza u predhodnu stanicu. Vo`wa pomo}nih lokomotiva i po-
Pravo putovawa na teretnom vozu. mo}nih vozova. Zatvor pruge i koloseka.
Strana 16 – Broj 13 SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK 8. novembar 2006.

POSEBNE VRSTE VO@WE (10) tro{kova. Dotacija blagajne i blagajni~ki maksimum. Utvr|ivawe
Saobra}aj vozova na dvokolose~noj pruzi. Vo`wa nepravil- ispravnosti blagajni~kog poslovawa. Predaja realizovanih tran-
nim kolosekom dvokolose~ne pruge. Saobra}aj vozova na elektri- sportnih prihoda. Zna~aj i vrste kontrolnih primedaba. Naplata
fikovanim prugama. Mere bezbednosti pri saobra}aju vozova na kontrolnih primedaba i wihova realizacija.
elektrifikovanim prugama. Saobra}aj vozova na prugama opremqe-
nim automatskim pru`nim blokom. Saobra}aj vozova na prugama RA^UNOVODSTVO PUTNI^KE BLAGAJNE (10)
opremqenim telekomandom. Vo`wa pru`nih vozila. Poslovi u putni~koj blagajni. Obrasci koji se upotrebqava-
ju u putni~koj blagajni. Naru~ivawe voznih karata. Evidencija
VANREDNI DOGA\AJI (5) novih relacija, prijem i ~uvawe voznih karata.
Vrste vanrednih doga|aja. Postupak kad nastane vanredni
URA^UNAVAWE VOZNIH KARATA U UNUTRA[WEM
doga|aj kod voza.
SAOBRA]AJU (14)
GREJAWE VOZOVA (5) Pogre{no `igosane vozne karte. Ura~unavawe kartonskih
voznih karata. Ura~unavawe novih ralacija. Evidencija poni{te-
Vrste grejawa vozova. Sezona grejawa vozova. Kontrola gre-
nih voznih karata. Evidencija kod promene voznih cena. Ura~una-
jawa vozova.
vawe kuponskih belica. Ura~unavawe pretplatnih voznih karata.
Ura~unavawe kod vra}enih voznih karata. Rad na terminalu, utvr-
NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO) |ivawe stawa,uzimawe listice T-1,T-2 i T-3. Utvr|ivawe mese~nog
Program ovog predmeta je koncipiran tako da omogu}ava u~e- zakqu~ka na terminalu.
nicima da potpuno upoznaju `elezni~ki saobra}aj u onom obimu
POSLOVI U DOPLATNOJ BLAGAJNI (10)
koji je potreban da samostalno obavqaju poslove u okviru budu}eg
zanimawa. Istovremeno, ovaj program obezbe|uje potrebna teorij- Evidencija upotrebqenih doplatnih belica. Ura~unavawe
ska znawa za daqe obrazovawe u struci. lisnih voznih karata.
Sadr`aji programa su podeqeni na tematske celine za koje
je predvi|en i odre|eni fond ~asova. URA^UNAVAWE U ME\UNARODNOM SAOBRA]AJU (8)
Izvo|ewe nastave predmeta `elezni~ki saobra}aj je dosta Naru~ivawe me|unarodnih voznih karata. Evidencija utro-
specifi~no. Zbog toga treba da se ostvaruje u u~ionicama, kabinetu. {ka me|unarodnih voznih karata. Ura~unavawe voznih karata i ku-
Prema tome neophodno je da se sa~ini plan rada za svaku tematsku ponskih belica u me|unarodnom saobra}aju. Ura~unavawe ostalih
celinu. voznih karata u me|unarodnom saobra}aju.
Pra}ewe i vrednovawe uspeha u~enika ostvaruje se u skladu
sa Op{tim pedago{ko-didakti~kim uputstvom za ostvarivawe sa- UTVR\IVAWE ISPRAVNOSTI BLAGAJNI^KOG
dr`aja programa u sredwim {kolama – u delu koji se odnosi na POSLOVAWA (12)
vrednovawe rada i napredovawa u~enika (objavqeno u „Prosvet- Zajedni~ke odredbe za sve vrste putni~kih blagajni. Dnevni
nom glasniku" broj 4/91) zakqu~ak doplatne blagajne. Mese~ni zakqu~ak i dostavqawe
Op{te pedago{ko-didakti~ko uputstvo za ostvarivawe sadr- ra~una nadle`noj slu`bi.
`aja programa u sredwim {kolama sadr`i i osnovne pedago{ke
zahteve i principe na kojima se zasniva realizacija obrazovno- ááá RAZRED
vaspitnog procesa. (2 ~asa nedeqno, 60 ~asova godi{we)

OSNOVI SAOBRA]AJNE PSIHOLOGIJE SADR@AJI PROGRAMA

ááá RAZRED RA^UNOVODSTVO PUTNI^KE BLAGAJNE (10)


(2 ~asa nedeqno, 60 ~asova godi{we) Poslovi u putni~koj blagajni. Obrasci u putni~koj blagajni.
Naru~ivawe voznih isprava. Evidencija novih relacija,prijem i
SADR@AJI PROGRAMA ~uvawe voznih karata.
Primewuje se program predmeta za obrazovni profil: Vozo-
vo|a. URA^UNAVAWE VOZNIH KARATA U UNUTRA[WEM
SAOBRA]AJU (10)
TRANSPORTNO RA^UNOVODSTVO Pogre{no `igosane vozne karte. Ura~unavawe kartonskih
voznih karata. Ura~unavawe novih relacija. Evidencija poni{te-
Ciq i zadaci nih voznih karata. Evidencija kod promena voznih cena. Ura~una-
Ciq izu~avawa ovog predmeta jeste da u~enike osposobi za vawe kuponskih belica. Ura~unavawe pretplatnih voznih karata.
samostalno obavqawe blagajni~ko-ra~unovodstvenih poslova u `e- Ura~unavawe vra}enih voznih karata.
lezni~kom saobra}aju.
POSLOVI U DOPLATNOJ BLAGAJNI (8)
Zadaci nastave predmeta su:
Evidencija doplatnih belica u doplatnoj blagajni. Ura~una-
– sticawe znawa o ra~unovodstvenim poslovima u vezi sa
vawe lisnih voznih karata. Ura~unavawe zapisnika o neizvr{enoj
otpremom putnika;
doplati u vozu.
– sticawe znawa o poslovima otpreme prtqaga i vo|ewa od-
re|ene dokumentacije; URA^UNAVAWE U ME\UNARODNOM SAOBRA]AJU (6)
– sticawe znawa o prevozu stvari i putnika u unutra{wem i
me|unarodnom saobra}aju. Naru~ivawe me|unarodnih voznih karata. Evidencija me|u-
narodnih voznih karata. Ura~unavawe voznih karata i kuponskih
belica u me|unarodnom saobra}aju. Ura~unavawe ostalih voznih
áá RAZRED karata u me|unarodnom saobra}aju.
(2 ~asa nedeqno, 70 ~asova godi{we)
UTVR\IVAWE ISPRAVNOSTI BLAGAJNI^KOG
SADR@AJI PROGRAMA POSLOVAWA (10)
Zajedni~ke odredbe za sve vrste putni~kih blagajni. Dnevni
VRSTE SAOBRA]AJA, OP[TE ODREDBE I ODREDBE zakqu~ak doplatne blagajne. Rukovawe blagajnom terminala.
UPUTSTVA 182 (16) Mese~ni zakqu~ak putni~ke blagajne. Dostavqawe mese~nih ra~una.
Posebni izrazi u transportnom ra~unovodstvu. Blagajni~ko
poslovawe. Obele`avawe obrazaca u putni~kom saobra}aju. Naru- RA^UNOVODSTVO PRTQA@NE BLAGAJNE (16)
~ivawe voznih karata. Prijem i evidencija voznih karata. Godi- Poslovi u prtqa`noj blagajni. Naruxbina i prijem voznih
{wi bele`nik – zna~aj i upotreba. Na~in pla}awa prevoznih isprava. Evidencija utro{ka i zaliha. Ura~unavawe K-71, K-67,
8. novembar 2006. SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK Strana 17 – Broj 13

K-49, K-75 Ura~unavawe K-67 m, K-513, K-514. Dnevni zakqu~ak Upoznavawe signalno-sigurnosna ure|aja i skretnica kao i
prtqa`ne blagajne. Mese~ni zakqu~ak prtqa`ne blagajne. signalnih znakova koje ti ure|aji mogu da poka`u.

NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO) SA KONDUKTEROM PRATITI NEKOLIKO VOZOVA KOJI


PREVOZE PUTNIKE (90)
Program je tako koncipiran da omogu}i u~enicima da stek- Upoznavawe du`nosti zavr{nog konduktera, rukovawe zavr-
nu potrebna znawa za obavqawe poslova u okviru ovog profila.
{nim signalom, pregled voznih isprava, izdavawe doplatnih be-
Sadr`aji su podeqeni na tematske celine koje treba tim re-
lica i drugo.
dosledom i izlagati.
Predmet transportno ra~unovodstvo treba da se izvodi kako UPOZNAVAWE MANIPULATIVNIH PROPISA KOJIMA
u u~ionici tako i u `elezni~kim stanicama.Pri tome treba sta- SE URE\UJE ORGANIZACIJA PRIHVATA I PREVOZA
viti akcenat na tehnolo{ko jedinstvo i jednoobrazan postupak u
PUTNIKA, PRTQAGA I EKSPRESNIH PO[IQAKA U
vo|ewu transportnog ra~unovodstva na mre`i „@eleznica Srbi-
UNUTRA[WEM SAOBRA]AJU (42)
je" i wegovu zavisnost op{tim zakonskim propisima o kori{}ewu
dru{tvenih sredstava.Nastavu ovog predmeta treba uskladiti sa Ugovor o prevozu i vrste voznih karata. Rok va`ewa voznih
nastavom organizacije prevoza putnika i stvari. karata. Tarifa za prevoz putnika. Imenik `elezni~kih stanica.
U predavawima op{teg dela treba insistirati na tome da Daqinar. Zakonske i komercijalne povlastice.
u~enici shvate obaveze radnika koji obavqaju poslove zara~unava- Propisi o prevozu prtqaga i ekspresnih po{iqaka. Obele-
wa,ura~unavawa i naplate transportnih prihoda.Ra~unovodstvo `avawe po{iqaka, pakovawe i stavqawe listica. Zakqu~ivawe
putni~ke blagajne treba obja{wavati tehnolo{ki kako teku od na- ugovora o prevozu. Prtqa`nica.
ru~ivawa voznih karata i drugih strogoura~unatih obrazaca pa do Ra~unawe prevoznine i vozarski dodaci. Utvr|ivawe gu-
realizacije pri izdavawu u stanicama i vozovima. bitka ili o{te}ewa prtqaga. Prijem ekspresnih po{iqaka na
Pri ura~unavawu voznih karata treba insistirati na ura~una- prevoz.
vawe kartonskih karata i ura~unavawe pretplatnih voznih karata.
O dnevnim i mese~nim zakqu~cima treba objasniti prvo kla- UPOZNAVAWE U^ENIKA SA OBRASCIMA KOLSKE
si~an na~in i rad na terminalu. SLU@BE KAO I SLU@BE ZA PRIKAZIVAWE
Poslove doplatne blagajne treba obja{wavati tako da oni ME\USOBNIH ODNOSA @ELEZNICE I KORISNIKA
pripremno rade u vozu,da se sla`e sa evidencijom upotrebqenih PREVOZA (42)
doplatnih belica u domicilnim stanicama.Ura~unavawe kupon- Izra~unavawe prose~nog zadr`avawa kola. Pregledi i odr-
skih belica u me|unarodnom saobra}aju evidentirati po zemqama `avawe kola. Evidencija putni~kih i teretnih kola kao i tovarnog
realizacije tih belica. pribora.
Pri obja{wewu ra~unovodstva putni~ke blagajne (u ááá raz- Upoznavawe na~ina vo|ewa i upotrebe ra~unskih dokumena-
redu) treba koristiti opremu instaliranu u kabinetu, kao i odgo- ta i organizacije transportnog ra~unovodstva i blagajni~kog po-
varaju}e obrasce.U vezi sa naruxbenicom voznih isprava treba ob- slovawa.
ja{wavati postupak kada je u pitawu naruxba klasi~nih-karton- ^uvawe sredstava pla}awa i hartija od vrednosti. Predaja
skih karata – i naruxba odnosno {tampawe voznih karata i meha- napla}enih transportnih prihoda.
nografsku obradu u vezi automatskog {tampawa. Isto tako, treba
razgrani~iti postupak razgrani~ewa vo|ewa evidencije zavisno NASTAVA U BLOKU (60 ~asova)
od metoda naru~ivawa voznih isprava.
U vezi sa ura~unavawem voznih karata treba insistirati na TEHNI^KA POSTROJEWA ZA ORGANIZACIJU
tome da u~enici shvate obaveze radnika koji obavqaju poslove ura~u- SAOBRA]AJA (6)
navawa voznih karata posebno kada su u pitawu kuponske belice i
pretplatne vozne karte.Po{to se radi o u~enicima koji se spremaju Organizacija rada u stanici. Odr`avawe reda i ~isto}e: na-
za zanimawe konduktera nu`no je objasniti ura~unavawe zapisnika |eni predmeti i postupci sa wima. Primopredaja slu`be. Stavqa-
o neizvr{enoj doplati u vozu.Pri tome,potrebno je da u~enici shva- we tarife na uvid i ustupawe prava prodaje `elezni~kih voznih
te ura~unavawe i obra~unavawe doplatnica sa doplatnom blagajnom isprava. Otpravqawe slu`bene prepiske.
u domicilnoj stanici vozopratnog osobqa,kao i prijem prihoda.
Pri utvr|ivawu ispravnosti blagajni~kog poslovawa treba PRU@NA I STANI^NA POSTROJEWA (6)
objasniti zajedni~ke odredbe za sve vrste putni~kih blagajni i od- Vrste pru`nih i stani~nih postrojewa. Skretnice: polo`aj
redbe koje va`e za `elezni~ke blagajne i blagajne u sastavu drugih i obele`avawe skretnica. Osigurawe skretnica. Pregled odr`a-
agencija koji se bave ovim poslovima. vawe i smetwe na skretnicama. Sredstva za sporazumevawe pri
Kod poslovawa prtqa`ne blagajne u~enicima treba ukazati obavqawu saobra}ajne slu`be.
na ura~unavawe doplatnice K-75.
PREVOZ PUTNIKA U UNUTRA[WEM SAOBRA]AJU (6)
PRAKTI^NA NASTAVA Zakonske osnove. Ugovor o prevozu putnika. Prava i du`no-
sti putnika prilikom prevoza. Prava i du`nosti prevozioca. Osi-
áá RAZRED gurawe putnika. Tarife, na~ela i tarifski sistemi.
(6 ~asova nedeqno, 210 ~asova godi{we + 60 ~asova
nastave u bloku) USLOVI PREVOZA (12)
Vrste i cene voznih karata. Dodatne cene i doplate. Prevoz
SADR@AJI PROGRAMA dece. Vra}awe novca od neiskori{}ene vozne isprave. Kola sa
le`ajevima, kola za spavawe i salonska kola. Ru~ni prtqag.
UPUTSTVO O ^UVAWU LI^NE BEZBEDNOSTI (2)
POVLASTICE (6)
U~enike upoznati sa merama o ~uvawu li~ne bezbednosti.
Zakonske povlastice. Komercijalne povlastice.
UPOZNAVAWE KAPACITETA, POSTROJEWA I URE\AJA
NA LICU MESTA (16) VOZNE KARTE I ZARA^UNAVAWE PREVOZNINE (12)
Pruge i koloseci. Pru`na i stani~na postrojewa. Postroje- Kartonske karte. Lisne karte. Terminalska vozna karta.
wa lokomotivskog depoa. Postrojewa za elektri~nu vu~u. Belice. Kuponske vozne karte. Pretplatne karte. Postupak pri
ispostavqawu doplata u vozu.
PROU^AVAWE I UPOZNAVAWE POSLOVNOG REDA
STANICE, á I áá DEO, TEHNOLO[KOG PROCESA PRATWA VOZOVA U PRIGRADSKOM SAOBRA]AJU (12)
STANICE (18) Du`nosti konduktera u polaznoj stanici. Du`nosti kon-
Prou~avawe poslovnog reda stanice á i áá deo i tehnolo{kog duktera u toku vo`we. Opho|ewe sa putnicima i `elezni~kim
procesa rada, a naro~ito dela koji se odnosi na navedeni profil osobqem. Du`nosti konduktera u obrtnim stanicama. Du`nosti
obrazovawa, kao i raspored rada stani~nog i vozopratnog osobqa. konduktera u krajwoj stanici.
Strana 18 – Broj 13 SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK 8. novembar 2006.

ááá RAZRED OPTERE]EWE I KO^EWE VOZOVA (12)


(4 ~asa nedeqno, 120 ~asova godi{we + 120 ~asova Karakteristike i podela ko~nica. Mewa~ki ure|aji vazdu-
nastave u bloku) {nih ko~nica. Davawe signalnih znakova za probu automatskih
ko~nica. Provera ispravnosti ko~nica. Odre|ivawe stvarne
SADR@AJI PROGRAMA ko~ne mase (SKM) i potrebne ko~ne mase (PKM) kod vozova.
Postupak u slu~aju nedovoqne SKM. Kvar na vazdu{nim ko~ni-
UPUTSTVO O ^UVAWU LI^NE BEZBEDNOSTI (2)
cama i otklawawe istog. Popis voza i sa~iwavawe teretnice i
U~enike upoznati sa merama o ~uvawu li~ne bezbednosti. putnog lista.
ORGANIZACIJA RADA STANICE (19) ORGANIZACIJA SAOBRA]AJA U POSEBNIM
Prou~avawe poslovnog reda stanice, i deo, tehnolo{kog USLOVIMA (12)
procesa rada stanice i raspored rada stani~nog i vozopratnog Vanredni doga|aji. Obustava saobra}aja zbog vanrednih do-
osobqa. ga|aja. Zadr`avawe vozova u stanici, zbog elementarne nepogode.
Postupak kad vozilo odbegne: raskid voza. Prijavqivawe i vo|ewe
SAOBRA]AJNI POSLOVI (40) evidencije vanrednih doga|aja.
Rukovawe signalnim sredstvima i zadavawe signalnih zna-
kova.Osnovni principi na kojima po~iva organizacija saobra}aja NEPRAVILNOSTI U TOKU VO@WE NA OTVORENOJ
vozova i pru`nih vozila, kako u redovnim tako i u vanrednim pri- PRUZI (6)
likama. Poslovi i zadaci u vezi sa urednom pripremom i bezbed- Izuzetno zaustavqawe voza na otvorenoj pruzi. Za{tita voza.
nim kretawem i radom vozova na pruzi i u slu`benim mestima. Red Nastavqawe vo`we i povla~ewe voza sa otvorene pruge.
vo`we – kwi`ica reda vo`we i grafikon reda vo`we. Poslovi
voznog osobqa u toku vo`we i usputnim stanicama, pri zaustavqa- TRANSPORTNO-KOMERCIJALNI POSLOVI (12)
wu na otvorenoj pruzi, za{ti}ivawe voza.
Prevozne isprave. Sprovodni list, wegova primena i upo-
OPTERE]EWE I KO^EWE VOZOVA (19) treba. Granica tovarewa kola i prekora~ewe iste. Prijem po{iq-
ke na prevoz. Postupak izdavawa po{iqaka.
Vrste i karakteristike ko~nica na vozovima. Mewa~ki ure-
|aji vazdu{nih ko~nica. Davawe signalnih znakova za probu auto- POTRA@NO-REKLAMACIONI POSLOVI (12)
matskih ko~nica. Odre|ivawe stvarne ko~ne mase (SKM) i potreb-
ne ko~ne mase (PKM) kod vozova. Postupak u slu~aju nedovoqne Osnovni pojmovi iz potra`nog postupka i reklamacionog
SKM. Kvar na vazdu{nim ko~nicama i otklawawe istog. Popis postupka. Utvr|ivawe nedostataka. Utvr|ivawe vi{kova. Potraga
voza i sa~iwavawe teretnice i putnog lista. @elezni~ki obrasci za nestalim po{iqkama. Sprovodnica.
internog karaktera.
ORGANIZACIJA KOLSKE SLU@BE (6)
TRANSPORTNO-KOMERCIJALNI POSLOVI (40) Osobqe i radna mesta u kolskoj slu`bi. Vrste evidencije
Sprovodni list, wegova primena i upotreba. Granica tovare- kola i tovarnog pribora. Vo|ewe evidencije teretnih kola. Kol-
wa kola i prekora~ewe iste. Pretovar kola i sastavqawe zapisnika listice kolske slu`be. Listice tehni~ko-kolske slu`be.
o nepravilnom tovarewu kola, kao i redovan i vanredan pretovar.
Smetwe pri prevozu i izdavawu po{iqaka. Vrste voznih karata i na- NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO)
~in wihovog izdavawa. Prevoz prtqaga i ekspresnih po{iqaka u me-
|unarodnom saobra}aju. Primena me|unarodne tarife za prevoz put- Izvo|ewe nastave za obrazovni profil kondukter u `ele-
nika i prtqaga u skladu sa me|unarodnom konvencijom. Prtqa`na i zni~kom saobra}aju treba da se izvodi kako u u~ionici i kabine-
ekspresna blagajna, na~in prijema i otpreme prtqaga i ekspresnie tu tako i na terenu u stanicama.
robe kao i obrazaca koji se vode u ovim blagajnama. Osnovni pojmo- Nastavu treba izvoditi uz stalno aktivno u~e{}e u~enika
vi iz potra`nog i reklamacionog postupka. Utvr|ivawe vi{ka po- jer }e se na taj na~in najboqe i najbr`e osposobiti za samostalno
{iqaka i wihov sme{taj. Potraga za nestalim po{iqkama. Oblici obavqawe poslova i zadataka ovog obrazovnog profila.
i sadr`aj jedinstvenog i jednoobraznog vo|ewa transportnog ra~u- Osposobiti u~enike za operativno organizovawe prevoza
novodstva na mre`i `eleznice radi pravilne raspodele transport- putnika i stvari, posebno pri poreme}ajima u saobra}aju kao {to
nih prihoda. Osnovni pojmovi platnog prometa i va`nije hartije od su smetwe pri prevozu i smetwe pri izdavawu voznih karata.
vrednosti. Ugovori o prevozu putnika i stvari u `elezni~kom, drum- Tokom izvo|ewa nastave potrebno je kod u~enika stalno raz-
skom, vodnom, pomorskom i vazdu{nom saobra}aju. Osnovni pojmovi vijati svest kako se pri izvr{avawu ovih poslova, u svakom trenut-
o {pediciji sa posebnim osvrtom na `elezni~ku {pediciju. Pojam ku mora voditi ra~una o bezbednosti i urednosti saobra}aja. Pri
i zna~aj marketinga u `elezni~kom saobra}aju. tome je potrebno skrenuti pa`wu u~enicima na po{iqke ~iji to-
var dovodi u pitawe bezbednost saobra}aja da iste ne primaju u voz
za otpremu dok se gre{ka ne otkloni.
NASTAVA U BLOKU (120 ~asova)
Ukazati u~enicima na punu odgovornost za ta~an uredan i
Na prakti~noj nastavi u~enici najpre upoznaju poslovni red siguran saobra}aj vozova a naro~ito objasniti nadzor koji vr{i
stanice á i áá deo. vozopratno osobqe nad po{iqkama za vreme vo`we ili bavqewa
vozova u stanicama.
ORGANIZACIJA I ANALIZA RADA U STANICI (12)
Tehnolo{ki proces rada stanice. Raspored i du`nosti vo-
zopratnog osobqa. Predaja i prijem slu`be vozopratnog osobqa. ZAVR[NI ISPIT
Zavr{ni ispit u~enici pola`u u skladu sa Pravilnikom o
RED VO@WE (18) izmenama i dopunama Pravilnika o planu i programu obrazovawa
Red vo`we – grafikon reda vo`we i kwi`ica reda vo`we. i vaspitawa za zajedni~ke predmete u stru~nim i umetni~kim {ko-
Putni~ki red vo`we – KURIR. Saobra}ajno-transportno uputstvo lama – u delu koji se odnosi na sadr`aj i na~in polagawa zavr-
uz red vo`we, deo A i B. {nog ispita („Prosvetni glasni", broj 4/91).
Na zavr{nom ispitu u~enici pola`u ispit za proveru pro-
PRIPREMA VOZOVA (18) fesionalne osposobqenosti za rad koji je obavezan za sve u~enike.
Sastavqawe vozova. Uvr{tavawe kola u vozove za prevoz putni- Sadr`aji ovog ispita su utvr|eni programom obrazovnog profila
ka. Uvr{tavawe kola i drugih vozila u teretne vozove. Uvr{tavawe kondukter u `elezni~kom saobra}aju.
kola tovarenih opasnim materijama. Kva~ewe vozila. Otprema vozova. Ovim ispitom proverava se osposobqenost kandidata za po-
~etno ukqu~ivawe u rad i obavqawe profesionalnih zadataka.
PROPRATNE ISPRAVE VOZA (12) Ispit se sastoji iz:
Osnovni obrasci. Pomo}ni obrasci. Prilozi putnog lista. 1. prakti~nog rada,
Popuwavawe propratnih isprava voza. 2. usmenog proveravawa.
8. novembar 2006. SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK Strana 19 – Broj 13

PRAKTI^NI RAD ááá RAZRED


Na zavr{nom ispitu proverava se osposobqenost kandidata (3 ~asa nedeqno, 90 ~asova godi{we)
za prakti~no izvo|ewe poslova zanimawa obuhva}enih obrazovnim
profilom kondukter u `elezni~kom saobra}aju. SADR@AJI PROGRAMA

SADR@AJI PRAKTI^NOG RADA POSLOVI KOD VOZA (13)


1. Prevoz putnika Propratne isprave kod voza. Otpravqawe vozova iz stanice i
2. @elezni~ki saobra}aj na~in otpravqawa. Otpravqawe zakasnelih vozova i pre vremena.
3. Prevoz stvari Du`nosti voznog osobqa, a posebno osobqa vu~nog vozila u polaznoj
4. Upotreba kola stanici voza. Du`nosti voznog osobqa za vreme vo`we na pruzi. Du-
`nosti voznog osobqa za vreme bavqewa voza u stanici. Du`nosti
USMENA PROVERA ZNAWA voznog osobqa u vezi sa prelaskom voza preko putnih prelaza kad su
neosigurani. Du`nosti osobqa voza u krajwoj stanici voza.
Na zavr{nom ispitu proverava se nivo ste~enih znawa i
sposobnosti kandidata da ta znawa primewuje u svakodnevnom iz- MASA VOZA I VU^ENA MASA VU^NOG VOZILA (8)
vr{avawu konkretnih radnih zadataka.
Osnovni pojmovi o masi voza i vu~enoj masi. Sadr`aj Uput-
Ispitna pitawa za usmenu proveru znawa konstitui{u se iz
stva o tehni~kim normativima i podacima za izradu i izvr{ewe
slede}ih oblasti:
reda vo`we. Odre|ivawe mase manevarskog sastava koji se vu~e do
1. @elezni~ki saobra}aj
neke ta~ke na pruzi ili na industrijski kolosek. Potiskivawe i
2. Prevoz putnika
zaprezawe vozova.
3. Prevoz stvari
4. Upotreba kola
KO^EWE VOZOVA I MANEVARSKIH SASTAVA I
OSIGURAWE OD SAMOPOKRETAWA (14)
Obrazovni profil: MA[INOVO\A ZA MANEVRE Osnovni pojmovi o ko~ewu vozova i manevarskih sastava.
Osnovni pojmovi o potrebnoj i stvarnoj ko~noj masi i o procentu
ko~ewa. Obezbe|ewe vozila, manevarskih sastava i vozova od samo-
@ELEZNI^KI SAOBRA]AJ
pokretawa.
áá RAZRED
RED VO@WE I SAOBRA]AJNO-TRANSPORTNO
(2 ~asa nedeqno, 70 ~asova godi{we)
UPUTSTVO (15)
SADR@AJI PROGRAMA Red vo`we, vrste i zna~aj, materijal reda vo`we. Kwi`ica
reda vo`we i weni elementi. Red vo`we jednog voza. Grafikon
saobra}aja vozova. Izvodi iz reda vo`we. Saobra}ajno-transport-
@ELEZNI^KA SIGNALIZACIJA (24) no uputstvo uz red vo`we Prelazno nare|ewe i na~in prelaska na
Glavni signali, podela i namena, postupci pri kvaru. Pred- novi red vo`we.
signali, grani~ni, kolose~ni, ponavqa~i, dopunski i drugi sig-
nali i postupci pri kvaru. Kontrolni signali za ure|aje na put- POSEBNE SAOBRA]AJNE ODREDBE (22)
nim prelazima. Signalni znaci stani~nog i vozopratnog osobqa. Objavqivawe saobra}aja vozova. Objavqivawe promena u sao-
Signalni znaci osobqa vu~nog vozila. Signalni znaci pru`nog bra}aju. Obave{tavwe osobqa o saobra}aju i promenama. Pismeni
osobqa i wihova primena. Signali za elektri~nu vu~u. Signalne nalozi, podela, vrste i na~in uru~ivawa. Brzine vozova na pruzi i
oznake. Kalendar osvetqavawa. Praskalice, wihova upotreba, kon- preko skretni~kog i stani~nog podru~ja. Izuzetno zaustavqawe vo-
trola i ~uvawe. za kao i izuzetan prolazak kroz slu`beno mesto. Saobra}aj vozova
na prugama sa ograni~enim radnim vremenom. Saobra}aj voza ili
MANEVARSKI POSLOVI (22) manevarskog sastava do neke ta~ke na otvorenoj pruzi. Vo`wa po-
Osnovni pojmovi o manevrisawu, manevarskom sastavu, odre- mo}nih vu~nih vozila i pomo}nih vozova. Zatvor pruge i koloseka.
du, manevarskom putu vo`we, manevarskoj i lokomotivskoj vo`wi. Za{ti}ivawe voza koji je stao na otvorenoj pruzi. Postupak ako
Postrojewa za manevrisawe. Osobqe za manevrisawe, nadzor i ru- do|e do raskida voza ili manevarskog sastava. Nastavqawe vo`we
kovo|ewe manevarskim poslovima. Du`nosti rukovaoca manevre, u delovima i povratak voza u prethodnu stanicu. Hvatawe odbeglih
pomo}nika i ma{inovo|e za vreme manevrisawa. Sporazumevawe vozila ili voza manevarskom voznom lokomotivom.
pri manevrisawu. Raspored manevre. Raspored manevarskog osobqa
kod sastava i wihovi poslovi. Manevarski put vo`we, postavqa- POSEBNE VRSTE VO@WE VOZA ILI MANEVARSKOG
we i briga o ispravnosti prilikom vo`we po wemu. Mesta gde se SASTAVA (10)
obavqaju manevarski poslovi. Mere bezbednosti kad se o~ekuje voz. Kretawe i saobra}aj vozova na dvokolose~nim prugama. Vo-
Obustava manevre pre dolaska voza u stanicu. Vrste kretawa pri `wa voza nepravilnim ili susednim kolosekom. Saobra}aj vozova
manevrisawu i mere bezbednosti kada se manevri{e istovremeno na elektrificiranim prugama. Saobra}aj vozova na prugama opre-
na vi{e mesta u stanici. Odbacivawe kola: kola koja se ne smeju, mqenim automatskim pru`nim blokom. Saobra}aj vozova na prugama
a koja smeju uslovno odbaciti prilikom manevrisawa odba~ajem. opremqenim telekomandom.
Ko~ewe pri manevrisawu, sredstva za ko~ewe, papu~a i wena pri-
mena. Osigurawe kola i sastava od samopokretawa. Mere bezbed- POSTUPAK U VANREDNIM PRILIKAMA I VANREDNI
nosti pri manevrisawu za li~nu i kolektivnu bezbednost manevar- DOGA\AJI (8)
skog i drugog osobqa. Postupci voznog osobqa u vanrednim prilikama: zavejavawe,
usmr}ewe putnika ili tre}ih lica, za vreme magle, vejavice. Po-
SASTAVQAWE VOZOVA (12) stupak ako u vozu do|e do po`ara, iskliznu}a ili poreme}aja tova-
Definicija pojma voz. Osnovni principi za sastavqawe vo- ra, sa osebnim osvrtom na ove doga|aje na elektrificiranim pru-
zova ili manevarskog sastava. U~vr{}ivawe kola u vozove za pre- gama. Obave{tavawe susednih stanica, voznog ili TK dispe~era o
voz putnika. U~vr{}ivawe kola u teretne vozove. U~vr{}ivawe nastalom doga|aju na pruzi. Pojam i podela vanrednih doga|aja.
kola tovarenih opasnim materijama. Kva~ewe kola zavisno od Postupak pri vanrednom doga|aju.
vrste voza i vrste i mase vozila. Polo`aj, koli~ina i upotreba
lokomotive. Oprema lokomotive. Pravo putovawa na lokomotivi i NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO)
teretnom vozu. U uvodnom izlagawu treba ukazati na va`nost i ulogu `ele-
zni~kog saobra}aja u dru{tvu. Posebno treba ista}i potrebu za
REGULISAWE KRETAWA VOZOVA (12) urednim, ta~nim i bezbednim saobra}ajem vozova.
Regulisawe saobra}aja s obzirom na na~in opremqenosti Slo`enost nastavne materije zahteva da nastvanik u izla-
pruge. Izuzetno zaustavqawe voza na otvorenoj pruzi i osigurawe gawu koristi vizuelna sredstva: odgovaraju}e slajdove, modele,
voza od samopokretawa. Sastajawe vozova. panoe i simulatore.
Strana 20 – Broj 13 SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK 8. novembar 2006.

Uz stru~nu pomo} nastavnika, kori{}ewe kabineta, slajdova KO^NI URE\AJI I DELOVI OP[TE PRIMENE (35)
i prakti~nog rada u~enik treba dobro da upozna sadr`aje za bez- Ko~nica vu~nih vozila. Ko~nica putni~kih kola. Ko~nica
bedno i uredno odvijawe saobra}aja. teretnih kola. Vazdu{ni vodovi. ^eone slavine. Ko~ni~ka spojni-
U nastavi ovog predmeta potrebno je koristiti prakti~an ca. Brza~ pra`wewa glavnog voda. Pre~ista~i vazduha. Odvaja~i
rad i obilazak nekih stanica, radi povezivawa znawa ste~enih u vode i uqa i raspr{iva~i alkohola. Iskqu~ne slavine. Rezervoa-
toku {kolovawa i neposrednih radnih zadataka, koji ga o~ekuju po ri za vazduh. Nepovrati ventili. Manometri. Ko~ni cilindri.
zavr{etku {kole. Ko~ni cilindri CR – za disk ko~nicu. Ko~no polu`je. Ko~ne pa-
pu~e i ko~ni umeci. Regulator ko~nog polu`ja. Ko~ni oblik: ci-
lindar – regulator – papu~a. Mewa~ sile ko~ewa. Mewa~i vrste
KO^NICE I KO^EWE ko~nice. Ko~nice za slu~aj opasnosti. Regulator pritiska. Ventil
sigurnosti. Rasporednik sa dva radna pritiska. Rasporednik sa
Ciq i zadaci
tri radna pritiska. Ko~nici automatske ko~nice. Ko~nik „Bo`i}".
Ciq nastave ovog predmeta jeste da u~enici usvoje osnovna Ko~nici direktne ko~nice. Ko~nik Oe -FD1.
teorijska znawa iz oblasti tehnike ko~ewa vozova i pravilne upo-
trebe sredstava za ko~ewe, {to je od posebnog zna~aja za bezbed- PRORA^UN KO^NICE (10)
nost saobra}aja. Prora~un ko~nice lokomotive. Prora~un ko~nice putni~-
Zadaci nastave predmeta su: kih kola. Prora~un ko~nice teretnih kola. Prora~un ko~ne mase
– upoznavawe osnova tehnike ko~ewa vozova, ru~ne ko~nice sa zavojnim vretenom i osigurawe vozila od samo-
– upoznavawe ko~nih ure|aja i delova op{te namene, snage pokretawa.
ko~nica, prora~una ko~nica, velike efikasnosti,
– upoznavawe ure|aja za proizvodwu zbijenog vazduha na vu~- ááá RAZRED
nim vozilima i su{a~ima vazduha, (3 ~asa nedeqno, 90 ~asova godi{we)
– upoznavawe ko~nica (automatske i direktne ko~nice) i ru-
kovawe ko~nicima, SADR@AJI PROGRAMA
– upoznavawe ko~nica ure|aja za zbijeni vazduh na pojedinim
vrstama i serijama vu~nih vozila,
– upoznavawe du`nosti ma{inovo|e, URE\AJ ZA PROIZVODWU ZBIJENOG VAZDUHA
– upoznavawe na~ina i postupka provere ispravnosti ko~nica, – KOMPRESOR (17)
– upoznavawe osnovnih propisa pri sastavqawu vozova i ru- Vrsta kompresora. Kompresori na dizel i elektrolokomoti-
kovawu ko~nicama pri manervisawu. vama. Klipni kompresori. Vij~ani kompresori. Hla|ewe vazduha.
Regulacija rada kompresora. Periodi~no prekidawe rada kompre-
áá RAZRED sora. Ispu{tawe zbijenog vazduha u atmosferu. Prinudno otvarawe
(3 ~asa nedeqno, 105 ~asova godi{we) usisnih ventila. Karakteristike kompresora.

SADR@AJI PROGRAMA SU[A^I VAZDUHA (5)


Osnovni princip rada su{a~a. Princip rada jednokomor-
UVOD U PREDMET (2) nih su{a~a. Princip rada dvokomornih su{a~a.
Otpori kretawu voza. Uloga i zadatak ure|aja za ko~ewe. KO^NIK AUTOMATSKE KO^NICE (3)
OSNOVNE TEHNIKE KO^EWA (18) Ko~nik KNORR D2.
Podela ko~nica. Karakeristike pojedinih vrsta i tipova URE\AJI ZA KONTROLU BUDNOSTI MA[INOVO\E (4)
ko~nica. Dinami~ke ko~nice (ko~ewe dizel-motorom, hidro-di-
nami~ke, elektrodinami~ke, {inske i rotorske sa vrtlo`nim Ritmi~ki budnik ER 202.
strujama). Ko~nice sa trewem (ru~ne, elektomagnetne, sa perma-
nentnim magnetima). Ko~nica sa zbijenim vazduhom. Direktne – KO^NICA I SISTEM URE\AJA ZA ZBIJENI VAZDUH
neautomatske ko~nice. Indirektne – automatske ko~nice. Ko~nice NA DL 641 (6)
sporog dejstva. Ko~nice brzog dejstva. Jednostepeno i vi{estepe- Kompresor. Automatska ko~nica. Direktna ko~nica. Budnik.
no otko~ivawe. Ko~nice sa papu~ama. Kombinovane ko~nice.
Probojno vreme i probojna brzina. Zaustavni put i zaustavno vreme. DU@NOSTI MA[INOVO\E (17)
Vrste ko~ewa (uputstvo 233). Tehni~ka priprema u depou. Priprema pred polazak voza.
Rukovawe ko~nicama za vreme vo`we. Ko~ewe na padovima i pri
OBRAZOVAWE KO^NE SILE (10) niskim temperaturama. Vo`wa sa zapregom i potiskivalicom.
Trewe. Sile na ko~enim to~kovima. Adheziona sila. Ko~na Ko~ewe u slu~aju opasnosti. Smetwe i kvarovi za vreme vo`we.
sila. Ko~na sila elektromagnetne ko~nice. Ko~na sila dinami~- Povratak vu~nog vozila u jedinicu vu~e.
ke ko~nice. Odnos ko~ne i adhezione sile. Promena ko~ne sile
kod ko~nih umetaka od SL. Promena ko~ne sile kod ko~nih umeta- PROVERA ISPRAVNOSTI KO^NICE (6)
ka od kompozitnog materijala. Ko~enost vozila. Ko~enost vozila Vrste probe ko~nice (A, B, C i D). Slu~ajevi u kojima se
sa papu~astom ko~nicom. Ko~enost vozila sa disk ko~nicom. vr{i potpuna proba ko~nica A. Postupak kod potpune probe A.
Slu~ajevi u kojima se vr{e skra}ene probe ko~nica B, C i D. Po-
KO^NA SILA (10) stupak kod skra}enih proba B, C i D. Neispravnosti kod ko~nice
Odre|ivawe ko~ne mase (eksperimentalno i ra~unski). utvr|ene u toku probe ko~nice i postupci za wihovo otklawawe.
Stvarna ko~na masa voza – SKM. Procenat ko~ne mase. Potrebna
ko~na masa – PKM. Tablica ko~ewa. PRORA^UN EFIKASNOSTI KO^NICE KOD VOZA (10)
Op{te odredbe o ko~ewu. Utvr|ivawe procenta ko~ewa i po-
KO^NICE VELIKE EFIKASNOSTI (10) trebne ko~ne mase voza RKM. Primeri izra~unavawa RKM, Q+L
Promena ko~ne sile u zavisnosti od brzine. Promena ko~ne brzine voza.
sile u zavisnosti od optere}ewa kola. Karakteristike zbijenog
vazduha. Zahtevi koje moraju ispuniti vazdu{ne ko~nice. Elektro- SASTAVQAWE VOZOVA (11)
vazdu{ne ko~nice. Uslovi koje moraju ispuwavati ko~nice kola koja se uvr{}uju
u saobra}aj na J@. Otpremawe neradnih lokomotiva. Uvr{}ivawe
NATPISI I OZNAKE URE\AJA KO^NICE (10) kola i izbor vrste ko~nica kod vozova za prevoz putnika. Uvr{}i-
Oznake tipova vazdu{nih ko~nica. Natpis ko~ne mase kod vawe kola i izbor vrste ko~nica kod teretnih vozova. Raspored
kola sa ru~nom ko~nicom. Natpis ko~nice za slu~aj opasnosti. kola sa ko~nicama u vozu. Obezbe|ewe voza ili dela voza od samo-
Natpis za disk ko~nice. Natpis za elektrovazdu{nu ko~nicu. pokretawa. Dopu{teni broj osovina i maksimalne du`ine voza.
8. novembar 2006. SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK Strana 21 – Broj 13

KO^EWE PRI MANEVRISAWU (11) VU^NI MOTORI ZA JEDNOSMERNU STRUJU (9)


Zakva~ivawe i otkva~ivawe. Odbacivawe kola. Rukovawe Definicija, namena i konstrukcija. Princip rada, elektro-
ko~nicama pri manevrisawu. Upotreba pritvrdnih ko~nica. Ma- magnatena sila. Obrtni momenat motora. Kontraelektromotorana
nevrisawe lokomotivom. Posedawe ru~nih ko~nica pri manevri- sila i napon. Brzina obrtawa motora, snaga i koeficijent kori-
sawu. [tetne pojave pri ko~ewu. snog dejstva. Radne krive. Odr`avawe.

NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO) UPRAVQAWE VU^NIM MOTORIMA ZA JEDNOSMERNU


STRUJU (11)
Program se ostvaruje u specijalizovanoj u~ionici za ko~ni- Sprege vu~nih motora i generatora. Pokretawe vu~nih motora.
ce. Za savla|ivawe programa u~enici treba da koriste uxbenik i Regulacija brzine vu~nih motora; {entirawe. Elektri~no ko~ewe.
va`e}a uputstva o ko~ewu vozova. Promena smera obrtawa
Nastava se izvodi teorijski i prakti~no, ve`bama na po-
strojewu za ko~ewe sa svim vrstama ko~nika, vazduhom visokog pri- OSTALI ELEKRI^NI URE\AJI VISOKOG NAPONA NA
tiska, potpuno jednako stvarnim uslovima rada. DIZEL VU^NIM VOZILIMA (2)
Za teorijsku nastavu koristiti {eme formata A, origi-
Kontaktori snage i releji (informativno*)
nalne uzorke – eksponate svih delova ure|aja ko~nice i wihove
preseke.
PRENOS SNAGE NA DIZEL VU^NIM VOZILIMA (10)
Prakti~nim ve`bama na postrojewu u~enici savla|uju ruko-
vawe ko~nicama, ko~ewe i otko~ivawe izvoditi za sve vrste ko~- Uloga i vrste prenosnika snage. Ure|aji i podela elektri~-
nica G, P, R, za polo`aje prazno-tovareno, ko~ewe sa mewa~em pri- nih prenosnika snage. Princip rada elektri~nih prenosnika snage.
tiska MZT-AKR, ispitivawe funksije protivklizne za{tite Upore|ewe i primena razli~itih vrsta elektri~nih prenosnika
GSE u mestu demonstracija iscrpqivosti ko~nice.Provera budno- snage
sti ma{inovo|e.
Svaki u~enik mora prakti~no izvoditi spajawe i razdvajawe REGULACIJA SNAGE NA DIZEL VU^NIM VOZILIMA (7)
glavnog voda, iskqu~ivawe i ukqu~ivawe ko~nice. Osnovni pojmovi o regulaciji snage na dizel vu~nim vozilima
i razlozi zbog ~ega se ona vr{i. Blok-{ema ure|aja za regulaciju
snage. Osnovni pojmovi u ure|ajima regulacije snage. Obja{wewe
ELEKTRI^NI URE\AJI principa regulacije snage.

Ciq i zadaci ááá RAZRED


Ciq ovog predmeta je upoznavawe elektroure|aja i opreme na (3 ~asa nedeqno, 90 ~asova godi{we)
dizel vu~nim vozilima.
Zadaci nastave predmeta su: SADR@AJI PROGRAMA
– saznawe osnovnih pojmova o elektri~nim ure|ajima za
elektri~ne lokomotive serije 4HH; UVOD I P0ROVERA POTREBNIH PREDZNAWA
– ovladavawe tehnikom upravqawa ovom serijom lokomotive; O ELEKTRI^NOJ OPREMI NA VU^NIM VOZILIMA (2)
– upoznavawe na~ina odr`avawa pojedinih delova elektri~-
ne opreme elektrovu~enih vozila; ELEKTRI^NI URE\AJI NISKOG NAPONA
– sticawe znawa o rasporedu elektri~ne opreme na lokomo-
tivi 4HH, eklektri~noj opremi glavnog strujnog kola visokog na- OBRTNE ELEKTRI^NE MA[INE NISKOG NAPONA (20):
pona, elektri~noj opremi pomo}nog pogona i elektri~nom grejawu
voza na ovoj lokomotivi; POMO]NI GENERATOR JEDNOSMERNE STRUJE (3)
– upoznavawe mera za{tite na elektri~nim vozilima (npr. Opis, princip rada i namena. Konstrukcija. Princip regu-
uzemqewe). lacije napona. Regulator napona (princip rada i konstrukcija).

áá RAZRED POMO]NI ALTERNATOR-GENERATOR NAIZMENI^NE


(2 ~asa nedeqno, 70 ~asova godi{we) STRUJE (3)
Opis, princip rada i namena. Konstrukcija. Princip regu-
SADR@AJ PROGRAMA lacije napona.

UVOD I TEHNOLO[KI RAZVOJ ELEKTRI^NE OPREME BUDILICA (2)


NA VU^NIM VOZILIMA (3) Opis, princip rada i namena. Konstrukcija.

PODELE ELEKTRI^NE OPREME NA DIZEL VU^NIM GENERATOR BROJA OBRTAJA (2)


VOZILIMA PREMA RAZLI^ITIM OSNOVIMA (12) Opis, princip rada i namena. Konstrukcija.
Prema visini napona. Prema obliku struje. Prema sme{taju
na vu~nim vozilima. Prema funkciji. Prema nameni na vu~nim GENERATOR OBRTOMERA (2)
vozilima. Opis, princip rada i namena. Konstrukcija.

OSNOVNI POJMOVI O ELEKTRI^NIM URE\AJIMA (3) MOTOR-POKRETA^ (STARTER) (2)


Opis, princip rada i namena. Konstrukcija.
ELEKTRI^NI URE\AJI VISOKOG NAPONA:
MOTOR-PRETVARA^ (2)
OBRTNE ELEKTRI^NE MA[INE JEDNOSMERNE STRUJE Opis, princip rada i namena. Konstrukcija.
– KONSTRUKCIJA (4)
OSTALI MOTORI JEDNOSMERNE STRUJE (3)
Rotor i stator. Glavni i pomo}ni polovi. Namotaji, ~etkice
i kolektor.
OSTALI URE\AJI NISKOG NAPONA (48):
GLAVNI GENERATOR JEDNOSMERNE STRUJE (9)
Definicija, namena i konstrukcija. Princip rada. Elekto- AKUMULATORSKE BATERIJE (4)
motorna sila i napon. Oblik indukovane ems. Vrste namotaja, wi- Definicija, namena i vrste. Konstrukcija. Uporedne osobi-
hova namena i vezivawe. Snaga i koeficijent korisnog dejstva. ne olovnih i ~eli~nih akumulatora. Paralelno i serijsko veziva-
Spoqna karakteristika. Odr`avawe. we }elija akumulatora u akumulatorske baterije
Strana 22 – Broj 13 SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK 8. novembar 2006.

URE\AJI ZA PUWEWE AKUMULATORA (2) TEHNI^KI OPIS DIZEL MANEVARSKIH VU^NIH


Oprema; regulacija napona i struje VOZILA (6)
Opis strujnih kola na dizel vu~nim vozilima. Strujno kolo
ELEKTROPNEUMATSKI VENTILI(2) za pu{tawe u rad pumpe za gorivo. Strujno kolo za start i zausta-
Opis, princip rada i namena. Konstrukcija vqawe dizel motora. Strujno kolo za puwewe baterija. Strujno kolo
za promenu brzine obrtawa dizel motora. Strujno kolo za promenu
URE\AJI ZA POKRETAWE I ZAUSTAVQAWE DIZEL smera kretawa. Strujno kolo za napajawe pobude glavnog generatora.
MOTORA (2) Strujno kolo za {entirawe. Strujno kolo za za{titu od klizawa
Motor-pokreta~, „generator-pokreta~"; akumulatorska bate- osovina. Strujno kolo za kontrolu proboja izolacija. Strujno kolo
rija. Ostala oprema: tasteri, prekida~i, osigura~i za kontrolu niskog pritiska uqa i pregrejanosti dizel motora.
Strujno kolo za regulaciju rada kompresora i sistema vazdu{ne
OTPORNICI (3) ko~nice
Definicija, namena i vrste. Konstrukcija TEHNI^KI OPIS ELEKTRI^NE OPREME NAJBROJNIJIH
DIZEL VU^NIH VOZILA JP „@eleznice Srbije"
URE\AJI ZA MEREWA (3)
NAMEWENIH MANEVRI (2)
Elektri~ni merni instrumenti (ampermetar, voltmetar, vat-
Lokomotive serije 641, 641, 643, 734
metar) – princip rada. Posredno merewe brzine obrtawa elek-
tri~nim putem – princip.
OPIS NEPRAVILNOSTI U TOKU RADA VU^NOG
VOZILA (1)
URE\AJI ZA[TITE NA VU^NIM VOZILIMA (2)
Namena i vrste
NEPRAVILNOSTI KOJE SE REGISTRUJU ODRE\ENIM
OSIGURA^I (2) POKAZATEQIMA (1)
Definicija, namena i vrste. Konstrukcija i princip rada
OPASNA MESTA NA VU^NOM VOZILU OD UDARA
PRESOSTATI (2) ELEKTRI^NE STRUJE (1)
Definicija i namena. Konstrukcija i princip rada
NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO)
TERMOSTATI (2)
Definicija, namena i vrste. Konstrukcija i princip rada Nastavu ovog predmeta treba realizovati uz maksimalno ko-
ri{}ewe sredstava o~igledne nastave:
RELEJI (3) [ema i crte`a velikog formata, dijaskopa, dijapozitiva,
Definicija, namena i vrste. Konstrukcija i princip rada nastavnih filmova, originalnih ure|aja u preseku, modela u pri-
rodnoj ili umawenoj veli~ini i simulatora rada svih ure|aja.
URE\AJI ZA SIGNALIZACIJU NA VU^NIM Posebnu pa`wu treba obratiti na to da u~enici shvate
VOZILIMA (2) principe i ulogu svih elektri~nih ure|aja jer je to preduslov za
prakti~an rad.
Definicija, namena i vrste

URE\AJI ZA OSVETQEWE VU^NIH VOZILA (2) PRAKTI^NA NASTAVA


Vrste osvetqewa. Princip rada svetlosnih izvora
áá RAZRED
URE\AJI ZA UPRAVQAWE VU^NIM VOZILOM (4) (2 ~asa nedeqno, 70 ~asova godi{we + 60 ~asova nastave u bloku)
Komandni stolovi. Ure|aji komandnih stolova. Izvr{ni or-
gani za rukovawe. Daqinsko rukovawe sa vi{e vu~nih jedinica. SADR@AJI PROGRAMA

PREKIDA^I I KONTROLERI; KONTAKTORI SNAGE (6)


UPUTSTVO O ^UVAWU LI^NE BEZBEDNOSTI (2)
Definicija, namena i vrste. Konstrukcija i princip rada
U~enike upoznati sa merama o ~uvawu li~ne bezbednosti.
POLUPROVODNI^KI ELEMENTI (3)
METALI I LEGURE (28)
Definicija, namena i vrste (dioda, tranzistor, tiristor).
Livewa. Kovawe, presovawe i vaqawe. Izvla~ewe, istiski-
Konstrukcija i princip rada
vawe i savijawe.
ELEKTRI^NA OPREMA ZA GREJAWE VOZA I
UPRAVQA^NICE (3) SE^EWE: MEHANI^KO I AUTOGENO (3)
Definicija, namena i vrste. Konstrukcija i princip rada
ZAVARIVAWE, LEMQEWE, ZAKIVAWE, TURPIJAWE (3)
ELEKTRI^NI RAZVODNI ORMAR (1)
Definicija, namena i konstrukcija STRUGAWE – ALATI I MA[INE (3)

ELEKTRI^NA OPREMA ZA BEZBEDNOST SAOBRA]AJA (9): BU[EWE (3)

BUDNIK (2) BRU[EWE (3)


Definicija, namena i vrste. Osnovni delovi i princip rada
GLODAWE (3)
BRZINOMERI (2)
Definicija, namena i vrste. Osnovni delovi i princip rada RENDISAWE (3)

AUTO-STOP (3) TOPLOTNA OBRADA ^ELIKA: @AREWE I


Definicija i namena. Osnovni delovi i princip rada NORMALIZACIJA, KAQEWE, OTPU[TAWE,
CEMETOVAWE (7)
RADIO-DISPE^ER (2)
Definicija i namena. Osnovni delovi i princip rada TRANSPORTNI URE\AJI (5)
8. novembar 2006. SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK Strana 23 – Broj 13

@ELEZNI^KA SIGNALIZACIJA (7) NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO)


Manevarski signali, osnovne odredbe i signalni znaci. Program prakti~ne nastave obuhvata odre|ene teorijske sadr-
Skretni~ki signali, osnovne odredbe i signalni znaci. Signal- `aje koji obezbe|uju osnov za daqe ukqu~ivawe u~enika u proces rada.
ni znaci manevarskog osobqa. Navedeni program treba realizovati u okviru prakti~nih ve-
`bi u specijalizovanim u~ionicama, laboratorijama i radionicama.
NASTAVA U BLOKU (60 ~asova) Nastojati da svaki u~enik upozna pojedine elemente, alate i
radne operacije pod nadzorom nastavnika – instruktora.
Sticawe uvida u kapacitete jedinice vu~e; u opslu`ivawe Prakti~na nastava u bloku predvi|ena je da se u~enici ospo-
vu~nih vozila; u teku}e odr`avawe vu~nih vozila, u na~in primo- sobe za primenu ste~enih znawa u stvarnim uslovima rada te da
predaje vu~nih vozila izme|u osobqa pri direktnoj primopredaji steknu i proizvodnu rutinu, boqi kvalitet rada i ve}u preciznost
vu~nih vozila u jedinici vu~e i u stanici, u pripremawu vu~nog vo- u rukovawu sredstvima rada.
zila za izlazak iz jedinice vu~e na voz, u raspremi i opremi vu~- S obzirom na to da ova obuka zavisi od uslova u preduze}u,
nog vozila po povratku s puta u jedinicu vu~e; prijem naredbi i detaqnu razradu treba programirati zavisno od uslova rada u od-
obave{tewa koja se odnose na rad osobqa. Primena mera za{tite re|enoj organizaciji u kojoj }e se praksa realizovati.
na radu u delatnosti vu~e vozova.
Manevarski signali; osnovne odredbe, signalni znaci.
Skretni~ki signali, osnovne odredbe, signalni znaci. Signalni ZAVR[NI ISPIT
znaci manevarskog osobqa. Zavr{ni ispit u~enici pola`u u skladu sa Pravilnikom o
izmenama i dopunama Pravilnika o planu i programu obrazovawa
ááá RAZRED i vaspitawa za zajedni~ke predmete u stru~nim i umetni~kim {ko-
(3 ~asa nedeqno, 90 ~asova godi{we + 120 ~asova lama – u delu koji se odnosi na sadr`aj i na~in polagawa zavr-
nastave u bloku) {nog ispita (Prosvetni glasnik", broj 4/91).
Na zavr{nom ispitu u~enici pola`u:
Ispit za proveru profesionalne osposobqenosti za rad ko-
SADR@AJI PROGRAMA ji je obavezan za sve u~enike. Sadr`aji ovog ispita su utvr|eni
UPUTSTVO O ^UVAWU LI^NE BEZBEDNOSTI (2) programom obrazovnog profila ma{inovo|a za manevre.
U~enike upoznati sa merama o ~uvawu li~ne bezbednosti. Ovim ispitom proverava se osposobqenost kandidata za po-
~etno ukqu~ivawe u rad i obavqawe profesionalnih zadataka. Is-
PRIJEM LOKOMOTIVE ZA IZLAZ NA VOZ (10) pit se sastoji iz:
Tehnolo{ki proces opslu`ivawa i odr`avawa lokomotiva. 1. prakti~nog rada,
Postupak primopredaje lokomotive na vozu. Rasprema lokomotive 2. usmenog proveravawa.
u obrtnoj jedinici vu~e. Spajawe glavnog vazdu{nog voda – zakva-
PRAKTI^NI RAD
~ivawe i raskva~ivawe lokomotive i voza.
Na zavr{nom ispitu proverava se osposobqenost kandidata
UKQU^IVAWE I ISKQU^IVAWE KO^NICE za prakti~no izvo|ewe poslova zanimawa obuhva}enih obrazovnim
POJEDINIH VOZILA U VOZU (10) profilomma{inovo|a za manevre
Rukovawe ko~nicama, automatske i lokomotivske ko~nice.
SADR@AJI PRAKTI^NOG RADA
RUKOVAWE BUDNIKOM (10) Prakti~an rad odre|uje se iz slede}ih stru~nih predmeta:
1. Dizel vu~na vozila
Izmena ko~nih umetaka. Revizija ko~nica – {kolska, RK2
2. Elektri~ni ure|aji
i RK3.
3. Slu`ba vu~e
4. @elezni~ki saobra}aj
POSTUPAK PRI PROBI KO^NICE (48)
5. Ko~nice i ko~ewe
Upoznavawe sa sklopovima lokomotive u specijalizovanoj
u~ionici. Upoznavawe sa delovima – uzorcima u specijalizovanoj USMENA PROVERA ZNAWA
u~ionici. Individualni grafi~ki radovi (gabariti vu~enih vo-
Na zavr{nom ispitu proverava se nivo ste~enih znawa i
zila, osovinski sklopovi, kotrqaju}i le`ajevi osovinskog sklo-
sposobnosti kandidata da ta znawa primewuje u svakodnevnom iz-
pa, tegqeni~ki i odbojni ure|aji). Upoznavawe konstrukcije vu~- vr{avawu konkretnih radnih zadataka.
nih vozila na modelu. Upoznavawe konstrukcije obrtnog postoqa Ispitna pitawa za usmenu proveru znawa konstitui{u se iz
na modelu. Upoznavawe ure|aja, sklopova i delova kroz original- slede}ih oblasti:
ne uzorke u specijalizovanoj u~ionici. Upoznavawe i dosledna 1. Dizel vu~na vozila
primena posebnih mera za{tite na radu u delatnosti vu~e vozova. 2. Elektri~ni ure|aji
3. Slu`ba vu~e
OBAVQAWE MANEVARSKIH POSLOVA (10)
4. @elezni~ki saobra}aj
Sadr`aj manevarskih poslova. Posedawe vu~nih vozila. Br- 5. Ko~nice i ko~ewe
zina vo`we. Sporazumevawe pri manevrisawu. Vrste kretawa.
Manevrisawe na glavnim kolosecima i otvorenoj pruzi. Posebne
mere opreznosti pri manevrisawu. PROGRAMI OBRAZOVAWA ZA OBRAZOVNE PROFILE
U ^ETVOROGODI[WEM TRAJAWU
NASTAVA U BLOKU (120 ~asova)
B. STRU^NI PREDMETI
Tehnolo{ki prijem lokomotive pre izlaska na voz, primo-
predaja lokomotive u mati~noj jedinici i na vozu. Obrazovni profil: TEHNI^AR VU^E
Spajawe glavnog vazdu{nog voda pri zakva~ivawu i otkva~i-
vawu lokomotive i voza.
ORGANIZACIJA @ELEZNI^KOG SAOBRA]AJA
Postupak pri potpunoj i skra}enoj probi ko~nica u smislu
davawa signala i rukovawa.
Ciq i zadaci
Osovinski sklopovi, kotrqaju}i le`ajevi osovinskih sklo-
pova i delova na licu mesta pri doradi i obradi u specijalizova- Ciq nastave ovog predmeta jeste da u~enici ovladaju potreb-
nim radionicama odr`avawa. nim znawima iz oblasti regulisawa i bezbednosti `elezni~kog
Sadr`aj manevarskih poslova. Posedawe vu~nih vozila. Br- saobra}aja.
zina vo`we. Sporazumevawe pri manevrisawu. Vrste manevarskih Zadaci nastave predmeta su:
kretawa. Manevrisawe na glavnim kolosecima i otvorenoj pruzi. – upoznavawe sistema signalizacije i osposobqavawe za samo-
Posebne mere opreznosti pri manevrisawu. stalno rukovawe signalnim sredstvima i davawe signalnih znakova,
Strana 24 – Broj 13 SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK 8. novembar 2006.

– sticawe znawa iz saobra}ajnih propisa i organizacije `e- Signalni znaci stani~nog i vozopratnog osobqa. Signalni znaci
lezni~kog saobra}aja, kako bi u~enik mogao samostalno da obavqa osobqa vu~nog vozila. Signalni znaci za probu automatskih ko~-
poslove za koje se osposobqava, nica. Signali pru`nog osobqa. Signalne oznake. Signali koji se
– razvijawe ose}aja odgovornosti, ta~nosti i urednosti u vi{e ne smeju ugra|ivati. Praskalice, upotreba i ~uvawe. Kalen-
obavqawu radnih zadataka. dar osvetqavawa.

áá RAZRED VRSTE VOZOVA I OZNA^AVAWE (15)


(2 ~asa nedeqno, 70 ~asova godi{we) Vrste vozova, podela i namena. Rang vozova. Ozna~avawe vo-
zova sa prevozom putnika u unutra{wem i me|unarodnom saobra}aju.
SADR@AJI PROGRAMA Ozna~avawe teretnih vozova u unutra{wem i me|unarodnom sao-
bra}aju. Objavqivawe saobra}aja vozova.
SAOBRA]AJ KAO DEO PROCESA PROIZVODWE (2) POSLOVI KOD VOZA (10)
Mesto i uloga saobra}aja u razvoju qudskog dru{tva. Vidovi Propratne isprave voza, popuwavawe i uru~ivawe voznom
saobra}aja i me|usobna saradwa. Uloga `eleznice kao saobra}aj- osobqu. Otprema voza iz stanice. Otprema voza u zaka{wewu i pre
ne grane u razvoju dru{tva. vremena. Du`nosti voznog osobqa za vreme vo`we na pruzi. Du`no-
sti voznog osobqa za vreme bavqewa u stanici i pri dolasku u kraj-
RADNE JEDINICE I RADNICI ZA IZVR[EWE wu stanicu. Du`nosti voznog osobqa kod prelaska voza preko put-
SAOBRA]AJA (8) nih prelaza koji su neobezbe|eni. Pu{tawe voza na zauzet kolosek.
Saobra}ajno-tehni~ke jedinice za vr{ewe saobra}aja. Rad-
nici koji u~estvuju u saobra}ajno-transportnom procesu. Zdrav- REGULISAWE SAOBRA]AJA I KRETAWE VOZOVA (15)
stvena i stru~na sposobnost radnika u izvr{noj slu`bi. Raspored Vrste prostornih odseka. Dopu{tewe, aviza, odjava i prijava
rada, prijem i predaja poslova. Pona{awe `elezni~kih radnika za voza. Sastajawe vozova, ukr{tavawe vozova. Izuzetno zaustavqawe i
vreme rada i odr`avawe reda. Slu`bena mesta na pruzi. izuzetan prolaz voza kroz stanicu. Saobra}aj voza ili manevarskog
sastava do neke ta~ke na otvorenoj pruzi. Za{ti}ivawe voza koji je
POSTROJEWA ZA IZVR[EWE @ELEZNI^KOG stao na otvorenoj pruzi. Postupak kada do|e do raskinu}a voza. Nasta-
SAOBRA]AJA (10) vqawe vo`we voza u delovima i pru`awe pomo}i. Zatvor pruge i ko-
Pruge i koloseci. Pru`na postrojewa. Stani~na postroje- loseka. Saobra}aj vozova na prugama s ograni~enim radnim vremenom.
wa. Postrojewa lokomotivskih depoa. Postrojewa za elektri~nu
vu~u. Signalno-sigurnosna i telekomunikaciona postrojewa. POSEBNE VRSTE VO@WE (10)
Saobra}aj vozova na dvokolose~noj pruzi. Vo`wa voza po ne-
SKRETNICE KAO POSEBNA POSTROJEWA (5) pravilnom koloseku dvokolose~ne pruge. Obostrani saobra}aj. Sao-
Pojam, namena i vrste skretnica. Polo`aj i kontrola skret- bra}aj vozova na elektrificiranim prugama. Mere bezbednosti
nica. Obele`avawe skretnica. Osigurawe skretnica. Prese~ewe pri saobra}aju vozova na elekrificiranim prugama.
skretnice i postupak u slu~aju prese~ewa.
áâ RAZRED
MANEVARSKI POSLOVI (20) (3 ~asa nedeqno, 90 ~asova godi{we)
Osnovni pojmovi o manevrisawu. Postrojewa za manevrisa-
we. Manevarsko osobqe i wegova oprema. Nadzor i rukovo|ewe ma- SADR@AJI PROGRAMA
nevarskim poslovima. Sporazumevawe pri manevrisawu. Brzina
pri manevrisawu. Manevarski put vo`we, postavqawe i obaveze RED VO@WE VOZOVA (25)
ma{inovo|e. Vrste manevarskih kretawa. Manevrisawe odba~ajem Red vo`we, vrsta i zna~aj. Grafikon reda vo`we. Kwi`ica
i manevrisawe na spu{talici. Obustavqawe manevre pri dolasku reda vo`we, weni elementi i kori{}ewe kwi`ice. Red vo`we
voza u stanicu. Ko~ewe pri manevrisawu i sredstva za ko~ewe. Ru~na jednog voza. Saobra}ajno-transportno uputstvo uz red vo`we. Ma-
papu~a i wena primena. Osigurawe kola i sastava od samopokreta- terijal reda vo`we. Tehni~ki elementi za izradu reda vo`we.
wa. Mere bezbednosti pri manevrisawu. Manevarska i lokomotiv- Prelazno nare|ewe i na~in prelaska na novi red vo`we. Obave-
ska vo`wa. Osigurawe kola i voza od samopokretawa i odbegnu}a. {tavewe voznog osobqa o promenama u saobra}aju. Vrste pismenih
Posebne mere opreznosti pri manevrisawu. naloga i na~in uru~ivawa naloga.

SASTAVQAWE VOZOVA (10) BRZINE KOD VOZOVA (5)


Osnovni principi za sastavqawe vozova. Polo`aj, koli~ina Brzina vo`we vozova. Brzina vo`we preko skretnica.
i upotreba lokomotiva kod voza. Uvr{tavawe kola u vozove za pre-
voz putnika. Uvr{tavawe kola u teretne vozove. Uvr{tavawe kola s MASA VOZA I VU^ENA MASA LOKOMOTIVE (8)
opasnim materijama u voz. Kva~ewe kola u vozu. Oprema lokomotive. Utvr|ivawe mase voza. Redovno optere}ewe lokomotive. Iz-
Pravo putovawa na lokomotivi. Pravo putovawa na teretnom vozu. ra~unavawe redovne vu~ene mase lokomotive. Izra~unavawe re-
dovne vu~ene mase lokomotive kada se za vu~u upotrebqava vi{e
@ELEZNI^KA SIGNALIZACIJA (15) lokomotiva. Du`ina voza i odre|ivawe najve}e dopu{tene du`i-
Osnovni pojmovi o signalizaciji. Podela signala i signal- ne voza. Osovinsko optere}ewe i optere}ewe po du`nom metru.
nih znakova. Zvonovni signalni znaci. Skretni~ki signali. Ma- Merodavni nagib i merodavni otpor pruge.
nevarski signali, wihova podela, svrha i upotreba. Signalni
znaci manevarskog osobqa. Signali na vozovima, manevarkama, KO^EWE VOZOVA (20)
potiskivalicama, posednutim vozilima i pru`nim vozilima. Osnovni pojmovi o ko~ewu vozova i manevarskih sastava.
Raspored kola sa ko~nicama u vozu. Obezbe|ewe vu~nih vozila i vo-
ááá RAZRED zova od samopokretawa. Proba ko~nica. Izve{taj o sastavu i ko~e-
(2 ~asa nedeqno, 70 ~asova godi{we) wu vozova. Elementi potrebni za prora~un ko~ewa voza. Potrebna
ko~na masa voza. Stvarna ko~na masa voza. Utvr|ivawe ko~enosti
voza. Prora~un ko~ewa voza.
SADR@AJI PROGRAMA
SAOBRA]AJ VOZOVA NA PRUGAMA SA AUTOMATSKIM
@ELEZNI^KA SIGNALIZACIJA (20) PRU@NIM BLOKOM (7)
Vrste glavnih signala. Signalni znaci glavnih signala. Signalno-sigurnosni i telekomunikacioni ure|aji na pru-
Signalni znaci predsignala. Ponavqa~i predsignalisawa. zi s automatskim pru`nim blokom. Du`nosti voznog osobqa pri
Dopunski signali glavnih signala. Grani~ni kolose~ni signali. vo`wi na pruzi s automatskim pru`nim blokom. Saobra}aj vozova
Signali za ograni~ewe brzina. Signali za elektri~nu vu~u. za vreme smetwi na ure|ajima automatskog pru`nog bloka. Postu-
Kontrolni signali za automatske ure|aje na putnim prelazima. pak voznog osobqa za vreme smetwi na sredstvima za sporazumevawe.
8. novembar 2006. SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK Strana 25 – Broj 13

SAOBRA]AJ VOZOVA NA PRUGAMA OPREMQENIM – upoznavawe ko~nica, automatske ko~nice, direktne ko~nice
TELEKOMANDOM (7) i rukovawe ko~nicama,
Signalno-sigurnosni i telekomunikacioni ure|aji na pru- – upoznavawe ko~nica i ure|aja za zbijeni vazduh na pojedi-
zi sa telekomandom. Obave{tavawe voznog osobqa nalozima na nim vrstama i serijama vu~nih vozila,
pruzi sa telekomandom. Bavqewe voza i otprema iz stanice na pru- – upoznavawe du`nosti ma{inovo|e,
zi sa telekomandom. Manevrisawe u slu`benim mestima na pruzi – upoznavawe osnovnih propisa pri sastavqawu vozova i ru-
sa telekomandom. Du`nosti voznog osobqa kod dolaska, bavqewa i kovawu ko~nicama pri manevrisawu.
odlaska voza iz TK stanice. Regulisawe saobra}aja vozova za vre-
me smetwi ili kvarova na ure|ajima telekomande. áâ RAZRED
(3 ~asa nedeqno, 90 ~asova godi{we)
POZNAVAWE I KORI[]EWE TELEKOMUNIKACIONIH
URE\AJA (8)
SADR@AJI PROGRAMA
Pojam telekomunikacija i obavqawe prenosa saop{tewa.
Radio-dispe~erske veze pri centralnom upravqawu vozovima. Poslu-
URE\AJI ZA PROIZVODWU ZBIJENOG VAZDUHA –
`ivawe i rukovawe lokomotivskim radiodispe~erskim ure|ajima.
KOMPRESORI (8)
Pru`ne telefonske veze i na~in kori{}ewa.
Vrste kompresora. Kompresori na dizel i elektro lokomoti-
VO@WA PRU@NIH VOZILA (6) vama. Klipni kompresori. Vij~ani kompresori. Hla|ewe vazduha.
Op{te odredbe za vo`wu pru`nih vozila. Kretawe pru`nih Regulacija rada kompresora. Periodi~no prekidawe rada kompre-
vozila na pruzi. Propusnica i evidencija vo`we pru`nih vozila. sora. Ispu{tawe zbijenog vazduha u atmosferu. Prinudno otvarawe
usisnih ventila. Karakteristike kompresora.
VANREDNI DOGA\AJI (4)
SU[A^I VAZDUHA (2)
Vrste vanrednih doga|aja. Podela vanrednih doga|aja po
uzrocima i posledicama. Postupak u slu~aju nastanka vanrednog Osnovni princip rada su{a~a. Princip rada jednokomor-
doga|aja kod voza. Prijavqivawe i isle|ewe vanrednih doga|aja. nih su{a~a. Princip rada dvokomornih su{a~a.
Postupak kada kod voza do|e do po`ara, iskliznu}a ili pomerawa
tovara. Postupak pri odsegnu}u kola i pri raskidu voza. KO^NICI AUTOMATSKE KO^NICE (6)
Ko~nik W 26C, Ko~nik KNORR D2, Ko~nik Oe FV 4a.
NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO)
KO^NICI DIREKTNE KO^NICE (2)
U uvodnom izlagawu treba ukazati na va`nost i ulogu `ele-
Direktni ko~nik W 26c.
zni~kog saobra}aja u dru{tvu. Posebno treba obratiti pa`wu na
urednost, te~nost i bezbednost saobra}aja vozova. RASPOREDNICI VU^NIH VOZILA (4)
Slo`enost nastavne materija zahteva da nastavnik u izlaga-
wu koristi vizuelna sredstva (odgovaraju}e slajdove, modele, simu- Lokomotivski rasporednik W 26D. Lokomotivski raspored-
latore i panoe). nik Oe LSt. 1.
Uz stru~nu pomo} nastavnika, kori{}ewe kabineta, slajdova
i prakti~nog rada, u~enik treeba da dobro upozna va`nost sadr`a- URE\AJI ZA KONTROLU BUDNOSTI MA[INOVO\E (3)
ja za bezbedno i sigurno odvijawe saobra}aja. Ritmi~ki budnik ER 202.
Tokom ostvarivawa nastavnog programa u drugom razredu, po-
red upoznavawa u~enika sa izvr{nim jedinicama u `elezni~kom PROTIVKLIZNI URE\AJI I ZA[TITA OD
saobra}aju i wihovom organizacijom rada, kao i postrojewima i PROKLIZAVAWA (2)
ure|ajima koji se koriste u procesu prevoza na `eleznici, obrati-
Kombinovana za{tita od klizawa i proklizavawa: Oe tip
ti naro~itu pa`wu da u~enici dobro poznaju manevarske poslove.
4 GS1 i 3 GS2.
Stoga treba organizovati posete `elezni~kim stanicama sa ve}im
obimom manevarskog rada u kojima }e u~enici prisustvovati oba-
AUTO-STOP URE\AJ (2)
vqawu manevarskih poslova, sastavqawu i rastavqawu vozova.
Krajem drugog i po~etkom tre}eg razreda pa`wu treba posve-
titi prakti~nom upoznavawu `elezni~ke signalizacije, kako na- KO^NICA I SISTEM URE\AJA ZA ZBIJENI VAZDUH ZA
stavom u kabinetu, tako i posetama stanicama. DL SERIJE 661 i podserije 100 I 200 (6)
Tokom nastave u tre}em razredu u~enici upoznaju saobra}aj- Kompresor. Automatska ko~nica. Direktna ko~nica. Budnik.
ne propise, regulisawe saobra}aja vozova u redovnim i vanrednim
uslovima, sa posebnim osvrtom na ulogu i zadatke tehni~ara vu~e u KO^NICA I SISTEM URE\AJA ZA ZBIJENI VAZDUH
tim procesima. ZA EMV SERIJE 412/416 (6)
U ~etvrtom razredu, pored sistematizacije ranije obra|enih
Kompresor. Automatska ko~nica. Ko~nik FVE – 4. Elektri~-
sadr`aja, u~enici treba da steknu nivo znawa koji im obezbe|uje da
na ko~nica. Direktna ko~nica. Uzajamno dejstvo elektri~ne i
se bez pote{ko}a mogu ukqu~iti u obavqawe prakti~nih zadataka.
elektropneumatske ko~nice.
U~enici treba da upoznaju red vo`we, osposobe se za wegovu pri-
menu, kao i da se osposobe za re{avawe problema iz oblasti opte-
KO^NICA I SISTEM URE\AJA ZA ZBIJENI VAZDUH NA
re}ewa i ko~ewa vozova. Pored toga, treba dobro da upoznaju na~in
ELEKTROLOKOMOTIVI SERIJE 441 (6)
vr{ewa saobra}ajne slu`be na posebno opremqenim prugama, da
upoznaju i osposobe se za kori{}ewe telekomunikacionih ure|aja, Kompresor. Automatska ko~nica. Direktna ko~nica. Budnik.
kao i da nau~e kako treba obavqati poslove u vanrednim uslovima.
KO^NICA I SISTEM URE\AJA ZA ZBIJENI VAZDUH NA
ELEKTROLOKOMOTIVI SERIJE 442 (6)
KO^NICE I KO^EWE
Kompresor. Automatska ko~nica. Protivklizna za{tita.
Ciq i zadaci Elektrodinami~ka ko~nica.
Ciq nastave ovog predmeta jeste da u~enici steknu osnovna
znawa iz ove oblasti i da ste~ena znawa uspe{no primene u praksi. KO^NICA I SISTEM URE\AJA ZA ZBIJENI VAZDUH NA
ELEKTROLOKOMOTIVI SERIJE 461 (6)
Zadaci nastave predmeta su:
– upoznavawe osnova tehnike ko~ewa vozova, Kompresor. Automatska ko~nica. Prenosa~ pritiska. Di-
– upoznavawe ure|aja za ko~ewe i delova op{te primene, rektna ko~nica. Budnik i auto-stop ure|aj.
– upoznavawe snage ko~nice i prora~un ko~nice, upoznavawe
ko~nica velike efikasnosti, DU@NOSTI MA[INOVO\E (8)
– upoznavawe ure|aja za proizvodwu zbijenog vazduha na vu~- Tehni~ka priprema u depou. Priprema pred polazak voza.
nim vozilima i su{a~ima vazduha, Rukovawe ko~nicima za vreme vo`we. Ko~ewe na padovima i pri
Strana 26 – Broj 13 SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK 8. novembar 2006.

niskim temperaturama. Vo`wa sa zapregom i potiskivalicom. Ko- OSNOVNI POJMOVI O ELEKTRI^NIM URE\AJIMA (3)
~ewe u slu~aju opasnosti. Smetwe i kvarovi za vreme vo`we. Po-
vratak vu~nog vozila u jedinicu vu~e. ELEKTRI^NI URE\AJI VISOKOG NAPONA (52)

PROVERA ISPRAVNOSTI KO^NICA (6) OBRTNE ELEKTRI^NE MA[INE JEDNOSMERNE STRUJE


Vrste probe ko~nica (A, B, C i D). Slu~ajevi u kojima se vr{i – KONSTRUKCIJA (5)
proba A. Postupak kod probe A. Slu~ajevi u kojima se vr{e probe B, Rotor i stator. Glavni i pomo}ni polovi. Namotaji, ~etki-
C i D. Postupak kod proba B, C i D. Neispravnosti kod ko~nice ce i kolektor. Pobuda – vrste
utvr|ene u toku probe ko~nice i postupci za wihovo otklawawe.
PRORA^UN EFIKASNOSTI KO^NICE KOD VOZA (5) GLAVNI GENERATOR JEDNOSMERNE STRUJE (10)
Op{te odredbe o ko~ewu. Utvr|ivawe procenta ko~ewa i po-
Definicija, namena i konstrukcija. Princip rada. Eelek-
trebne ko~ne mase voza RKM. Utvr|ivawe stvarne ko~ne mase voza
tomotorna sila i napon. Oblik indukovane ems. Vrste namotaja,
SKM. Primeri izra~unavawa PKM, Q +1, i brzine voza.
wihova namena i vezivawe. Snaga i koeficijent korisnog dejstva.
SASTAVQAWE VOZOVA (6) Spoqna karakteristika. Odr`avawe.
Uslovi koje moraju ispuwavati ko~nice kola koja se uvr{}u- VU^NI MOTORI ZA JEDNOSMERNU STRUJU (10)
ju u saobra}aj na J@. Otpremawe neradnih lokomotiva. Uvr{}iva-
we kola i izbor vrste ko~nice kod vozova za prevoz putnika. Uvr- Definicija, namena i konstrukcija. Princip rada, elektro-
{}ivawe kola i izbor vrste ko~nice kod teretnih vozova. Raspo- magnatena sila. Obrtni momenat motora. Kontraelektromotorana
red kola sa ko~nicama u vozu. Obezbe|ewe voza ili dela voza od sa- sila i napon. Brzina obrtawa motora, snaga i koeficijent kori-
mopokretawa. Dopu{teni broj osovina i maksimalne du`ine voza. snog dejstva. Radne krive. Odr`avawe.

KO^EWE PRI MANEVRISAWU (6) OBRTNE ELEKTRI^NE MA[INE NAIZMENI^NE


STRUJE (4)
Zakva~ivawe i otkva~ivawe. Rukovawe ko~nicama pri mane-
vrisawu. Manevrisawe lokomotivom. Konstrukcija. Vrste

GLAVNI ALTERNATOR – GENERATOR NAIZMENI^NE


NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO)
STRUJE (5)
Program se ostvaruje u specijalizovanoj u~ionici za ko~ni- Definicija, namena i konstrukcija. Princip rada. Odr`a-
ce. U~enici moraju za savla|ivawe programa koristiti uxbenik i vawe
Uputsvo 233 o ko~ewu vozova.
Nastava se izvodi teorijskim i prakti~nim ve`bama na po- TRANSFORMATORI (6)
strojewu za ko~ewe sa svim vrstama ko~nika, vazduhom visokog pri-
tiska, potpuno jednako stvarnim uslovima rada. Definicija, namena i konstrukcija. Princip rada i preno-
Za teorijsku nastavu koristiti {eme formata Ao, originalne sni odnos. Prate}a oprema. Odr`avawe.
uzorke – eksponente svih delova ure|aja ko~nice i wihove preseke.
Na postrojewu, prakti~nim ve`bama, u~enici treba da sa- MERNI TRANSFORMATORI (3)
vladaju rukovawe ko~nicama. Ko~ewe i otko~ivawe izvoditi za sve Naponski i strujni. Definicija, namena i konstrukcija.
vrste ko~nica G, P, R, za polo`aje prazno – tovareno, ko~ewe sa Princip rada i prenosni odnos.
mewa~em pritiska MZT – AKR, ispitivawe funkcije protivkli-
zne za{tite GSE u mestu. Demonstracija iscrpqivosti ko~nice. ISPRAVQA^I (5)
Provera budnosti ma{inovo|e. Definicija, namena i vrste. Osnovni delovi i princip rada
Svaki u~enik mora prakti~no izvoditi spajawe i razdvajawe
glavnog voda, iskqu~ivawe i ukqu~ivawe ko~nice. PRIGU[NICE (2)
Definicija, namena i konstrukcija. Princip rada.
ELEKTRI^NI URE\AJI
OSTALI ELEKRI^NI URE\AJI VISOKOG NAPONA NA
Ciq i zadaci DIZEL VU^NIM VOZILIMA (2)
Ciq ovog predmeta jeste da u~enici steknu osnovna znawa o
Kontaktori snage i mewa~i smera vo`we (informativno*)
ulozi elektri~nih ure|aja i na~inu wihovog kori{}ewa.
Zadaci nastave predmeta su:
– sticawe znawa koja su potrebna za uspe{no kori{}ewe ááá RAZRED
opreme na elektro i dizel vu~nim vozilima; (3 ~asa nedeqno, 105 ~asova godi{we)
– sticawe znawa iz oblasti elektrotehnike;
– sticawe znawa o signalizaciji na elektro ure|ajima; SADR@AJI PROGRAMA
– podsticawe i upu}ivawe u~enika da koriste odgovaraju}u i Uvod i provera potrebnih predznawa o elektri~noj opremi
stru~nu literaturu iz ove oblasti; na vu~nim vozilima (2)
– izgra|ivawe svesti o zna~aju ~uvawa opreme i ure|aja kao
sastavni deo elektro i dizel vu~nih vozila; ELEKTRI^NI URE\AJI NISKOG NAPONA (103)
– sticawe potrebnih znawa za otklawawe lakih kvarova na
ure|ajima; OBRTNE ELEKTRI^NE MA[INE NISKOG NAPONA (22)
– sticawe osnovnih znawa o na~inu rukovawa elektri~nim
ure|ajima. POMO]NI GENERATOR JEDNOSMERNE STRUJE (5)
Opis, princip rada i namena. Konstrukcija. Princip regu-
áá RAZRED lacije napona. Regulator napona (princip rada i konstrukcija)
(2 ~asa nedeqno, 70 ~asova godi{we)
POMO]NI ALTERNATOR-GENERATOR NAIZMENI^NE
SADR@AJI PROGRAMA
STRUJE (3)
UVOD I TEHNOLO[KI RAZVOJ ELEKTRI^NE OPREME Opis, princip rada i namena. Konstrukcija. Princip regu-
NA VU^NIM VOZILIMA (3) lacije napona.

PODELE ELEKTRI^NE OPREME NA DIZEL VU^NIM BUDILICA (2)


VOZILIMA PREMA RAZLI^ITIM OSNOVIMA (12) Opis, princip rada i namena. Konstrukcija.
Prema visini napona. Prema obliku struje. Prema sme{taju
na vu~nim vozilima. Prema funkciji. Prema nameni na vu~nim vo- GENERATOR BROJA OBRTAJA (2)
zilima Opis, princip rada i namena. Konstrukcija.
8. novembar 2006. SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK Strana 27 – Broj 13

GENERATOR OBRTOMERA (2) ELEKTRI^NI RAZVODNI ORMAR (1)


Opis, princip rada i namena. Konstrukcija. Definicija, namena i konstrukcija
MOTOR-POKRETA^ (STARTER) (2) ELEKTRI^NA OPREMA ZA BEZBEDNOST SAOBRA]AJA (12):
Opis, princip rada i namena. Konstrukcija.
BUDNIK (2)
MOTOR-PRETVARA^ (2) Definicija, namena i vrste. Osnovni delovi i princip rada.
Opis, princip rada i namena. Konstrukcija.
BRZINOMERI (3)
OSTALI MALI MOTORI (3) Definicija, namena i vrste. Osnovni delovi i princip rada.
OSTALI URE\AJI NISKOG NAPONA (69): AUTO-STOP (4)
Definicija i namena. Osnovni delovi i princip rada.
PRETVARA^I (4)
Obrtni i stati~ki (elektronski). Ispravqa~i, invertori, RADIO-DISPE^ER (3)
~operi, pretvara~i broja faza, pretvara~i u~estanosti. Defini- Definicija i namena. Osnovni delovi i princip rada.
cija, namena i vrste.
NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO)
AKUMULATORSKE BATERIJE (6)
Nastavu iz ovog predmeta treba realizovati uz maksimalno
Definicija, namena i vrste. Konstrukcija. Uporedne osobi- kori{}ewe sredstava o~igledne nastave: {ema i crte`a velikog
ne olovnih i ~eli~nih akumulatora. Paralelno i serijsko veziva- formata, dijaskopa, dijapozitiva, nastavnih filmova, original-
we }elija akumulatora u akumulatorske baterije. nih ure|aja u preseku, kao i modela (u prirodnoj ili umawenoj ve-
URE\AJI ZA PUWEWE AKUMULATORA (2) li~ini) simulatora rada svih ure|aja.
Posebnu pa`wu treba obratiti na shvatawe principa rada i
Oprema; regulacija napona i struje.
uloge svih elektri~nih ure|aja, jer je to osnovni preduslov za lak-
ELEKTROPNEUMATSKI VENTILI(3) {e snala`ewe u kasnijem prakti~nom radu.
Za uspe{no savladavawe programa, u~enici moraju imati od-
Opis, princip rada i namena. Konstrukcija.
govaraju}i uxbenik.
URE\AJI ZA POKRETAWE I ZAUSTAVQAWE DIZEL Nastavni program je tako koncipiran da je u drugom razredu
MOTORA (2) predvi|eno osnovno upoznavawe u~enika sa elektroure|ajima i
Motor-pokreta~, „generator-pokreta~"; akumulatorska bate- opremom u zavisnosti od namene vozila, vrste prenosnika snage,
rija. Ostala oprema: tasteri, prekida~i, osigura~i. mesta sme{taja i namene ure|aja.
U tre}em razredu predvi|enoj je da se u~enici upoznaju sa
OTPORNICI (5) najva`nijim teorijskim principima na kojima se zasniva rad ure-
Definicija, namena i vrste. Konstrukcija |aja, kako bi razumeli funkcionisawe samih ure|aja i wihovih sa-
stavnih delova. U~enike treba upoznati s elementima konstruk-
URE\AJI ZA MEREWA (4) tivnih re{ewa koja se naj~e{}e primewuju kod pojedinih ure|aja,
Elektri~ni merni instrumenti (ampermetar, voltmetar, vat- kako bi se kasnije lak{e mogli snalaziti u prakti~nom radu i su-
metar) – princip rada. Posredno merewe brzine obrtawa elek- sretima sa novim vozilima. U~enike treba upoznati i sa princi-
tri~nim putem – princip pima regulacije koji se primewuju na pojedinim ure|ajima, prin-
cipima za{tite, kontrole rada i merewa pojedinih veli~ina.
URE\AJI ZA[TITE NA VU^NIM VOZILIMA (2) U zavr{nom razredu u~enici treba da konkretno upoznaju
Namena i vrste elektri~nu opremu i ure|aje na savremenim vu~nim vozilima,
principe wihovog rada i elektri~ne {eme.
OSIGURA^I (3)
Definicija, namena i vrste. Konstrukcija i princip rada.
VU^NA VOZILA
PRESOSTATI (3)
Definicija i namena. Konstrukcija i princip rada. Ciq i zadaci
Ciq nastave ovog predmeta jeste da u~enici steknu potrebna
TERMOSTATI (2)
znawa o vu~nim vozilima, kao i o pogonskim ure|ajima za kretawe
Definicija, namena i vrste. Konstrukcija i princip rada. vozila.
RELEJI (4) Zadaci nastave predmeta su:
Definicija, namena i vrste. Konstrukcija i princip rada. – sticawe osnovnih znawa o vu~nim vozilima i wihovim
konstruktivnim elementima;
URE\AJI ZA SIGNALIZACIJU NA VU^NIM VOZILIMA (2) – upoznavawe delova vu~nih vozila i wihovih osnovnih ka-
Definicija, namena i vrste. rakteristika;
– osposobqavawe za pravilno opslu`ivawe vu~nih vozila;
URE\AJI ZA OSVETQEWE VU^NIH VOZILA (3) – osposobqavawe za daqe obrazovawe.
Vrste osvetqewa. Princip rada svetlosnih izvora.
á RAZRED
URE\AJI ZA UPRAVQAWE VU^NIM VOZILOM (4) (2 ~asa nedeqno, 74 ~asa godi{we)
Komandni stolovi. Ure|aji komandnih stolova. Izvr{ni or-
gani za rukovawe. SADR@AJI PROGRAMA
PREKIDA^I I KONTROLERI; KONTAKTORI SNAGE (8) UVOD (4)
Definicija, namena i vrste. Konstrukcija i princip rada. Upoznavawe sa nastavnim programom. Istorijski razvoj vu~-
Kontaktori snage (vrste pobuda i na~ini ga{ewa elekri~nog luka) nih vozila. Podela vu~nih vozila i wihovo obele`avawe
POLUPROVODNI^KI ELEMENTI (5)
OSNOVI MA[INSTVA (42):
Definicija, namena i vrste (dioda, tranzistor, tiristor).
Konstrukcija i princip rada
MATERIJALI NA @ELEZNICI (7)
ELEKTRI^NA OPREMA ZA GREJAWE VOZA I Konstruktivni materijali: gvo`|e, bakar, aluminijum, ~e-
UPRAVQA^NICE (6) lik i ostale legure. Ozna~avawe materijala i wihove fizi~ke i
Definicija, namena i vrste. Konstrukcija i princip rada mehani~ke osobine.
Strana 28 – Broj 13 SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK 8. novembar 2006.

Pogonski materijali – goriva: ~vrsta, te~na, gasovita. Fi- Elektri~ni prenosnik i wegova primena na `eleznici. Hidrau-
zi~ko-hemijske osobine goriva. Pomo}ni materijali: guma, voda. li~ni prenosnici (pumpa, turbina, spojnica, hidrauli~ni pretva-
Omek{avawe i oplemewivawe vode. ra~). Primena hidrauli~nih prenosnika na `eleznici. Hidrome-
hani~ki prenosnici. Vu~na sila kod dizel vu~nih vozila.
MA[INSKI ELEMENTI (35)
Standardi i standardizacija POMO]NI POGON (5)
Tolerancije du`inskih mera i oblika Deliteq snage. Pogon ventilatora. Hidrostati~ki sistem
– vrste du`inskih mera, osnovni pojmovi i definicije, kva- za regulaciju rada.
litet tolerancije, vrste nalegawa i sistemi nalegawa, mere koje
treba tolerisati, tolerancije slobodnih mera, slo`ene toleran- LOKOMOTIVSKI SANDUK (7)
cije, tolerancije oblika i polo`aja Opis i glavni delovi. Optere}ewa sanduka. Analiza optere-
Optere}ewe ma{inskih elemenata }ewa: stati~ko, dinami~ko, centrifugalno, bo~no, inercijalno.
– vrste optere}ewa i naprezawa (nominalno optere}ewe, na-
pon, deformacija). Vrste naprezawa: aksijalno, savijawe, uvijawe, OBRTNO POSTOQE (15)
smicawe), stepen sigurnosti. Opis i glavni delovi. Ram obrtnog postoqa. Konstruktivne
Vrste i na~ini spajawa materijala varijante obrtnog postoqa. Osovinski sklop sa le`i{tima. Oso-
– vrste i na~ini spajawa, nerazdvojivi spojevi (zakovani, za- vina. Optere}ewa osovine. To~ak. Eksploatacione karakteristi-
vareni, lemqeni i lepqeni spojevi), razdvojivi spojevi (zavojni- ke osovinskog sklopa. Ogibqewe (primarno i sekundarno). Veze
ca i navoj, vrste navoja i obele`avawe, vrste vijaka i navrtki i sanduka i obrtnog postoqa. Vu~no-odbojni~ki ure|aji.
wihova upotreba, klinovi i elementi za osigurawe)
Opruge (vrste i primena) GENERATOR PARE (8)
Elementi za prenos snage:
– osovine, vratila, spojnice, le`i{ta, zup~anici, lan~ani i Vrste, opis, sastavni delovi, na~in rada i rukovawe. Napojni
remeni prenos, reduktori (vrste i primena) tok vode – napojni tok pare – povratni tok vode. Tok goriva i ure|a-
ji na tom toku. Puwewe i kontrola pre pu{tawa u rad. Kontrola i
TERMODINAMIKA (12) za{tita za vreme rada. Za{tita od mraza. Izduvavawe generatora pa-
re u radu i na zavr{etku grejawa. Smetwe koje se javqaju pri radu.
Osnovne termi~ke veli~ine stawa: pritisak, temperatura,
specifi~na zapremina. Pojam jedna~ine idealnog gasa. Rad. Koli- áá MA[INSKI ASPEKTI ELEKTROVU^NIH VOZILA(25)
~ina toplote. Prvi i drugi princip termodinamike. Promene stawa
idealnih gasova: izobarska, izohorska, izotermska, adijabatska.
OP[TI POJMOVI (5)
Energija i osnovni principi pretvarawa energije. Pretvarawe
toplote u mehani~ki rad. Kru`ni ciklusi motora SUS. Nastajawe Osnovne karakteristike i podela elektrovu~nih vozila pre-
vodene pare. ma vrsti i nameni. Transformacija elektri~ne energije u meha-
ni~ki rad. Vu~na sila kod elektrovu~nih vozila
HIDRAULIKA I PNEUMATIKA (6)
LOKOMOTIVSKI SANDUK I OBRTNO POSTOQE (15)
Osnovne osobine te~nosti i vazduha. Hidrauli~ni i hidro-
stati~ki pritisak. Hidrodinamika: vrste kretawa te~nosti (sta- Konstruktivne i funkcionalne razlike. Opis i glavni de-
cionarno, nestacionarno, laminarno i turbolentno). Hidrauli~ni lovi sanduka. Optere}ewa sanduka. Opis i glavni delovi obrtnog
sistemi: pumpe. Podmazivawe i maziva. postoqa. Osovinski sklop. Ogibqewe (primarno i sekundarno).
Veze sanduka i obrtnog postoqa. Vu~no-odbojni~ki ure|aji.
PARNE LOKOMOTIVE (10)
KOMPRESORI, VENTILATORI, PUMPE (5)
Glavni delovi i razme{taj opreme na parnoj lokomotivi.
Princip rada parnih lokomotiva. Lokomotivski parni kotlovi
(osnovni delovi i oblast primene). Parna ma{ina i kretni meha- ááá RAZRED
nizam. Vu~na sila kod parne lokomotive. Termotehnika parnih (2 ~asa nedeqno, 70 ~asova godi{we)
lokomotiva
SADR@AJI PROGRAMA
áá RAZRED
(3 ~asa nedeqno, 105 ~asova godi{we) UVOD (3)
Vrste vu~nih vozila u zavisnosti od sadr`aja elektri~ne
SADR@AJI PROGRAMA opreme

á DIZEL VU^A (80) UPRAVQAWE VU^NIM MOTORIMA ZA JEDNOSMERNU


STRUJU (13)
Dizel vu~na vozila (7)
Sprege vu~nih motora. Pokretawe vu~nih motora. Regulaci-
Osnovne karakteristike dizel vu~nih vozila. Podela dizel
ja brzine vu~nih motora; {entirawe. Elektri~no ko~ewe. Prome-
vu~nih vozila i wihovo obele`avawe. Klasifikacija i osobine
na smera obrtawa.
te~nih goriva. Osnove procesa sagorevawa. Glavni delovi dizel
vu~nih vozila: sklopovi, razme{taj opreme. TROFAZNI ASINHRONI KAVEZNI VU^NI MOTORI (3)
DIZEL MOTOR (23) Definicija i namena. Konstrukcija i princip rada.
Podela i vrste dizel motora. Princip rada dizel motora JEDNOFAZNI KOMUTATORSKI VU^NI MOTORI (2)
(~etvorotaktni, dvotaktni). Termodinami~ke osnove rada dizel
motora (stepen korisnog dejstva dizel motora). Glavni delovi di- Definicija i namena. Konstrukcija i princip rada.
zel motora (nepokretni, pokretni, opis). Sistemi dizel motora:
sistem za vazduh, sistem za napajawe gorivom, sistem za hla|ewe, VU^NI MOTORI ZA VALOVITU STRUJU (2)
sistem za podmazivawe, sistem za startovawe, usisna i izduvna Definicija i namena. Konstrukcija i princip rada.
grana, sistem za regulaciju, sistem za za{titu. PG regulator. Pri-
mena dizel motora na JP"@eleznice Srbije". Tendencija razvoja ELEKTRI^NI DEO DIZEL VU^NIH VOZILA (17):
dizel motora za `elezni~ka vozila u svetu.
PRENOS SNAGE NA DIZEL VU^NIM VOZILIMA (VU^NI
PRENOSNICI SNAGE (15) POGON) (7)
Vrste i zadaci prenosnika snage. Mehani~ki prenosnici Uloga i vrste prenosnika snage. Ure|aji i podela elektri~nih
(glavna spojnica, mehani~ki mewa~, mewa~ smera kretawa, osovin- prenosnika snage. Princip rada elektri~nih prenosnika snage. Upo-
ski prenosnik). Primena mehani~kog prenosnika na `eleznici. re|ewe i primena razli~itih vrsta elektri~nih prenosnika snage.
8. novembar 2006. SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK Strana 29 – Broj 13

REGULACIJA SNAGE NA DIZEL VU^NIM VOZILIMA (6) Zadaci nastave predmeta su:
Osnovni pojmovi o regulaciji snage na dizel vu~nim vozili- – upoznavawe teorijskog ciklusa rada dizel-motora,
ma i razlozi zbog ~ega se ona vr{i. Blok-{ema ure|aja za regula- – upoznavawe glavnih elementa i sklopova dizel-motora,
ciju snage. Osnovni pojmovi u ure|ajima regulacije snage. Obja- – upoznavawe principa rada pojedinih sklopova,
{wewe principa regulacije snage. – upoznavawe na~ina odr`avawa vitalnih delova,
– upoznavawe razli~itih serija vu~nih vozila,
POMO]NI POGON (4) – osposobqavawe u~enika za pravilno rukovawe vu~nim vo-
zilima pri vo`wi na otvorenoj pruzi.
TEHNI^KI OPIS ELEKTRI^NE OPREME NAJBROJNIJIH
DIZEL VU^NIH VOZILA JP „@eleznice Srbije" (2) áâ RAZRED
(4 ~asa nedeqno, 120 ~asova godi{we; 4 ~asa nedeqno ve`bi,
ELEKTRO VU^NA VOZILA (26) 120 ~asova godi{we + 120 ~asova nastave u bloku)
SISTEMI ELEKTRI^NE VU^E (2)
SADR@AJI PROGRAMA
VRSTE ELEKTROVU^NIH VOZILA (2)
VISOKONAPONSKA ELEKTRI^NA OPREMA NA KROVU ELEKTROVU^A
ELEKTROVU^NIH VOZILA (5)
Pantografi. Rastavqa~i pantografa. Glavni prekida~. Od- TEHNI^KI OPIS ELEKTROVU^NIH VOZILA SERIJA
vodnik prenapona. Uvodni izolator. 441, 442, I 461 (20)
Raspored opreme na krovu lokomotive. Elektri~ne {eme ve-
VU^NI POGONI (STRUJNA KOLA VU^E) VU^NIH VOZILA ze krovne opreme lokomotive. Raspored opreme i blokova u ma{in-
ZA JEDNOSMERNU STRUJU (4) skom prostoru. Raspored opreme u upravqa~nicama. Elektru~na
Direktni. Sa ~operima. Realizacija, elektri~no ko~ewe, oprema obrtnih postoqa.
hla|ewe.
STRUJNA KOLA (10)
VU^NI POGONI (STRUJNA KOLA VU^E) VU^NIH VOZILA Glavno strujno kolo visokog napona. Glavno strujno kolo
ZA JEDNOFAZNU STRUJU (9) sni`enog napona.
Direktni. Sa vu~nim motorima za valovitu struju. Sa diod-
nim ispravqa~ima. Stepenasti prekida~ (graduator napona). POMO]NI POGON LOKOMOTIVE (10)
Glavni regulacioni lokomotivski transformator (konstrukcija, Uloga pomo}nog pogona. Funkcionisawe pomo}nog pogona.
princip rada, regulacija napona). Sa tiristorskim ispravqa~i- Pu{tawe u rad pomo}nog pogona – elektromotora.
ma. Sa trofaznim asinhronim kaveznim vu~nim motorima. Reali-
zacija, elektri~no ko~ewe, hla|ewe UOP[TE O UPRAVQAWU ELEKTROVU^NIH VOZILA (10)
Obja{wewe funkcionisawa pomo}u elektri~nih {ema.
POMO]NI POGON (4) Principi na kojima su elektri~ne {eme sa~iwene i grafi~ki
TEHNI^KI OPIS ELEKTRI^NE OPREME NAJBROJNI- simboli primeweni u elektri~nim {emama. Pravila za ~itawe
JIH ELEKTRO VU^NIH VOZILA JP „@eleznice Srbije" (2) elektri~nih {ema.

FUNKCIONISAWE ELEKTRI^NIH LOKOMOTIVA


NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO) SERIJA 441, 442 I 461 (50)
Program predmeta vu~na vozila za profil tehni~ar vu~e Strujna kola za podizawe pantografa i ukqu~ewe glavnog
prilago|en je potrebi da se u~enik osposobi za poznavawe dizel prekida~a. Funkcionisawe pomo}nog pogona, ukqu~ewe glavnog
vu~nog vozila, kao i za wegovo opslu`ivawe, a istovremeno mu se kompresora i motora za ventilaciju. Regulacija napona trofaznog
obezbe|uje potrebno teorijsko znawe za daqe obrazovawe. sistema pomo}nog pogona. Funkcionisawe pretvara~a faza, stati~-
U programu je potrebno godi{wi fond ~asova podeliti po kog, obrtnog i tiristorskog. Funkcionisawe mewa~a smera vo`we.
nastavnim temama. Sadr`aje svake teme nastavnik deli na nastav- Strujna kola za vu~u i elektri~no ko~ewe, ukqu~ewe kontaktora.
ne jedinice prema svom naho|ewu , zavisno od konkretne situaci- Funkcionisawe elektri~ne ko~nice, regulaciju napona vu~nih mo-
je i uva`avaju}i princip aktivnosti u~enika. tora, rad regulatora napona. Signalizacija, za{tita i blokade. Za-
Za izvo|ewe teorijske nastave, nastavnik mora da ima na ras- {tita elektri~nih ma{ina, aparata i ure|aja i ostalih prijemnika
polagawu potrebne {eme sklopova, sistema, dijapozitiva, filmo- na lokomtivi. Otklawawe kvarova nastalih u toku vo`we.
va i ostala pomagala za o~iglednu nastavu.
Prakti~nu nastavu treba obavezno izvoditi u depou. Da bi se ELEKTROMOTORNI VOZ 412/416 (10)
to ostvarilo, ~asove treba spajati tako, da ne bude mawe od 4 i ne Uvod, tehni~ki podaci i op{ti opis voza. Raspored elek-
vi{e od 6 ~asova, a vreme uskladiti sa radom depoa. [kola treba tri~ne opreme na krovu motornih kola i prikolici. Elementi
da ima dogovor sa depoom za izvo|ewe nastave. glavnog strujnog kola. Ormani elektri~ne opreme. Pomo}ni po-
U drugom i tre}em razredu u~enici upoznaju dizel i elektro- gon. Raspored opreme u upravqa~nici.
vu~na vozila. Pored tehni~kog opisa ovih vozila i upoznavawa
wihovih glavnih sklopova i delova, u~enici treba dobro da savla- ELEKTRI^NO VU^NO VOZILO SERIJE 444 (10)
daju principe na kojima se zasniva rukovawe vu~nim vozilima. Te- Tehni~ki opis i karakteristike lokomotive serije 444. Ras-
orijska znawa treba da poslu`e u~enicima da shvate proces rada pored elektri~ne opreme na krovu. Elementi glavnog strujnog kola.
vu~nih vozila, da uo~avaju nedostatke i otklawaju ih, kao i da se Ormani elektri~ne opreme. Pomo}ni pogon. Raspored opreme u
pripreme za samostalno rukovawe vu~nim vozilima. Stoga nastavu upravqa~nici.
u najve}oj meri treba izvoditi u kabinetima, a u odre|enoj meri i
u lokomotivskim depoima. Teorijsku nastavu uskladiti i povezati NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO)
sa prakti~nom i na taj na~in u~enike obu~iti za samostalno oba-
Navedene programe treba realizovati u specijalizovanim
vqawe poslova. Vreme izvo|ewa prakti~nog dela nastave treba
u~ionicama i laboratorijama u {koli i u ovla{}enim radionica-
uskladiti sa planom teku}eg odr`avawa vozila po ciklusu.
ma, servisima i depoima `elezni~ko-transportnih preduze}a.
Sadr`aje programa parne vu~e treba tako realizovati da
IZBORNA TEHNOLOGIJA RADA u~enici do detaqa upoznaju konstruktivne delove parnih vu~nih
(ELEKTROVU^A, DIZEL ILI PARNA VU^A)* vozila, funkcionisawe pojedinih ure|aja, agregata, sklopova i dr.
Kod odr`avawa parnih vu~nih vozila posebno obratiti pa`wu na
Ciq i zadaci pripremu za polazak na put pri svim vremenskim uslovima, nami-
Ciq nastave ovog predmeta je ovladawe potrebnim znawem za rivawe vozila, pra}ewe rada u toku eksploatacije i drugo. ^asove
obavqawe poslova i zadataka obrazovnog profila tehni~ar vu~e. ve`bi realizovati na terenu i u specijalizovanim u~ionicama,
Strana 30 – Broj 13 SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK 8. novembar 2006.

kako bi se u~enici u celini osposobili da ste~ena teorijska znawa ááá RAZRED


primene u stvarnim uslovima rada, da steknu radne navike, boqi (3 ~asa nedeqno, 105 ~asova godi{we + 60 ~asova
kvalitet rada i ve}u preciznost u rukopvawu vu~nim vozilima. nastave u bloku)
Kod realizacije sadr`aja programa dizel vu~nih vozila ob-
raditi sve serije vozila, sa svim vrstama prenosnika snage, ure|a- SADR@AJI PROGRAMA
je, agregate, sklopove, ma{ine i drugo detaqno proraditi, kori-
ste}i modele, skice i druga nastavna sredstva. Pri realizaciji
UPUTSTVO O ^UVAWU LI^NE BEZBEDNOSTI (2)
sadr`aja programa vezanih za funkcionisawe sklopova i vozila u
celini, tako|e posebnu pa`wu obratiti na regulaciju snage, nami- U~enike upoznati sa merama o ~uvawu li~ne bezbednosti.
rivawe, odr`avawe i eksploataciju vozila.
Kod elektrovu~nih vozila, kao najsavremenijeg vida vu~e, de- PRIJEM LOKOMOTIVE ZA IZLAZ NA VOZ (5)
taqno obraditi opremu i ure|aje na vozilu, kao i sklopove. Nasta-
vu izvoditi u {koli u specijalizovanim u~ionicama koriste}i TEHNI^KI PROCES OPSLU@IVAWA I ODR@AVAWA
vizuelna nastavna sredstva, modele, uzorke i dr. LOKOMOTIVA (5)
Ve`be realizovati na terenu, direktno na vozilu, osposo-
bqavaju}i u~enike da kvalitetno upravqaju vozilom i otklawaju POSTUPAK PRIMOPREDAJE LOKOMOTIVE NA VOZU (3)
kvarove. U~enici treba da upoznaju koja su opasna mesta na elek-
trovu~nim vozilima od udara elektri~ne struje. RASPREMA LOKOMOTIVE U OBRTNOJ JEDINICI
VU^E (2)
PRAKTI^NA NASTAVA
SPAJAWE GLAVNOG VAZDU[NOG VODA – ZAKVA^IVAWE
áá RAZRED I RASKVA^IVAWE LOKOMOTIVE I VOZA (3)
(2 ~asa nedeqno, 70 ~asova godi{we + 60 ~asova
nastave u bloku) UKQU^IVAWE I ISKQU^IVAWE KO^NICE POJEDINIH
VOZILA U VOZU (3)
SADR@AJI PROGRAMA
RUKOVAWE KO^NICAMA (AUTOMATSKE I
UPUTSTVO O ^UVAWU LI^NE BEZBEDNOSTI (2) LOKOMOTIVSKE KO^NICE) (3)
U~enike upoznati sa merama o ~uvawu li~ne bezbednosti.
RUKOVAWE BUDNIKOM (3)
METALI I LEGURE (18)
ZAMENA KO^NIH UMETAKA (3)
LIVEWE (2)
POSTUPAK PRI PROBI KO^NICE (5)
KOVAWE, PRESOVAWE I VAQAWE (2)
UPOZNAVAWA SA SKLOPOVIMA LOKOMOTIVE
IZVLA^EWE, ISTISKIVAWE I SAVIJAWE (2) U SPECIJALIZOVANOJ U^IONICI (10)
SE^EWE: MEHANI^KO I AUTOGENO (2)
UPOZNAVAWE SA DELOVIMA – UZORCIMA
U SPECIJALIZOVANOJ U^IONICI (5)
ZAVARIVAWE, LEMQEWE, ZAKIVAWE, TURPIJAWE (2)

STRUGAWE: ALATI I MA[INE (2) INDIVIDUALNI GRAFI^KI RADOVI (GABARITI


VU^ENIH VOZILA, OSOVINSKI SKLOPOVI,
KOTRQAJU]I LE@AJEVI OSOVINSKOG SKLOPA,
BU[EWE (2)
TEGQENI^KI I ODBOJNI URE\AJI) (20)
GLODAWE (2)
UPOZNAVAWE KONSTRUKCIJE OBRTNOG POSTOQA
RENDISAWE (2) NA MODELU (9)

BRU[EWE (2) UPOZNAVAWE KONSTRUKCIJE VU^NIH VOZILA


NA MODELU (9)
TOPLOTNA OBRADA ^ELIKA: @AREWE I
NORMALIZACIJA, KAQEWE, OTPU[TAWE, UPOZNAVAWE URE\AJA, SKLOPOVA I DELOVA KROZ
CEMETACIJA (10) ORIGINALNE UZORKE U SPECIJALIZOVANOJ
U^IONICI (10)
TRANSPORTNI URE\AJI (12)
SAOBRA]AJNI POSLOVI (5)
SAOBRA]AJNI POSLOVI (8) Propratne isprave voza. Redovna obave{tavawa. Nare|ewa
Pruge i koloseci. Slu`bena mesta na pruzi. Saobra}ajna-iz- op{tim nalozima.
vr{na slu`ba. Vozovi i wihova namena.
NASTAVA U BLOKU (60 ~asova)
NASTAVA U BLOKU (60 ~asova)
Kapacitet jedinice vu~e. Opslu`ivawe vu~nih vozila. Teku-
Kapacitet jedinice vu~e. Opslu`ivawe i teku}e odr`avawe }e odr`avawe vu~nih vozila. Na~in primopredaje vu~nih vozila
vu~nih vozila. Na~in primopredaje vu~nih vozila izme|u osobqa izme|u osobqa pri direktnoj primopredaji vu~nih vozila u jedini-
pri direktnoj primopredaji vu~nih vozila u jedinici vu~e i u sta- ci vu~e i u stanici. Pripremawe vu~nog vozila za izlazak iz jedi-
nici. Pripremawe vu~nog vozila za izlazak iz jedinice vu~e na voz. nice vu~e na voz. Rasprema i oprema vu~nog vozila po povratku s
Rasprema i oprema vu~nog vozila po povratku s puta u jedinicu vu~e. puta u jedinicu vu~e, prijem naredbi i obave{tewa koja se odnose
Prijem naredbi i obave{tewa koja se odnose na rad osobqa. na rad osobqa, prijavqivawe – upis kvarova u obrazac zahteva za
Pru`na i stani~na postrojewa. Signalno-sigurnosni ure|a- izvr{ewe teku}ih opravki, izve{taj ma{inovo|e po izvr{enoj
ji na prugama sa relejnim osigurawem. Sredstva za sporazumevawe slu`bi i predaja dokumenata po zavr{etku rada. (Primeniti va-
pri obavqawu saobra}ajne slu`be. Zvu~ni signali. `e}e obrasce dokumenata, odnosno formulara).
8. novembar 2006. SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK Strana 31 – Broj 13

Izuzetno zaustavqawe voza na otvorenoj pruzi. Nastavqawe Obrazovni profil: TEHNI^AR TEHNI^KO-KOLSKE
vo`we i povla~ewe voza sa otvorene pruge. Saobra}aj vozova i lo- DELATNOSTI
komotiva do nekog mesta na otvorenoj pruzi. Potiskivawe vozova.
Pomo}ne vo`we. Zatvor pruge – koloseka.
ORGANIZACIJA @ELEZNI^KOG SAOBRA]AJA

NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO) Ciq i zadaci


U okviru prakti~nog rada koji se obavqa pod nadzorom in- Ciq nastave ovog predmeta je ovladavawe potrebnih znawa
struktora, u~enik savla|uje odre|ene radne zadatke. Posle zavr{e- iz ovog predmeta i pove}awe efikasnosti kretawa vozila i ve}eg
ne svake radne celine u~enik treba da u pismenoj formi obradi nivoa bezbednosti.
zadatak i ostale uslove prakti~nog rada, {to je uslov za polagawe Zadaci nastave predmeta su:
prakti~nog rada. Nadle`ni organ {kole utvr|uje sadr`aj i overa-
va dnevnik prakti~nog rada. – sticawa osnovnih znawa o `elezni~kom saobra}aju, wego-
Raspored sadr`aja prakti~nog rada na lokomotivama u ko- voj ulozi i zna~aju i tehni~kim dostignu}ima;
relaciji je sa savladanim teorijskim osnovama iz predmeta: or- – usvajawe osnovnih pojmova iz oblasti eksploatacije `ele-
ganizacija `elezni~kog saobra}aja sa Pravilnikom 6, elek- zni~kog saobra}aja;
tri~ni aparati i ure|aji, telekomunikacije, tehni~ki propisi – upoznavawe u~enika sa postrojewima i ure|ajima neop-
slu`be vu~e i ostali propisi, ure|aji za ko~ewe – ko~nica, ter- hodnim za odvijawe `elezni~kog saobra}aja, kao i radnicima
motehnika, poznavawe lokomotive sa rukovawem postrojewa, i wihovim organizacionim jedinicama u sistemu `elezni~kog
objekti i oprema depoa. saobra}aja;
Program ve`bi obuhvata stru~ne sadr`aje iz oblasti vu~e:
– formirawe svesti o zna~aju ta~nosti i urednosti u izvr-
ko~nica i rukovawe vu~nim vozilom, a podrazumeva individualni
{ewu poslova vezanih za bezbednost `elezni~kog saobra}aja;
rad svakog u~enika u specijalizovanoj u~ionici ili preduze}u pod
nadzorom nastavnika – instruktora. – sticawa znawa iz oblasti regulisawa i bezbednosti sao-
Prakti~na obuka u bloku predvi|ena je da se u~enici ospo- bra}aja vozova.
sobe za primenu ste~enih znawa u stvarnim uslovima rada te da
steknu i proizvodnu rutinu, boqi kvalitet rada i ve}u preciznost áá RAZRED
u rukovawu sredstvima rada. (2 ~asa nedeqno, 70 ~asova godi{we)
S obzirom na to da ova obuka zavisi od uslova u preduze}u,
detaqnu razradu treba programirati zavisno od uslova rada u od- SADR@AJI PROGRAMA
re|enoj organizaciji u kojoj }e se praksa realizovati.

ZNA^AJ SAOBRA]AJNE DELATNOSTI (3)


MATURSKI ISPIT
Mesto i uloga saobra}aja u razvoju qudskog dru{tva. Vidovi
Maturski ispit u sredwim stru~nim {kolama u~enici pola- saobra}aja. Uloga i zna~aj `eleznice i weno mesto u saobra}ajnom
`u u skladu sa odredbama Pravilnika o izmenama Pravilnika o sistemu.
planu i programu obrazovawa i vaspitawa za zajedni~ke predmete
u stru~nim i umetni~kim {kolama – u delu koji se odnosi na sadr- SREDSTVA ZA RAD I RADNA MESTA (15)
`aj i na~in polagawa maturskog ispita u stru~nim i umetni~kim
{kolama („Prosvetni glasnik", broj 2/94). Pruge i koloseci. Odr`avawe slobodnog profila na pru-
zi i u stanici. Granice podru~ja stanice i otvorene pruge. Slu-
Maturski ispit se sastoji iz ZAJEDNI^KOG i POSEB-
`bena mesta na pruzi. Postrojewa i ure|aji u stanici. Lokomo-
NOG DELA.
tivski depoi, kolske radionice. Putni prelazi i wihovo osi-
A. ZAJEDNI^KI DEO obuhvata predmete koji su obavezni gurawe. Postrojewa za elektri~nu vu~u. Signalno-sigurnosna i
za sve u~enike sredwih stru~nih {kola, a prema programu koji su telekomunikaciona postrojewa i ure|aji. Skretnice. Radnici
ostvarili u toku ~etvorogodi{weg {kolovawa: izvr{ne delatnosti i wihove organizacione jedinice. Zdrav-
1. Srpski jezik i kwi`evnost stvena i stru~na sposobnost radnika izvr{nih slu`bi. Raspo-
red rada i primopredaja poslova. Pona{awe za vreme rada i
B. POSEBAN DEO obuhvata: odr`avawe reda.
1. Maturski prakti~ni rad sa usmenom odbranom rada
2. Usmeni ispit iz izbornog predmeta @ELEZNI^KA SIGNALIZACIJA (32)
Uvod u oblast signalizacije i osnovni pojmovi. Podela sig-
1. Maturski prakti~ni rad odnosno wegovi zadaci defi- nala i signalnih znakova. Zvonovni signalni znaci. Skretni~ki
ni{u se iz sadr`aja programa stru~nih predmeta iz slede}ih signali. Manevarski signali. Signalni znaci manevarskog
oblasti: osobqa.
1. Vu~na vozila Signali na vozovima i vozilima. Signalni znaci za probu
2. Elektri~ni ure|aji ko~nica. Glavni signali. Predsignali. Ponavqa~i predsignali-
3. Izborna tehnologija rada sawa. Dopunski signali glavnih signala i predsignala. Signali
4. Ko~nice i ko~ewe pru`nog osobqa. Signali za elektri~nu vu~u. Signalni znaci sta-
ni~nog i voznog osobqa. Kontrolni signali za ure|aje na putnim
5. Organizacija `elezni~kog saobra}aja
prelazima. Signalne oznake. Signali za ograni~ewe brzine. Sig-
6. Slu`ba vu~e nali koji se vi{e ne ugra|uju. Kalendar osvetqavawa.
Ispit obuhvata odbranu prakti~nog rada i proveru znawa
u~enika iz oblasti iz koje je radio rad. MANEVARSKI POSLOVI (20)
2. Ispit iz izbornog predmeta Osnovni pojmovi o manevrisawu. Sadr`aj manevarskih po-
U~enik se opredequje za jedan sa liste utvr|enih izbornih slova, wihova uloga i zna~aj. Postrojewa za manevrisawe. Ma-
predmeta i taj ispit pola`e samo usmeno: nevarsko osobqe i wegova oprema. Kva~ewe. Sredstva za ko~ewe
pri manevrisawu. Manevarski put vo`we. Nadzor i rukovo|ewe
– matematika
manevarskim poslovima. Vrste manevarskih kretawa. Sporazu-
– fizika mevawe pri manevrisawu. Manevarska vo`wa. Odbacivawe vozi-
– organizacija `elezni~kog saobra}aja la. Spu{tawe vozila. Lokomotivske vo`we. Manevrisawe na
– vu~na vozila glavnim kolosecima i otvorenoj pruzi. Mere bezbednosti pri
– slu`ba vu~e. manevrisawu.
Strana 32 – Broj 13 SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK 8. novembar 2006.

ááá RAZRED prugama opremqenim ure|ajima me|ustani~ne zavisnosti. Organi-


(2 ~asa nedeqno, 70 ~asova godi{we) zacija saobra}aja vozova na elektrificiranim prugama. Organiza-
cija saobra}aja vozova za vreme smetwi na ure|ajima u stanici,
SADR@AJI PROGRAMA ure|ajima APB-a i telekomande.

VRSTE VOZOVA I WIHOVO OZNA^AVAWE (10) SAOBRA]AJ PRU@NIH VOZILA (6)


Pojam voza i podela vozova. Rang vozova. Ozna~avawe vozova Namena i vrste pru`nih vozila. Tehni~ka sposobnost pru-
za prevoz putnika. Ozna~avawe teretnih vozova. Brzine vozova. `nih vozila za vo`wu, oznake i oprema. Brzina vo`we. Vo|stvo i
pratwa pru`nih vozila. Kretawe pru`nih vozila na pruzi.
SASTAVQAWE VOZOVA I PRIPREME U POLAZNOJ
STANICI (20)
VANREDNI DOGA\AJI (4)
Osnovni principi za sastavqawe vozova. Norme pritezawa
kva~ila. Sastavqawe vozova za prevoz putnika. Sastavqawe teret- Pojam i vrste vanrednih doga|aja. Postupak kad nastupe van-
nih vozova. U~vr{}ivawe kola tovarenih opasnim materijama. Ot- redni doga|aji. Vr{ewe uvi|aja i isle|ewe uzroka. Postupak pri
premawe kola za opravku, kolskih dizalica i sne`nih grtala. jakom vetru, snegu i vejavici i kad je vidik u daqinu spre~en. Po-
Oprema voza. Upotreba vu~nih vozila u saobra}aju. Pravo putova- stupak sa putnicima, prtqagom i robom pri prekidu saobra}aja.
wa na vu~nom vozilu i teretnom vozu. Optere}ewe po osovini i po Postupak pri raskidu voza i odbegnu}u vozila. Prijavqivawe i
du`nom metru. Du`ina i masa voza. Grejawe i osvetqavawe putni~- vo|ewe evidencije vanrednih doga|aja.
kih kola.

KO^EWE VOZOVA I OSIGURAWE OD POZNAVAWE I KORI[]EWE TELEKOMUNIKACIONIH


SAMOPOKRETAWA (10) URE\AJA (10)
Podela i osnovne karakteristike ko~nica. Vrste ko~ewa vo- Telefonski aparati. Registrofoni. Telefonski aparati i
zova. Mewa~ki ure|aji, natpisi i oznake ure|aja vazdu{ne ko~ni- teleprinteri. Razglasni ure|aji. Radio-dispe~erski ure|aji.
ce. Provera ispravnosti ko~nica. Raspored kola sa ko~nicama u Upotreba telekomunikacionih ure|aja na `eleznici.
vozu. Utvr|ivawe elemenata za prora~un redovne vu~ne mase loko-
motive i ko~enosti voza. Procenat ko~ewa, PKM i SKM. Postupak
u slu~aju nedostatka SKM kod voza. Obezbe|ewe vozova i vozila od NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO)
samopokretawa. Nastavu treba realizovati u u~ionici, kabinetima i na `e-
lezni~kim stanicama. U okviru teorijske i prakti~ne nastave uz
UVO\EWE VOZOVA I OBJAVQIVAWE WIHOVOG
stru~nu pomo} nastavnika, kori{}ewem kabineta i savremenih na-
SAOBRA]AJA (10)
stavnih sredstava, pripremiti u~enike za samostalno obavqawe
Organizacija otpreme putnika i stvari redovnim i van- pojedinih poslova u `elezni~kom saobra}aju. Razvijati kod u~eni-
rednim vozovima. Izbor vanrednih vozova koje treba uvesti u sao- ka svest o odgovornosti, ukazivati na va`nost ta~nog i blagovre-
bra}aj. Naru~ivawe i otkazivawe lokomotiva. Broj i raspored menog izvr{ewa poslova u `elezni~kom saobra}aju.
voznog osobqa. Pregled voza u polaznoj stanici. Propratne
isprave voza: putni list, izve{taj o sastavu i ko~ewu voza, teret- Celokupni program predmeta je prilago|en potrebama u~e-
nica. Podaci koje u putni list unosi pregleda~ kola. Objavqi- nika kako bi uspe{no i potpuno upoznao organizaciju `ele-
vawe saobra}aja vozova. Objavqivawe promena u saobra}aju vozova. zni~kog saobra}aja u onom obimu koji je potreban za samostalno
Otpravqawe vozova. obavqawe poslova u okviru zanimawa. Sadr`aji programa isto-
vremeno obezbe|uju potrebno teorijsko znawe za daqe obrazova-
RED VO@WE (20) we u struci.
Pojam, vrste i oblici reda vo`we. Izrada reda vo`we, Izvo|ewe nastave predmeta organizacija saobra}aja je dosta
{tampawe i dostava stanicama. Grafikon saobra}aja vozova. specifi~na. Ona treba da se izvodi kako u u~ionicama i kabine-
Kwi`ica reda vo`we. Saobra}ajno-transportno uputstvo uz red tu tako i na terenu, u stanicama.
vo`we. Izvodi iz reda vo`we. Prelazno nare|ewe i prelazak na Zbog toga je potrebno da postoji plan rada koji je razra|en
novi red vo`we. Poslovni red stanice. Tehnolo{ki proces rada za svaki tematski sadr`aj.
stanice.
Nastavu treba izvoditi uz stalno aktivno u~e{}e u~enika
jer }e se na taj na~in najboqe i najbr`e osposobiti za samostalno
áâ RAZRED obavqawe poslova svog zanimawa u `elezni~kom saobra}aju. Pri
(2 ~asa nedeqno, 60 ~asova godi{we) izvo|ewu nastave potrebno je kod u~enika stalno razvijati svest
kako se pri izvr{ewu ovih poslova, u svakom trenutku, mora vodi-
SADR@AJI PROGRAMA ti ra~una o bezbednosti i urednosti saobra}aja.
Ciq metodike nastave je osposobqavawe u~enika za samo-
REGULISAWE SAOBRA]AJA VOZOVA (20) stalno davawe i uo~avawe signalnih znakova, kao i upoznavawe
Regulisawe kretawa vozova. Dopu{tewe, aviza, prijava i od- procesa manevrisawa i drugih radwi vezanih za saobra}aj vozova.
java. Izuzetan prolazak i izuzetno zaustavqawe voza u stanici. Sa-
obra}aj vozova na prugama sa ograni~enim radnim vremenom. Regu-
lisawe saobra}aja vozova u zaka{wewu. Postupak pri izuzetnom VU^ENA VOZILA
zaustavqawu voza na otvorenoj pruzi. Nastavqawe vo`we i povla-
~ewe voza sa otvorene pruge. Ciq i zadaci
Ciq nastave ovog predmeta je ovladawe potrebnim znawima
POSEBNE VRSTE SAOBRA]AJA (10) iz vu~enih vozila i lak{e rukovawe, kori{}ewe i odr`avawe vu-
Saobra}aj vozova na dvokolose~nim prugama. Vo`wa voza ne- ~enih vozila.
pravilnim kolosekom dvokolose~ne pruge. Saobra}aj voza ili ma-
nevarskog sastava do nekog mesta na otvorenoj pruzi. Potiskivawe Zadaci nastave predmeta su:
vozova. Pomo}ne vo`we. Zatvarawe pruge – koloseka. – upoznavawe sa vrstama i tipovima vu~enih vozila u `ele-
zni~kom saobra}aju;
SAOBRA]AJ VOZOVA NA POSEBNO OPREMQENIM
PRUGAMA (10) – upoznavawe u~enika sa konstrukcijom glavnih sklopova ,
podsklopova ure|aja i delova vu~enih vozila;
Organizacija saobra}aja vozova na prugama opremqenim au-
tomatskim pru`nim blokom. Organizacija saobra}aja vozova na – upoznavawe natpisa, slovnih i broj~anih oznaka kola;
prugama opremqenim telekomandom. Organizacija saobra}aja na – sticawe znawa kao osnova za nadogradwu u struci.
8. novembar 2006. SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK Strana 33 – Broj 13

áá RAZRED POMO]NI URE\AJI PUTNI^KIH KOLA (24)


(2 ~asa nedeqno, 70 ~asova godi{we) Ure|aji za grejawe. Parno grejawe „Fridman". Vodeno greja-
we „Hagenuk". Grejawe toplim vazduhom – dvokanalno. Grejawe to-
SADR@AJI PROGRAMA plim vazduhom – jednokanalno. Elektri~no grejawe. Provetravawe
kola, stati~ka vetrila „Kuk-kuk". Elektri~no osvetqewe kola. Sa-
UVOD U PREDMET (7) nitarni ure|aji kola. Izolacija putni~kih kola.
Istorijat putni~kih i teretnih kola. [irina koloseka, vr-
UNUTRA[WOST PUTNI^KIH KOLA (12)
ste i klasifikacija pruga. Gabariti i vrste gabarita `elezni~-
kih vozila. Optere}ewe po osovini i du`nom metru i granica to- Ulazna vrata – dvokrilna preklopna vrata; izba~no-klizna
varewa. vrata. ^eona vrata. Odeqci sa priborom. Prozori. Prelaznice.
Stepenice i rukohvati.
PODELA @ELEZNI^KIH [INSKIH VOZILA (5)
Podela `elezni~kih {inskih vozila. Putni~ka kola. Teret- TIPSKA ISPITIVAWA PUTNI^KIH KOLA (12)
na kola. Stati~ka i dinami~ka ispitivawa. Uslovi i metode ispiti-
vawa. Ispitivawa nose}e strukture pod dejstvom neuobi~ajenih
SASTAV KOLA (10) optere}ewa. Ispitivawe natr~avawem, Ispitivawe oscilacija.
Glavni sklopovi, glavni i pomo}ni ure|aji. Ispitivawe u vo`wi.

TR^E]I STROJ – ZADATAK I PODELA (32) áâ RAZRED


Jednoosovinski tr~e}i stroj – sastavni delovi. Osovinski (3 ~asa nedeqno, 90 ~asova godi{we)
sklop, namena delovi, glavne mere. Osovinski sklop teretnih i
putni~kih kola. Osovine – namena, delovi, materijal. Tipovi oso- SADR@AJI PROGRAMA
vina, obrada povr{ina, tolerancije. To~kovi kola, namena, pode-
la i tipovi. Uobru~eni to~kovi, vrste, delovi, dimenzije, vrsta
TIPOVI TERETNIH KOLA (15)
materijala. Monoblok to~ak – delovi, tipovi, dimenzije. Upored-
ne tehni~ke karakteristike uobru~enog i monoblok to~ka. Pro- Podela i vrste teretnih kola. Otvorena kola sa visokim
fil obru~a to~ka. Mogu}e neispravnosti osovinskog sklopa. Le- stranicam serije E. Otvorena kola specijalnog tipa serije F. Za-
`i{ta, namena, tipovi. Klizna le`i{ta – delovi. Kotrqajna le- tvorena kola serija G i H. Kola hladwa~e serije á. Plato kola se-
`i{ta- delovi. Dvoredno vaqkasto le`i{te. Monta`a le`i{ta. rije K i L Plato kola serije R i S. Kola sa krovom koji se otvara
Lisnate opruge. Trapezni gibaw. Nose}a paraboli~na lisnata serije T. Specijalna kola serije U. Kola cisterne serije Z.
opruga. Vezni elementi.
OBELE@AVAWE I NATPISI NA TERETNIM KOLIMA (5)
POSTOQE KOLA (6) Dvanaestocifreni broj teretnih kola. Slovne serije i pod-
Postoqe kola – zadatak i tehni~ke karakteristike. Postoqe serije na teretnim kolima. Spoqa{wi natpisi i oznake na teret-
dvoosovinskih teretnih kola. Postoqe ~etvoroosovinskih zatvore- nim kolima.
nih teretnih kola. Postoqe plato kola. Postoqe putni~kih kola.
OBRTNA POSTOQA TERETNIH KOLA (11)
SANDUK KOLA (10) Obrtno postoqe – podele, zadatak i glavni delovi. Vrste vo-
Sanduk kola – uloga i zna~aj. Sanduk putni~kih kola. San- |ewa osovinskih le`i{ta. Obrtno postoqe DB i UIC 401 – teh-
duk teretnih kola. ni~ke karakteristike. Obrtno postoqe Y25Cs – tehni~ke karakte-
ristike, ram, ogibqewe, oslawawe postoqa na obrtno postoqe.
ááá RAZRED
(3 ~asa nedeqno, 105 ~asova godi{we) TEGQENI^KI I ODBOJNI^KI URE\AJI TERETNIH
KOLA (3)
SADR@AJI PROGRAMA
Vrste i karakteristike tegqeni~kih i odbojni~kih ure|aja.
TIPOVI PUTNI^KIH KOLA (9)
POMO]NI URE\AJI TERETNIH KOLA (5)
Vrste putni~kih kola. Karakteristike kola tipa X. Karak-
Vrata, zatvara~i vrata i pomi~ne stranice. Priklopci,
teristike kola tipa Y. Karakteristike kola tipa Z. Karakteri-
stupci pokretni krov. Ure|aji za ubrzani istovar. Ure|aji za za-
stike kola sa nadpritiskom.
{titu tereta.
OBELE@AVAWE I NATPISI NA PUTNI^KIM
TIPSKA ISPITIVAWA TERETNIH KOLA (11)
KOLIMA (8)
Stati~ka i dinami~ka ispitivawa teretnih kola. Uslovi za
Dvanaestocifreni broj putni~kih kola. Slovne serije i
podserije na putni~kim kolima. Spoqa{wi natpisi i oznake na ~vrsto}u sa sve tipove teretnih kola – stati~ka i dinami~ka opte-
putni~kim kolima. Natpisi i oznake u unutra{wosti putni~kih re}ewa. Dozvoqeni naponi. Ispitivawe u vo`wi. Provera me|u-
kola. sobnog polo`aja obrtnih postoqa i kola. Provera gabarita kola.

OBRTNA POSTOQA PUTNI^KIH KOLA (28) TEHNI^KI USLOVI ZA PRIJEM OSOVINA (9)
Obrtno postoqe – podele, zadatak i glavni delovi. Vrste vo- Osovina – pojam i definicija. Kvalitet i izgled materija-
|ewa osovinskih le`i{ta. Obrtna postoqa putni~kih kola. Obrt- la osovine. Izrada osovina. Prijem osovina. Vrste i obim ispi-
no postoqe Gerlic- ram, kolevka, ogibqewe, merni list rama. Obrt- tivawa kod kvalitativnog prijema osovine. Ozna~avawe osovina.
no postoqe Kalaka – sastavni delovi. Dvostruko klizno vo|ewe.
Obrtno postoqe Go{a – Vegman – primena, vrste, sastavni delovi, TEHNI^KI USLOVI ZA PRIJEM MONOBLOK TO^KA (7)
tehni~ke karakteristike, ram obrtnog postoqa. Obrtno postoqe Monoblok to~ak – pojam i definicija. Kvalitet i izgled
Minden Dajc 36-44 – tehni~ke karakteristike, primena i glavni de- materijala monoblok to~ka. Izrada i prijem monoblok to~ka.
lovi, ram, merni list rama; ogibqewe, gibwevi i dijagram rada; vo- Vrste i obim ispitivawa kod kvalitativnog prijema monoblok
|ewe, bo~ni i podu`ni po{etaj; ure|aj protiv vijugawa. to~ka. Ponavqawe ispitivawa, garancija i ozna~avawe mono-
blok to~ka.
TEGQENI^KI I ODBOJNI^KI URE\AJI (12)
Tegqeni~ki ure|aji – zadatak i podela. Podu`ni i ~eoni te- TEHNI^KI USLOVI ZA PRIJEM OBRU^A TO^KA (7)
gqeni~ki ure|aj. Kuke, tegqenici, kva~ila na zavoj i opruge. Po- Obru~ to~ka – pojam i definicija. Kvalitet i izgled mate-
luautomatsko i automatsko kva~ilo. Odbojni~ki ure|aji – zadatak rijala obru~a to~ka. Oblik mere i tolerancije mera. Prijem.
i podela. Odbojni~ki ure|aji za putni~ka kola. Ponavqawe ispitivawa, garancija i ozna~avawe obru~a to~ka.
Strana 34 – Broj 13 SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK 8. novembar 2006.

TEHNI^KI USLOVI ZA PRIJEM OSOVINSKOG Provera grani~nih mera sklopova, ispuwavawe tehni~ko-
SKLOPA (10) kolskih obrazaca.
Osovinski sklop – definicija. Priprema delova za ugrad- U~estvovawe u postupku probe ko~nica; slu~ajevi u kojima se
wu. Sastavqawe delova i obrada gotovog osovinskog sklopa. Na- vr{i potpuna proba ko~nica A. Odre|ivawe Q+L, SKM, PS i PKM
vla~ewe to~kova na osovine na toplo. Navla~ewe to~kova na oso- kod voza.
vine na hladno. Dijagram navla~ewa. Popravke povr{inskih gra- Pregled kola pojedina~ni – pre utovara, posle utovara, pre
{aka i povr{inska za{tita. Ispitivawa i prijem gotovih oso- dodavawa vozu, pregled kola u vozu.
vinskih sklopova. Ozna~avawe osovinskih sklopova. Antikoro- U~e{}e u radu; revizije ko~nica RK 0, RK 1, RK 2 i RK 3.
zivna za{tita rukavca. U~e{}e u radu odr`avawa vitalnih ure|aja ko~nica.
U~e{}e u proceni kolske {tete i popuwavawe potrebnog
BOJEWE KOLA (7) obrasca.
U~estvovawe u izvo|ewu radova kod teku}ih opravki bez ot-
Priprema povr{ina i nano{ewe premaznih sredstava. kva~ivawa u stanici i kod teku}ih opravki sa otkva~ivawem u ra-
dionici.
NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO) U~estvovawe u izvo|ewu radova na proveri i opravci obrt-
nih postoqa svih tipova kola.
Program se ostvaruje u kabinetu za vu~ena vozila.
Nega i namirivawe kola.
U procesu nastave, nastavnik }e se slu`iti modelima – ko-
U~estvovawe u proveri ispravnosti ure|aja za grejawe, osve-
la „E-5”, skeleta slobodno nose}eg sanduka „Y”-GO[A, obrtnog
postoqa Y 25 – Cs, originalnim delovima tr~e}eg stroja 2∝ kola
tqavawe, zamena akumulatorskih baterija, zamena rezervnih delo-
va osvetqewa.
(gibwevi, vezni elementi, ku}i{ta le`i{ta, klizno le`i{te sa Zamena parnih, hidrauli~nih i vazdu{nih poluspojki.
mazalicom, vaq~asto le`i{te) delovima tegqeni~kog ure|aja, od- Olistavawe kola, upu}ivawe kola na opravku, popuwavawe
bojni~kog ure|aja, crte`a {ema i dr. potrebnih obrazaca. U~e{}e u primopredaji kola izme|u stani~-
Potrebno je da nastavnik organizuje posetu Fabrike putni~- nog i vozopratnog osobqa.
kih kola Go{a, i Fabrike vagona Kraqevo kako bi se u~enici upo- Vozovi i wihova namena; rang voza, ozna~avawe vozova i red
znali sa delovima kola, monta`om putni~kih i teretnih kola i vo`we.
kola u celini.

PRAKTI^NA NASTAVA MATURSKI ISPIT


Maturski ispit u sredwim stru~nim {kolama u~enici pola-
áá RAZRED `u u skladu sa odredbama Pravilnika o izmenama Pravilnika o
planu i programu obrazovawa i vaspitawa za zajedni~ke predmete
NASTAVA U BLOKU (60 ~asova) u stru~nim i umetni~kim {kolama – u delu koji se odnosi na sadr-
Sticawe uvida u kapaciteta jedinice tehni~ko-kolske slu- `aj i na~in polagawa maturskog ispita u stru~nim i umetni~kim
`be u tehni~ko-kolskim preglednim stanicama i sticawe uvida u {kolama („ Prosvetni glasnik", br. 2/94).
kapaciteta jedinice tehni~ko-kolskih radionica. Maturski ispit se sastoji iz ZAJEDNI^KOG i POSEB-
Upoznavawe glavnih sklopova, glavnih i pomo}nih ure|aja NOG DELA.
putni~kih i teretnih kola.
Upoznavawe neispravnosti na pojedinim delovima kola i A. ZAJEDNI^KI DEO obuhvata predmete koji su obavezni
razvijawe ose}aja za samouo~avawe kvarova i nedostataka i pravi- za sve u~enike sredwih stru~nih {kola, a prema programu koji su
lan postupak sa kolima. ostvarili u toku ~etvorogodi{weg {kolovawa:
U~e{}e u izvo|ewu radova kod teku}eg odr`avawa kola 1. Srpski jezik i kwi`evnost
bez otkva~ivawa; zamena gumica, ko~nih umetaka, pritezawe od-
bojnika. B. POSEBAN DEO obuhvata:
Provera labavosti obru~a to~kova. 1. Maturski prakti~ni rad sa usmenom odbranom rada
Provera tovarnog profila kola i stawa tovara. 2. Usmeni ispit iz izbornog predmeta
U~e{}e u izvo|ewu radova, kod teku}ih opravki sa otkva~i- 1. Maturski prakti~ni rad sa usmenom odbranom rada
vawem kola, pri demonta`i i monta`i neispravnih delova. Prakti~ni zadatak mo`e biti u vidu prora~una delova ure-
@elezni~ka signalizacija; signalni znaci za probu auto- |aja i sklopova kola, opisa izvo|ewa postupka pregleda voza u ce-
matskih ko~nica, osnovne odredbe i davawe signalnih znakova. lini ili pojedina~nog pregleda kola u svim uslovima, opisa i na-
~ina izvo|ewa radova na odr`avawu kola u celini ili ure|aja ko-
ááá RAZRED la, opisa izvo|ewa radova iz organizacije saobra}aja za obezbe|i-
vawe bezbednog i blagovremenog saobra}aja, osigurawa pojedinih
NASTAVA U BLOKU (60 ~asova) po{iqki ili voza u celini, primera tovarewa kola sa razli~itim
vrstama tovara osigurawa i prora~una.
U~estvovawe u izvo|ewu radova kontrolnih pregleda putni~- Sadr`aji prakti~nog rada, odnosno wegovi zadaci defini-
kih kola R1 i R3 u tehni~ko-kolskim radionicama. {u se iz sadr`aja programa stru~nih predmeta iz slede}ih obla-
U~estvovawe u izvo|ewu radova zamene osovinskih sklopova sti:
kod 2os putni~kih i teretnih kola i ostalih delova za zamenu. 1. Tehni~ko-kolska slu`ba
U~estvovawe u izvo|ewu radova kod teku}ih opravki sa i bez 2. Elektri~na oprema na vu~enim vozilima
otkva~ivawa. 3. Ko~nice i ko~ewe
U~estvovawe pri pregledu kola pre i posle utovara na uto- 4. Vu~ena vozila
varnoj rampi pri pregledu tehni~ke ispravnosti svih kola u vozu. 5. Organizacija `elezni~kog saobra}aja
Pregled na~ina kva~ewa voza, pregled razlike u visini odbojnika 6. Upotreba kola
susednih kola, pregled dejstva ko~nica, pregled podmazanosti de- Ispit obuhvata odbranu prakti~nog rada i proveru znawa
lova koji se taru. u~enika iz oblasti iz koje je radio rad.
Upoznavawe primopredaje slu`be u TKS-jedinicama, obraza-
2. Ispit iz izbornog predmeta:
ca TKS i na~ina popuwavawa.
U~enik se opredequje za jedan sa liste utvr|enih izbornih
Propratne isprave voza; podaci koje u putni~ki list unose
predmeta i taj ispit pola`e samo usmeno:
stani~no, vozno i osobqe tehni~ko-kolske slu`be.
1. Mehanika
2. Fizika
áâ RAZRED 3. Ma{inski elementi
4. Matematika
NASTAVA U BLOKU (120 ~asova) 5. Ko~nice i ko~ewe
U~estvovawe u pregledu vozova u tehni~ko-kolskim pregled- 6. Vu~ena vozila
nim stanicama. 7. Organizacija `elezni~kog saobra}aja.
8. novembar 2006. SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK Strana 35 – Broj 13

Obrazovni profil: SAOBRA]AJNO-TRANSPORTNI osobqa vu~nog vozila. Signalni znaci stani~nih i vozopratnih
TEHNI^AR radnika.Signalne oznake.Signali na pru`nim vozilima. Signali
za ograni~ewe brzine. Signali koji se vi{e ne ugra|uju. ^uvawe i
ORGANIZACIJA @ELEZNI^KOG SAOBRA]AJA rukovawe praskalicama.Kalendar osvetqavawa.

Ciq i zadaci ODREDBE O KOLIMA (5)


Ciq nastave ovog predmeta jeste da u~enici steknu osnovna Pregled i oprema kola. Op{ti propisi o tovarewu kola.
znawa potrebna za bezbednu organizaciju saobra}aja. Optere}ewe teretnih kola. Pojam bruto i garnitura.
Zadaci nastave predmeta su: POSLOVNI RED I TEHNOLO[KI PROCES RADA
– upoznavawe saobra}ajne delatnosti; STANICE (5)
– upoznavawe saobra}ajno-transportnih procesa rada; Poslovni red stanice á deo. Poslovni red stanice áá deo.
– upu}ivawe u sistem signalizacije kao jedinstvenog siste- Tehnolo{ki proces rada stanice.
ma na mre`i @S i obu~avawe u primeni;
– upoznavawe sredstava i osobqa za izvr{ewe `elezni~kog MANEVARSKI POSLOVI (20)
saobra}aja; Op{ti i osnovni pojmovi o manevrisawu. Postrojewa za ma-
– upoznavawe delatnosti eksploatacije vu~enih vozila, dela nevrisawe. Manevarsko osobqe i wegova oprema. Nadzor i rukovo-
koji je u vezi sa izvr{ewem saobra}aja; |ewe manevarskim poslovima. Sporazumevawe pri manevrisawu.
– osposobqavawe u~enika za racionalno vr{ewe manevar- Raspored manevarskog osobqa pri manevrisawu.
skih poslova i sastavqawe vozova kao i najekonomi~niji na~in ot- Manevarski put vo`we.
premawa bruta;
– osposobqavawe u~enika da utvrde masu voza i ko~ewe vozova; ááá RAZRED
– osposobqavawe u~enika za sastavqawe redova vo`we; (4 ~asa nedeqno, 140 ~asova godi{we)
– pripremawe u~enika za izvr{ewe operativnih poslova;
– osposobqavawe u~enika da organizuju saobra}aj vozova sa SADR@AJI PROGRAMA
postoje}im savremenim tehni~kim ure|ajima i sredstvima;
– razvijawe interesovawa za `elezni~ki saobra}aj i svoje MANEVARSKI POSLOVI (40)
radno mesto; Ure|aji za kva~ewe. Zakva~ivawe i otkva~ivawe vozila. Vr-
– upu}ivawe u~enika u potrebu preciznog, pouzdanog i bez- ste kretawa pri manevrisawu. Manevrisawe na glavnim koloseci-
bednog izvo|ewa svih radwi u izvr{ewu saobra}aja. ma i otvorenoj pruzi. Ko~ewe vozila i manevarskog sastava pri ma-
nevrisawu. Upotreba ko~nica i papu~a. Osigurawe kola i vozila
áá RAZRED od odbegnu}a. Posebne mere opreznosti pri manevrisawu. ^uvawe
(4 ~asa nedeqno, 140 ~asova godi{we) li~ne bezbednosti pri manevrisawu. Podela `elezni~kih mre`a
na ran`irne reone i deonice. Podela manevarskog rada izme|u
SADR@AJI PROGRAMA ran`irnih i rasporednih stanica.

SAOBRA]AJ KAO DEO PROCESA PROIZVODWE (5) SASTAVQAWE VOZOVA (20)


Mesto i uloga saobra}aja u razvoju qudskog dru{tva. Vidovi Op{te odredbe za sastavqawe vozova. Uvr{}avawe kola u vo-
saobra}aja i me|usobna povezanost i saradwa. zove za prevoz putnika. Uvr{}avawe kola i drugih vozila u teret-
Uloga `eleznice kao saobra}ajne grane. ne vozove. Uvr{}avawe kola tovarenih opasnim materijama. Du`i-
na voza i broj osovina voza. Masa voza i vu~ena masa lokomotive.
RADNE JEDINICE I OSOBQE ZA IZVR[AVAWE Upotreba vu~nih vozila u saobra}aju. Upotreba vi{e lokomotiva
SAOBRA]AJA (17) kod voza. Pripremawe voza u polaznoj stanici. Oprema voza i vu~-
nog vozila.
Slu`bena mesta na pruzi. Saobra}ajno-transportne i teh-
ni~ke jedinice za izvr{ewe saobra}aja. Osobqe koje u~estvuje u PROPRATNE ISPRAVE VOZA (10)
saobra}ajno-transportnom procesu. Zdravstvena i stru~na sposob-
nost osobqa izvr{nih slu`bi. Raspored rada, pona{awe `ele- Osnovna isprava voza – putni list. Izve{taj o sastavu i ko-
zni~kog osobqa za vreme rada i u prisustvu nadle`nih rukovodi- ~ewu voza. Teretnica i weno vo|ewe. Op{ti nalog i nalog za ukr-
laca. Slu`beno vreme i promena ra~unawa vremena. {tavawe. Plan rada voza. Postupak kada se putni list ili prilog
izgubi ili postane neupotrebqiv.
POSTROJEWA ZA IZVR[AVAWE @ELEZNI^KOG
SAOBRA]AJA (16) UVO\EWE VOZOVA U SAOBRA]AJ (12)
@elezni~ke pruge i pru`na postrojewa. Signalno-sigurno- Rasporedne stanice i rasporedni odseci. Uvo|ewe redovnih
sni ure|aji i telekomunikaciona postrojewa. Postrojewa za elek- i vanrednih vozova u saobra}aj. Vrste bruta za redovne vozove. Na-
tri~nu vu~u. Skretnice namena, polo`aji, osigurawe, rukovawe. ru~ivawe i otkazivawe lokomotiva i vozila. Uvo|ewe posebnih i
Odr`avawe slobodnog profila na pruzi i u stanicama. lokomotivskih vozova u saobra}aj.

VRSTE VOZOVA, PODELA I OZNA^AVAWE (12) OBAVE[TAVAWE O SAOBRA]AJU VOZOVA (8)


Pojam voza, vrste vozova i rang voza. Podela vozova po name- Na~in objavqivawa saobra}aja vozova. Objavqivawe prome-
ni, vrsti prevoza i potrebama saobra}aja. Op{ta pravila za ozna- na u saobra}aju vozova.
~avawe vozova. Ozna~avawe vozova za prevoz putnika. Ozna~avawe
teretnih vozova. REGULISAWE SAOBRA]AJA VOZOVA (16)
Regulisawe kretawa vozova. Elementi kretawa voza: dopu-
@ELEZNI^KA SIGNALIZACIJA (60) {tewe, aviza, odjava, prijava. Regulisawe saobra}aja vozova na pru-
Osnovni pojmovi signalizacije i podela signalnih znakova. gama opremqenim ure|ajima automatskog pru`nog bloka (APB).
Skretni~ki signali. Manevarski signali, za za{titu kolose~nog Regulisawe saobra}aja vozova na prugama opremqenim ure|ajima
puta, rejonski, na vagama, iskliznicama, spu{talicama i drugi. telekomande (TK) i ure|ajima MZ. Regulisawe saobra}aja vozova za
Signalni znaci manevarskog osobqa. Signali na vozovima, mane- vreme smetwi na sredstvima za sporazumevawe. Saobra}aj pomo}-
varkama, potiskivalicama, posednutim i pru`nim vozilima. Glav- nih vozova.
ni signali, predsignali i ponavqa~i predsignalisawa. Dopunski
signali. Zvonovni signalni znaci. Signalni znaci za probu ko~- PRIMAWE I OTPREMA VOZOVA (20)
nica. Signali za elektri~nu vu~u. Signali pru`nog osobqa. Kon- Odre|ivawe redovnih ulaznih koloseka. Obezbe|ewe puta vo-
trolni signali za ure|aje na putnim prelazima. Signalni znaci `we. Pregledi skretnica redovno i pre ulaska i izlaska voza.
Strana 36 – Broj 13 SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK 8. novembar 2006.

Istovremeni ulazak i izlazak vozova. Rukovawe ulaznim i izla- ORGANIZACIJA SAOBRA]AJA NA PRUGAMA SA APB-om
znim signalima. Priprema za prijem voza u stanicu. Ulazak voza I TELEKOMANDOM (20)
na zauzet kolosek. Promena ulaznog koloseka. Dolazak i bavqewe SS i telekomunikacioni ure|aji na prugama sa APB-om. Re-
voza u stanici. Izuzetan prolazak i izuzetno zaustavqawe voza. gulisawe saobra}aja vozova na prugama opremqenim ure|ajima
Na~ini otpremawa voza. Analiza voza. APB-a. Regulisawe saobra}aja vozova za vreme smetwi na ure|ajima
APB-a. SS i telekomunikacioni ure|aji na TK prugama. Regulisa-
VOZNO OSOBQE I POSEDAWE VOZOVA (8) we saobra}aja vozova na prugama opremqenim ure|ajima teleko-
Broj i raspored vozopratnog osobqa. Broj i raspored osobqa mande. Regulisawe saobra}aja vozova za vreme smetwi na ure|ajima
vu~nog vozila. Pravo putovawa na vu~nom vozilu. Otprema lica te- telekomande.
retnim vozovima.
ORGANIZACIJA SAOBRA]AJA U POSEBNIM
OPERATIVNI POSLOVI OKO SAOBRA]AJA VOZOVA (6) USLOVIMA (3)
Pojam i zadaci operativne slu`be. Radna mesta operativne Postupci pri buri, magli i vejavici. Prevoz putnika, pr-
slu`be. Operativno planirawe saobra}aja vozova. Operativno re- tqaga i stvari pri prekidu pruge. Postupak kada vozila odbegnu.
gulisawe saobra}aja vozova. Regulisawe saobra}aja vozova u slu~a-
ju nastanka vanrednog doga|aja i zatvora pruge. SAOBRA]AJ VOZOVA DO NEKOG MESTA NA OTVORENOJ
PRUZI (4)
áâ RAZRED Potiskivawe vozova.Saobra}aj pomo}nog voza. Zatvor pruge
(4 ~asa nedeqno, 120 ~asova godi{we) i koloseka.

SADR@AJI PROGRAMA RAD PRU@NOG OSOBQA (2)


Poslovi odjavni~ara. Poslovi ~uvara prelaza. Poslovi ~uva-
REGULISAWE SAOBRA]AJA VOZOVA U ZAKA[WEWU (8) ra pruge.
Saobra}aj vozova u zaka{wewu. Ukr{tavawe vozova. Utvr|i-
NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO)
vawe i otpadawe.
Predmet organizacija `elezni~kog saobra}aja je bazni pred-
DU@NOSTI VOZNOG OSOBQA KOD VOZA (6) met za u~enike koji se spremaju za zanimawe saobra}ajno-tran-
Du`nosti kod prijema voza. Du`nosti za vreme izlaska iz sportni tehni~ar.
slu`benog mesta. Du`nosti za vreme vo`we na otvorenoj pruzi. U okviru teorijske i prakti~ne nastave, uz stru~nu pomo}
Du`nosti kod pribli`avawa voza stanici. Du`nosti za vreme ba- nastavnika, uz kori{}ewe kabineta, simulatora, panoa, modela i
vqewa voza u stanici. prakti~nih ve`bi, u~enik treba da upozna ovu delatnost. U uvod-
nom izlagawu treba ista}i sadr`aje koji se odnose na odvijawe
POSEBNE VRSTE SAOBRA]AJA (5) `elezni~kog saobra}aja, posebno treba ukazati na wegovu bezbed-
nost, ta~nost i ekonomi~nost.
Saobra}aj vozova na dvokolose~noj pruzi. Vo`wa nepravil- Nastavu iz saobra}aja povezati sa nastavom iz signalizaci-
nim kolosekom. Obostrani saobra}aj. je kada se nastava odnosi na ista sredstva za rad.
Osposobiti u~enike za operativno organizovawe prevoza
VO@WA PRU@NIH VOZILA (5) putnika i stvari, posebno pri poreme}ajima u saobra}aju.
Op{te odredbe za vo`wu pru`nih vozila. Kretawe pru`nih Pri izvo|ewu nastave iz signalizacije opisati vrste, mesta
vozila. Propusnica za vo`wu pru`nih vozila i brzina vo`we. ugra|ivawa signala, ako su stalni koje signalne znake mogu da po-
ka`u, odnosno kako se daju, namenu i svrhu davawa, kao i postupke
POSTUPCI PRI NEPRAVILNOSTIMA U TOKU u slu~aju kvara. Na licu mesta demonstrirati rukovawe mewa~ima
VO@WE (3) na kolima, rukovawe kva~ilom, vazdu{nim spojnicama, prikqu~-
Postupak pri izuzetnom zaustavqawu na otvorenoj pruzi. Za- nim kablovima. Posebno ukazati na mere opreznosti i ~uvawe li~-
{ti}ivawe zaustavqenog voza na otvorenoj pruzi. Nastavqawe vo- ne bezbednosti kao i bezbednosti ostalih u~esnika u radu. Prak-
`we i povla~ewe voza sa otvorene pruge. ti~an rad izvoditi u stanicama u kojima se odvija putni~ki i te-
retni saobra}aj. Povremeno izvoditi nastavu u saobra}ajnom i
VANREDNI DOGA\AJI (4) elektro – tehni~kom kabinetu zbog o~iglednosti.
Posebnu pa`wu pokloniti potrebama i mogu}nostima prak-
Pojam i podela vanrednih doga|aja. Postupak u slu~aju na-
ti~ne primene ste~enih znawa. U tom smislu pri izradi operativ-
stanka vanrednog doga|aja. Prijavqivawe i isle|ewe vanrednih
nih planova uvek treba predvideti dovoqan broj ~asova ve`bi, uz
doga|aja. {to ve}u primenu nastavnih sredstava koja se kao sredstva za rad
koriste u `elezni~koj praksi. Uz to je potrebno stalno nagla{a-
IZRA^UNAVAWE MASE VOZA I VU^ENE MASE
vati neophodnost dobrog poznavawa i pravilne primene teorij-
LOKOMOTIVE (16)
skih sadr`aja ovog predmeta jer od toga u praksi direktno zavisi
Upoznavawe propisa. Uputstva o tehni~kim normativima i bezbednost i urednost `elezni~kog saobra}aja.
podacima za izradu i izvr{ewe reda vo`we. Izra~unavawe redovne
vu~ene mase lokomotive. Izra~unavawe redovne vu~ene mase lokomo-
tive kada se za vu~u upotrebqava vi{e lokomotiva. Odre|ivawe du- VOZNA SREDSTVA I VU^A VOZOVA
`ine voza u metrima i osovinama. Utvr|ivawe stvarne mase voza. Ciq i zadaci
Ciq nastave ovog predmeta jeste da u~enici ovladaju potreb-
KO^EWE VOZOVA (22)
nim znawima iz oblasti vu~e, kretawa i odr`avawa.
Op{te odredbe o ko~ewu vozova. Podela i vrste ko~nica. Vr-
Zadaci nastave predmeta su:
ste ko~ewa. Mewa~ki ure|aji automatskih ko~nica. Raspored kola
– sticawe osnovnih znawa iz sastava i konstrukcije `ele-
sa ko~nicama u vozu. Probe ko~nica. Izra~unavawe potrebne ko~-
zni~kih vozila;
ne mase voza. Nala`ewe procenta ko~ewa. Utvr|ivawe stvarne
– upoznavawe vrsta i tipova `elezni~kih vozila JP"@ele-
ko~ne mase voza. Osigurawe voza od samopokretawa. znice Srbije" i wihovih tehni~kih i eksploatacionih karakteri-
stika;
RED VO@WE (22)
– sticawe osnovnih znawa o ure|ajima na `elezni~kim vozi-
Pojam, vrste i oblici reda vo`we. Grafikon saobra}aja vo- lima koji uti~u na bezbednost `elezni~kog saobra}aja, wegovu
zova.Kwi`ica red vo`we Red vo`we voza. Izvodi iz reda vo`we. ekonomi~nost i komfor putnika;
Saobra}ajno-transportno uputstvo uz red vo`we. Putni~ki red vo- – upoznavawe organizacije i na~ina odr`avawe `elezni~-
`we, KURIR. Prelazne mere za prelazak na novi red vo`we. Iz- kih vozila na JP „@eleznice Srbije „;
rada reda vo`we posebnog voza.Izra~unavawe intervala sle|ewa – sticawe osnovnih znawa iz oblasti teorije vu~e vozova i
vozova. Brzine kod vozova i brzine preko skretnica. re{avawe najjednostavnijih zadataka iz oblasti vu~e vozova.
8. novembar 2006. SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK Strana 37 – Broj 13

áá RAZRED ri{}ewe za odre|ivawe te`ine – mase vozova odnosno optere}ewa


(2 ~asa nedeqno, 70 ~asova godi{we) lokomotiva: na pravoj horizontali, na usponima, pri pokretawu
voza s mesta, s obzirom na merodavni otpor pruge, i na usponima i
SADR@AJI PROGRAMA padovima s obzirom na dozvoqeno naprezawe tegqeni~kog ure|aja.
Odre|ivawe i izra~unavawe vremena vo`we vozova („i-v" di-
VOZNA SREDSTVA (50) jagram, metode odre|ivawa i izra~unavawa vremena vo`we vozova
Pojava i razvoj voznih sredstava (`elezni~kih vozila). – ra~unske i grafi~ke).
Podela i namena `elezni~kih vozila:vu~na vozila (dizel i
elektro lokomotive), elektro i dizel – motorni vozovi i {inobu- NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO)
si; vu~ena vozila (teretna, putni~ka i kola za posebne namene),
ostala (pru`na) vozila (radni~ka kolica, ru~ne i motorne drezi- Sadr`aj programa izlagati u najkra}im mogu}im crtama ver-
ne, razna vozila sa instrumentima, ure|ajima i opremom za nadzor balno, uz pisawe i crtawe na tabli i kori{}ewe modela, slika i
i odr`avawe `elezni~kih objekata i postrojewa). crte`a ve}eg formata.
Glavni sastavni delovi zajedni~ki za sva `elezni~ka vozila U kabinetu izvr{iti uvid u pojedine sklopove i ure|aje u
(postoqe, sanduk, tr~e}i stroj – obrtno postoqe, tegqeni~ki ure|aj, rasklopqenom stawu.
odbojni~ki ure|aj i ure|aj za ko~ewe) wihov zadatak, uloga, sastav, Na terenu, u `elezni~koj stanici u~enici treba da vizuelno
konstrukcija, materijal i na~in wihove izgradwe – proizvodwe. sagledaju sastavne delove i da uve`baju ukqu~ivawe i iskqu~iva-
Ure|aji za ko~ewe: ru~na, vazdu{na, elektrodinami~ka, we grejawa i osvetqewa putni~kih kola, aktivirawe i deaktivi-
elektromagnetna i hidrodinami~ka ko~nica, wihov zadatak, uloga, rawe ko~nica za slu~aj opasnosti i drugo.
sastavni delovi. Provera ispravnosti vazdu{ne ko~nice. Uslovi Na prakti~nom radu u~enici treba da upoznaju:
koje moraju ispuwavati kola koja se uvr{tavaju u vozove na JP – li~nu bezbednost za vreme bavqewa na `elezni~kim vozi-
„@eleznice Srbije" u pogledu ko~ewa. Pojmovi ko~ewa: ko~enost, lima ili u wihovoj blizini,
ko~na te`ina, procenat ko~ewa, zaustavni put, zaustavno vreme, – ~itawe instrumenata na vu~nim vozilima koji su va`ni za
probojna brzina, probojno vreme. sigurnost, bezbednost i urednost `elezni~kog saobra}aja,
Mewa~ke ru~ice vazdu{ne ko~nice: mewa~ vrste ko~nice, – rukovawe ure|ajima za iskqu~ewe pogona vu~nih vozila JP
mewa~ sile ko~ewa. „@eleznice Srbije", wihovo ko~ewe i zaustavqawe,
Oprema vu~nih vozila s obzirom na ko~ewe. Ko~ewe kola sa – zabrawene radwe na vu~nim vozilima JP „@eleznice Sr-
naro~itim po{iqkama. bije",
Ostali delovi karakteristi~ni za pojedine vrste `elezni~- – rukovawe ure|ajima za davawe zvu~nih i svetlosnih znako-
kih vozila. va i upozorewa,
Parne lokomotive (parni kotao, parna ma{ina, razvodni – kontrolu stawa pogonskih materijala na vu~nim vozilima
mehanizam, ostali delovi), wihova uloga u razvoju `elezni~kog sa- JP „@eleznice Srbije",
obra}aja. – na~in iskqu~ivawa iz pogona vazdu{ne ko~nice na pojedi-
Elektro lokomotive (krovna oprema, glavni transformator, nim `elezni~kim vozilima,
ispravqa~, vu~ni motori, pomo}ni pogoni i ostalo) wihove teh- – na~in ukqu~ivawa i iskqu~ivawa ure|aja za grejawe i
ni~ke i ostale karakteristike. osvetqewe putni~kih kola,
Dizel lokomotive (dizel motor, pomo}ni ure|aj, prenosnici – na~in rukovawa mewa~kim ru~icama vazdu{ne ko~nice na
snage – elektri~ni, hidrauli~ni i mehani~ki) wihove tehni~ke i `elezni~kim vozilima.
eksploatacione karakteristike. Pored vu~nih vozila, teretnih i putni~kih kola, elektro i
Elektro i deizel motorni vozovi i {inobusi: sastavni de- dizel-motornih vozova, u~enici treba da upoznaju i pru`na vozila
lovi, wihove tehni~ke i eksploatacione karakteristike. kao i vozila posebne namene i konstrukcije sa posebnim nagla-
Obele`avawe vu~nih vozila na JP"@eleznice Srbije" (grb, skom na wihovim najva`nijim tehni~ko-eksploatacionim karakte-
sopstvenost, serija i invetarski broj, osovinska formula – kon- ristikama i primenom za posebne `elezni~ke svrhe.
struktivna karakteristika). Na prakti~nim primerima u~enici treba da upoznaju na~in
Teretna kola (sastavni delovi, oprema i ure|aji karakteri- odre|ivawa i izra~unavawa vremena vo`we vozova, {to treba da
sti~ni za pojedine serije) wihove tehni~ke i eksploatacione ka- poslu`i kao osnov za boqe razumevawe pojedinih nastavnih sadr-
rakteristike. `aja bitnih za ovaj obrazovni profil.
Putni~ka kola (ure|aji za grejawe, osvetqewe, provetravawe,
ozvu~ewe, sanitarni, klima), wihove tehni~ke i eksploatacione ORGANIZACIJA PREVOZA STVARI
karakteristike.
Kola za posebne namene (sastavni delovi, oprema, ure|aji, Ciq i zadaci
instrumenti i drugo, karakteristi~no za kola za: grejawe, ru~ava- Ciq nastave ovog predmeta je usvajawe osnovnih znawa za de-
we, spavawe, dizalice, ispitivawe `elezni~kih vozila, pruge, terminaciju najva`nijih pravila i propisa za prijem i otpremu
kontaktne mre`e, mostova, uni{tavawe vegetacije na gorwem stro- stvari u `elezni~kom saobra}aju.
ju, sne`na grtala, sne`ne ralice i druga) wihove tehni~ke i eks- Zadaci nastave predmeta su:
ploatacione karakteristike. – upoznavawe celokupnog postupka u vezi sa prevo`ewem i
Ostala (pru`na) vozila (sastavni delovi, oprema, instru- izdavawem stvari u uputnoj stanici;
menti i ure|aji). – upoznavawe propisa iz potra`no-reklamacione slu`be i
Organizacija eksploatacije `elezni~kih vozila (turnusi: carinskog postupka kod me|unarodnih po{iqaka;.
lokomotiva, motornih vozova i {inobusa, putni~kih garnitura i – osposobqavawe u~enika da samostalno, brzo i ta~no izvr-
kola, kvalitativni i kvantitativni pokazateqi eksploatacije `e- {avaju sve poslove i zadatke u procesu prevoza `eleznicom;
lezni~kih vozila: obrt, prose~no dnevno tr~awe, stati~ko optere- – ukazivawe u~enicima na wihovu ulogu kao pretstavnika
}ewe kola i drugo). `eleznice u kontaktima sa korisnicima prevoza;
Organizacija odr`avawa `elezni~kih vozila (redovno: – osposobqavawe u~enika da fleksibilno i autoritativno
stalni nadzor, kontrolni pregledi i opravke; vanredno: opravke otklawaju sve nesporazume i nepravilnosti u izvr{avawu ugovor-
mimo redovnih opravaka prema ukazanoj potrebi; ciklusi i roko- nih obaveza stranke i `eleznice
vi opravaka za pojedina `elezni~ka vozila). – upoznavawe metoda racionalizacije prevoza prednosti pale-
Postrojewa za snabdevawe i odr`avawe putni~kih kola, po- tizacije, kontejnerizacije i ostalih savremenih vidova transporta;
strojewa za dezinfekciju teretnih kola, pripreme za sezonu greja- – osposobqavawe u~enika za primenu tarifskih propisa o
wa putni~kih vozova.Pregled i opravke ure|aja za grejawe putni~- ra~unawu prevoznine za den~ane i kolske po{iqke, kao i za ra~u-
kih kola. Predgrevawe vozova, kontrola grejawa u eksploataciji. nawe prevoznine pri posebnim uslovima prevoza;
– upoznavawe poslova i radnih zadataka ostalih radnika u
VU^A VOZOVA (20) transportno-komercijalnoj slu`bi sa kojima }e na poslu sara|ivati;
Vrste sila koje deluju na voz (vu~na sila lokomotive, sile – prakti~no obu~avawe u~enika da vr{e dopunu i izmenu po-
otpora kretawa voza i ko~na sila voza). stoje}ih propisa koji se objavquju u TTV-u i „Slu`benom glasni-
Uslovi za kretawe voza: za ubrzawe voza, za ravnomerno ku @S” a odnose se na poslove koje obavqa;
kretawe voza, za usporewe voza. Jedna~ina kretawa voza i weno ko- – upu}ivawe u~enika u kori{}ewe stru~ne literature.
Strana 38 – Broj 13 SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK 8. novembar 2006.

áá RAZRED Pojam i vrsta po{iqke, vrsta prevoza i na~in prevoza. Tovarni


(2 ~asa nedeqno, 70 ~asova godi{we) list, sadr`aj, oblik i na~in popuwavawa za unutra{wi saobra}aj.
Tarifa za prevoz stvari, deo á, dono{ewe, va`nost, primena,
SADR@AJI PROGRAMA objavqivawe, izmene i dopune. Klasifikacija stvari i spisak
predmeta. Imenik `elezni~kih stanica i wegovi prilozi. Daqi-
TRANSPORTNO-MANIPULATIVNI PROPISI nar za prevoz stvari i wegova prakti~na primena. Putokaz sa ta-
blicom upu}ivawa za iznala`ewe prevoznog puta. Tarifne tabli-
OP[TE ODREDBE O PREVOZU PO[IQAKA (20) ce cena prevoza i naknada za sporedne usluge. Tabela prihoda od
Sadr`aj propisa koji reguli{e prevoz stvari u unutra{wem prevoznine. Elemenat za utvr|ivawe cene prevoza. Pojam prevozni-
saobra}aju. Slu`bena mesta, postrojewa, ure|aji i sredstva za rad. ne, dodatne prevoznine, dodatka na prevozninu i tro{kova prevoza.
Organizacija rada transportne slu`be. Organizacija rada u vezi Utvr|ivawe te`ine merodavne za ra~unawe prevoznine. Ra~unawe
sa prijemom i otpremawem stvari u magacine. Obrasci i wihova prevoznine prema na~inu otpravqawa. Pove}awe ili smawewe pre-
podela za rad transportne slu`be. Naziv izvr{ioca poslova i za- voznog stava. Pove}awe ili smawewe izra~unate prevoznine. Op-
dataka transportne slu`be. Organizacija rada sa kolskim po{iq- {te odredbe o ra~unawu prevoznine za den~ane i kolske po{iqke.
kama. Pou~avawe osobqa za rad. Magacin i podela prostora za sme-
{taj stvari u otpravqawu, tranzitu i prispe}u. Radno vreme maga- RA^UNAWE PREVOZNINE ZA DEN^ANE PO[IQKE (15)
cina. Stavqawe tarifa na uvid strankama i davawe obave{tewa.
Davawe slu`benih podataka. Otpravqawe slu`bene po{te i prepi- Ra~unawe prevoznine za den~ane po{iqke: redovnog, oro~e-
ske. ^uvawe upotrebqenih kwiga i obrazaca. @albe korisnika nog i ekspresnog na~ina prevoza. Ra~unawe prevoznine za den~ane
prevoza i wihovo re{avawe. Pojam prevoznih isprava internog ka- po{iqke: obi~nih stvari, kabastih stvari, predmeta vanrednog
raktera i na~in wihove upotrebe. Predmeti iskqu~eni iz prevoza obima, drumskih i plovnih vozila, delova vazduhoplovnih vozila.
i predmeti koji se uslovno primaju na prevoz. Zabrane prevoza i ob- Den~ane po{iqke me{ovitog prevoza. Den~ane po{iqke koje se
ustave saobra}aja. Propisi transportne slu`be navedeni u saobra- otpremaju za stanice industrijskih pruga. Den~ane po{iqke zbir-
}ajno-transportnom uputstvu uz red vo`we – primena tih propisa. ne robe koje po{iqalac tovari, te`ine ve}e od 4.000 kg. Den~ane
po{iqke po RID-u. Stvari koje se predaju na paletama. Stvari ko-
POSLOVI KOJI PRETHODE PRIJEMU STVARI je se predaju u malim i sredwim kontejnerima. Ra~unawe prevozni-
NA PREVOZ (10) ne za tranzitne me|unarodne den~ane po{iqke primenom tranzit-
Prijavqivawe nameravane predaje stvari od strane korisni- ne tarife, deo âáá. Dodaci na prevozninu kod den~anih po{iqa-
ka prevoza. Naru~ivawe kola. Izbor i dostava kola strankama za ka, `ivotiwa i riba u vodi.
utovar. Dovoz i skidawe stvari. Popuwavawe tovarnog lista od
strane po{iqaoca. Prilozi tovarnog lista. Jedoobrazna pravila RA^UNAWE PREVOZNINE ZA KOLSKE PO[IQKE (20)
o pakovawu i tovarewu odre|enih stvari. Propisi o ispitivawu Ra~unawe prevoznine za kolske po{iqke ekspresnog na~ina
kvaliteta transportne ambala`e – `igosana ambala`a. Obele`a- prevoza. Ra~unawe prevoznine za kolske po{iqke koje se tovare u
vawe komada den~anih po{iqaka u unutra{wem i me|unarodnom zatvorena i otvorena kola obi~ne konstrukcije. Me{oviti prevoz
saobra}aju. Dono{ewe po{iqaka u delovima za stvari koje `ele- kolskih po{iqaka. Prevoz po{iqaka za stanice industrijskih
znica tovari. Privremeni sme{taj den~anih i kolskih po{iqaka. pruga i ra~unawe prevoznine.
Zavo|ewe tovarnih listova u magacinsku kwigu otpravqawa. Ra~unawe prevoznine za {inska vozila koja nisu uvr{}ena u
park neke `eleznice. Naro~ite po{iqke u unutra{wem i me|una-
PRIJEM PO[IQAKA NA PREVOZ (20) rodnom saobra}aju. Ra~unawe prevoznine za kolske po{iqke u ko-
Pregled tovarnog lista. Odre|ivawe prevoznog puta. Na {ta lima specijalne konstrukcije. Kolske po{iqke predmeta koji raz-
treba paziti prilikom prijema stvari na prevoz. Proveravawe sadr- li~ito tarifiraju. Prevoz duga~kih predmeta u vi{e kola. Doda-
`ine po{iqaka. Tovarewe stvari – propisi o tovarewu kola – Pri- vawe {titnih i umetnih kola. Me{oviti vojni transport. Prevoz
log á. Tarife deo á, odnosno prilog áá RIV-a. Granica tovarewa ko- `ivotiwa. Prevoz `ive ribe u vodi. Prevoz stvari na paletama.
la. Utovar stvari koji obavezno vr{i po{iqalac, odnosno `elezni- Prevoz stvari u velikim kontejnerima u transkontejnerima.
ca. Utvr|ivawe te`ine den~anih i kolskih po{iqaka. Kontrolno Pokriva~i i nosa~i pokriva~a. Tovarni pribor. Sredstva za za-
vagawe. Utvr|ivawe broja komada den~anih i kolskih po{iqaka. {titu stvari od toplote ili hladno}e. Dole|ivawe u toku prevoza.
Upisivawe utvr|ene te`ine i broja komada u prevozne isprave. Upu- Ra~unawe prevoznine za stvari koje se prevoze u kolima hladwa~a-
}ivawe po{iqaka na usputno vagawe. Utvr|ivawe te`ina po{iqa- ma, cisternama, kolima na sprat za prevoz automobila, kolima sa
ka koje se tovare na industrijskim kolosecima. Tablica prose~nih
automatskim istovarom, kolima sa spu{tenim podom, kolima sa
te|ina. „Olistavawe" kola. Zatvarawe i plombirawe kola. Naruxba
stalno ugra|enim kontejnerima, i to za sve slu~ajeve ako su kola
kola. Naru~ivawe automatskih plombi, evidencija i upotreba.
vlasni{tvo `eleznice ili korisnika prevoza, odnosno kola data
PREVOZ PO[IQAKA (10) u zakup. Po{iqao~ev mar{utni voz. Prazna kola korisnika prevo-
za ili kola u zakupu. Poseban teretni voz. Po{iqke u grupama ko-
Organizacija prevoza den~anih po{iqaka. la. Dovoz i odvoz po{iqaka. Delimi~ni dotovar ili istovar za
Pokretawe kola za otpremu den~anih po{iqaka. Tovarnica vreme prevoza. Ra~unawe prevoznine za po{iqke za potrebe
K-218. Rok utovara kolskih po{iqaka i rok predaje den~anih po-
JP@S. Prakti~ni primeri.
{iqaka. Postupak pri prevozu po{iqaka. Otpremawe po{iqaka
vozovima. Prevo`ewe den~anih po{iqaka. Predaja po{iqaka vo-
ME\UNARODNI PROPISI (15)
zovima. Pretovar po{iqaka, redovan – vanredan. Predaja i prijem
po{iqaka u prelaznim stanicama. Pra}ewe po{iqaka. Prevoz po{iqaka u me|unarodnom saobra}aju. Podru~ja va-
`ewa Konvencije. Predmeti iskqu~eni iz prevoza ili se uslovno
POSLOVI KOJI SE ODNOSE NA IZDAVAWE STVARI (10) primaju za prevoz. Tovarni list. Obaveza `eleznice da vr{i pre-
Priprema za izdavawe prispelih po{iqaka. Zavo|ewe tovar- voz. Izmene ugovora o prevozu. Smetwe pri prevozu. Smetwe pri
nih listova u magacinsku kwigu prispe}a. Izve{tavawe primaoca izdavawu stvari. Obezbe|ewe uredne isporuke. Pouze}e i predujmo-
o prispe}u. Rok za izve{tavawe primaoca. Iskupqewe tovarnog vi. Zajedni~ka odgovornost `eleznica u~esnica u prevozu. Lica
lista. Izdavawe i odno{ewe stvari. Ra~unawe le`arine i kolske koja imaju pravo na tu`bu protiv `eleznice. Visina od{tete za
dangubnine. Rokovi istovara kola i odno{ewa stvari. Ponovna izgubqenu ili o{te}enu po{iqku. Ga{ewe prava na tu`bu protiv
predaja – reekspedicija po{iqaka. Prekartirawe po{iqaka u `eleznice. Visina od{tete za izgubqenu ili o{te}enu po{iqku.
uputnoj stanici po izmeni ugovora o prevozu. Ga{ewe prava na tu`bu protiv `eleznice. Zastarelost potra`i-
vawa. Rok isporuke i od{teta u slu~aju prekora~ewa. Pravilnik o
áâ RAZRED prevozu kola korisnika prevoza RIP. Pravilnik o prevozu konte-
(2 ~asa nedeqno, 60 ~asova godi{we) nera RIC.
Savezne tarife, sadr`aji i wihova primena u ra~unawu pre-
SADR@AJI PROGRAMA voznine, sa prakti~nim primerima. Propisi o prevozu po{iqaka
izme|u RD@ i JP „@eleznice Srbije" u tranzitu preko Ma|arske
TARIFNI PROPISI (10) i Rumunije. Sadr`aj ovih propisa i primena u ra~unawu prevozni-
Op{te upoznavawe tarifa koje se koriste pri prevozu stva- ne, kod den~anih i kolskih po{iqaka. Pravilnik o manipulaciji
ri u unutra{wem saobra}aju – wihov sadr`aj, rukovawe i primena. i prevozu po{iqaka izme|u RD@ i JP „@eleznice Srbije".
8. novembar 2006. SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK Strana 39 – Broj 13

NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO) Zadaci nastave predmeta su:


– prihvatawe svih komercijalnih zahteva korisnika prevoza
Sva teorijska izlagawa nastavnika treba da budu tesno poveza- i preduzimawe mera radi pridobijawa putnika, obezbe|ewe ve}eg
na sa prakti~nim primerima i upotpuwena odgovaraju}im ve`bama. komfora i ve}e brzine putovawa;
Plan i program nastave sa~iwen je po redosledu tehnolo- – samoinicijativno i odgovorno izvr{avawe radnih obaveza
{kog procesa rada, po~ev od dovo`ewa stvari na stanicu, zatim, `eleznice kao prevoznika i osposobqavawe za otklawawe svih ne-
prijema, sme{taja, otpremawa, do prevo`ewa i izdavawa stvari u sporazuma i nepravilnosti koji nastaju u izvr{avawu ugovorenih
uputnoj stanici. Tim redosledom treba i ostvariti program. obaveza putnika i drugih korisnika `elezni~kih usluga;
Svako teorijsko izlagawe treba povezati sa prakti~nom pri- – uo~avawe zna~aja uticaja i doprinosa svih u~esnika u pro-
menom. Odlaskom na `elezni~ku stanicu, pokazati u~enicima, na cesu rada i usluga u ostvarivawu poslovnih rezultata i uspe{nosti
licu mesta, na primer, kako se pripremaju za prevoz den~ane po- privre|ivawa;
{iqke po~ev od vagawa, obele`avawa komada stvari do sme{taja – ovladavawe samostalnim kori{}ewem stru~ne literature
na odre|ene prostore, a zatim utovar kola za prevoz den~ane robe i osposobqavawe za stru~no usavr{avawe u re{avawu problema u
i otpremawe iz stanice. Pri prijemu kolskih po{iqaka, u~enici- vezi sa organizacijom prevoza u `elezni~kom saobra}aju.
ma pokazati kako se prazna kola za utovar ili tovarena kola za is-
tovar predaju strankama putem kwige Kol – 4. ááá RAZRED
U okviru dela programa koji se odnosi na usputni prevoz po- (3 ~asa nedeqno, 105 ~asova godi{we)
{iqaka, prakti~no pokazati postupak vozopratnog osobqa za vre-
me usputnog prevoza i predaju po{iqaka stani~nom osobqu, kao i SADR@AJI PROGRAMA
prijem novih po{iqaka po usputnim stanicama od stani~nog oso-
bqa. Prakti~an rad mo`e se pokazati pomo}u filmova. UVOD (2)
U vezi sa poslovima koji se odnose na izdavawe stvari, u na- Razvoj `elezni~kog transport. Zadaci `elezni~kog saobra-
stavi povezati: istovar den~ane robe iz kola i sme{taj u magacin, }aja.
zatim, zavo|ewe prispelih isprava, obra~unavawe prevoznih tro-
{kova koji terete po{iqku, izve{tavawe primaoca o prispe}u na OSNOVNI ORGANOZACIONI USLOVI ZA PREVOZ
razne na~ine, dolazak stranki po stvari, iskupqewe prevozne is- @ELEZNICOM (8)
prave i izdavawe stvari. Posle teorijskog izlagawa u~enike vodi- Stanice, stani~ne zgrade i peroni. Postrojewa i ure|aji.
ti na `elezni~ku stanicu ili u kabinetu obezbediti filmove za Pomo}na sredstva i obrasci. @elezni~ki radnici koji u~estvuju
pokazivawe ovih sadr`aja. u prevozu putnika. Organizacija rada u stanicama i zadaci. Odr-
Pri obradi tematske celine prevo`ewe posebnih vrsta po- `avawe reda i ~isto}e u stanicama i vozovima. Radno vreme. Red
{iqaka, ukazati na svu ozbiqnost prijema, otpremawa, prevo`ewa vo`we u me|unarodnom i unutra{wem saobra}aju, zna~aj sastav i
i izdavawa tih stvari. kori{}ewe. Zidni red vo`we i izvod iz reda vo`we. Primopre-
Pri teorijskoj i prakti~noj nastavi u vezi sa po{iqkama u daja slu`be. Stavqawe tarifa na uvid i davawe obave{tewa i slu-
unutra{wem saobra}aju, ukazivati na odgovaraju}e propise iz me- `benih podataka. Ogla{avawe voznih isprava i obrazaca za neva-
|unarodnog saobra}aja kada se izlagawe odnosi na iste ili sli~- `e}e. Re{avawe sporova sa putnicima u stanici i u vozovima.
ne slu~ajeve. @albe putnika i wihovo re{avawe.^uvawe upotrebqenih obrazaca
Propise koji se odnose na tovarewe kola razli~itim vrstama i kwiga.
stvari treba savladati u potpunosti, kako teorijski tako i prakti~-
no, jer su te nepravilnosti najopasnije po bezbednost saobra}aja. PRIHVATAWE PUTNIKA I POSEBNE DELATNOSTI
Pri izu~avawu propisa i prakti~nog rada koji se odnose na U STANICAMA I U VOZU (10)
potra`ni i reklamacioni postupak treba, prilikom svakog izla- Uloga i kori{}ewe vestibila, ~ekaonica i perona. Organiza-
gawa, objasniti kada se i u kom slu~aju ispostavqaju pojedini cija prihvatawa i otpremawa putnika u stanicama. Pojam putnika i
obrasci i na {ta tom prilikom treba obratiti pa`wu. pojam putovawa. Vrste prevoza i kategorije putnika. Vrste vozova za
U vezi sa propisima koji se odnose na carinski postupak prevoz putnika u saobra}ajnom i tarifnom pogledu. Vrste putni~kih
u~eniku objasniti da za svaku neocariwenu, a izdatu po{iqku `e- kola i razredi. Uno{ewe ru~nog prtqaga u stani~ne prostorije, u
leznica kao prevozilac i radnik koji je izdao po{iqku mogu bi- vozove i na perone. Predmeti koji su zabraweni da se unose u stani-
ti nov~ano ka`weni. Ostale carinske propise prilagoditi prak- ce i putni~ka kola. Uno{ewe `ivotiwa u putni~ka kola. Primawe
ti~nim primerima. predmeta na ~uvawe u garderobama. Rad nosa~a prtqaga u stanici.
Prilikom primene tarife o ra~unawu prevoznine ukazati Na|eni predmeti i postupak sa wima. Ustupawe prava prodaje voznih
u~enicima na va`nost pravilne primene propisa i na negativne isprava putni~kim agencijama i drugim licima. Pravila i ograni-
efekte koji se javqaju kada se odre|eni propis ne primewuje. Pri ~ewa direktnog otpravqawa putnika. Osigurawe putnika.
navo|ewu prakti~nih primera o ra~unawu prevoznine za den~ane i
kolske po{iqke treba uzimati u obzir stvarne a ne izmi{qene ZAKONSKE OSNOVE PREVO@EWA @ELEZNICOM (8)
primere. Da bi se ostvario ovaj program, najboqe je da se nastav- Pojam zakonskih osnova. Va`nost i primena zakonskih osno-
nik povezuje sa odeqewem kontrole prihoda i da od wih uzima to- va. Obaveza odr`avawa i vr{ewa saobra}aja. Obaveza `eleznice da
varne listove po kojima je ve} vr{en prevoz. vr{i prevoz. Tarifne obaveze. Ograni~ewe prevoza i obustava sao-
U tre}oj i ~etvrtoj godini treba oko 50 odsto nastave oba- bra}aja. Nepostojawe obaveze i prevoz uz posebne uslove. Pona{awe
vqati u kabinetu transportne slu`be ili oti}i u `elezni~ku sta- i obaveze putnika pri prevozu. Prava i odgovornosti `eleznice.
nicu, zatim u kontrolu prihoda i elektronski ra~unski centar, Odgovornost putnika prema `eleznici. Ostvarivawe prava iz osno-
gde se najve}im delom prakti~ni primeri slikovito mogu prika- va prevoza `eleznicom. Prestanak potra`ivawa prema `eleznici
zati. iz ugovora o prevozu. Osnovna prava putnika u slu~aju neodr`avawa
Pri ostvarivawu dela programa koji se odnosi na primenu reda vo`we i smetwi u saobra}aju. Propisi kojima se ure|uje pre-
me|unarodnih saveznih tarifa, u~enici treba da upoznaju svih 11 voz putnika, prtqaga i ekspresnih po{iqaka zasnovani na zakonu.
saveznih tarifa i propisa Spt-65, s tim {to kod prakti~ne pri-
mene i ra~unawa prevoznine treba koristiti tarife onih zemaqa VOZNE ISPRAVE ZA PREVOZ PUTNIKA (14)
sa kojima SCG ima najve}u robnu razmenu. Istovremeno treba ra- Pojam i sadr`ina vozne isprave. Vozna isprava kao dokaz o za-
diti i prakti~ne primere za me|unarodne kolske po{iqke koje kqu~enom ugovoru o prevozu. Vrste i podela voznih isprava. Podaci
tranzitiraju na{u zemqu, a na wih se ne primewuju savezne tari- na voznim ispravama. Vrste, upotreba i izdavawe kartonskih karata.
fe, ve} unutra{wa tranzitna tarifa, deo âáá. [tampawe i izdavawe kartonskih karata pomo}u {alter ma{ina.
Izadavawe vozne karte pomo}u terminala. Rok va`ewa voznih kara-
ta. Produ`ewe roka va`ewa, prekid putovawa. @igosawe voznih ka-
ORGANIZACIJA PREVOZA PUTNIKA rata, pogre{no `igosane vozne karte. Napla}ivawe vozne cene (pre-
voznine). Belica K-2, K-3, sastav i primena. Kuponska belica K-4a,
Ciq i zadaci sastav i primena. Doplatna belica K-6, sastav i primena. Kontrol-
Ciq izu~avawa predmeta je da osposobi u~enika da samo- na belica K-6a, sastav i primena. Dopunska belica K-6b, sastav i
stalno vr{i otpremawe putnika, prtqaga i ekspresnih po{iqaka primena. Lisne vozne karte: K-8, K-8a, K-8b, K-8c, K-8HOR, K-8m,
u unutra{wem i me|unarodnom saobra}aju. K-8n, K-80 i K-8 SUB po TCU. Terminalska vozna karta K-2a.
Strana 40 – Broj 13 SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK 8. novembar 2006.

TARIFSKI PROPISI ZA PREVOZ PUTNIKA (6) áâ RAZRED


(2 ~asa nedeqno, 60 ~asova godi{we)
Pojam `elezni~ke tarife i wen razvoj. Vrste tarifskih si-
stema. Na~ela `elezni~ke tarife i tarifska na~ela. Elementi za
SADR@AJI PROGRAMA
odre|ivawe vozne cene. Tablice prevoznih cena (Spt-05). Va`nost
i primena tarifa. Vrste tarifa i podela tarifske materije. PREVOZ EKSPRESNIH PO[IQAKA U UNUTRA[WEM
Objavqivawe tarifa i podru~je va`ewa. SAOBRA]AJU (10)
Predmeti koji se primaju na prevoz. Predmeti koji su iskqu-
IZRA^UNAVAWE VOZNE I DODATNE CENE (8)
~eni iz prevoza ili se primaju pod odre|enim uslovima. Utvr|iva-
Imenik `elezni~kih stanica. Daqinar za prevoz putnika, we te`ine i olistavawe. Prijem ekspresnih po{iqaka na prevoz
prtqaga i ekspresnih po{iqaka. Izra~unavawe odstojawa. Izra- (pakovawe i obele`avawe). Proveravawe sadr`ine i te`ine.
~unavawe voznih cena. Izra~unavawe dodatnih voznih cena i do- Vozarinski dodaci. Prevoz ekspresnih po{iqaka. Obezbe|ewe
plata u stanicama i u vozu. uredne isporuke, pouze}e i predujam. Rokovi isporuke. Izmena ugo-
vora o prevozu. Sme{taj prispele ekspresne po{iqke. Zavo|ewe
POVLASTICE U VO@WI (2) ekspresnih listova. Izve{tavawe primaoca o prispe}u. Izdavawe
ekspresnih po{iqaka u stanici i kod voza. Izdavawe ekspresnih
Osnovne karakteristike povlastica u vo`wi i na~in kori- po{iqaka koje su prispele nepotpune. Smetwe pri prevozu i smet-
{}ewa. we pri izdavawu. Pravo potra`ivawa i zastarelosti potra`iva-
wa iz ugovora o prevozu. Utvr|ivawe gubitka, delimi~nog gubitka
ZAKONSKE POVLASTICE NA @S (7) i o{te}ewa kod ekspresnih po{iqaka i postupak.
Narodni heroji. Nosioci Partizanske spomenice 1941.
[panski borci. Nosioci Ordena Kara|or|eva zvezda sa ma~evima, PREVOZ PRTQAGA I EKSPRESNIH PO[IQAKA
Belog orla sa ma~evima i zlatne medaqe Obili}a. Invalidi. Slepa U ME\UNARODNOM SAOBRA]AJU (10)
lica. Predmeti koji se primaju na prevoz kao prtqag i ekspresne
po{iqke. Iskqu~ewe iz prevoza i uslovni prevoz. Prijem na pre-
KOMERCIJALNE POVLASTICE NA @S (10) voz prtqaga i ekspresnih po{iqaka po CIV-u sv. á i Ex i IMPT.
Izra~unavawe prevoznine. Zajedni~ka odgovornost `eleznica. Pr-
Povratana putovawa. Deca. Novinari. Starija lica. Penzi- tqa`nica (K-74) i ekspresni list (K-73). Reklamacije i tu`be.
oneri. Regruti. Kolektivna putovawa (K-16). [kolske ekskurzije. Upotreba i primena tarife TCE-x. Prevoz pra}enih automobila.
Omladina. Mese~ne i pretplatne karte za radnike i |ake. Pret- Prevoz prtqaga i ekspresnih po{iqaka IEX i TIEX.
platne karte. Vantarifni prevozi, prevoz organa SUP-a, prevoz u
slu~aju pru`awa pomo}i, prevoz po{tanskih radnika i po{tan- PREVOZ PUTNIKA U ME\UNARODNOM SAOBRA]AJU (40)
skih po{iqaka. Prevoz `elezni~kih radnika.
Zakonske i konvencijske obaveze prevoza putnika, prtqaga.
Odr`ave ugovornice i pristupawe konvenciji (COTIF). Obaveze
PRIGRADSKI SAOBRA]AJ(4) `eleznice da vr{e prevoz. Odgovornost i pravo na potra`ivawa
koja proizilaze iz ugovora o prevozu. Reklamacije i tu`be. Pre-
OTPRAVQAWE PUTNIKA U UNUTRA[WEM stanak prava potra`ivawa od `eleznice i zastarelost potra`iva-
SAOBRA]AJU (12) wa. Nov~ana jedinica, valuta i kurs. Me|unarodne tarife za pre-
Prostorije i peron za prihvat putnika. Rezervisawe sedi- voz putnika i prtqaga i TCV. Sastav i opis tarife TCV-1. Opis
{ta u vozovima. Upotreba kola za spavawe, kola sa le`ajevima i i upotreba tarife TCV-áá, ááá i áâ. Stani~ni kartoni. Izvod iz
kola-restorana. Kreditirani prevoz lica. Naru~ivawe i otpra- TCV. Vrste voznih isprava i sastavni elementi. Na~in popuwava-
vqawe putnika u posebnim kolima i vozovima. Deklasirawe kola wa voznih isprava. Me|unarodne kartonske karte. Kuponske vozne
i odeqaka. Upotreba motornih kola. Salonska kola. Prevoz i sme- karte K-7 i K-9. Kolektivna karta K-10. Li~na kontrolna karta za
{taj pratioca po{iqaka. Ula`ewe putnika u voz, zauzimawe i od- pojedina~ni povratak K-10a i za putnike u grupi K-10b. Doplatna
re|ivawe sedi{ta. Putovawe u slu`benim kolima, teretnim vozo- belica K-11. Izra~unavawe vozne cene. Doplate u me|unarodnom
vima i na lokomotivi. Pregled voznih isprava u vozu i revizori saobra}aju i naplata drugih dodataka. Izmena prevoznog puta. Iz-
vozova. Prekidawe putovawa. Overavawe va`nosti ili neiskori- davawe voznih isprava sa nazna~enom polaznom stanicom u ino-
{}ewa voznih karata. Neodr`avawe reda vo`we – smetwe u sao- stranstvu. Pojedina~na putovawa putnika. Otpravqawe skupina
bra}aju. Napla}ivawe doplata koje nisu mogle da se izvr{e u vozu. (grupa) u redovnim i posebnim vozovima. Povlastice i besplatan
Zapisnik o neizvr{enoj doplati u vozu (K-92). Postupak ako put- prevoz grupa. Prevoz dece. Rokovi va`ewa i prekid putovawa. Gu-
nik ne mo`e ili ne pristaje da plati doplatu u vozu. Izuzetan po- bitak veze i izostajawe vozova. Vra}awe novca za napla}ene vozne
stupak za grani~ne stanice @S. Oduzimawe voznih isprava. Pre- isprave. Overavawe voznih isprava. Posebni dodaci uz TCV sv. á
voz ru~nog prtqaga. Prekomerni ru~ni prtqag i izra~unavawe (tarife IR, REF RES, IRS). Upotreba kola za spavawe, kola sa le-
prevoznine. Prevoz pasa. Prevoz pra}enih automobila. Vra}awe `ajevima i kola sa restoranom „INTER RAIL" i sli~na putovawa
novca za neproputovani put. omladine i starijih lica, BIG putovawa. Prevoz putnika SCG –
Rusija i primena tarife po SMPS. Organizacija prevoza po 8
PREVOZ PRTQAGA (14) MPS. Vozne i prevozne isprave. Izra~unavawe vozne cene i prevo-
znine za putnike, prtqaga i ekspresnih po{iqaka. Izra~unavawe
Potreba i zna~aj prevoza prtqaga. Predmeti koji se primaju vozne cene za posteqne karte za Rusiju.
na prevoz. Prijem prtqaga na prevoz (pakovawe, dopakovawe, obe-
le`avawe). Proveravawe sadr`ine prtqaga. Utvr|ivawe mase pr- NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO)
tqaga. Izra~unavawe prevoznine i vozarinski dodaci. Otpravqa-
we prtqaga (prtqa`nica K-71, karta za bicikle K-51). Potvrda o Na konkretnim primerima pismenim ve`bama (~etiri) iz
pla}enoj prevoznini (K-24). Prtqag koji se prevozi besplatno. svih delova programa uraditi {to vi{e raznovrsnih zadataka iz
Naknadno otpravqawe prtqaga. Prijem prtqaga u stajali{tima prakse. U kabinetu i stanicama prakti~no obavqati poslove izda-
ili za stajali{ta koja nisu otvorna za otpravqawe prtqaga. Pre- vawa kartonskih karata i belica i ostalih propratnih dokumenata.
daja prtqaga vozovo|i (manipulantu). Predaja prtqaga u prikqu~- Vr{iti izra~unavawe prevoznine za prevoz prtqaga i ekspresnih
nim (odvojnim) stanicama i u stanicama gde se osobqe voza mewa. po{iqaka u unutra{wem i me|unarodnom saobra}aju uz popuwava-
Predaja prtqaga u grani~nim stanicama. Predaja prtqaga u putnoj we prevoznih isprava.
stanici. Sme{tawe prispelog prtqaga. Zavo|ewe, numerisawe i Ste~eno teorijsko znawe proveravati na prakti~nim prime-
`igosawe prtqa`nica pri prispe}u u uputnoj stanici. Izdavawe rima iz prevoza.
prtqaga. Izmena Ugovora o prevozu. Pretpostavka o gubitku pr- U toku realizacije nastavnog programa u tre}em razredu po-
tqaga i postupak ako se prtqag prona|e. Zalutali i neta~no otpre- sebnu pa`wu pokloniti upoznavawu u~enika sa voznim ispravama
mqeni prtqag. Smetwe pri izdavawu. Neodr`avawe reda vo`we. za prevoz putnika u unutra{wem saobra}aju i na~inu wihovog iz-
Smetwe u saobra}aju. Konfiskacija (zaplena) prtqaga. Prevoz pi- davawa i kori{}ewa. U~enike treba dobro obu~iti u izra~unava-
ja~nih stvari. wu vozne i dodatne cene. Za to je potrebno predvideti dovoqan
8. novembar 2006. SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK Strana 41 – Broj 13

broj ~asova ve`bi uz {to vi{e prakti~nih primera. dobro pozna- Pri ostvarivawu sadr`aja ovog programa treba uspostaviti
vawe povlastica na @S i uslova wihovog kori{}ewa, kao i pro- korelaciju sa predmetima organizacija prevoza stvari i organiza-
pisa koji se odnose na prevoz prtqaga, uz obu~enost za izra~unava- cija `elezni~kog saobra}aja.
we prevoznika, tako|e je veoma va`no za ovaj obrazovni profil. U izlagawu treba naglasiti zna~aj kolskog parka u udovoqa-
U toku realizacije nastavnog programa za ~etvrti razred ve- vawu potrebama za prevozom putnika i stvari koji prema dru{tve-
oma je zna~ajno da u~enici dobro upoznaju propise koji va`e za nim merilima pripada `eleznici. Prikazati sveobuhvatnost ovog
prevoz putnika u me|unarodnom saobra}aju i da se osposobe za ko- sistema i uporediti ga sa sli~nim propisima kod ostalih ~lani-
ri{}ewe me|unarodnih tarifa i izdavawe me|unarodnih voznih ca UIC-a kao i sa me|unarodnim propisima o kori{}ewu kola.
isprava. Pored upoznavawa sa transportno-manipulativnim pro- U~enicima treba objasniti da su vu~ena vozila osnovna
pisima u oblasti prevoza ekspresnih po{iqaka u unutra{wem sa- sredstva pomo}u kojih `eleznica obavqa svoj rad, prevoz putnika
obra}aju, u~enike treba na nizu prakti~nih primera osposobiti i i stvari, i pomo}u kojih se ostvaruje dohodak `eleznice, te da od
za samostalno izra~unavawe prevoznine, naknada za sporedne uslu-
boqeg kori{}ewa kola zavisi ve}i ili mawi dohodak.
ge i vozarinskih dodataka za prevoz ekspresnih po{iqaka
U vezi sa ra~unskom obradom podataka o kori{}ewu kola
treba objasniti posledice, koje mogu nastati u ra~unskoj obradi
EKSPLOATACIJA VU^ENIH VOZILA podataka zbog nejasnog ili povr{nog ispuwavawa obrasca kolske
slu`be.
áâ RAZRED U~enicima treba ukazati na zna~aj ta~nog popuwavawa obra-
(2 ~asa nedeqno, 60 ~asova godi{we) zaca i na potrebu blagovremenog sastavqawa obrazaca. Ukazati na
mogu}nost i zna~aj savremene tehnike u vo|ewu ovih evidencija
SADR@AJI PROGRAMA (ure|aji voki – toki, lokalne radio-stanice, televizija). Posebno
naglasiti potrebu vo|ewa evidencije stranih kola za prevoz put-
nika i to ilustrovati naknadama koje se pla}aju za nepravilno ko-
OBEZBE\IVAWE KOLA I TOVARNOG PRIBORA PRI
ri{}ewe teretnih kola za prevoz stvari vlasni{tva stranih `e-
UTOVARU (8)
leznica. Sadr`aj evidencije o kori{}ewu teretnih kola za prevoz
Naru~ivawe kola i tovarnog pribora.Otkazivawe ko- stvari vlasni{tva @S predstavqaju te`i{te u nastavi.
la.Utvr|ivawe potrebe za kolima i tovarnim priborom. Prijavqi- Posebnu pa`wu treba posvetiti obja{wavawu vo|ewa obra-
vawe potrebe za kolima i tovarnim priborom. Utvr|ivawe stawa zaca kolske slu`be koji slu`e za prikazivawe me|usobnih odnosa
raspolo`ivih kola i tovarnog pribora. Prijavqivawe stawa ras- `eleznice i korisnika prevoza. Tako|e, treba ista}i zna~aj odr-
polo`ivih kola i tovarnog pribora. Izjedna~avawe i podela ko- `avawa dobrih poslovnih odnosa u svakodnevnim kontaktima `e-
la. Dostavqawe kola. leznice i wenih korisnika.
O potrebi i evidenciji kolskog pribora objasniti u~enici-
KOLA U ZAKUP I KOLA KORISNIKA PREVOZA (2)
ma da je tovarni pribor sastavni deo kola, bez koga je nemogu}e
Na~in davawa kola u zakup. Kola korisnika prevoza. koristiti efikasno kola, pa se zato o wemu mora voditi ra~una
kako bi se spre~ilo gubqewe, otu|ewe ili o{te}ewe.
UPOTREBA PUTNI^KIH KOLA U ME\UNARODNOM U~enicima treba skrenuti pa`wu na zna~aj poznavawa ruko-
SAOBRA]AJU (7)
vawa odre|enim ure|ajima na putni~kim i teretnim kolima, eko-
Op{te odredbe. Dostavqawe kola za kurseve. nomi~nost u radu i bezbednost pri radu u saobra}aju.
Pri izlagawu mera za{tite na radu definisati normative
UPOTREBA TERETNIH KOLA U ME\UNARODNOM i norme o za{titi kao i prava i obaveze primene.
SAOBRA]AJU (7) Robne manipulacije i sistemi ukrupwavawa po{iqaka kao
Upotreba kola. Naknada za kori{}ewe stranih kola. Postu- nastavna celina obuhvata robne operacije (utovar-istovar). Ob-
pak sa kolima – hladwa~ama pod upravom interfrigo. jasniti ulogu ukrupwavawa po{iqaka pri izvo|ewu robnih ope-
racija, zatim paletni lanac i organizaciju paletizacije u jednoj
ZAJEDNI^KA UPOTREBA KOLA I TOVARNOG PRIBORA (8) stanici i kontejnerski saobra}aj sa organizacijom rada termi-
Osnovna na~ela Sporazuma o zajedni~koj upotrebi. Zajedni~- nala, kao i prate}u evidenciju sredstava koja se pri manipulaciji
ka organizacija kolske slu`be.Ispomo} u kolima. Izjedna~avawe koriste.
teretnih kola. Odbijawe prijema @S kola. Popis kola. Stavqawe Ma{ine i postrojewa za robne manipulacije treba objasni-
kola u op{tu rezervu. Potraga za kolima. ti polaze}i od najjednostavnijih sredstava mehanizacije do naj-
slo`enijih. Prikazati izgled tih sredstava, wihove karakteri-
KOLSKI PARKOVI I IZMERITEQI RADA KOLA (8) stike u odnosu na vrstu tereta za koji se koriste, na~in rukovawa
Kolski parkovi. Promet kola. Izmeriteqi rada. i tehni~ke karakteristike. Nakon obrade ove nastavne jedinice
trebalo bi organizovati posetu terminalu i magacinu rada kako
MEHANIZOVANA MANIPULACIJA STVARIMA (6) bi u~enici upoznali sredstva mehanizacije i postrojewa.
Zna~aj vr{ewa mehanizovanih manipulacija. Transportno- Pri izlagawu sadr`aja kombinovanog sistema transporta,
manipulativne jedinice. Na~in vr{ewa pretovarno-transportnih treba ukazati na zna~aj kombinovawa u uslovima mehanizovane ma-
manipulacija. Porast pretovarnog transporta oru|a i ure|aja. nipulacije robom, vrste mogu}ih kombinacija transporta i mogu}e
primene sistema transporta. Pri tome koristiti fotografije i
INTEGRALNI TRANSPORT (9) slajdove koji prikazuju re{ewa mogu}ih sistema u kombinovanom
Uloga i zadatak integralnog transporta. Racionalizacija transportu.
transporta. Paletelizacija. Kontejnerizacija. Kombinovani si- U izlagawu obuhvatiti i primenu mehanizacije na `elezni-
stemi transporta. Bimodalna tehnologija. ci, definisawe tih sredstava, elemente proizvodnosti i prora-
~un, kao i eksploatacione karakteristike i pokazateqe.
PRETOVARNO-TRANSPORTNI URE\AJI I MA[INE (5) O obu~enosti radnika za rad na robnim operacijama i mere
Pojam i namena. Transporteri. Elevatori. Utovariva~i. za{tite pri radu objasniti zna~aj poznavawa rukovawa odre|enim
Prevrta~i `elezni~kih kola. Dizalice. ure|ajima, uticaj dobrog rukovawa na ekonomi~nost u radu i sigur-
nost pri manipulisawu. Ove sadr`aje povezati sa bezbedno{}u
NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO) pri izvr{avawu transporta u celini.
Program ovog predmeta omogu}ava u~enicima da steknu zna-
wa o na~inu kori{}ewa vu~enih vozila kako bi ih primenili u
TRANSPORTNO RA^UNOVODSTVO
budu}em radu.
Ostvarivawe teorijske nastave treba da se odvija paralelno
sa ve`bama. Ve`be treba organizovati u kabinetu ili stanicama Ciq i zadaci
kako bi se u~enici na prakti~nim primerima osposobili za samo- Ciq nastave ovog predmeta je da u~enici usvoje osnovna te-
stalan rad. Ve`be treba da slede nakon obrade tematske celine. orijska i prakti~na znawa za samostalno obavqawe blagajni~ko-
Pri tome treba koristiti sve obrasce kolske slu`be. ra~unovodstvenih poslova.
Strana 42 – Broj 13 SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK 8. novembar 2006.

Zadaci nastave predmeta su: prispe}u stvari u uputnoj stanici. Iskupqivawe po{iqaka u unu-
– sticawe potrebnih znawa na poslovima otpreme putnika; tra{wem i me|unarodnom saobra}aju. Carinske odredbe za me|una-
– sticawe osnovnih znawa na poslovima otpreme stvari; rodno prispe}e. Raskid ugovora sa korisnikom prevoza. Utvr|iva-
we ispravnosti vo|ewa dnevnih ra~una blagajne prispe}a stvari.
– sticawe osnovnih znawa na poslovima otpreme putnika i
Prijem i naplata kontrolnih primedaba od strane korisnika pre-
stvari u unutra{wem i me|unarodnom saobra}aju.
voza. Dora~unavawe u me|unarodnom saobra}aju. Prijem vra}enog
frankaturnog ra~una. Ura~unavawe tranzitnih po{iqaka u me|u-
ááá RAZRED narodnom saobra}aju K-210. Zakqu~ak blagajne prispe}a – dnevni
(2 ~asa nedeqno, 70 ~asova godi{we) i mese~ni. Zakqu~ak mese~nog ra~una K-167. Dostavqawe ra~una
Kontroli prihoda.
SADR@AJI PROGRAMA
POSLOVI U STANI^NOJ BLAGAJNI (20)
OP[TI DEO (18) Prijem transportnih prihoda od svih blagajni u stanici Vo-
Vrste saobra}aja, op{te odredbe i odredbe Uputstva 182. Po- |ewe dnevnog bele`nika K-215. Vo|ewe frankaturnog ra~una K-
sebni izrazi u transportnom ra~unovodstvu. Blagajni~ko poslova- 216. Vo|ewe bele`nika K-251 kao i spiska K-205. Vo|ewe poslov-
we. Obele`avawe obrazaca u putni~kom saobra}aju. Naru~ivawe nog pregleda K-230 kao i Bele`nik kontrolnih primedaba K-212
voznih karata. Prijem i evidencija voznih karata. Godi{wi bele- i ra~una 212-a. Predaja transportnih prihoda i ra~un R-21 na `i-
`nik-zna~aj i upotreba. Na~in pla}awa prevoznih tro{kova. Do- ro ra~un „@eleznica Srbije". Dostavqawe stani~nih ra~una nad-
tacija blagajne i blagajni~ki maksimum. Utvr|ivawe ispravnosti le`noj Kontroli prihoda.
blagajni~kog poslovawa. Predaja realizovanih transportnih pri-
hoda. Zna~aj i vrste kontrolnih primedaba. Naplata kontrolnih NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO)
primedaba i wihova realizacija.
U uvodnom izlagawu o zna~aju transportnog ra~unovodstva i
RA^UNOVODSTVO PUTNI^KE BLAGAJNE (10) blagajni~kih poslova na „@eleznicama Srbije" treba staviti ak-
cenat na tehnolo{ko jedinstvo i jednoobrazan postupak u vo|ewu
Poslovi u putni~koj blagajni. Obrasci koji se upotrebqava- transportnog ra~unovodstva na mre`i „@eleznica Srbije", wego-
ju u putni~koj blagajni. Naru~ivawe voznih karata. Evidencija no- vu zavisnost i podre|enost op{tim zakonskim propisima o kori-
vih relacija, prijem i ~uvawe voznih karata. {}ewu sredstava.
U predavawima uvodnog i op{teg dela treba insistirati da
URA^UNAVAWE PREVOZNIH ISPRAVA U UNUTRA[WEM u~enici shvate obaveze radnika koji obavqaju poslove zara~unava-
SAOBRA]AJU (10) wa i ura~unavawa transportnih prihoda. Naro~ito ista}i posle-
Ura~unavawe voznih karata u unutra{wem saobra}aju. Po- dice koje su predvi|ene Uputstvom za slu~ajeve nastanka strogo
gre{no `igosane vozne karte. Ura~unavawe kartonskih voznih ka- ura~unatih obrazaca.
rata. Ura~unavawe novih relacija. Evidencija poni{tenih voznih Predavawe ilustrovati primerima stabilnog poslovawa na
karata. Evidencija promene voznih cena. Ura~unavawe kuponskih „@eleznicama Srbije", koje ne dozvoqava povr{nost u radu, zlou-
belica. Ura~unavawe pretplatnih voznih karata. Ura~unavawe potrebe ili nea`urnost, {to je praksa ve} potvrdila.
vra}enih voznih karata. Rad na terminalu, utvr|ivawe stawa, uzi- O elektronskoj obradi podataka, o prevozu putnika i stvari
mawe listice T-1, T-2 i T-3. Ure|ivawe mese~nog zakqu~ka na ter- na „@eleznicama Srbije”, treba objasniti organizaciona re{e-
minalu. wa sadr`ine obrade podataka koje obavqaju kontrola prihoda
„@eleznica Srbije” i elektronsko-ra~unski centri „@eleznica
POSLOVI U DOPLATNOJ BLAGAJNI (10) Srbije".
Evidencija upotrebqenih doplatnih belica. Ura~unavawe U op{tem delu, objasniti funkciju, zna~aj i organizaciju
lisnih voznih karata. kontrole prihoda koja ima kontrolnu funkciju na mre`i"@ele-
znica Srbije" u oblasti transportnog ra~uvodstva. Tako|e, treba
URA^UNAVAWE U ME\UNARODNOM SAOBRA]AJU (10) objasniti zna~aj aktivne kontrole blagajni~kog poslovawa na li-
cu mesta, kao i sve posledice koje proisti~u zbog zloupotrebe i
Naru~ivawe me|unarodnih voznih karata. Evidencija utro-
nedozvoqenog kori{}ewa dru{tvenih sredstava.
{ka me|unarodnih voznih karata. Ura~unavawe voznih karata i ku-
ponskih belica u me|unarodnom saobra}aju. Ura~unavawe ostalih
voznih karata u me|unarodnom saobra}aju. PRAKTI^NA NASTAVA
UTVR\IVAWE ISPRAVNOSTI BLAGAJNI^KOG áá RAZRED
POSLOVAWA (12) (2 ~asa nedeqno, 70 ~asova godi{we + 60 ~asova nastave u bloku)
Zajedni~ke odredbe za sve vrste putni~kih blagajni. Dnevni
zakqu~ak doplatne blagajne. Mese~ni zakqu~ak i dostavqawe ra- SADR@AJI PROGRAMA
~una nadle`noj slu`bi.
UPUTSTVO O ^UVAWU LI^NE BEZBEDNOSTI (2)
áâ RAZRED
(2 ~asa nedeqno, 60 ~asova godi{we) U~enike upoznati sa merama o ~uvawu li~ne bezbednosti.

@ELEZNI^KA POSTROJEWA I URE\AJI I RADNICI


SADR@AJI PROGRAMA IZVR[NIH SLU@BI (18)
Slu`bena mesta na pruzi. Podela stanica na mre`i pruga.
RA^UNOVODSTVO BLAGAJNE OTPRAVQAWE STVARI (20) Radna mesta osobqa izvr{nih slu`bi. Raspored rada. Primopre-
Zakqu~ivawe ugovora o prevozu stvari. Bele`nik kartirawa daja slu`be. Stani~na postrojewa. Pru`na postrojewa. Mere bez-
K-119 i K-119-m. Vo|ewe ra~una K-140 i K-140-m. Vo|ewe ra~una bednosti pri kretawu i radu na pruzi.
otpravqawa blagajne K-157. Ispostavqawe spiska prekartirawa
K-201. Ispostavqawe frankaturnog ra~una K-123. Primopredaja PREVOZ STVARI (20)
blagajne. Zakqu~ak blagajne. Otpravqawa stvari. Dostavqawe me- Upu}ivawe u~enika u poslove prijema stvari u otpremnoj
se~nih ra~una Kontroli prihoda. Zajedni~ke odredbe za blagajnu stanici. Upoznavawe celokupnog postupka u vezi sa prevo`ewem i
otpravqawa i prispe}a stvari. izdavawem stvari u uputnoj stanici. Prevozne isprave. Osposo-
bqavawe u~enika da samostalno izvr{ava sve poslove i zadatke u
POSLOVI U BLAGAJNI PRISPE]A STVARI (20) procesu prevoza `eleznicom. @elezni~ke tarife.
Zavo|ewe tovarnih listova u dnevne ra~une K-165. Zavo|ewe Upoznavawe poslova i radnih zadataka ostalih radnika u
tovarnih listova u K-165-a. Zavo|ewe tovarnih listova u K-165-b. transportno-komercijalnoj slu`bi sa kojima }e na poslu sara-
Izve{tavawe primaoca o prispe}u stvari. Zavo|ewe izve{taja o |ivati.
8. novembar 2006. SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK Strana 43 – Broj 13

Prakti~no obu~avawe u~enika da vr{e dopunu i izmenu po- PRIPREMA VOZA U POLAZNOJ STANICI (15)
stoje}ih propisa koji se obavqaju u TTB-u i „Slu`benom glasniku
Op{te odredbe za sastavqawe vozova. Uvr{tavawe kola u vozo-
JP@S”, a odnose se na poslove koje obavqaju. Pojam i vrste po{i- ve za prevoz putnika. Uvr{tavawe kola i drugih vozila u teretne vo-
qaka. Vrste i na~in prevoza. Tovarni list. zove. Uvr{tavawe kola tovarenih opasnim materijama. Popis voza.
Ispostavqawe propratnih isprava voza. Analiza voza. Otprema voza.
SIGNALIZACIJA (24)
Podela signala, signalni znaci – na~in upotrebe. Posebnu REGULISAWE SAOBRA]AJA VOZOVA (14)
pa`wu obratiti na: glavne signale, predsignale, ponavqa~e pred-
signalisawa, dopunske signale glavnih signala i predsignala, Regulisawe kretawa vozova. Elementi kretawa voza: dopu-
manevarske signale, signalne znake stani~nog i vozopratnog oso- {tewe, aviza, odjava, prijava. Vo|ewe dnevnika i ostalih eviden-
bqa, signale lagane vo`we i signale ograni~ewa brzine. cija na mestu otpravnika vozova i telegrafiste. Regulisawe sao-
bra}aja vozova za vreme smetwi na sredstvima za sporazumevawe.
OBELE@AVAWE VOZOVA (6)
Vrste, rang voza i wihovo obele`avawe. TRANSPORTNO KOMERCIJALNI POSLOVI (23)
Popuwavawe zapisnika o izvi|aju. Upoznavawe potra`no-
NASTAVA U BLOKU (60 ~asova) reklamacionih poslova. Utvr|ivawe nedostataka i vi{kova kod
po{iqaka i na~in wihovog sre|ivawa. Carinski postupak i ca-
ORGANIZACIJA I ANALIZA RADA U STANICI (6) rinski nadzor nad po{iqkama. Ugovor o prevozu. Smetwe pri pre-
Poslovni red stanice á i áá deo; tehnolo{ki proces rada; vozu i izdavawu stvari. Na~in izdavawa kartonskih voznih karata.
Vrste tarifnih sistema. Elementi za odre|ivawe voznih cena Va-
primopredaja slu`be; mere bezbednosti pri kretawu i radu na
`nost i primena tarifa. Objavqivawe tarifa. Daqinar za prevoz
pruzi.
putnika i prtqaga, sastav i rukovawe. Izra~unavawe voznih cena.
Doplate u stanicama i u vozu. Osnovne karakteristike povlastica
PRU@NA I STANI^NA POSTROJEWA I URE\AJI I
u vo`wi.
RADNICI IZVR[NIH SLU@BI (12)
Postupak i rokovi sastavqawa i dostavqawa glavnog ra~una
Stani~na postrojewa; pru`na postrojewa; slu`bena mesta sa prilozima odeqewu kontrole prihoda.
na pruzi; podela stanica na mre`i pruga; radna mesta osobqa iz-
vr{nih slu`bi; raspored rada. NASTAVA U BLOKU (60 ~asova)
VO\EWE OBRAZACA ZA SAOBRA]AJNE POSLOVE (6) Na prakti~noj nastavi u~enici najpre upoznaju poslovni red
Pregled brojnog stawa radnika, raspored radnika u smena- stanice á i áá deo.
ma, raspored radnika van smene, pregled pratwe vozova i pregled
rada vozopratnog osobqa. STANI^NA POSTROJEWA I URE\AJI (6)
Stani~na postrojewa; radna mesta osobqa izvr{nih slu`bi;
SIGNALIZACIJA (12) raspored rada.
Podela signala, signalni znaci – na~in upotrebe.
Posebnu pa`wu obratiti na: glavne signale; predsignale; PRIPREMA VOZA U POLAZNOJ STANICI (12)
ponavqa~e predsignalisawa; dopunske signale glavnih signala i Op{te odredbe za sastavqawe vozova. Uvr{tavawe kola u vo-
predsignala; manevarske signale; signalne znake manevarskog zove za prevoz putnika. Uvr{tavawe kola i drugih vozila u teret-
osobqa; signalne znake stani~nog i vozopratnog osobqa; signale ne vozove. Uvr{tavawe kola tovarenih opasnim materijama. Popis
lagane vo`we; signale ograni~ewa brzine. voza. Ispostavqawe propratnih isprava voza.
OBELE@AVAWE VOZOVA (6)
MANEVARSKI POSLOVI (6)
Vrste vozova , podela i namena. Rang voza. Obele`avawe vo-
zova za prevoz putnika u unutra{wem i me|unarodnom saobra}aju. Davawe nare|ewa za manevarska kretawa. Manevarski radni-
Obele`avawe teretnih vozova u unutra{wem saobra}aju. Objavqi- ci i wihova oprema. Sporazumevawe pri manevrisawu. Signalni
bawe saobra}aja vozova. znaci manevarskog osobqa. Vrste manevarskih kretwi. Kva~ewe
vozila. Ko~ewe pri manevrisawu.
@ELEZNI^KA VOZILA(6)
Vu~na i vu~ena vozila, vozila za `elezni~ke svrhe, upotreba PROPRATNE ISPRAVE VOZA (6)
vu~nih vozila u saobra}aju i pravo putovawa na vu~nom vozilu. Osnovni obrasci voza. Pomo}ni obrasci voza. Prilozi put-
nog lista. Popuwavawe obrazaca.
PREVOZ STVARI (12)
Slu`bena mesta, postrojewa, ure|aji i sredstva za rad za oba- PRIJEM I OTPREMA VOZOVA (6)
vqawe poslova u vezi sa prevozom stvari. Organizacija rada u ma-
Obezbe|ewe puta vo`we. Rukovawe ulaznim i izlaznim sig-
gacinu, radno vreme magacina. Obrasci i wihova podela za rad
nalima. Priprema za prijem voza u stanicu. Dolazak i bavqewe vo-
transportne slu`be. Tovarni list. Organizacija rada sa po{iq- za u stanici. Otprema voza.
kama u otpravnim i uputnim stanicama.
ZADACI I ORGANIZACIJA KOLSKE SLU@BE (6)
ááá RAZRED
(2 ~asa nedeqno, 70 ~asova godi{we + 60 ~asova nastave u bloku) Osobqe i radna mesta u kolskoj slu`bi. Vrste evidencije
kola i tovarnog pribora. Vo|ewe evidencije teretnih kola. Kol-
listice kolske slu`be. Listice tehni~ko kolske slu`be.
SADR@AJI PROGRAMA

POTRA@NO-REKLAMACIONI POSTUPAK (12)


UPUTSTVO O ^UVAWU LI^NE BEZBEDNOSTI (2)
U~enike upoznati sa merama o ~uvawu li~ne bezbednosti. Utvr|ivawe nedostatka. Utvr|ivawe vi{ka. Evidencije.
Sprovodnica. Upoznavawe potra`no-reklamacionih poslova.
MANEVARSKI POSLOVI (16)
Davawe nare|ewa za manevarska kretawa. Manevarski radni- ORGANIZACIJA PREVOZA PUTNIKA (6)
ci i wihova oprema. Sporazumevawe pri manevrisawu. Signalni Organizacija rada u stanicama. Sredstva za rad i obrasci.
znaci manevarskog osobqa. Vrste manevarskih kretwi. Kva~ewe Vrste vozova za prevoz putnika u saobra}ajnom i tarifskom pogle-
vozila. Ko~ewe pri manevrisawu. du. Rang voza u zavisnosti od tarife.
Strana 44 – Broj 13 SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK 8. novembar 2006.

áâ RAZRED OBEZBE\EWE KOLA I TOVARNOG PRIBORA ZA


(2 ~asa nedeqno, 60 ~asova godi{we + 120 ~asova UTOVAR (12)
nastave u bloku) Pojam i vrste evidencije kola i tovarnog pribora. Naru~i-
vawe i otkazivawe kola NAR i naknadni NAR. Prijavqivawe sta-
SADR@AJI PROGRAMA wa, podela, nare|ewe za podelu, dnevnik i dostava raspolo`ivih
kola i tovarnog pribora.
UPUTSTVO O ^UVAWU LI^NE BEZBEDNOSTI (2)
U~enike upoznati sa merama o ~uvawu li~ne bezbednosti. ORGANIZACIJA PREVOZA STVARI (6)
Organizacija rada u stanicama. Sredstva za rad i obrasci.
PRIJEM I OTPREMA VOZOVA (14)
Ra~unawe prevoznine za: den~ane, kolske i po{iqke za potrebe
Obezbe|ewe puta vo`we. Rukovawe ulaznim i izlaznim sig- JP@S.
nalima. Priprema za prijem voza u stanicu. Dolazak i bavqewe vo-
za u stanici. Otprema voza. IZVE[TAJ O SAOBRA]AJU I RADU VOZA. EVIDENCIJE
RADA VOZA (6)
KO^EWE VOZOVA (12)
Du`nosti rasporednih stanica. Promene i obave{tewa o
Podela i vrste ko~nica. Mewa~ki ure|aji automatskih ko~- promenama u saobra}aju. Obave{tewa stani~nog osobqa o prome-
nica. Probe ko~nica. Utvr|ivawe stvarne i potrebne ko~ne mase nama u saobra}aju. Obave{tewa radnika na pruzi izme|u susednih
voza. Osigurawe voza od samopokretawa. stanica o promenama u saobra}aju. Analiza voza.
MATERIJAL REDA VO@WE (14) NARU^IVAWE I OTKAZIVAWE I UPOTREBA
Pojam, vrste i oblici reda vo`we. Izrada reda vo`we po- LOKOMOTIVA (6)
sebnog voza. Izra~unavawe intervala sle|ewa vozova. Odre|ivawe Naru~ivawe i otkazivawe lokomotiva.
najkasnijeg i najranijeg polaska voza. Utvr|ivawe i odre|ivawe Uvo|ewe posebnih i lokomotivskih vozova u saobra}aj.
ukr{tavawa.
VANREDNI DOGA\AJI (6)
TRANSPORTNO KOMERCIJALNI POSLOVI (18)
Pojam i podela vanrednih doga|aja. Prijavqivawe i isle|e-
Ra~unawe prevoznine za kolske po{iqke kroz prakti~ne we vanrednih doga|aja. Izve{taji u vezi sa vanrednim doga|ajem.
primere. Me|unarodna konvencija o prevozu stvari CIM. Podru~- Evidencije vanrednih doga|aja.
je va`ewa konvencije.Izmene ugovora o prevozu i smetwe pri pre-
vozu. Transportno-manipulativni propisi, posebni slu~ajevi u STANI^NI SIGNALNO-SIGURNOSNI URE\AJI (12)
prevozu stvari.
Stani~na postavnica. Plan puteva vo`we. Stani~na postav-
Op{te odredbe o utvr|ivawu ispravnosti poslovawa blagajne.
nica „SIEMENS". Tabela zavisnosti.
Primopredaja realizovanih transportnih prihoda (obra~u-
navawe sa stani~nom blagajnom). RUKOVAWE URE\AJIMA STANI^NE POSTAVNICE (12)
Kontrola zara~unatih i ura~unatih prevoznih tro{kova
(sre|ivawe razlika). Obrazovawe puta vo`we. Ukqu~ivawe ure|aja u re`imu auto-
Mesto i uloga kontrole prihoda u funkciji utvr|ivawa raz- matskog regulisawa saobra}aja. Centralno i ru~no postavqawe
dvajawa i saldirawa transportnih prihoda na mre`i @S. skretnica i polubranika.
Kontrolne primedbe, izdavawe i numerisawe. Vrste kon-
trolnih primedbi (evidencija, naplata i obja{wewe). NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO)
Vra}awe vi{ka napla}enih prevoznih tro{kova.
Poslovi i zadaci putni~ke blagajne. Upoznavawe sa obra- Izvo|ewe prakti~ne nastave treba da se odvija paralelno sa
scima putni~ke blagajne za unutra{wi i me|unarodni saobra}aj. ve`bama obrazovnog profila saobra}ajno transportni tehni~ar.
Prijem i ~uvawe prevoznih isprava za unutra{wi i me|una- U~enicima treba na slikovit na~in prikazati zna~aj u pove-
rodni saobra}aj. Evidencija prevoznih isprava – godi{wi bele- zivawu prakti~ne nastave i sadr`aja teoretskih predmeta.
`nik. Naru~ivawe kartonskih karata za nove relacije i vo|ewe Prakti~nu nastavu u ~asovnom i blok sistemu organizovati
evidencije. u {to ve}em broju odlazaka na `elezni~ke stanice.
Sastavqawe poslovnog pregleda i wegova dostava odeqewu Pojedine sadr`aje prakti~ne nastave na osnovu operativnih
kontrole prihoda sa prilozima. planova mogu}e je realizovati u specijalizovanim u~ionicama
{kole.
Ve`bawem na ~asovima prakti~ne nastave u specijalizova-
NASTAVA U BLOKU (120 ~asova) nim u~ionicama ili stanicama, po obradi jedne zaokru`ene celine
Na prakti~noj nastavi u~enici najpre upoznaju poslovni red predmeta, upu}ivati u~enike na samostalan rad.
stanice á i áá deo. Prakti~nu nastavu u bloku realizovati u stanicama pod
nadzorom profesora prakti~ne nastave i pri tome koristiti
REGULISAWE SAOBRA]AJA VOZOVA (18) instruktore sa `eleznice.
Saobra}aj vozova u zaka{wewu. Ukr{tavawe vozova. Utvr|i-
vawe, odre|ivawe i otpadawe ukr{tavawa.
MATURSKI ISPIT
REGULISAWE KRETAWA UZASTOPNIH VOZOVA (18)
Maturski ispit u sredwim stru~nim {kolama u~enici pola-
Izra~unavawe intervala sle|ewa vozova. Odre|ivawe najka- `u u skladu sa odredbama Pravilnika o izmenama Pravilnika o
snijeg i najranijeg polaska voza, u stani~nom odjavnom i blokov- planu i programu obrazovawa i vaspitawa za zajedni~ke predmete
nom razmaku. Regulisawe kretawa uzastopnih vozova kada nastupe u stru~nim i umetni~kim {kolama – u delu koji se odosi na sadr-
smetwe na sredstvima za sporazumevawe. `aj i na~in polagawa maturskog ispita u stru~nim i umetni~kim
{kolama („Prosvetni glasnik", broj 2/94).
PROPRATNE ISPRAVE VOZA (12) Maturski ispit se sastoji iz ZAJEDNI^KOG i POSEB-
Popuwavawe svih obrazaca za izvr{ewe saobra}aja.Osnovni NOG DELA.
obrasci voza. Pomo}ni obrasci voza. Prilozi putnog lista – pi-
smeni nalozi. A. ZAJEDNI^KI DEO obuhvata predmete koji su obavezni
za sve u~enike sredwih stru~nih {kola, a prema programu koji su
KO^EWE VOZOVA (12) ostvarili u toku ~etvorogodi{weg {kolovawa:
1. Srpski jezik i kwi`evnost
Op{te odredbe o ko~ewu vozova. Podela i vrste ko~nica i
mewa~kih ure|aja automatskih ko~nica. Probe ko~nica. Nala`ewe B. POSEBAN DEO obuhvata:
procenta ko~ewa. Utvr|ivawe potrebne ko~ne mase (PKM) i stvar- 1. Maturski prakti~ni rad sa usmenom odbranom rada,
ne ko~ne mase (SKM) voza. Osigurawe voza od samopokretawa. 2. Usmeni ispit iz jednog izbornog predmeta
8. novembar 2006. SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK Strana 45 – Broj 13

1. Maturski prakti~ni rad odnosno wegovi zadaci defi- zni~kom podru~ju. Upotreba protiv po`arnih aparata i drugih
ni{u se iz sadr`aja programa stru~nih predmeta iz slede}ih sredstava. Pru`awe prve pomo}i povre|enima pri strujnom udaru
oblasti: i vanrednim doga|ajima.
– tehni~ki sistemi bezbednosti saobra}aja
– saobra}ajni propisi MANEVARSKI RAD U STANICAMA (10)
– kolska slu`ba
– tehni~ki kapaciteti pruga i stanica Osnovni pojmovi o manevrisawu. Postrojewa za manevrisa-
– vu~na i vu~ena vozila we. Osobqe za manevrisawe i wihova oprema. Sporazumevawe pri
– signalno-sigurnosni i telekomunikacioni ure|aji manevrisawu. Rukovo|ewe i nadzor nad manevrisawem. Raspored
– transportno-komercijalni poslovi manevarskog osobqa pri manevrisawu. Manevarski put vo`we. Vr-
– ra~unovodstvo `elezni~kih stanica ste kretawa pri manevrisawu. Manevrisawe odba~ajem, spu{ta-
– upotreba `elezni~kih kola i tovarnog pribora, {pedici- wem, vo`wom. manevrisawe radi rastavqawa i sastavqawa vozova.
ja i marketing. Manevrisawe ostalim sredstvima i na~inima. Posebni slu~ajevi
Ispit obuhvata odbranu prakti~nog rada i proveru znawa pri manevrisawu. Ko~ewe vozila i manevarskog sastava pri mane-
u~enika iz oblasti iz koje je radio rad. vrisawu. Upotreba ko~nica i papu~a. Osigurawe kola i vozila od
samopokretawa. Prijava {teta pri~iwenih pri manevrisawu. ^u-
2. Ispit iz jednog izbornog predmeta vawe li~ne bezbednosti pri manevrisawu. Podela `elezni~ke
U~enik se opredequje za jedan sa liste utvr|enih izbornih mre`e na ran`irne rejone i deonice. Podela manevarskog rada
predmeta i taj ispit pola`e samo usmeno: izme|u ran`irnih i rasporednih stanica.
– matematika
– fizika
– organizacija `elezni~kog saobra}aja SASTAVQAWE VOZOVA (10)
– organizacija prevoza stvari Osnovni principi sastavqawa vozova. Uvr{}ivawe kola u
– eksploatacija vu~enih vozila vozove za prevoz putnika. Uvr{}ivawe kola i drugih vozila u te-
– transportno ra~unovodstvo. retne vozove. Uvr{}ivawe kola tovarenih opasnim materijama.
Kva~ewe kola u vozu. Pravo putovawa na teretnom vozu.

Obrazovni profil: TRANSPORTNI KOMERCIJALISTA


PROPRATNE ISPRAVE VOZA (10)

TEHNOLOGIJA @ELEZNI^KOG SAOBRA]AJA Osnovna propratna isprava voza – putni list. Osnovna is-
prava vu~nog vozila – lokomotivski list. Pomo}ni obrasci i pri-
Ciq i zadaci lozi. Izve{taj o sastavu i ko~ewu voza. Teretnica i weno vo|ewe.
Plan rada voza. Postupak kada se putni list ili prilog izgubi
Ciq nastave ovog predmeta je da u~enici steknu osnovna zna- ili postane neupotrebqiv.
wa o tehnologiji `elezni~kog saobra}aja na prugama @S, kao i da
se osposobe za odgovorno obavqawe poslova na `eleznici.
Ciq nastave ovog predmeta tako|e je da i razvije: osnovna UVO\EWE I OBAVE[TAVWE O SAOBRA]AJU VOZOVA (12)
poslovna i preduzetni~ka znawa, ve{tine i pona{awa, inovativ- Rasporedne stanice i rasporedni odseci. Op{te odredbe o
nost i kreativnost, pokretawe inicijativa, preuzimawe odgovor- otpremawu putnika i stvari. Vrste bruta za redovne vozove. Izbor
nosti i rizika, upravqawe promenama, timski rad, ve{tine komu- vanrednih vozova koje treba uvesti u saobra}aj. Naru~ivawe i ot-
nikacije, konstruktivno re{avawe problema, kriti~ko mi{qewe, kazivawe lokomotiva i vozila. Odre|ivawe vozopratnog osobqa i
upravqawe vremenom, liderstvo... wegovo kori{}ewe. Uvo|ewe posebnih vozova u saobra}aj. Na~ini
Zadaci nastave predmeta su: objavqivawa saobra}aja vozova. Objavqivawe redovnih i vanred-
– upoznavawe saobra}ajnih i transportnih propisa; nih vozova. Objavqivawe promena u saobra}aju vozova.
– upoznavawe postrojewa za izvr{avawe `elezni~kog sao-
bra}aja; VOZNO OSOBQE I POSEDAWE VOZOVA (4)
– upoznavawe sa vrstama vozova, podelom i ozna~avawem;
Broj i raspored vozopratnog osobqa. Broj i raspored osobqa
– upu}ivawe u sistem signalizacije na `eleznici;
vu~nog vozila. Pravo putovawa na vu~nom vozilu. Otprema lica te-
– upoznavawe sredstava i osobqa za izvr{avawe `elezni~-
retnim vozovima.
kog saobra}aja;
– upoznavawe sa manevarskim poslovima u stanici, sastavom
vozova i propratnim ispravama; DU@NOSTI VOZNOG OSOBQA KOD VOZA (4)
– upoznavawe sa du`nostima voznog osobqa kod voza; Du`nosti kod prijema voza. Du`nosti za vreme izlaska iz
– upoznavawe sa pravilima o ko~ewu vozova, izra~unavawe slu`benog mesta. Du`nosti za vreme vo`we na otvorenoj pruzi.
mase voza i redovnog optere}ewa lokomotive; Du`nosti za vreme bavqewa voza u stanici.
– upoznavawe u~enika sa materijalom reda vo`we;
– upoznavawe sa merama o ~uvawu li~ne bezbednosti;
REGULISAWE SAOBRA]AJA VOZOVA (10)
– upoznavawe u~enika sa novim tehnologijama u eksploataciji
`elezni~kog saobra}aja; Regulisawe kretawa vozova. Elementi kretawa voza: dopu-
– upoznavawe u~enika sa zna~ewem preduzetni{tva; {tewe, aviza, odjava, prijava. Regulisawe saobra}aja vozova na pru-
– upoznavawe u~enika sa prepoznavawem razli~itih na~ini- gama opremqenim ure|ajima automatskog pru`nog bloka (APB).
na otpo~iwawa posla; Regulisawe saobra}aja vozova na prugama opremqenim ure|ajima
– upoznavawe u~enika sa najva`nijim faktorima poslovnog telekomande (TK) i ure|ajima MZ. Regulisawe saobra}aja vozova za
okru`ewa; vreme smetwi na sredstvima za sporazumevawe. Saobra}aj pomo}-
– upoznavawe u~enika sa sadr`ajem i va`no{}u biznis nih vozova.
plana;
– upoznavawe u~enika sa zna~ajem kori{}ewa informacio- ááá RAZRED
nih tehnologija za savremeno poslovawe. (2 ~asa nedeqno, 70 ~asova godi{we)
áá RAZRED SADR@AJI PROGRAMA
(2 ~asa nedeqno, 70 ~asova godi{we)
MERE LI^NE BEZBEDNOSTI (5)
SADR@AJI PROGRAMA
Li~na bezbednost `elezni~kih radnika. Za{tita od struj-
nog udara kontaktne mre`e. Kretawe prugom na stanici i `ele-
MERE LI^NE BEZBEDNOSTI (10) zni~kom podru~ju. Upotreba protiv po`arnih aparata i drugih
Li~na bezbednost `elezni~kih radnika. Za{tita od struj- sredstava. Pru`awe prve pomo}i povre|enima pri strujnom udaru
nog udara kontaktne mre`e. Kretawe prugom na stanici i `ele- i vanrednim doga|ajima.
Strana 46 – Broj 13 SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK 8. novembar 2006.

KOMPARATIVNE PREDNOSTI RAZLI^ITIH VIDOVA Pri realizaciji programa preporu~uje se kori{}ewe va`e-
SAOBRA]AJA (10) }eg Signalnog i Saobra}ajnog pravilnika kao i integrisanih i
Ekologija i mere ekolo{ke bezbednosti. Tehni~ko-tehnolo{ke aktuelnih ~lanaka iz adekvatnih ~asopisa radi potpune informi-
inovacije. Komparativne prednosti karakteristi~ne potro{we sanosti i animacije u~enika. Nastavu ovog predmeta treba izvodi-
energije. ti u posebno opremqenom kabinetu pomo}u panoa, grafo-folija,
personmalnih ra~unara, audio-vizuelnih ure|aja.
KO^EWE VOZOVA I IZRA^UNAVAWE MASE VOZA Nastavu treba izvoditi uz stalno aktivno u~e{}e u~enika a
I VU^ENE MASE LOKOMOTIVE (5) kroz sve nastavne jedinice insistirati na bezbednom i urednom
odvijawu saobra}aja, kao i na li~noj bezbednosti svih u~esnika u
Op{te odredbe o ko~ewu vozova. Uputstvo o tehni~kim nor- saobra}aju.
mativima i podacima za izradu i izvr{ewe reda vo`we-Uputstvo Pri realizaciji nastavne teme preduzetni{tvo, u~enike
52. Izra~unavawe mase voza sa jednim ili vi{e vu~nih vozila. Od- upoznati sa: preduzetni~kim i ekonomskim delovawem kako bi bo-
re|ivawe du`ine voza u metrima i osovinama. Utvr|ivawe stvarne qe razumeli strukturu i vo|ewe poslovawa, pogodnostima sistema
mase voza. Izra~unavawe PKM kod voza. Nala`ewe procenta ko~e- slobodnog preduzetni{tva i nau~iti ih da postanu deo pokreta~-
wa. Utvr|ivawe SKM kod voza. Osigurawe voza od samopokretawa. ke snage ekonomskog razvoja.
RED VO@WE (17)
Pojam, vrste i oblik reda vo`we. Grafikon saobra}aja vo- PRAKTI^NA NASTAVA
zova. Kwi`ica reda vo`we. Izvod iz reda vo`we i wegovo kori-
{}ewe. Zvani~ni red vo`we. Saobra}ajno-transportna uputstva uz NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO)
red vo`we. Prelaz na novi red vo`we. Sva teorijska izlagawa treba da budu tesno povezana sa prak-
ti~nim primerima i upotpuwena odgovaraju}im ve`bama.
VOZOVI VELIKIH BRZINA (5) Nastavu treba izvoditi uz stalno aktivno u~e{}e u~enika
Mre`a pruga velikih brzina Evrope. Savremena `elezni~ka jer }e se na taj na~in najboqe i najbr`e osposobiti za samostalno
vozila. Karakteristike savremenih putni~kih kola. Informacio- obavqawe poslova i zadataka ovog obrazovnog profila.
ni sistemi voza. Automatsko vo|ewe vozova. Elektronska postav- Insistirati na tome da kombinovanim ve`bama u~enici u
nica. Ergonomija radnog mesta otpravnika vozova u uslovima elek- potpunosti savladaju sadr`aj, te ih na taj na~in treba osposobiti,
tronske postavnice. Tehnologija `elezni~kog saobra}aja u uslo- za konkretne poslove na svim vrstama blagajni u `elezni~koj sta-
vima saobra}aja velikih brzina. Regulisawe saobra}aja vozova u nici. Naro~ito treba skrenuti pa`wu na ta~nost izra~unavawa,
uslovima me{ovitog saobra}aja (vozovi velikih brzina i ostali zara~unavawa, ura~unavawa, i a`urnog vo|ewa i dostavqawa mate-
vozovi). rijala slu`bi OKP-a.
Predavawe ilustrovati primerima stabilnog poslovawa na
PREDUZETNI[TVO (28) JP@S, koje ne dozvoqava povr{nost u radu, zloupotrebe ili nea-
`urnost {to je praksa ve} potvrdila.
OSNOVNI POJMOVI O PREDUZETNI[TVU, RAZVIJAWE U oblasti elektronske obrade podataka o prevozu putnika i
I PROCENA POSLOVNIH IDEJA stvari treba objasniti organizaciono re{ewe sada{we obrade
podataka koje obavqa OKP i elektro-ra~unski centar JP@S.
Zna~aj preduzetni{tva. Profil i karakteristike preduzet-
nika. Motivi preduzetnika. Tehnike i kriterijumi za utvr|ivawe
preduzetni~kih predispozicija. Preduzetni~ka ideja i weni izvo- MATURSKI ISPIT
ri. Inovacije i preduzetni{tvo. Procena poslovnih mogu}nosti
za novi poslovni poduhvat. Opis i analiza poslovnog okru`ewa; Maturski ispit u sredwim stru~nim {kolama u~enici pola-
potencijalni klijenti, veli~ina tr`i{ta, direktna i indirekt- `u u skladu sa odredbama Pravilnika o izmenama Pravilnika o
na konkurencija, trendovi na tr`i{tu. Razli~iti metodi istra- planu i programu obrazovawa i vaspitawa za zajedni~ke predmete
`ivawa i analize tr`i{ta: razli~iti izvori informacija, kva- u stru~nim i umetni~kim {kolama – u delu kji se odnosi na sadr-
litativna i kvantitativna istra`ivawa, obi~na i terenska istra- `aj i na~in polagawa maturskog ispita u stru~nim i umetni~kim
`ivawa. Osnovni pojmovi, elementi, struktura i sadr`aj biznis {kolama („Prosvetni glasnik", broj 2/94).
plana. Zakonske forme organizovawa delatnosti. Maturski ispit se sastoji iz ZAJEDNI^KOG i POSEB-
NOG DELA.
OSNOVI MENAXMENTA A. ZAJEDNI^KI deo maturskog ispita kao i za sve obra-
Menaxment funkcije (planirawe, organizovawe, vo|ewe i zovne profile i sva podru~ja rada obuhvata polagawe srpskog jezi-
kontrola). Menaxment stilovi (preduzetnik kao menaxer). Upra- ka i kwi`evnosti / materweg jezika za u~enike koji su nastavu
vqawe qudskim resursima (planirawe qudskih resursa, timski imali na jeziku narodnosti.
rad, liderstvo, stru~no usavr{avawe zaposlenih, ocewivawe i na-
gra|ivawe). Prihodi (cena i kvantitet). Struktura tro{kova B. POSEBAN deo maturskog ispita obuhvata:
(fiksni i varijabilni tro{kovi). Finansirawe (sopstvena sred- 1. Izradu maturskog prakti~nog rada sa usmenom odbranom
stva, fondovski i kreditni izvori). Osnovna finansijska prog- rada i
noza 2. Usmeni ispit iz jednog izbornog predmeta
1. Maturski prakti~ni rad odnosno wegovi zadaci defini-
U^ENI^KI PROJEKAT – IZRADA I PREZENTACIJA {u se iz sadr`aja programa stru~nih predmeta iz slede}ih obla-
POSLOVNOG PLANA sti:
Op{ti opis i plan aktivnosti. Rezime poslovnog plana. – faktori dinamike poslovnog komunicirawa
Menaxment i organizacija. Proizvod/usluga. Procena tr`i{ta – menaxment i marketing u `elezni~kom i integralnom sao-
konkurentnosti. Marketing strategija – prodaja (cena), distribu- bra}aju
cija, promocija. Plan proizvodwe (objekti/oprema, proizvodni – informacione tehnologije u `elezni~kom saobra}aju
tro{kovi) i operativni plan. Osnovni elementi finansijskog – ra~unovodstvo `elezni~kih stanica
plana. Plan rasta i razvoja. Prezentacija. – transportno manipulativni i tarifski propisi
– savremene tehnologije transporta
Ispit obuhvata odbranu prakti~nog rada i proveru znawa
NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO) u~enika iz oblasti iz koje je radio rad
Program ovog predmeta je koncipiran tako da u~enici shva- 2. Usmeni ispit iz izbornog predmeta
te u potpunosti kako se vr{i organizacija rada u slo`enim teh- U~enik se opredequje za jedan sa liste utvr|enih izbornih
ni~ko-tehnolo{kom sistemu kao {to je `eleznica. Po~ev od predmeta i taj ispit pola`e samo usmeno. Lista utvr|enih izbor-
osnovnih pojmova, terminologije i prakti~nih re{ewa koja se nih predmeta za obrazovni profil: Transportni komercijalista:
primewuju, programski sadr`aj predstavqa zaokru`enu celinu o – matematika
savremenim dostignu}ima u oblasti `elezni~kog saobra}aja. – fizika
8. novembar 2006. SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK Strana 47 – Broj 13

– poslovne komunikacije SADR@AJI PROGRAMA


– organizacija i menaxment u `elezni~kom saobra}aju
– tehnologija robnog prevoza ááá RAZRED
– tehnologija prevoza putnika (2 ~asa nedeqno, 64 ~asa godi{we)
– tehnologija `elezni~kog saobra}aja
– transportno ra~unovodstvo. SAOBRA]AJNA PSIHOLOGIJA KAO GRANA
PSIHOLOGIJE (2)
Odnos ~oveka i sredine. Razvoj saobra}aja i karakteristike
~oveka. Zna~aj prou~avawa pona{awa ~oveka u raznim saobra}aj-
2 nim sistemima.
Na osnovu ~lana 24. stav 1. Zakona o sredwoj {koli („Slu-
`beni glasnik RS", br. 50/92, 53/93 – dr. zakon, 67/93 – dr. zakon, ^ULNI PROCESI (9); 12
48/94 – dr. zakon, 24/96, 23/02, 25/02 – ispravka, 62/03 – dr. zakon, Pojam oseta. Vrste oseta.
64/03 – dr. zakon i 101/05 – dr. zakon), Oseti vida – opti~ki i prijemni sistem oka. Dnevni i no}-
Ministar prosvete i sporta donosi ni vid. Centralni i periferijski vid. Pokreti o~iju. Adaptaci-
ja na svetlo i mrak i efekti zaslepqivawa. Raspoznavawe bo-
PRAVILNIK ja.Trajawe dra`i vidnog utiska.
Oseti sluha – organ sluha i karakteristike sluha.Slu{ni
O IZMENI PRAVILNIKA O NASTAVNOM PLANU I PRO- umor, gubitak sluha, maskirawe zvuka.
GRAMU ZA STICAWE OBRAZOVAWA U TROGODI[WEM Oseti ravnote`e i pokreti – ~ulo ravnote`e i osetqivost
TRAJAWU U STRU^NOJ [KOLI ZA PODRU^JE RADA SAO- za ravnote`u.
BRA]AJ – GRUPA DRUMSKI SAOBRA]AJ Zglobni i mi{i}no-tetivni prijemnici.
^lan 1. PERCEPCIJA (4)
U Pravilniku o nastavnom planu i programu za sticawe Percepcija predmeta. Vidna i slu{na percepcija prostora.
obrazovawa u trogodi{wem trajawu u stru~noj {koli za podru~je Percepcija kretawa.
rada saobra}aj – grupa drumski saobra}aj („Prosvetni glasnik", Percepcija i pam}ewe osoba.
br. 13/93 i 1/94), u delu: „PROGRAMI OBRAZOVAWA ZA OBRA-
ZOVNI PROFIL U TROGODI[WEM TRAJAWU", sadr`aji PA@WA (4)
programa predmeta: „OSNOVI SAOBRA]AJNE PSIHOLOGI-
JE", zamewuju se novim sadr`ajima programa predmeta: „OSNOVI Priroda pa`we (obim i poqe pa`we). Podela i brzina
SAOBRA]AJNE PSIHOLOGIJE", koji su od{tampani uz ovaj skretawa pa`we. Ometawe selektivne pa`we.
pravilnik i ~ine wegov sastavni deo. Priroda kontinuirane pa`we.Opadawe budnosti i ~inioci
koji uti~u na weno slabqewe.
^lan 2.
MOTORNO PONA[AWE (4)
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavqi-
vawa u „Prosvetnom glasniku". Karakteristika i priroda motornog pona{awa. Vreme pro-
ste i izborne reakcije (Hikov zakon). Vreme reakcije u saobra}aj-
Broj 110-00-4080/2006-02 nim situacijama. Faktori koji uti~u na produ`avawe vremena re-
U Beogradu, 23. oktobra 2006. godine akcije. Ciqani pokreti. Brzina i ta~nost pokreta (Fitsov zakon).
Pokreti pra}ewa. Na~in kontrole ciqanih pokreta i pokreta
Ministar pra}ewa.
dr Slobodan Vuksanovi}, s.r.
U^EWE I PAM]EWE (4); 5
Pojam i oblici u~ewa. Oblici u~ewa po sadr`aju-motorno i
verbalno u~ewe.
PROGRAMI OBRAZOVAWA ZA OBRAZOVNI PROFIL
Karakteristi~ne faze sticawa ve{tine i obuke u vo-
U TROGODI[WEM TRAJAWU
`wi.Transfer u~ewa – pozitivni i negativni. Pam}ewe i zabora-
Obrazovni profil: VOZA^ MOTORNIH VOZILA vqawe.

EMOCIJE I MOTIVACIJA (7)


B. STRU^NI PREDMETI
Pojam i vrste emocija. Izra`avawe emocija. Organske pro-
mene kod emocija. Razvoj emocija (emocionalnost adolescenata).
OSNOVI SAOBRA]AJNE PSIHOLOGIJE
Pojam i podela motiva. Sukobi motiva (frustracije i kon-
flikti). Pona{awe pri konfliktima i osuje}ewima.
Ciq i zadaci
Odbrambeni mehanizmi.Stres. Psihi~ke traume. Psihosomatska
Ciq nastave predmeta je da u~enici steknu znawa o psihi~- oboqewa.
kom `ivotu ~oveka od zna~aja za pona{awe u saobra}aju, da formi-
raju stavove koji odra`avaju pozitivan odnos prema bezbednosti PSIHOLOGIJA LI^NOSTI (6); 8
saobra}aja i ovladaju ve{tinama koje doprinose uspe{nijem sna-
la`ewu u saobra}ajnom sistemu i dru{tvenoj sredini. Pojam i struktura li~nosti. Tipovi temperamenta i odlike.
Karakter. Sposobnosti kao osobine li~nosti. Priroda i
Zadaci nastave predmeta su: struktura sposobnosti-intelektualne, psihomotorne i senzorne
– sticawe osnovnih znawa o psihi~kim procesima, osobina- sposobnosti. Promene sposobnosti tokom uzrasta i saobra}ajne
ma i pona{awu ~oveka zna~ajnih za razumevawe faktora ~oveka u
nezgode. Osobine li~nosti i pona{awe u saobra}aju.
saobra}ajnom sistemu,
Poreme}aji li~nosti-vrste, uzroci i prevencija.
– upoznavawe uloge qudskog faktora u bezbednosti saobra-
}aja i transporta,
KOMUNIKACIJA (6)
– ovladavawe ve{tinama komunicirawa koje doprinose uspe-
{nom snala`ewu u radu i dru{tvenoj sredini kao i boqem oba- Komunikacija kao socijalna interakcija. Osnovni elementi
vqawu profesionalnih aktivnosti, komunikacionog procesa. Verbalna i neverbalna komunikacija.
– razumevawe zna~aja saobra}ajne psihologije u prevenciji Barijere u komunikaciji. Izvori nesporazuma u komunikaciji. Vo-
saobra}ajnih nezgoda, |ewe poslovnog razgovora. Bonton poslovne re~i. Ve{tina komu-
– formirawe pozitivnih stavova prema bezbednosti saobra- nikacije i pregovarawa (medijacije). Karakteristike nenasilne
}aja. komunikacije.
Strana 48 – Broj 13 SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK 8. novembar 2006.

RADNO OPTERE]EWE I RE@IM RADA (3); 4 Program ~ine 13 tematskih celina sa preporu~enim brojem
Umor, vrste i priroda umora. Oblici ispoqavawa umora vo- ~asova.
za~a. Odmor-priroda spavawa, spavawe i radni u~inak. Uslovno, program se mo`e podeliti na dva dela. Prvi deo se
Uskra}ivawe spavawa i sposobonost za u~e{}e u saobra}aju. odnosi na kognitivne psihi~ke procese i druga podru~ja op{te
Dnevni bioritam i re`im rada. Poreme}aj dnevnog bioritma i psihologije koja su u tesnoj vezi sa ~ovekom i wegovim pona{awem
mogu}nost privikavawa.Pravilni re`im rada kao zdravstveni i u saobra}aju (~ulni procesi; percepcija; pa`wa; motorno pona{a-
socijalni problem. we; u~ewe i pam}ewe; motivacija i emocije; psihologija li~no-
sti). U skladu sa savremenim kognitivnim pristupom u psihologi-
EFEKTI FIZI^KE I KLIMATSKE SREDINE (3); 4 ji koji se odnosi na psihologiju informacionog procesirawa,
{to danas ~ini osnovni teorijski model za saobra}ajnu i in`e-
Efekti buke na ~oveka. Karakteristi~ne psihofiziolo{ke wersku psihologiju, najvi{e je razmatrano podru~je percepcije,
reakcije na saobra}ajnu buku. Specifi~ni efekti buke motornih pa`we i motornog pona{awa. Ta znawa omogu}avaju boqe razume-
i {inskih vozila. vawe sadr`aja koji slede u programu.
Vibracije. Efekti vibracija na perceptivno-motorne funk- Tematska celina posve}ena komunikaciji je deo programa
cije. Bolesti putovawa. Klimatski uslovi i radno pona{awe. Fi- koji omogu}ava nastavniku da u~enicima pored znawa pru`i mo-
zi~ka i hemijska termoregulacija. Efekti toplote i hladno}e na gu}nost ovladavawa ve{tinama koje doprinose uspe{nijem snala-
pona{awe voza~a. `ewu u radnoj i dru{tvenoj sredini, kao i boqem obavqawu pro-
fesionalnih aktivnosti. Ovladavawe ve{tinama zahteva druga~i-
ERGONOMSKI ASPEKTI VOZILA I PUTEVA (3); 4 ji pristup, ve}u aktivnost samih u~enika i ve}i broj ~asova.
Prilago|enost komadnih i kontrolnih ure|aja vozila psiho- U drugom delu programa se razmatraju problemi saobra}ajne
fiziolo{kim sposobnostima ~oveka, polo`aj i raspored kon- psihologije sa karakteristi~nim ergonomskim psistupom koji u
trolnih i komadnih ure|aja, sedi{te voza~a. osnovi ima isti konceptualni pristup razmatrawa ~oveka i kao
Svetlosni signalni ure|aji vozila. Osvetqavawe puta i sve- obra|iva~a informacija u sistemu (radno optere}ewe i re`im
tlosna signalizacija. Percepcija saobra}ajnih znakova, vidqi- rada; efekti fizi~ke i klimatske sredine; ergonomski aspekti
vost i ~itqivost, registrovawe znakova, faktori koji uti~u na vozila i puteva; pona{awe voza~a u specifi~nim situacijama;
percepciju znakova. qudski faktor saobra}ajnih nezgoda). Te teme programa su poveza-
ne sa saobra}ajnim sredstvima i ure|ajima, uslovima i karakteri-
PONA[AWE VOZA^A U SPECIFI^NIM stikama saobra}aja ~ime se obezbe|uje potpunije razumevawe uloge
SAOBRA]AJNIM SITUACIJAMA (3) qudskog faktora u saobra}aju. Taj deo programa obra|uje novija nau~-
na saznawa dobijena u istra`ivawima pona{awa ~oveka u saobra-
Percepcija brzine vozila. Pona{awe pri preticawu:faze i
}aju. Saznawa koja su programom data neophodna su za stru~no ospo-
elementi preticawa.
sobqavawe u~enika saobra}ajnih {kola, kako za profesionalni
Pona{awe u koloni; procena bezbedne distance pri sle|e-
rad, tako i za daqe {kolovawe u saobra}ajnoj struci.
wu vozila. Vo`wa u no}nim uslovima; efekti zaslepqivawa. Ostvarivawe programskih zadataka nastave psihologije za-
Pona{awe voza~a na krivini i na raskrsnici. visi od didakti~ko-metodi~ke artikulacije godi{weg plana i
programa rada po pojedinim tematskim celinama. Zna~ajno je, pri
QUDSKI FAKTOR SAOBRA]AJNIH NEZGODA (2); 3
tome, da nastavnik u raspodeli nastavne teme na nastavne jedini-
Pojam saobra}ajne nezgode. Uzroci nezgoda i qudski fak- ce polazi od datih zadataka predmeta uz dobro sagledavawe sadr-
tor. Uticaj psihoaktivnih supstanci na pona{awe voza~a. `aja cele teme. Tako }e jasnije uvideti one sadr`aje kod kojih }e
Prevencija nezgoda u saobra}aju. postaviti ve}e zahteve u odnosu na sopstvenu pripremu za wihovu
realizaciju i na nivo usvajawa gradiva od strane u~enika. Ujedno
NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO) }e racionalnije rasporediti sadr`aje teme na nastavne jedinice.
Od ukupnog broja ~asova predvi|enih za jednu temu sam nastavnik
Pri izradi programa imalo se u vidu da psihologija pripa- odre|uje koliko }e ~asova iskoristiti za obradu novih sadr`aja, a
da grupi stru~nih predmeta, da se u~enici prvi put sre}u sa siste- koliko za utvr|ivawe, sistematizaciju i proveru znawa (sugeri{emo
matskim izu~avawem psiholo{kih pojmova i saznawa i da program da taj odnos bude 70:30).
izu~avaju u~enici drugog, odnosno tre}eg razreda koji se pripre- Predvi|eni tematski sadr`aji pru`aju mogu}nost kori{}e-
maju za obrazovne profile u trogodi{wem i ~etvorogodi{wem wa saznawa koja su u~enici stekli u drugim predmetima, kao {to
trajawu u podru~ju rada saobra}aj. osvetqavawe psiholo{kog aspekta saobra}aja doprinosi boqem
Sadr`aj programa i na~in wegovog ostvarivawa treba da razumevawu sadr`aja nekih drugih predmeta.
obezbede postavqeni ciq predmeta koji se ne odnosi samo na sti- Pri realizaciji programa treba da se iskoristi potencijal
cawe znawa ve} i na formirawe pozitivnih stavova i ovladavawe svih propisanih sadr`aja, da se kod u~enika formiraju pozitivni
ve{tinama zna~ajnim za snala`ewe u saobra}ajnom sistemu i dru- stavovi prema bezbednosti saobra}aja, a {to je jedan od ciqeva
{tvenoj sredini. ovog predmeta.

SADR@AJ
Strana
1. Pravilnik o izmenama i dopunama Pravilnika o nastavnom planu i programu za sticawe obrazovawa u trogodi{wem i
~etvorogodi{wem trajawu u stru~noj {koli za podru~je rada saobra}aj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
2. Pravilnik o izmeni Pravilnika o nastavnom planu i programu za sticawe obrazovawa u trogodi{wem trajawu u stru~noj
{koli za podru~je rada saobra}aj – grupa drumski saobra}aj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47

Izdava~: Javno preduze}e „Slu`beni glasnik”, Beograd, Kraqa Milutina 27


Direktor i glavni i odgovorni urednik Branko Gligori} • Urednik Qiqana Golubovi}
Telefoni: (Redakcija 3065-762 i 3065-763); (Odeqewe pretplate 3640-772); (Odeqewe prodaje i oglasa 3640-757 i 3640-747, faks 3640-446).
(PIB: SR100002782) (MATI^NI BROJ: 07453710) (TEKU]I RA^UN: 160-14944-58)

[tampa: [tamparija „Glasnik” – Beograd, Lazareva~ki drum 15

You might also like