Professional Documents
Culture Documents
Sluzbeni Glasnik 13-06
Sluzbeni Glasnik 13-06
Sluzbeni Glasnik 13-06
COBISS.SR-ID 28210946
^lan 4. GRUPA
U poglavqu: „PROGRAMI OBRAZOVAWA ZA OBRAZOVNE
DRUMSKI SAOBRA]AJ
PROFILE U ^ETVOROGODI[WEM TRAJAWU", u odeqku:
„B. STRU^NI PREDMETI": PROGRAMI OBRAZOVAWA ZA OBRAZOVNE PROFILE
1) u pododeqku: „Obrazovni profil: TEHNI^AR VU^E", U ^ETVOROGODI[WEM TRAJAWU
sadr`aji programa predmeta: „ORGANIZACIJA @ELEZNI^-
KOG SAOBRA]AJA, KO^NICE I KO^EWE za áâ razred, Obrazovni profil: TEHNI^AR DRUMSKOG SAOBRA]AJA
ELEKTRI^NI URE\AJI za áá i ááá razred, VU^NA VOZILA,
IZBORNA TEHNOLOGIJA RADA i PRAKTI^NA NASTAVA", OSNOVI SAOBRA]AJNE PSIHOLOGIJE
zamewuju se novim sadr`ajima programa predmeta: „ORGANIZA-
CIJA @ELEZNI^KOG SAOBRA]AJA, KO^NICE I KO^E- Ciq i zadaci
WE za áâ razred, ELEKTRI^NI URE\AJI za áá i ááá razred, Ciq nastave predmeta je da u~enici steknu znawa o psihi~-
VU^NA VOZILA, IZBORNA TEHNOLOGIJA RADA i PRAK- kom `ivotu ~oveka od zna~aja za pona{awe u saobra}aju, da formi-
TI^NA NASTAVA", koji su od{tampani uz ovaj pravilnik i ~ine raju stavove koji odra`avaju pozitivan odnos prema bezbednosti
wegov sastavni deo. saobra}aja i ovladaju ve{tinama koje doprinose uspe{nijem sna-
Program polagawa maturskog ispita zamewuje se novim la`ewu u saobra}ajnom sistemu i dru{tvenoj sredini.
programom polagawa maturskog ispita, koji je od{tampan uz ovaj
pravilnik i ~ini wegov sastavni deo. Zadaci nastave predmeta su:
– sticawe osnovnih znawa o psihi~kim procesima, osobina-
2) u pododeqku: „Obrazovni profil: TEHNI^AR TEH- ma i pona{awu ~oveka zna~ajnih za razumevawe faktora ~oveka u
NI^KO -KOLSKE DELATNOSTI", sadr`aji programa pred- saobra}ajnom sistemu,
meta: „ORGANIZACIJA @ELEZNI^KOG SAOBRA]AJA,
– upoznavawe uloge qudskog faktora u bezbednosti saobra-
VU^ENA VOZILA i PRAKTI^NA NASTAVA za áá, ááá i áâ
}aja i transporta,
razred", zamewuju se novim sadr`ajima programa predmeta:
„ORGANIZACIJA @ELEZNI^KOG SAOBRA]AJA, VU^ENA – ovladavawe ve{tinama komunicirawa koje doprinose uspe-
VOZILA i PRAKTI^NA NASTAVA za áá, ááá i áâ razred", {nom snala`ewu u radu i dru{tvenoj sredini kao i boqem oba-
koji su od{tampani uz ovaj pravilnik i ~ine wegov sastavni vqawu profesionalnih aktivnosti,
deo. – razumevawe zna~aja saobra}ajne psihologije u prevenciji
Program polagawa maturskog ispita zamewuje se novim saobra}ajnih nezgoda,
programom polagawa maturskog ispita, koji je od{tampan uz ovaj – formirawe pozitivnih stavova prema bezbednosti saobra-
pravilnik i ~ini wegov sastavni deo. }aja.
3) u pododeqku: „Obrazovni profil: SAOBRA]AJNO-
TRANSPORTNI TEHNI^AR", sadr`aji programa predmeta: áá RAZRED
„ORGANIZACIJA @ELEZNI^KOG SAOBRA]AJA, VOZNA (2 ~asa nedeqno, 70 ~asova godi{we)
SREDSTVA I VU^A VOZOVA, ORGANIZACIJA PREVOZA
STVARI za áá i áâ razred, ORGANIZACIJA PREVOZA PUT- SADR@AJI PROGRAMA
NIKA, EKSPLOATACIJA VU^ENIH VOZILA za áâ raz-
red, TRANSPORTNO RA^UNOVODSTVO i PRAKTI^NA SAOBRA]AJNA PSIHOLOGIJA KAO GRANA
NASTAVA za áá, ááá i áâ razred", zamewuju se novim sadr`aji- PSIHOLOGIJE (2)
ma programa predmeta: „ORGANIZACIJA @ELEZNI^KOG Odnos ~oveka i sredine. Razvoj saobra}aja i karakteristike
SAOBRA]AJA, VOZNA SREDSTVA I VU^A VOZOVA, OR- ~oveka. Zna~aj prou~avawa pona{awa ~oveka u raznim saobra}aj-
GANIZACIJA PREVOZA STVARI za áá i áâ razred, ORGA- nim sistemima.
NIZACIJA PREVOZA PUTNIKA, EKSPLOATACIJA VU-
^ENIH VOZILA za áâ razred, TRANSPORTNO RA^UNO- ^ULNI PROCESI (9); 12
VODSTVO i PRAKTI^NA NASTAVA za áá, ááá i áâ razred",
koji su od{tampani uz ovaj pravilnik i ~ine wegov sastavni Pojam oseta. Vrste oseta.
deo. Oseti vida-opti~ki i prijemni sistem oka. Dnevni i no}ni
Program polagawa maturskog ispita zamewuje se novim vid. Centralni i periferijski vid. Pokreti o~iju. Adaptacija na
svetlo i mrak i efekti zaslepqivawa. Raspoznavawe boja.Trajawe
programom polagawa maturskog ispita, koji je od{tampan uz ovaj
dra`i vidnog utiska.
pravilnik i ~ini wegov sastavni deo.
Oseti sluha-organ sluha i karakteristike sluha.Slu{ni
4) u pododeqku: „Obrazovni profil: TRANSPORTNI KO- umor, gubitak sluha, maskirawe zvuka.
MERCIJALISTA", sadr`aji programa predmeta: „TEHNOLO- Oseti ravnote`e i pokreti-~ulo ravnote`e i osetqivost za
GIJA @ELEZNI^KOG SAOBRA]AJA za áá i ááá razred i ravnote`u.
PRAKTI^NA NASTAVA u delu koji se odnosi na na~in ostvari- Zglobni i mi{i}no-tetivni prijemnici.
vawa programa (uputstvo)", zamewuju se novim sadr`ajima progra-
ma predmeta: „ TEHNOLOGIJA @ELEZNI^KOG SAOBRA]A- PERCEPCIJA (4)
JA za áá i ááá razred i PRAKTI^NA NASTAVA u delu koji se od- Percepcija predmeta. Vidna i slu{na percepcija prostora.
nosi na na~in ostvarivawa programa (uputstvo)", koji su od{tam- Percepcija kretawa.
pani uz ovaj pravilnik i ~ine wegov sastavni deo. Percepcija i pam}ewe osoba.
Program polagawa maturskog ispita zamewuje se novim
programom polagawa maturskog ispita, koji je od{tampan uz ovaj PA@WA (4)
pravilnik i ~ini wegov sastavni deo. Priroda pa`we (obim i poqe pa`we). Podela i brzina
skretawa pa`we. Ometawe selektivne pa`we.
^lan 5. Priroda kontinuirane pa`we.Opadawe budnosti i ~inioci
koji uti~u na weno slabqewe.
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavqi-
vawa u „Prosvetnom glasniku". MOTORNO PONA[AWE (4)
Karakteristika i priroda motornog pona{awa. Vreme pro-
Broj 110-00-3969/2006-02 ste i izborne reakcije (Hikov zakon). Vreme reakcije u saobra}aj-
U Beogradu, 23. oktobra 2006. godine nim situacijama. Faktori koji uti~u na produ`avawe vremena re-
akcije. Ciqani pokreti. Brzina i ta~nost pokreta (Fitsov zakon).
Ministar Pokreti pra}ewa. Na~in kontrole ciqanih pokreta i pokreta
dr Slobodan Vuksanovi}, s.r. pra}ewa.
8. novembar 2006. SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK Strana 3 – Broj 13
NASTAVNI PLAN
GRUPA á RAZRED
(2 ~asa nedeqno, 74 ~asa godi{we)
@ELEZNI^KI SAOBRA]AJ
SADR@AJI PROGRAMA
PROGRAMI OBRAZOVAWA ZA OBRAZOVNE PROFILE
U TROGODI[WEM TRAJAWU UVOD (4)
@eleznica kao celina, pokretna i nepokretna postrojewa,
Obrazovni profil: VOZOVO\A podela nepokretnih postrojewa. Klasifikacija `elezni~kih pruga.
ME\USOBNO VEZIVAWE KOLOSEKA (4) – upoznavawe uloge qudskog faktora u bezbednosti saobra-
Prosta i dvostruka kolose~na veza. Mati~waci, vrsta i pri- }aja i transporta
mena mati~waka. – ovladavawe ve{tinama komunicirawa koje doprinose uspe-
{nom snala`ewu u radu i dru{tvenoj sredini kao i boqem oba-
URE\EWE KOLOSEKA (14) vqawu profesionalnih aktivnosti
Otpori koji se javqaju pri pravolinijskom i krivolinij- – razumevawe zna~aja saobra}ajne psihologije u prevenciji
skom kretawu. Geometrijski oblik koloseka-podela krivina. saobra}ajnih nezgoda
Visinski polo`aj koloseka, nadvi{ewe, razlozi zbog kojih se iz- – formirawe pozitivnih stavova prema bezbednosti saobra-
vodi nadvi{ewe, rampe sa nadvi{ewem. [irina koloseka, pro{i- }aja.
rewe koloseka u krivinama. Nagib {ina u koloseku. Me|upravci
izme|u krivina. Me|upravci iza i ispred skretnice. Prelazne ni-
velete. Ubla`avawe i zaobqewe preloma nivelete. Vertikalne ááá RAZRED
krivine. Dilatacioni razmaci, promene du`ine {ine izazvane (2 ~asa nedeqno, 60 ~asova godi{we)
promenom temperature. Putovawe {ina, savla|ivawe geometrij-
skih promena i uzroka putovawa {ina i bo~nog pomerawa kolose- SADR@AJI PROGRAMA
ka. Spajawe koloseka, klasi~no i zavarivawem, vrste zavarivawa.
Dugi trakovi {ina, formirawe DT[, prednosti koloseka zavare- SAOBRA]AJNA PSIHOLOGIJA KAO GRANA
nog u DT[ i odr`avawe takvog koloseka. PSIHOLOGIJE (2)
ELEMENTI PROJEKTOVAWA @ELEZNI^KIH PRUGA (6) Odnos ~oveka i sredine. Razvoj saobra}aja i karakteristike
~oveka. Zna~aj prou~avawa pona{awa ~oveka u raznim saobra}aj-
Pojam trase `elezni~kih pruga, geometrijske karakteristi-
nim sistemima.
ke trase, projektovawe, prethodne ekonomske studije, faza projek-
tovawa.
^ULNI PROCESI (9); 12
GRA\EWE GORWEG STROJA (6) Pojam oseta. Vrste oseta.
Pripremni radovi. Ru~no i ma{insko polagawe koloseka. Oseti vida-opti~ki i prijemni sistem oka. Dnevni i no}ni
vid. Centralni i periferijski vid. Pokreti o~iju. Adaptacija na
ODR@AVAWE GORWEG STROJA (10) svetlo i mrak i efekti zaslepqivawa. Raspoznavawe boja.Trajawe
dra`i vidnog utiska.Oseti sluha-organ sluha i karakteristike
Potreba odr`avawa `elezni~kih pruga. Podela radova na
sluha.Slu{ni umor, gubitak sluha, maskirawe zvuka.
odr`avawu i naj~e{}i radovi. Za{tita od snega. Organizacija
Oseti ravnote`e i pokreti-~ulo ravnote`e i osetqivost za
odr`avawa `elezni~kih pruga. Alat, oprema i ma{ine za odr`a-
vawe. Savremene metode odr`avawa. ravnote`u.
Zglobni i mi{i}no-tetivni prijemnici.
NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO)
PERCEPCIJA (4)
Program ovog predmeta u~enicima treba da omogu}i da stek-
nu osnovna znawa iz gra|evinske delatnosti u oblasti `elezni~- Percepcija predmeta. Vidna i slu{na percepcija prostora.
kog saobra}aja. Pri izlagawu sadr`aja programa treba nastojati Percepcija kretawa.
da u~enici upoznaju sastavne elemente pruge, weno ure|ewe, gra|e- Percepcija i pam}ewe osoba.
we i odr`avawe kako bi mogli boqe da obavqaju poslove koji su u
vezi sa kori{}ewem `elezni~kih pruga i funkcionisawem `ele- PA@WA (4)
zni~kog saobra}aja. Priroda pa`we (obim i poqe pa`we). Podela i brzina
Ostali deo programa treba obraditi na informativnom nivou. skretawa pa`we. Ometawe selektivne pa`we.
Sadr`aji programa treba da omogu}e u~enicima da uspe{no Priroda kontinuirane pa`we.Opadawe budnosti i ~inioci
obavqaju poslove u `elezni~kom saobra}aju – na prugama elektri- koji uti~u na weno slabqewe.
ficiranim sistemom 25kV, 50 Hz, a istovremeno i da steknu po-
trebno teorijsko znawe za daqe obrazovawe u okviru odgovaraju}eg MOTORNO PONA[AWE (4)
obrazovnog profila.
Nastavu treba ostvarivati u kabinetima za gra|evinsku i Karakteristika i priroda motornog pona{awa. Vreme pro-
elektrotehni~ku delatnost uz kori{}ewe savremenih nastavnih ste i izborne reakcije (Hikov zakon). Vreme reakcije u saobra}aj-
sredstava, ali i na terenu (organizovane posete `elezni~kim sta- nim situacijama. Faktori koji uti~u na produ`avawe vremena re-
nicama i obilaske elektrificiranih pruga). U~enicima treba akcije. Ciqani pokreti. Brzina i ta~nost pokreta (Fitsov zakon).
omogu}iti da prisustvuju pojedinim operacijama savremenog odr- Pokreti pra}ewa. Na~in kontrole ciqanih pokreta i pokreta
`avawa pruge, da neposredno upoznaju objekte doweg i gorweg pra}ewa.
stroja pruge, elemente kontaktne mre`e, postrojewa za sekcioni-
sawe i centra daqinskog upravqawa. U^EWE I PAM]EWE (4); 5
Po{to je predmet zastupqen u planovima ve}eg broja obra- Pojam i oblici u~ewa. Oblici u~ewa po sadr`aju-motorno i
zovnih profila, pri ostvarivawu programa voditi ra~una o wiho- verbalno u~ewe.
vim specifi~nostima, te ve}u pa`wu obra}ati na one elemente sa- Karakteristi~ne faze sticawa ve{tine i obuke u vo`wi.
dr`aja posebno zna~ajne za pojedine profile, ali u svakom slu~aju Transfer u~ewa-pozitivni i negativni. Pam}ewe i zaboravqawe.
naro~ito na one koji se odnose na ~uvawe li~ne bezbednosti i bez-
bednosti drugih u~esnika u saobra}aju. EMOCIJE I MOTIVACIJA (7)
Pojam i vrste emocija. Izra`avawe emocija. Organske pro-
OSNOVI SAOBRA]AJNE PSIHOLOGIJE mene kod emocija. Razvoj emocija (emocionalnost adolescenata).
Pojam i podela motiva. Sukobi motiva (frustracije i konflik-
Ciq i zadaci ti). Pona{awe pri konfliktima i osuje}ewima. Odbrambeni me-
Ciq nastave predmeta je da u~enici steknu znawa o psihi~- hanizmi.Stres. Psihi~ke traume. Psihosomatska oboqewa.
kom `ivotu ~oveka od zna~aja za pona{awe u saobra}aju, da formi-
raju stavove koji odra`avaju pozitivan odnos prema bezbednosti PSIHOLOGIJA LI^NOSTI (6); 8
saobra}aja i ovladaju ve{tinama koje doprinose uspe{nijem sna- Pojam i struktura li~nosti. Tipovi temperamenta i odlike.
la`ewu u saobra}ajnom sistemu i dru{tvenoj sredini. Karakter. Sposobnosti kao osobine li~nosti. Priroda i
Zadaci nastave predmeta su: struktura sposobnosti-intelektualne, psihomotorne i senzorne
– sticawe osnovnih znawa o psihi~kim procesima, osobina- sposobnosti. Promene sposobnosti tokom uzrasta i saobra}ajne
ma i pona{awu ~oveka zna~ajnih za razumevawe faktora ~oveka u nezgode. Osobine li~nosti i pona{awe u saobra}aju.
saobra}ajnom sistemu Poreme}aji li~nosti-vrste, uzroci i prevencija.
8. novembar 2006. SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK Strana 7 – Broj 13
znaci manevarskog osobqa. Signalni znaci na vozovima, manevar- voza. Du`nosti voznog osobqa za vreme bavqewa voza u stanici.
kama i potiskivalicama. Signali za probu ko~nica. Zvonovni Du`nosti voznog osobqa u krajwoj stanici voza. Put vo`we voza.
signalni znaci. Signali za ograni~ewe brzine. Glavni signali.
Signalni znaci glavnih signala. Signalni znaci predsignala. Sig- RED VO@WE VOZOVA (30)
nalni znaci ponavqa~a predsignala. Dopunski signali. Signalni Pojam, vrste i oblik reda vo`we. Grafikon reda vo`we.
znaci stani~nog i voznog osobqa. Grani~ni kolose~ni signali. Kwi`ica reda vo`we. Izvod iz reda vo`we. Zvani~ni red vo`we.
Signalni znaci lokomotivskog osobqa. Signali za elektrovu~u. Saobra}ajno-transportno uputstvo uz red vo`we. Prelaz na novi
Signalni znaci pru`nog osobqa. Kontrolni signali za ure|aje na red vo`we. Brzine vozova na pruzi i preko skretni~kog podru~ja.
putnim prelazima. Signalne oznake. Praskalice, primena i ~uvawe. Brzine vozova zavisno od sastava i polo`aja lokomotive. Objavqi-
Signali koji se vi{e ne ugra|uju. Kalendar osvetqavawa. vawe promena u saobra}aju vozova. Vrste pismenih naloga. Sastajawe
vozova.
áá RAZRED
(3 ~asa nedeqno, 105 ~asova godi{we) KO^EWE VOZOVA I OSIGURAWE OD
SAMOPOKRETAWA (20)
SADR@AJI PROGRAMA
Osnovni pojmovi o ko~ewu vozova i manevarskih sastava.
MANEVARSKI POSLOVI U SLU@BENIM MESTIMA (20) Raspored kola sa ko~nicama u vozu. Proba ko~nica. Obezbe|ewe
vozila i vozova od samopokretawa. Potrebna masa ko~ewa voza,
Osnovni pojmovi o manevrisawu. Postrojewa za manevrisa-
stvarna masa ko~ewa i procenat ko~ewa voza. Izra~unavawe po-
we. Osobqe za manevrisawe i wihova oprema za obavqawe mane-
trebne mase ko~ewa. Utvr|ivawe stvarne mase ko~ewa kod vozova.
varskih radwi. Nadzor i rukovo|ewe manevarskim poslovima.
Izve{taj o sastavu i ko~ewu voza.
Du`nosti rukovaoca manevre. Sporazumevawe pri manevrisawu.
Raspored manevre. Vrste manevarskih kretawa. Manevarski put
MASA VOZA I REDOVNO OPTERE]EWE
vo`we. Ko~ewe pri manevrisawu. Sredstva za kva~ewe i postupak
LOKOMOTIVE (10)
zakva~ivawa i otkva~ivawa. Manevrisawe na glavnim kolosecima
i otvorenoj pruzi. Mere opreznosti pri o~ekivawu voza. Mere Utvr|ivawe mase i du`ine voza. Redovno optere}ewe vu~nog
opreznosti posle manevarskih kretawa. Mere opreznosti pri vozila. Utvr|ivawe redovnog optere}ewa lokomotiva. Utvr|ivawe
manevrisawu pojedinim kolima. ^uvawe li~ne bezbednosti pri najve}e dopu{tene du`ine voza.
manevrisawu. Podela manevarskog rada na mre`i @SCG.
REGULULISAWE SAOBRA]AJA I KRETAWA VOZOVA (22)
VOZOVI (20) Vrste prostornih odseka. Regulisawe saobra}aja vozova u
Osnovni pojmovi o vozovima. Obele`avawe slu`benih i pomo}- stani~nom razmaku. Regulisawe saobra}aja vozova u odjavnom raz-
nih vozova. Podela vozova. Podela prema vrsti prevoza. Podela prema maku. Izuzetno zaustavqawe vozova na otvorenoj pruzi i osigurawe
potrebi saobra}aja (osnovni i podeqeni, redovni i vanredni). Podela voza od samopokretawa. Izuzetno zaustavqawe voza u slu`benom
prema va`nosti (rangu). Ozna~avawe vozova. Osnovna pravila ozna~a- mestu, kao i izuzetan prolazak kroz slu`beno mesto. Saobra}aj vo-
vawa. Ozna~avawe putni~kih vozova. Ozna~avawe teretnih vozova. za na prugama sa ograni~enim radnim vremenom. Saobra}aj voza
ili manevarskog sastava do neke ta~ke na otvorenoj pruzi. Za{ti-
SASTAVQAWE VOZOVA (25) }ivawe voza koji je stao na otvorenoj pruzi. Postupak kad se voz
Osnovni principi sastavqawa vozova. Uvr{}ivawe slu`be- raskine za vreme vo`we. Nastavak vo`we voza u delovima i povratak
nih i prtqa`nih kola. Uvr{}ivawe kola u vozove sa prevozom put- voza u pozadwu stanicu. Vo`wa pomo}nih lokomotiva i pomo}nih
nika. Uvr{}ivawe kola u teretne vozove. Uvr{}ivawe kola nato- vozova. Zatvor pruge i koloseka.
varenih posebnim vrstama stvari i izuzetnih dimenzija. Pojam na-
ro~ite po{iqke. Raspored kola sa ko~nicama u vozu. Kva~ewe kola POSEBNE VRSTE VO@WE (10)
u vozu s obzirom na vrste vozila, na~ine ko~ewa odnosno vrstu voza. Saobra}aj vozova na dvokolose~noj pruzi. Vo`wa nepravil-
Du`ina voza u metrima i prema osovinama. Najve}i dopu{teni nim kolosekom dvokolose~ne pruge. Saobra}aj vozova na elektri-
broj osovina u vozu. Masa voza. ficiranim prugama. Mere bezbednosti pri saobra}aju vozova na
elektrificiranim prugama. Saobra}aj vozova na prugama opre-
VOZNO OSOBQE (15) mqenim telekomandom. Vo`wa pru`nih vozila.
Du`nost voznog osobqa pri izlasku iz stanice. Du`nost
voznog osobqa u toku vo`we i u usputnim stanicama. Postupak VANREDNI DOGA\AJI (4)
voznog osobqa pri zaustavqawu na otvorenoj pruzi, pred putnim Vrste vanrednih doga|aja. Postupak kad nastane vanredni
prelazom, prostornim signalom i drugo. Za{ti}ivawe voza. Upotre- doga|aj kod voza.
ba i ~uvawe praskalica. Signalni znaci osobqa vu~nog vozila. Sig-
nalni znaci – svrha i upotreba. Postupak u slu~aju kvara pi{taqke GREJAWE VOZOVA (4)
ili sirene vu~nog vozila. Du`nosti voznog osobqa po dolasku u Vrste grejawa vozova. Sezona grejawa vozova. Kontrola gre-
krajwu stanicu ili u stanicu predaje voza drugom osobqu. jawa vozova.
PRU@NO OSOBQE (10) NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO)
Du`nosti pru`nog osobqa. Poslovi odjavni~ara, ~uvara pre- Nastavu treba izvoditi uz stalno aktivno u~e{}e u~enika
laza i ~uvara pruge. Signalni znaci pru`nog osobqa. Zaustavni jer }e se na taj na~in najboqe i najbr`e osposobiti za samostalno
signal. Postupci voznog osobqa kad se primeti zaustavni signal. obavqawe poslova svog zanimawa u `elezni~kom saobra}aju. To-
kom izvo|ewa nastave potrebno je kod u~enika stalno razvijati
SAOBRA]AJ PRU@NIH VOZILA(15) svest kako se pri izvr{avawu ovih poslova, u svakom trenutku mora
Pojam i op{te odredbe koje se odnose na saobra}aj pru`nih voditi ra~una o bezbednosti i urednosti saobra}aja.
vozila. Kretawe pru`nih vozila na pruzi. ^uvawe i osigurawe U prvom razredu nakon izlagawa osnovnih elemenata sistema
pru`nih vozila. Propusnice za vo`wu pru`nih vozila. Uvo|ewe u `elezni~kog saobra}aja, potrebno je detaqno upoznati u~enike sa oba-
saobra}aj motornih pru`nih vozila sa tretmanom voza. Signali na vqawem manevarskih poslova. Nastavu treba izvoditi u kabinetu za
pru`nim vozilima. organizaciju `elezni~kog saobra}aja uz primenu savremenih nastav-
nih sredstava (modela, maketa, dijapozitiva i filmova). Manevarska
ááá RAZRED kretawa ilustrovati pokretnim modelima. Obavezno predvideti obi-
(4 ~asa nedeqno, 120 ~asova godi{we) laske ran`irnih stanica i drugih stanica s ve}im obimom manevar-
skog rada. U~enici treba da shvate ulogu i zna~aj manevarskih poslova
SADR@AJI PROGRAMA u obavqawu `elezni~kog saobra}aja, da upoznaju organizaciju mane-
varskog rada i mere opreznosti i ~uvawa li~ne bezbednosti pri mane-
POSLOVI KOD VOZA (20) vrisawu. Pored upoznavawa osnova `elezni~ke signalizacije, u~enike
Propratne isprave voza. Otprema voza. Du`nosti voznog oso- ve} u ovom razredu treba osposobiti da samostalno daju pojedine
bqa u polaznoj stanici. Du`nosti voznog osobqa za vreme vo`we vrste signalnih znakova i rukovawe pojedinim signalnim sredstvima.
8. novembar 2006. SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK Strana 9 – Broj 13
U drugom razredu u~enici treba da upoznaju osnovne pojmove Izdavawe i odno{ewe stvari. Rokovi utovara i odno{ewe stvari.
vezane za organizaciju saobra}aja vozova i da shvate osnovne prin- Primopredaja kola strankama za utovar ili istovar.
cipe na kojima se zasniva bezbednost i urednost `elezni~kog
saobra}aja. Naro~itu pa`wu treba pokloniti onim poslovima i PROPISI ZA POJEDINE SLU^AJEVE (15)
zadatcima koje }e u~enici obavqati u svom budu}em prakti~nom ra- Prekora~ewe granice tovarewa kola – preteg. Izmena ugovora
du. Ste~ena znawa treba da poslu`e kao dobar osnov za razumevawe o prevozu. Smetwe pri prevozu i izdavawu po{iqaka. Konfiskacija
nastavnih sadr`aja u tre}em zavr{nom razredu. – plenidba po{iqaka. Uni{tewe po{iqaka. Zalutale po{iqke.
U tre}em razredu u~enici treba da steknu ona znawa koja }e
im omogu}iti brzo neposredno ukqu~ivawe u poslove izvr{nog POSEBNE VRSTE PO[IQAKA (15)
osobqa u `elezni~kom saobra}aju.
Prevoz posmrtnih ostataka. Prevoz `ivotiwa. Dezinfekci-
U nastavi treba da teorijski sadr`aji stalno budu ilustro-
ja kola. Prevoz opasnih predmeta i materija po RID-u. Prevoz na-
vani prakti~nim primerima, za {ta treba koristiti nastavna
ro~itih po{iqaka. Prevoz vojnih po{iqaka. Prevoz po{iqaka za
sredstva. Sredstva koja se koriste u praksi. Tako|e treba organi-
@S. Prevoz po{iqaka oro~enog prevoza. Prevoz po{iqaka dogo-
zovati posete izvr{nim jedinicama u `elezni~kom saobra}aju.
vorenog prevoza. Prevoz stvari na paletama i u kontejnerima.
Tokom ostvarivawa programa treba stalno ukazivati na va-
`nost doslednog po{tovawa saobra}ajnih propisa i mera bezbed-
PROPISI O TOVAREWU KOLA (20)
nosti, kao i na uredno i odgovorno, obavqawe poslova neposredno
vezanih za bezbednost `elezni~kog saobra}aja. Utovar te{kih predmeta i konstrukcija. Utovar drumskih
i ostalih vozila. Utovar gra|e, balvana, ogrevnog i celuloznog
drveta. Utovar rinfuzne robe, te~nosti i proizvoda u rasutom sta-
PREVOZ STVARI wu. Raspored tovara u kolima. Sredstva i na~in osigurawa i obez-
Ciq i zadaci be|ewe tovara vezivawem. Tovarni pribor i sredstva za obezbe|ewe
tovara. Tovarni profil i dopu{tene dimenzije tovara.
Ciq ovog predmeta je usvajawe znawa koja omogu}avaju u~eni-
cima da shvate neophodnost na~ina rukovawa i postupawa sa pred-
ááá RAZRED
metima u transportu.
(2 ~asa nedeqno, 60 ~asova godi{we)
Zadaci nastave predmeta su:
– osposobqavawe u~enika za samostalni rad i ta~nu prime- SADR@AJI PROGRAMA
nu propisa;
– osposobqavawe u~enika za samostalno, brzo, pravilno i ZAKONSKI PROPISI (10)
ta~no primewivawe propisa o uvr{tavawu teretnih kola u vozove.
Va`ewe zakona o ugovorima o prevozu u `elezni~kom saobra-
– razvijawe kod u~enika navika da obavqaju poslove brzo i
}aju. Odgovornost prevozioca u izvr{ewu prevoza. Obaveza `elezni-
ta~no i da adekvatno u~estvuju u izvr{ewu i kreirawu procesa ra-
ce da obavqa prevoz. Ograni~ewa prevoza. Reklamacije i zastarelost
da radi br`eg prevoza i urednosti u saobra}aju;
potra`ivawa. @eleznica i wena uloga u dru{tvu.
– ukazivawe u~enicima na neophodnost razumevawa postupaka
u sprovo|ewu ugovorenih obaveza `eleznice i korisnika prevoza;
TARIFNI PROPISI (30)
– upu}ivawe u~enika na samostalno kori{}ewe stru~ne
literature radi daqeg usavr{avawa. Op{ti uslovi prevoza. Pojam i vrsta po{iqaka, vrste pre-
voza i na~in prevoza. Tovarni list – sadr`aj, oblik i na~in popu-
áá RAZRED wavawa. Prevozne isprave internog karaktera. Pojam kabastih
(3 ~asa nedeqno, 105 ~asova godi{we) stvari, predmeta vanrednog obima, drumskih, plovnih i vazduho-
plovnih vozila. Tarifa deo áá – klasifikacija stvari. Tarifa
SADR@AJI PROGRAMA deo ááá – imenik `elezni~kih stanica. Tarifa deo áâ – daqinar,
sadr`aj i rukovawe. Tarifa deo â – putokaz. Tarifa deo âá – ta-
TRANSPORTNO MANIPULATIVNI PROPISI blice cena prevoza i naknada za sporedne usluge.
O PREVOZU STVARI Pojam prevoznine i weno utvr|ivawe. Utvr|ivawe te`ine
merodavne za ra~unawe prevoznine. Ra~unawe prevoznine prema
OP[TE ODREDBE O PREVOZU PO[IQAKA (10) na~inu otpravqawa.
Razvoj organizacije prevoza. Osnovni propisi pri prevozu Op{te odredbe o ra~unawu prevoznine za den~ane po{iqke
stvari. Slu`bena mesta, postrojewa, ure|aji i sredstva za rad. (obi~ne, kabaste, vanrednog obima). Op{te odredbe o ra~unawu
Obrasci koji se upotrebqavaju za rad transportne slu`be i rok prevoznine za kolske po{iqke koje se tovare u zatvorena i otvo-
~uvawa. Radno vreme. Slu`bena po{ta i prepiska. Predmeti is- rena kola obi~ne i specijalne konstrukcije.
kqu~eni iz prevoza i predmeti koji se uslovno primaju na prevoz. Me{oviti (kombinovani) prevoz. Prevoz po{iqaka za stani-
Zabrane prevoza i obustave saobra}aja. ce na industrijskim prugama. Prevoz me{ovitog vojnog transporta,
po{iqao~evog me{ovitog voza, posebnog teretnog voza i grupe kola.
PRIJEM PO[IQAKA ZA PREVOZ (25) Prevoz praznih kola korisnika prevoza i kola u zakupu.
Naruxba, izbor i dostava kola za utovar. Pakovawe stvari,
ambala`a i zavoji. Obele`avawe komada stvari kod den~anih po- POTRA@NI POSTUPAK (10)
{iqaka. Dono{ewe po{iqaka u delovima, privremeni sme{taj Organizacija potra`ne slu`be. Osnovni pojmovi iz potra-
stvari. Odre|ivawe granice tovarewa kola. Prijem den~anih i `nog postupka. Utvr|ivawe nedostataka. Tragawe za nedostaju}im
kolskih po{iqaka. Proveravawe sadr`ine kod po{iqaka. Tova- po{iqkama. Postupak sa prevoznom ispravom stvari koje nedostaju.
rewe stvari, propisi o tovarewu kola. Utvr|ivawe te`ine i bro- Utvr|ivawe vi{ka po{iqaka. Sme{taj i otvarawe vi{ka. Tragawe
ja komada kod po{iqaka. „Olistavawe" kola. Zatvarawe i plombi- za vi{kom. Sprovodnica K-316. Postupak u slu~aju kra|e.
rawe kola. Organizacija prevoza den~anih po{iqaka. Pokretawe
kola za otpremu den~anih po{iqaka. Tovarnica K-218. CARINSKI POSTUPAK (10)
Osnovni pojmovi. Carinski postupak i carinski nadzor. Sme-
PREVOZ PO[IQAKA (10) {taj carinskih po{iqaka. Carinske isprave, obele`ja i zadaci.
Starawe o stvarima za vreme prevoza. Otpremawe po{iqaka
vozovima. Prevo`ewe den~anih po{iqaka. Predaja po{iqaka vo- NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO)
zovima. Prevoz, usputna manipulacija i predaja po{iqaka stani- Sadr`aj programa ovog predmeta omogu}avaju u~enicima da
cama. Ostavqawe kola po usputnim stanicama. Pretovar po{iqa- steknu potrebna znawa i da se osposobe da obavqaju poslove i radne
ka. Predaja i prijem po{iqaka u prolaznim stanicama. Pra}ewe zadatke u vezi sa prevozom stvari.
po{iqaka. Rokovi isporuke. Pri ostvarivawu programa neophodno je povezivati teorij-
ske sadr`aje sa praksom odnosno primenom iz procesa rada.
IZDAVAWE STVARI (10) U~enici treba, najpre, da upoznaju ulogu `eleznice u dru-
Priprema za izdavawe prispelih po{iqaka. Izve{tavawe {tvu i wenu obavezu da prevozi putnike i stvari, a zatim, objasni
primaoca o prispe}u po{iqaka. Iskupqewe prevozne isprave. obaveze korisnika prevoza prema `eleznici za u~iwenu uslugu.
Strana 10 – Broj 13 SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK 8. novembar 2006.
U ovom delu programa posebno treba ukazati na neophodno korektno strujno kolo sa dvo{inskom izolacijom. [insko strujno kolo sa jed-
i predusretqivo pona{awe `elezni~kih radnika prema korisni- no{inskom izolacijom. Specifi~nosti {inskih strujnih kola na
cima prevoza. elektificiranim i neelektificiranim prugama. [inska strujna
Pri obja{wavawu sadr`aja treba koristiti konkretne pri- kola bez izolovanih sastava. Ure|aji za punktualnu kontrolu odseka.
mere iz raznih situacija pri prevozu po{iqaka iz unutra{weg i
me|unarodnog saobra}aja. U okviru pismenih ve`bi (dve), u~enici SIGNALI (3)
treba da ispuwavaju tovarni list, sprovodnice i prijavne listi}e Klasifikacija signala. Sistemi signalizacije na @ele-
o vi{ku i nedostatku, kao i da ispostavqaju zapisnike K-320. znicama Srbije. Kriterijumi za izbor boja za signalne znake. Op-
Veoma je va`no kod u~enika razvijati naviku da na posao ti~ki sistemi svetlosnih signala. Dijagram raspodele svetlosti
dolaze na vreme, uredno i da po{tuju i prate propise kako bi signalne svetiqke. Usmeravawe svetiqki svetlosnih signala.
uspe{nije obavili radne zadatke.
Nastavni program je sa~iwen po redosledu tehnolo{kog RELEJI (2)
procesa rada, po~ev od dovo`ewa stvari na stanicu, preko prijema,
sme{taja i otpremawa, do prevo`ewa i izdavawa u uputnoj stani- Kontaktni relej. Bezkontaktni relej. Elektri~ne relejne
ci. Tim redosledom i treba ostvariti program. {eme. Kriterijumi sigurnosti i pouzdanosti.
Sva teorijska izlagawa treba povezati sa prakti~nom prime-
IZRADA TABELE ZAVISNOSTI PUTEVA VO@WI,
nom. Tokom poseta `elezni~kim stanicama pokazati u~enicima na
SKRETNICA, IZOLOVANIH ODSEKA SIGNALA
licu mesta kako se primaju na prevoz den~ane po{iqke po~ev od
I OSTALIH ELEMENATA SS URE\AJA ZA BEZBEDNO
vagawa, obele`avawa komada stvari, sme{taja na odre|ene prosto-
ODVIJAWE @ELEZNI^KOG SAOBRA]AJA (10)
re, utovara u kola, pa do wihove otpreme iz stanice. Pri prijemu
kolskih po{iqaka u~enicima pokazati kako se prazna kola za uto-
var ili tovarena kola za istovar predaju korisnicima prevoza putem STANI^NI SIGNALNO-SIGURNOSNI URE\AJI (4)
kwige predaje kola i tovarnog pribora. Mehani~ki i elektromehani~ki SS ure|aji. Prosta signal-
U vezi sa poslovima koji se odnose na izdavawe stvari, poka- na postavnica likovnih signala. Elektromehani~ki zabravni
zati u~enicima kako se vr{i istovar dena~ne robe iz kola i sme{taj blok aparat. Rukovawe mehani~kim i elektromehani~kim SS ure-
u magacin, zavo|ewe prispelih isprava, obra~unavawe prevoznih |ajima.
tro{kova, izve{tavanog primaoca o prispe}u na razne na~ine, dola-
zak korisnika prevoza po stvari, iskupqewe prevozne isprave i iz- ELEKTRORELEJNI SIGNALNO-SIGURNOSNI
davawe stvari. Prilikom primena tarifa za prevoz stvari, ve`bati URE\AJI (5)
sa u~enicima ra~unawe prevoznine, pri ~emu im stalno treba ukazi- Prosta signalna postavnica svetlosnih signala. Elektrore-
vati na va`nost pravilne primene propisa i negativne efekte koji lejni ure|aji kqu~evne zavisnosti svetlosnih signala i skretni-
se javqaju kad se odre|eni propisi ne primewuju. ca. Elektrorelejni ure|aji kompletne centralizacije slobodnog
{emirawa. Elektrorelejni ure|aji kompletne centralizacije sa
funkcionalnim grupama. Elektrorelejni SS ure|aji kompletne
SREDSTVA OSIGURAWA I VEZE
centralizacije u mozaik tehnici. Mikroprocesorski stani~ni
SS ure|aji. Rukovawe komandnim postavnicama primewenim na
Ciq i zadaci
mre`i @S.
Ciq nastave ovog predmeta je upoznavawe u~enika sa funk-
cionalnim sistemom veza u ciqu pove}awa redovitosti saobra}a- URE\AJI ZA REGULISAWE I OBEZBE\EWE
ja, kvaliteta prevoza i nivoa bezbednosti. SAOBRA]AJA NA ME\USTANI^NOM RASTOJAWU (7)
Zadaci nastave predmeta su: Osnovni pojmovi. Vrste i na~in osigurawa me|ustani~nog
– upoznavawe tehni~kih sredstava veza; rastojawa. Ure|aji me|ustani~ne zavisnosti. Ure|aji pru`nog
– osposobqavawe za rukovawe telekomunikacionim postro- bloka. Regulisawe saobra}aja pomo}u odjavnica. Poluautomatski
jewima; pru`ni blok. Automatski pru`ni blok. Ure|aji kabinske signa-
– osposobqavawe u~enika za otklawawa lak{ih kvarova na lizacije.
telekomunikacionim ure|ajima.
URE\AJI ZA OBEZBE\IVAWE PUTNIH PRELAZA
áá RAZRED U NIVOU PRUGE (5)
(2 ~asa nedeqno, 70 ~asova godi{we)
Osnovni pojmovi. Kriterijumi za odre|ivawe na~ina osigu-
rawa putnog prelaza. Vrste osigurawa putnih prelaza i osnovne
SADR@AJI PROGRAMA karakteristike primewenih tehni~kih re{ewa.
DU@NOSTI VOZNOG OSOBQA (8) Postupak kad vozilo odbegne: raskid voza. Prijavqivawe i vo|ewe
Du`nosti voznog osobqa u polaznoj stanici. Du`nosti vo- evidencije vanrednih doga|aja.
znog osobqa u toku vo`we i bavqewa u stanici. Du`nosti voznog
osobqa pri sporazumevawu sa susednim stanicama, odnosno TK OPTERE]EWE I KO^EWE VOZOVA (24)
dispe~erom. Karakteristike i podela ko~nica. Mewa~ki ure|aji vazdu-
{nih ko~nica. Davawe signalnih znakova za probu automatskih
RED VO@WE (8) ko~nica. Provera ispravnosti ko~nica. Odre|ivawe stvarne ko~-
Red vo`we – grafikon reda vo`we i kwi`ica reda vo`we. ne mase (SKM) i potrebne ko~ne mase (PKM) kod vozova. Postu-
Putni~ki red vo`we. Saobra}ajno-transportno uputstvo uz red vo- pak u slu~aju nedovoqne SKM. Kvar na vazdu{nim ko~nicama i
`we, deo A i B. otklawawe istog. Popis voza i sa~iwavawe teretnice i putnog
lista.
OPTERE]EWE I KO^EWE VOZOVA (32)
NEPRAVILNOSTI U TOKU VO@WE NA OTVORENOJ
Vrste i karakteristike ko~nica na vozovima. Mewa~ki ure|a-
PRUZI (6)
ji vazdu{nih ko~nica.Probe ko~nica. Davawe signalnih znakova za
probu automatskih ko~nica. Odre|ivawe stvarne ko~ne mase (SKM) Izuzetno zaustavqawe voza na otvorenoj pruzi. Za{tita voza.
i potrebne ko~ne mase (PKM) kod vozova. Postupak u slu~aju nedo- Nastavqawe vo`we i povla~ewe voza sa otvorene pruge.
voqne SKM. Kvar na vazdu{nim ko~nicama i otklawawe istog.
Sa~iwavawe teretnice, izve{taja o sastavu i ko~ewu voza i ORGANIZACIJA KOLSKE SLU@BE (6)
putnog lista. @elezni~ki obrasci internog karaktera. Osobqe i radna mesta u kolskoj slu`bi. Vrste evidencije
kola i tovarnog pribora. Vo|ewe evidencije teretnih kola. Kol-
KOLSKA SLU@BA (12) listice kolske slu`be. Listice tehni~ko kolske slu`be.
Podela kola i kori{}ewe u zavisnosti od vrste robe. Vo|ewe
evidencije teretnih kola. Osobqe i radna mesta u kolskoj slu`bi. TRANSPORTNO-KOMERCIJALNI POSLOVI (12)
Vrste evidencije kola i tovarnog pribora. Kol-listice kolske Prevozne isprave. Sprovodni list, wegova primena i upo-
slu`be. Listice tehni~ko kolske slu`be. treba. Granica tovarewa kola i prekora~ewe iste. Prijem po{iqke
na prevoz. Postupak izdavawa po{iqaka.
TRANSPORTNO-KOMERCIJALNI POSLOVI (28)
Sprovodni list, wegova primena i upotreba. Granica tova- POTRA@NO-REKLAMACIONI POSLOVI (12)
rewa kola i prekora~ewe iste. Pretovar kola i sastavqawe zapi- Osnovni pojmovi iz potra`nog postupka i reklamacionog
snika o nepravilnom tovarewu kola, kao i redovan i vanredan postupka. Utvr|ivawe nedostataka. Utvr|ivawe vi{kova. Potraga
pretovar. Smetwe pri prevozu i izdavawu po{iqaka. Vrste voznih za nestalim po{iqkama. Sprovodnica.
karata i na~in wihovog izdavawa. Prevoz prtqaga i ekspresnih
po{iqaka u me|unarodnom saobra}aju. Primena me|unarodne ta-
rife za prevoz putnika i prtqaga u skladu sa me|unarodnom kon- NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO)
vencijom. Prtqa`na i ekspresna blagajna, na~in prijema i otpre- Izvo|ewe nastave za obrazovni profil vozovo|e treba da se
me prtqaga i ekspresne robe kao i obrazaca koji se vode u ovim izvodi kako u u~ionici i kabinetu tako i na terenu u stanicama.
blagajnama. Osnovni pojmovi iz potra`nog i reklamacionog po- Nastavu treba izvoditi uz stalno aktivno u~e{}e u~enika
stupka. Utvr|ivawe vi{ka po{iqaka i wihov sme{taj. Potraga za jer }e se na taj na~in najboqe i najbr`e osposobiti za samostalno
nestalim po{iqkama. Oblici i sadr`aj jedinstvenog i jednoo- obavqawe poslova i zadataka ovog obrazovnog profila.
braznog vo|ewa transportnog ra~unovodstva na mre`i `eleznice Osposobiti u~enike za operativno organizovawe prevoza
radi pravilne raspodele transportnih prihoda. Osnovni pojmovi putnika i stvari, posebno pri poreme}ajima u saobra}aju kao {to
platnog prometa i va`nije hartije od vrednosti. Ugovori o pre- su smetwe pri prevozu i smetwe pri izdavawu voznih karata.
vozu putnika i stvari u `elezni~kom, drumskom, vodnom, pomor- Tokom izvo|ewa nastave potrebno je kod u~enika stalno raz-
skom i vazdu{nom saobra}aju. Osnovni pojmovi o {pediciji sa vijati svest kako se pri izvr{avawu ovih poslova, u svakom trenut-
posebnim osvrtom na `elezni~ku {pediciju. Pojam i zna~aj mar- ku mora voditi ra~una o bezbednosti i urednosti saobra}aja. Pri
ketinga u `elezni~kom saobra}aju. tome je potrebno skrenuti pa`wu u~enicima na po{iqke ~iji to-
var dovodi u pitawe bezbednost saobra}aja da iste ne primaju u voz
NASTAVA U BLOKU (120 ~asova)
za otpremu dok se gre{ka ne otkloni.
Na prakti~noj nastavi u~enici najpre upoznaju poslovni red Ukazati u~enicima na punu odgovornost za ta~an uredan i
stanice á i áá deo. siguran saobra}aj vozova a naro~ito objasniti nadzor koji vr{i
vozopratno osobqe nad po{iqkama za vreme vo`we ili bavqewa
ORGANIZACIJA I ANALIZA RADA U STANICI (12) vozova u stanicama.
Tehnolo{ki proces rada stanice. Raspored i du`nosti vo-
zopratnog osobqa. Predaja i prijem slu`be vozopratnog osobqa.
ZAVR[NI ISPIT
PRIPREMA VOZOVA (18) Zavr{ni ispit u~enici pola`u u skladu sa Pravilnikom o
Sastavqawe vozova. Uvr{tavawe kola u vozove za prevoz put- izmenama i dopunama Pravilnika o planu i programu obrazovawa
nika. Uvr{tavawe kola i drugih vozila u teretne vozove. Uvr{tava- i vaspitawa za zajedni~ke predmete u stru~nim i umetni~kim {ko-
we kola tovarenih opasnim materijama. Kva~ewe vozila. Otprema lama – u delu koji se odnosi na sadr`aj i na~in polagawa zavr-
vozova. {nog ispita („Prosvetni glasnik", broj 4/91).
Na zavr{nom ispitu u~enici pola`u ispit za proveru pro-
PROPRATNE ISPRAVE VOZA (12) fesionalne osposobqenosti za rad koji je obavezan za sve u~enike.
Osnovni obrasci. Pomo}ni obrasci. Prilozi putnog lista. Sadr`aji ovog ispita su utvr|eni programom obrazovnog profila
Popuwavawe propratnih isprava voza. vozovo|a.
Ovim ispitom proverava se osposobqenost kandidata za
RED VO@WE (12) po~etno ukqu~ivawe u rad i obavqawe profesionalnih zadataka.
Red vo`we – grafikon reda vo`we i kwi`ica reda vo`we. Ispit se sastoji iz:
Putni~ki red vo`we – KURIR. Saobra}ajno-transportno uputstvo 1. prakti~nog rada,
uz red vo`we, deo A i B. 2. usmenog proveravawa.
POSEBNE VRSTE VO@WE (10) tro{kova. Dotacija blagajne i blagajni~ki maksimum. Utvr|ivawe
Saobra}aj vozova na dvokolose~noj pruzi. Vo`wa nepravil- ispravnosti blagajni~kog poslovawa. Predaja realizovanih tran-
nim kolosekom dvokolose~ne pruge. Saobra}aj vozova na elektri- sportnih prihoda. Zna~aj i vrste kontrolnih primedaba. Naplata
fikovanim prugama. Mere bezbednosti pri saobra}aju vozova na kontrolnih primedaba i wihova realizacija.
elektrifikovanim prugama. Saobra}aj vozova na prugama opremqe-
nim automatskim pru`nim blokom. Saobra}aj vozova na prugama RA^UNOVODSTVO PUTNI^KE BLAGAJNE (10)
opremqenim telekomandom. Vo`wa pru`nih vozila. Poslovi u putni~koj blagajni. Obrasci koji se upotrebqava-
ju u putni~koj blagajni. Naru~ivawe voznih karata. Evidencija
VANREDNI DOGA\AJI (5) novih relacija, prijem i ~uvawe voznih karata.
Vrste vanrednih doga|aja. Postupak kad nastane vanredni
URA^UNAVAWE VOZNIH KARATA U UNUTRA[WEM
doga|aj kod voza.
SAOBRA]AJU (14)
GREJAWE VOZOVA (5) Pogre{no `igosane vozne karte. Ura~unavawe kartonskih
voznih karata. Ura~unavawe novih ralacija. Evidencija poni{te-
Vrste grejawa vozova. Sezona grejawa vozova. Kontrola gre-
nih voznih karata. Evidencija kod promene voznih cena. Ura~una-
jawa vozova.
vawe kuponskih belica. Ura~unavawe pretplatnih voznih karata.
Ura~unavawe kod vra}enih voznih karata. Rad na terminalu, utvr-
NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO) |ivawe stawa,uzimawe listice T-1,T-2 i T-3. Utvr|ivawe mese~nog
Program ovog predmeta je koncipiran tako da omogu}ava u~e- zakqu~ka na terminalu.
nicima da potpuno upoznaju `elezni~ki saobra}aj u onom obimu
POSLOVI U DOPLATNOJ BLAGAJNI (10)
koji je potreban da samostalno obavqaju poslove u okviru budu}eg
zanimawa. Istovremeno, ovaj program obezbe|uje potrebna teorij- Evidencija upotrebqenih doplatnih belica. Ura~unavawe
ska znawa za daqe obrazovawe u struci. lisnih voznih karata.
Sadr`aji programa su podeqeni na tematske celine za koje
je predvi|en i odre|eni fond ~asova. URA^UNAVAWE U ME\UNARODNOM SAOBRA]AJU (8)
Izvo|ewe nastave predmeta `elezni~ki saobra}aj je dosta Naru~ivawe me|unarodnih voznih karata. Evidencija utro-
specifi~no. Zbog toga treba da se ostvaruje u u~ionicama, kabinetu. {ka me|unarodnih voznih karata. Ura~unavawe voznih karata i ku-
Prema tome neophodno je da se sa~ini plan rada za svaku tematsku ponskih belica u me|unarodnom saobra}aju. Ura~unavawe ostalih
celinu. voznih karata u me|unarodnom saobra}aju.
Pra}ewe i vrednovawe uspeha u~enika ostvaruje se u skladu
sa Op{tim pedago{ko-didakti~kim uputstvom za ostvarivawe sa- UTVR\IVAWE ISPRAVNOSTI BLAGAJNI^KOG
dr`aja programa u sredwim {kolama – u delu koji se odnosi na POSLOVAWA (12)
vrednovawe rada i napredovawa u~enika (objavqeno u „Prosvet- Zajedni~ke odredbe za sve vrste putni~kih blagajni. Dnevni
nom glasniku" broj 4/91) zakqu~ak doplatne blagajne. Mese~ni zakqu~ak i dostavqawe
Op{te pedago{ko-didakti~ko uputstvo za ostvarivawe sadr- ra~una nadle`noj slu`bi.
`aja programa u sredwim {kolama sadr`i i osnovne pedago{ke
zahteve i principe na kojima se zasniva realizacija obrazovno- ááá RAZRED
vaspitnog procesa. (2 ~asa nedeqno, 60 ~asova godi{we)
K-49, K-75 Ura~unavawe K-67 m, K-513, K-514. Dnevni zakqu~ak Upoznavawe signalno-sigurnosna ure|aja i skretnica kao i
prtqa`ne blagajne. Mese~ni zakqu~ak prtqa`ne blagajne. signalnih znakova koje ti ure|aji mogu da poka`u.
Uz stru~nu pomo} nastavnika, kori{}ewe kabineta, slajdova KO^NI URE\AJI I DELOVI OP[TE PRIMENE (35)
i prakti~nog rada u~enik treba dobro da upozna sadr`aje za bez- Ko~nica vu~nih vozila. Ko~nica putni~kih kola. Ko~nica
bedno i uredno odvijawe saobra}aja. teretnih kola. Vazdu{ni vodovi. ^eone slavine. Ko~ni~ka spojni-
U nastavi ovog predmeta potrebno je koristiti prakti~an ca. Brza~ pra`wewa glavnog voda. Pre~ista~i vazduha. Odvaja~i
rad i obilazak nekih stanica, radi povezivawa znawa ste~enih u vode i uqa i raspr{iva~i alkohola. Iskqu~ne slavine. Rezervoa-
toku {kolovawa i neposrednih radnih zadataka, koji ga o~ekuju po ri za vazduh. Nepovrati ventili. Manometri. Ko~ni cilindri.
zavr{etku {kole. Ko~ni cilindri CR – za disk ko~nicu. Ko~no polu`je. Ko~ne pa-
pu~e i ko~ni umeci. Regulator ko~nog polu`ja. Ko~ni oblik: ci-
lindar – regulator – papu~a. Mewa~ sile ko~ewa. Mewa~i vrste
KO^NICE I KO^EWE ko~nice. Ko~nice za slu~aj opasnosti. Regulator pritiska. Ventil
sigurnosti. Rasporednik sa dva radna pritiska. Rasporednik sa
Ciq i zadaci
tri radna pritiska. Ko~nici automatske ko~nice. Ko~nik „Bo`i}".
Ciq nastave ovog predmeta jeste da u~enici usvoje osnovna Ko~nici direktne ko~nice. Ko~nik Oe -FD1.
teorijska znawa iz oblasti tehnike ko~ewa vozova i pravilne upo-
trebe sredstava za ko~ewe, {to je od posebnog zna~aja za bezbed- PRORA^UN KO^NICE (10)
nost saobra}aja. Prora~un ko~nice lokomotive. Prora~un ko~nice putni~-
Zadaci nastave predmeta su: kih kola. Prora~un ko~nice teretnih kola. Prora~un ko~ne mase
– upoznavawe osnova tehnike ko~ewa vozova, ru~ne ko~nice sa zavojnim vretenom i osigurawe vozila od samo-
– upoznavawe ko~nih ure|aja i delova op{te namene, snage pokretawa.
ko~nica, prora~una ko~nica, velike efikasnosti,
– upoznavawe ure|aja za proizvodwu zbijenog vazduha na vu~- ááá RAZRED
nim vozilima i su{a~ima vazduha, (3 ~asa nedeqno, 90 ~asova godi{we)
– upoznavawe ko~nica (automatske i direktne ko~nice) i ru-
kovawe ko~nicima, SADR@AJI PROGRAMA
– upoznavawe ko~nica ure|aja za zbijeni vazduh na pojedinim
vrstama i serijama vu~nih vozila,
– upoznavawe du`nosti ma{inovo|e, URE\AJ ZA PROIZVODWU ZBIJENOG VAZDUHA
– upoznavawe na~ina i postupka provere ispravnosti ko~nica, – KOMPRESOR (17)
– upoznavawe osnovnih propisa pri sastavqawu vozova i ru- Vrsta kompresora. Kompresori na dizel i elektrolokomoti-
kovawu ko~nicama pri manervisawu. vama. Klipni kompresori. Vij~ani kompresori. Hla|ewe vazduha.
Regulacija rada kompresora. Periodi~no prekidawe rada kompre-
áá RAZRED sora. Ispu{tawe zbijenog vazduha u atmosferu. Prinudno otvarawe
(3 ~asa nedeqno, 105 ~asova godi{we) usisnih ventila. Karakteristike kompresora.
– sticawe znawa iz saobra}ajnih propisa i organizacije `e- Signalni znaci stani~nog i vozopratnog osobqa. Signalni znaci
lezni~kog saobra}aja, kako bi u~enik mogao samostalno da obavqa osobqa vu~nog vozila. Signalni znaci za probu automatskih ko~-
poslove za koje se osposobqava, nica. Signali pru`nog osobqa. Signalne oznake. Signali koji se
– razvijawe ose}aja odgovornosti, ta~nosti i urednosti u vi{e ne smeju ugra|ivati. Praskalice, upotreba i ~uvawe. Kalen-
obavqawu radnih zadataka. dar osvetqavawa.
SAOBRA]AJ VOZOVA NA PRUGAMA OPREMQENIM – upoznavawe ko~nica, automatske ko~nice, direktne ko~nice
TELEKOMANDOM (7) i rukovawe ko~nicama,
Signalno-sigurnosni i telekomunikacioni ure|aji na pru- – upoznavawe ko~nica i ure|aja za zbijeni vazduh na pojedi-
zi sa telekomandom. Obave{tavawe voznog osobqa nalozima na nim vrstama i serijama vu~nih vozila,
pruzi sa telekomandom. Bavqewe voza i otprema iz stanice na pru- – upoznavawe du`nosti ma{inovo|e,
zi sa telekomandom. Manevrisawe u slu`benim mestima na pruzi – upoznavawe osnovnih propisa pri sastavqawu vozova i ru-
sa telekomandom. Du`nosti voznog osobqa kod dolaska, bavqewa i kovawu ko~nicama pri manevrisawu.
odlaska voza iz TK stanice. Regulisawe saobra}aja vozova za vre-
me smetwi ili kvarova na ure|ajima telekomande. áâ RAZRED
(3 ~asa nedeqno, 90 ~asova godi{we)
POZNAVAWE I KORI[]EWE TELEKOMUNIKACIONIH
URE\AJA (8)
SADR@AJI PROGRAMA
Pojam telekomunikacija i obavqawe prenosa saop{tewa.
Radio-dispe~erske veze pri centralnom upravqawu vozovima. Poslu-
URE\AJI ZA PROIZVODWU ZBIJENOG VAZDUHA –
`ivawe i rukovawe lokomotivskim radiodispe~erskim ure|ajima.
KOMPRESORI (8)
Pru`ne telefonske veze i na~in kori{}ewa.
Vrste kompresora. Kompresori na dizel i elektro lokomoti-
VO@WA PRU@NIH VOZILA (6) vama. Klipni kompresori. Vij~ani kompresori. Hla|ewe vazduha.
Op{te odredbe za vo`wu pru`nih vozila. Kretawe pru`nih Regulacija rada kompresora. Periodi~no prekidawe rada kompre-
vozila na pruzi. Propusnica i evidencija vo`we pru`nih vozila. sora. Ispu{tawe zbijenog vazduha u atmosferu. Prinudno otvarawe
usisnih ventila. Karakteristike kompresora.
VANREDNI DOGA\AJI (4)
SU[A^I VAZDUHA (2)
Vrste vanrednih doga|aja. Podela vanrednih doga|aja po
uzrocima i posledicama. Postupak u slu~aju nastanka vanrednog Osnovni princip rada su{a~a. Princip rada jednokomor-
doga|aja kod voza. Prijavqivawe i isle|ewe vanrednih doga|aja. nih su{a~a. Princip rada dvokomornih su{a~a.
Postupak kada kod voza do|e do po`ara, iskliznu}a ili pomerawa
tovara. Postupak pri odsegnu}u kola i pri raskidu voza. KO^NICI AUTOMATSKE KO^NICE (6)
Ko~nik W 26C, Ko~nik KNORR D2, Ko~nik Oe FV 4a.
NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO)
KO^NICI DIREKTNE KO^NICE (2)
U uvodnom izlagawu treba ukazati na va`nost i ulogu `ele-
Direktni ko~nik W 26c.
zni~kog saobra}aja u dru{tvu. Posebno treba obratiti pa`wu na
urednost, te~nost i bezbednost saobra}aja vozova. RASPOREDNICI VU^NIH VOZILA (4)
Slo`enost nastavne materija zahteva da nastavnik u izlaga-
wu koristi vizuelna sredstva (odgovaraju}e slajdove, modele, simu- Lokomotivski rasporednik W 26D. Lokomotivski raspored-
latore i panoe). nik Oe LSt. 1.
Uz stru~nu pomo} nastavnika, kori{}ewe kabineta, slajdova
i prakti~nog rada, u~enik treeba da dobro upozna va`nost sadr`a- URE\AJI ZA KONTROLU BUDNOSTI MA[INOVO\E (3)
ja za bezbedno i sigurno odvijawe saobra}aja. Ritmi~ki budnik ER 202.
Tokom ostvarivawa nastavnog programa u drugom razredu, po-
red upoznavawa u~enika sa izvr{nim jedinicama u `elezni~kom PROTIVKLIZNI URE\AJI I ZA[TITA OD
saobra}aju i wihovom organizacijom rada, kao i postrojewima i PROKLIZAVAWA (2)
ure|ajima koji se koriste u procesu prevoza na `eleznici, obrati-
Kombinovana za{tita od klizawa i proklizavawa: Oe tip
ti naro~itu pa`wu da u~enici dobro poznaju manevarske poslove.
4 GS1 i 3 GS2.
Stoga treba organizovati posete `elezni~kim stanicama sa ve}im
obimom manevarskog rada u kojima }e u~enici prisustvovati oba-
AUTO-STOP URE\AJ (2)
vqawu manevarskih poslova, sastavqawu i rastavqawu vozova.
Krajem drugog i po~etkom tre}eg razreda pa`wu treba posve-
titi prakti~nom upoznavawu `elezni~ke signalizacije, kako na- KO^NICA I SISTEM URE\AJA ZA ZBIJENI VAZDUH ZA
stavom u kabinetu, tako i posetama stanicama. DL SERIJE 661 i podserije 100 I 200 (6)
Tokom nastave u tre}em razredu u~enici upoznaju saobra}aj- Kompresor. Automatska ko~nica. Direktna ko~nica. Budnik.
ne propise, regulisawe saobra}aja vozova u redovnim i vanrednim
uslovima, sa posebnim osvrtom na ulogu i zadatke tehni~ara vu~e u KO^NICA I SISTEM URE\AJA ZA ZBIJENI VAZDUH
tim procesima. ZA EMV SERIJE 412/416 (6)
U ~etvrtom razredu, pored sistematizacije ranije obra|enih
Kompresor. Automatska ko~nica. Ko~nik FVE – 4. Elektri~-
sadr`aja, u~enici treba da steknu nivo znawa koji im obezbe|uje da
na ko~nica. Direktna ko~nica. Uzajamno dejstvo elektri~ne i
se bez pote{ko}a mogu ukqu~iti u obavqawe prakti~nih zadataka.
elektropneumatske ko~nice.
U~enici treba da upoznaju red vo`we, osposobe se za wegovu pri-
menu, kao i da se osposobe za re{avawe problema iz oblasti opte-
KO^NICA I SISTEM URE\AJA ZA ZBIJENI VAZDUH NA
re}ewa i ko~ewa vozova. Pored toga, treba dobro da upoznaju na~in
ELEKTROLOKOMOTIVI SERIJE 441 (6)
vr{ewa saobra}ajne slu`be na posebno opremqenim prugama, da
upoznaju i osposobe se za kori{}ewe telekomunikacionih ure|aja, Kompresor. Automatska ko~nica. Direktna ko~nica. Budnik.
kao i da nau~e kako treba obavqati poslove u vanrednim uslovima.
KO^NICA I SISTEM URE\AJA ZA ZBIJENI VAZDUH NA
ELEKTROLOKOMOTIVI SERIJE 442 (6)
KO^NICE I KO^EWE
Kompresor. Automatska ko~nica. Protivklizna za{tita.
Ciq i zadaci Elektrodinami~ka ko~nica.
Ciq nastave ovog predmeta jeste da u~enici steknu osnovna
znawa iz ove oblasti i da ste~ena znawa uspe{no primene u praksi. KO^NICA I SISTEM URE\AJA ZA ZBIJENI VAZDUH NA
ELEKTROLOKOMOTIVI SERIJE 461 (6)
Zadaci nastave predmeta su:
– upoznavawe osnova tehnike ko~ewa vozova, Kompresor. Automatska ko~nica. Prenosa~ pritiska. Di-
– upoznavawe ure|aja za ko~ewe i delova op{te primene, rektna ko~nica. Budnik i auto-stop ure|aj.
– upoznavawe snage ko~nice i prora~un ko~nice, upoznavawe
ko~nica velike efikasnosti, DU@NOSTI MA[INOVO\E (8)
– upoznavawe ure|aja za proizvodwu zbijenog vazduha na vu~- Tehni~ka priprema u depou. Priprema pred polazak voza.
nim vozilima i su{a~ima vazduha, Rukovawe ko~nicima za vreme vo`we. Ko~ewe na padovima i pri
Strana 26 – Broj 13 SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK 8. novembar 2006.
niskim temperaturama. Vo`wa sa zapregom i potiskivalicom. Ko- OSNOVNI POJMOVI O ELEKTRI^NIM URE\AJIMA (3)
~ewe u slu~aju opasnosti. Smetwe i kvarovi za vreme vo`we. Po-
vratak vu~nog vozila u jedinicu vu~e. ELEKTRI^NI URE\AJI VISOKOG NAPONA (52)
Pogonski materijali – goriva: ~vrsta, te~na, gasovita. Fi- Elektri~ni prenosnik i wegova primena na `eleznici. Hidrau-
zi~ko-hemijske osobine goriva. Pomo}ni materijali: guma, voda. li~ni prenosnici (pumpa, turbina, spojnica, hidrauli~ni pretva-
Omek{avawe i oplemewivawe vode. ra~). Primena hidrauli~nih prenosnika na `eleznici. Hidrome-
hani~ki prenosnici. Vu~na sila kod dizel vu~nih vozila.
MA[INSKI ELEMENTI (35)
Standardi i standardizacija POMO]NI POGON (5)
Tolerancije du`inskih mera i oblika Deliteq snage. Pogon ventilatora. Hidrostati~ki sistem
– vrste du`inskih mera, osnovni pojmovi i definicije, kva- za regulaciju rada.
litet tolerancije, vrste nalegawa i sistemi nalegawa, mere koje
treba tolerisati, tolerancije slobodnih mera, slo`ene toleran- LOKOMOTIVSKI SANDUK (7)
cije, tolerancije oblika i polo`aja Opis i glavni delovi. Optere}ewa sanduka. Analiza optere-
Optere}ewe ma{inskih elemenata }ewa: stati~ko, dinami~ko, centrifugalno, bo~no, inercijalno.
– vrste optere}ewa i naprezawa (nominalno optere}ewe, na-
pon, deformacija). Vrste naprezawa: aksijalno, savijawe, uvijawe, OBRTNO POSTOQE (15)
smicawe), stepen sigurnosti. Opis i glavni delovi. Ram obrtnog postoqa. Konstruktivne
Vrste i na~ini spajawa materijala varijante obrtnog postoqa. Osovinski sklop sa le`i{tima. Oso-
– vrste i na~ini spajawa, nerazdvojivi spojevi (zakovani, za- vina. Optere}ewa osovine. To~ak. Eksploatacione karakteristi-
vareni, lemqeni i lepqeni spojevi), razdvojivi spojevi (zavojni- ke osovinskog sklopa. Ogibqewe (primarno i sekundarno). Veze
ca i navoj, vrste navoja i obele`avawe, vrste vijaka i navrtki i sanduka i obrtnog postoqa. Vu~no-odbojni~ki ure|aji.
wihova upotreba, klinovi i elementi za osigurawe)
Opruge (vrste i primena) GENERATOR PARE (8)
Elementi za prenos snage:
– osovine, vratila, spojnice, le`i{ta, zup~anici, lan~ani i Vrste, opis, sastavni delovi, na~in rada i rukovawe. Napojni
remeni prenos, reduktori (vrste i primena) tok vode – napojni tok pare – povratni tok vode. Tok goriva i ure|a-
ji na tom toku. Puwewe i kontrola pre pu{tawa u rad. Kontrola i
TERMODINAMIKA (12) za{tita za vreme rada. Za{tita od mraza. Izduvavawe generatora pa-
re u radu i na zavr{etku grejawa. Smetwe koje se javqaju pri radu.
Osnovne termi~ke veli~ine stawa: pritisak, temperatura,
specifi~na zapremina. Pojam jedna~ine idealnog gasa. Rad. Koli- áá MA[INSKI ASPEKTI ELEKTROVU^NIH VOZILA(25)
~ina toplote. Prvi i drugi princip termodinamike. Promene stawa
idealnih gasova: izobarska, izohorska, izotermska, adijabatska.
OP[TI POJMOVI (5)
Energija i osnovni principi pretvarawa energije. Pretvarawe
toplote u mehani~ki rad. Kru`ni ciklusi motora SUS. Nastajawe Osnovne karakteristike i podela elektrovu~nih vozila pre-
vodene pare. ma vrsti i nameni. Transformacija elektri~ne energije u meha-
ni~ki rad. Vu~na sila kod elektrovu~nih vozila
HIDRAULIKA I PNEUMATIKA (6)
LOKOMOTIVSKI SANDUK I OBRTNO POSTOQE (15)
Osnovne osobine te~nosti i vazduha. Hidrauli~ni i hidro-
stati~ki pritisak. Hidrodinamika: vrste kretawa te~nosti (sta- Konstruktivne i funkcionalne razlike. Opis i glavni de-
cionarno, nestacionarno, laminarno i turbolentno). Hidrauli~ni lovi sanduka. Optere}ewa sanduka. Opis i glavni delovi obrtnog
sistemi: pumpe. Podmazivawe i maziva. postoqa. Osovinski sklop. Ogibqewe (primarno i sekundarno).
Veze sanduka i obrtnog postoqa. Vu~no-odbojni~ki ure|aji.
PARNE LOKOMOTIVE (10)
KOMPRESORI, VENTILATORI, PUMPE (5)
Glavni delovi i razme{taj opreme na parnoj lokomotivi.
Princip rada parnih lokomotiva. Lokomotivski parni kotlovi
(osnovni delovi i oblast primene). Parna ma{ina i kretni meha- ááá RAZRED
nizam. Vu~na sila kod parne lokomotive. Termotehnika parnih (2 ~asa nedeqno, 70 ~asova godi{we)
lokomotiva
SADR@AJI PROGRAMA
áá RAZRED
(3 ~asa nedeqno, 105 ~asova godi{we) UVOD (3)
Vrste vu~nih vozila u zavisnosti od sadr`aja elektri~ne
SADR@AJI PROGRAMA opreme
REGULACIJA SNAGE NA DIZEL VU^NIM VOZILIMA (6) Zadaci nastave predmeta su:
Osnovni pojmovi o regulaciji snage na dizel vu~nim vozili- – upoznavawe teorijskog ciklusa rada dizel-motora,
ma i razlozi zbog ~ega se ona vr{i. Blok-{ema ure|aja za regula- – upoznavawe glavnih elementa i sklopova dizel-motora,
ciju snage. Osnovni pojmovi u ure|ajima regulacije snage. Obja- – upoznavawe principa rada pojedinih sklopova,
{wewe principa regulacije snage. – upoznavawe na~ina odr`avawa vitalnih delova,
– upoznavawe razli~itih serija vu~nih vozila,
POMO]NI POGON (4) – osposobqavawe u~enika za pravilno rukovawe vu~nim vo-
zilima pri vo`wi na otvorenoj pruzi.
TEHNI^KI OPIS ELEKTRI^NE OPREME NAJBROJNIJIH
DIZEL VU^NIH VOZILA JP „@eleznice Srbije" (2) áâ RAZRED
(4 ~asa nedeqno, 120 ~asova godi{we; 4 ~asa nedeqno ve`bi,
ELEKTRO VU^NA VOZILA (26) 120 ~asova godi{we + 120 ~asova nastave u bloku)
SISTEMI ELEKTRI^NE VU^E (2)
SADR@AJI PROGRAMA
VRSTE ELEKTROVU^NIH VOZILA (2)
VISOKONAPONSKA ELEKTRI^NA OPREMA NA KROVU ELEKTROVU^A
ELEKTROVU^NIH VOZILA (5)
Pantografi. Rastavqa~i pantografa. Glavni prekida~. Od- TEHNI^KI OPIS ELEKTROVU^NIH VOZILA SERIJA
vodnik prenapona. Uvodni izolator. 441, 442, I 461 (20)
Raspored opreme na krovu lokomotive. Elektri~ne {eme ve-
VU^NI POGONI (STRUJNA KOLA VU^E) VU^NIH VOZILA ze krovne opreme lokomotive. Raspored opreme i blokova u ma{in-
ZA JEDNOSMERNU STRUJU (4) skom prostoru. Raspored opreme u upravqa~nicama. Elektru~na
Direktni. Sa ~operima. Realizacija, elektri~no ko~ewe, oprema obrtnih postoqa.
hla|ewe.
STRUJNA KOLA (10)
VU^NI POGONI (STRUJNA KOLA VU^E) VU^NIH VOZILA Glavno strujno kolo visokog napona. Glavno strujno kolo
ZA JEDNOFAZNU STRUJU (9) sni`enog napona.
Direktni. Sa vu~nim motorima za valovitu struju. Sa diod-
nim ispravqa~ima. Stepenasti prekida~ (graduator napona). POMO]NI POGON LOKOMOTIVE (10)
Glavni regulacioni lokomotivski transformator (konstrukcija, Uloga pomo}nog pogona. Funkcionisawe pomo}nog pogona.
princip rada, regulacija napona). Sa tiristorskim ispravqa~i- Pu{tawe u rad pomo}nog pogona – elektromotora.
ma. Sa trofaznim asinhronim kaveznim vu~nim motorima. Reali-
zacija, elektri~no ko~ewe, hla|ewe UOP[TE O UPRAVQAWU ELEKTROVU^NIH VOZILA (10)
Obja{wewe funkcionisawa pomo}u elektri~nih {ema.
POMO]NI POGON (4) Principi na kojima su elektri~ne {eme sa~iwene i grafi~ki
TEHNI^KI OPIS ELEKTRI^NE OPREME NAJBROJNI- simboli primeweni u elektri~nim {emama. Pravila za ~itawe
JIH ELEKTRO VU^NIH VOZILA JP „@eleznice Srbije" (2) elektri~nih {ema.
Izuzetno zaustavqawe voza na otvorenoj pruzi. Nastavqawe Obrazovni profil: TEHNI^AR TEHNI^KO-KOLSKE
vo`we i povla~ewe voza sa otvorene pruge. Saobra}aj vozova i lo- DELATNOSTI
komotiva do nekog mesta na otvorenoj pruzi. Potiskivawe vozova.
Pomo}ne vo`we. Zatvor pruge – koloseka.
ORGANIZACIJA @ELEZNI^KOG SAOBRA]AJA
OBRTNA POSTOQA PUTNI^KIH KOLA (28) TEHNI^KI USLOVI ZA PRIJEM OSOVINA (9)
Obrtno postoqe – podele, zadatak i glavni delovi. Vrste vo- Osovina – pojam i definicija. Kvalitet i izgled materija-
|ewa osovinskih le`i{ta. Obrtna postoqa putni~kih kola. Obrt- la osovine. Izrada osovina. Prijem osovina. Vrste i obim ispi-
no postoqe Gerlic- ram, kolevka, ogibqewe, merni list rama. Obrt- tivawa kod kvalitativnog prijema osovine. Ozna~avawe osovina.
no postoqe Kalaka – sastavni delovi. Dvostruko klizno vo|ewe.
Obrtno postoqe Go{a – Vegman – primena, vrste, sastavni delovi, TEHNI^KI USLOVI ZA PRIJEM MONOBLOK TO^KA (7)
tehni~ke karakteristike, ram obrtnog postoqa. Obrtno postoqe Monoblok to~ak – pojam i definicija. Kvalitet i izgled
Minden Dajc 36-44 – tehni~ke karakteristike, primena i glavni de- materijala monoblok to~ka. Izrada i prijem monoblok to~ka.
lovi, ram, merni list rama; ogibqewe, gibwevi i dijagram rada; vo- Vrste i obim ispitivawa kod kvalitativnog prijema monoblok
|ewe, bo~ni i podu`ni po{etaj; ure|aj protiv vijugawa. to~ka. Ponavqawe ispitivawa, garancija i ozna~avawe mono-
blok to~ka.
TEGQENI^KI I ODBOJNI^KI URE\AJI (12)
Tegqeni~ki ure|aji – zadatak i podela. Podu`ni i ~eoni te- TEHNI^KI USLOVI ZA PRIJEM OBRU^A TO^KA (7)
gqeni~ki ure|aj. Kuke, tegqenici, kva~ila na zavoj i opruge. Po- Obru~ to~ka – pojam i definicija. Kvalitet i izgled mate-
luautomatsko i automatsko kva~ilo. Odbojni~ki ure|aji – zadatak rijala obru~a to~ka. Oblik mere i tolerancije mera. Prijem.
i podela. Odbojni~ki ure|aji za putni~ka kola. Ponavqawe ispitivawa, garancija i ozna~avawe obru~a to~ka.
Strana 34 – Broj 13 SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK 8. novembar 2006.
TEHNI^KI USLOVI ZA PRIJEM OSOVINSKOG Provera grani~nih mera sklopova, ispuwavawe tehni~ko-
SKLOPA (10) kolskih obrazaca.
Osovinski sklop – definicija. Priprema delova za ugrad- U~estvovawe u postupku probe ko~nica; slu~ajevi u kojima se
wu. Sastavqawe delova i obrada gotovog osovinskog sklopa. Na- vr{i potpuna proba ko~nica A. Odre|ivawe Q+L, SKM, PS i PKM
vla~ewe to~kova na osovine na toplo. Navla~ewe to~kova na oso- kod voza.
vine na hladno. Dijagram navla~ewa. Popravke povr{inskih gra- Pregled kola pojedina~ni – pre utovara, posle utovara, pre
{aka i povr{inska za{tita. Ispitivawa i prijem gotovih oso- dodavawa vozu, pregled kola u vozu.
vinskih sklopova. Ozna~avawe osovinskih sklopova. Antikoro- U~e{}e u radu; revizije ko~nica RK 0, RK 1, RK 2 i RK 3.
zivna za{tita rukavca. U~e{}e u radu odr`avawa vitalnih ure|aja ko~nica.
U~e{}e u proceni kolske {tete i popuwavawe potrebnog
BOJEWE KOLA (7) obrasca.
U~estvovawe u izvo|ewu radova kod teku}ih opravki bez ot-
Priprema povr{ina i nano{ewe premaznih sredstava. kva~ivawa u stanici i kod teku}ih opravki sa otkva~ivawem u ra-
dionici.
NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO) U~estvovawe u izvo|ewu radova na proveri i opravci obrt-
nih postoqa svih tipova kola.
Program se ostvaruje u kabinetu za vu~ena vozila.
Nega i namirivawe kola.
U procesu nastave, nastavnik }e se slu`iti modelima – ko-
U~estvovawe u proveri ispravnosti ure|aja za grejawe, osve-
la „E-5”, skeleta slobodno nose}eg sanduka „Y”-GO[A, obrtnog
postoqa Y 25 – Cs, originalnim delovima tr~e}eg stroja 2∝ kola
tqavawe, zamena akumulatorskih baterija, zamena rezervnih delo-
va osvetqewa.
(gibwevi, vezni elementi, ku}i{ta le`i{ta, klizno le`i{te sa Zamena parnih, hidrauli~nih i vazdu{nih poluspojki.
mazalicom, vaq~asto le`i{te) delovima tegqeni~kog ure|aja, od- Olistavawe kola, upu}ivawe kola na opravku, popuwavawe
bojni~kog ure|aja, crte`a {ema i dr. potrebnih obrazaca. U~e{}e u primopredaji kola izme|u stani~-
Potrebno je da nastavnik organizuje posetu Fabrike putni~- nog i vozopratnog osobqa.
kih kola Go{a, i Fabrike vagona Kraqevo kako bi se u~enici upo- Vozovi i wihova namena; rang voza, ozna~avawe vozova i red
znali sa delovima kola, monta`om putni~kih i teretnih kola i vo`we.
kola u celini.
Obrazovni profil: SAOBRA]AJNO-TRANSPORTNI osobqa vu~nog vozila. Signalni znaci stani~nih i vozopratnih
TEHNI^AR radnika.Signalne oznake.Signali na pru`nim vozilima. Signali
za ograni~ewe brzine. Signali koji se vi{e ne ugra|uju. ^uvawe i
ORGANIZACIJA @ELEZNI^KOG SAOBRA]AJA rukovawe praskalicama.Kalendar osvetqavawa.
Istovremeni ulazak i izlazak vozova. Rukovawe ulaznim i izla- ORGANIZACIJA SAOBRA]AJA NA PRUGAMA SA APB-om
znim signalima. Priprema za prijem voza u stanicu. Ulazak voza I TELEKOMANDOM (20)
na zauzet kolosek. Promena ulaznog koloseka. Dolazak i bavqewe SS i telekomunikacioni ure|aji na prugama sa APB-om. Re-
voza u stanici. Izuzetan prolazak i izuzetno zaustavqawe voza. gulisawe saobra}aja vozova na prugama opremqenim ure|ajima
Na~ini otpremawa voza. Analiza voza. APB-a. Regulisawe saobra}aja vozova za vreme smetwi na ure|ajima
APB-a. SS i telekomunikacioni ure|aji na TK prugama. Regulisa-
VOZNO OSOBQE I POSEDAWE VOZOVA (8) we saobra}aja vozova na prugama opremqenim ure|ajima teleko-
Broj i raspored vozopratnog osobqa. Broj i raspored osobqa mande. Regulisawe saobra}aja vozova za vreme smetwi na ure|ajima
vu~nog vozila. Pravo putovawa na vu~nom vozilu. Otprema lica te- telekomande.
retnim vozovima.
ORGANIZACIJA SAOBRA]AJA U POSEBNIM
OPERATIVNI POSLOVI OKO SAOBRA]AJA VOZOVA (6) USLOVIMA (3)
Pojam i zadaci operativne slu`be. Radna mesta operativne Postupci pri buri, magli i vejavici. Prevoz putnika, pr-
slu`be. Operativno planirawe saobra}aja vozova. Operativno re- tqaga i stvari pri prekidu pruge. Postupak kada vozila odbegnu.
gulisawe saobra}aja vozova. Regulisawe saobra}aja vozova u slu~a-
ju nastanka vanrednog doga|aja i zatvora pruge. SAOBRA]AJ VOZOVA DO NEKOG MESTA NA OTVORENOJ
PRUZI (4)
áâ RAZRED Potiskivawe vozova.Saobra}aj pomo}nog voza. Zatvor pruge
(4 ~asa nedeqno, 120 ~asova godi{we) i koloseka.
broj ~asova ve`bi uz {to vi{e prakti~nih primera. dobro pozna- Pri ostvarivawu sadr`aja ovog programa treba uspostaviti
vawe povlastica na @S i uslova wihovog kori{}ewa, kao i pro- korelaciju sa predmetima organizacija prevoza stvari i organiza-
pisa koji se odnose na prevoz prtqaga, uz obu~enost za izra~unava- cija `elezni~kog saobra}aja.
we prevoznika, tako|e je veoma va`no za ovaj obrazovni profil. U izlagawu treba naglasiti zna~aj kolskog parka u udovoqa-
U toku realizacije nastavnog programa za ~etvrti razred ve- vawu potrebama za prevozom putnika i stvari koji prema dru{tve-
oma je zna~ajno da u~enici dobro upoznaju propise koji va`e za nim merilima pripada `eleznici. Prikazati sveobuhvatnost ovog
prevoz putnika u me|unarodnom saobra}aju i da se osposobe za ko- sistema i uporediti ga sa sli~nim propisima kod ostalih ~lani-
ri{}ewe me|unarodnih tarifa i izdavawe me|unarodnih voznih ca UIC-a kao i sa me|unarodnim propisima o kori{}ewu kola.
isprava. Pored upoznavawa sa transportno-manipulativnim pro- U~enicima treba objasniti da su vu~ena vozila osnovna
pisima u oblasti prevoza ekspresnih po{iqaka u unutra{wem sa- sredstva pomo}u kojih `eleznica obavqa svoj rad, prevoz putnika
obra}aju, u~enike treba na nizu prakti~nih primera osposobiti i i stvari, i pomo}u kojih se ostvaruje dohodak `eleznice, te da od
za samostalno izra~unavawe prevoznine, naknada za sporedne uslu-
boqeg kori{}ewa kola zavisi ve}i ili mawi dohodak.
ge i vozarinskih dodataka za prevoz ekspresnih po{iqaka
U vezi sa ra~unskom obradom podataka o kori{}ewu kola
treba objasniti posledice, koje mogu nastati u ra~unskoj obradi
EKSPLOATACIJA VU^ENIH VOZILA podataka zbog nejasnog ili povr{nog ispuwavawa obrasca kolske
slu`be.
áâ RAZRED U~enicima treba ukazati na zna~aj ta~nog popuwavawa obra-
(2 ~asa nedeqno, 60 ~asova godi{we) zaca i na potrebu blagovremenog sastavqawa obrazaca. Ukazati na
mogu}nost i zna~aj savremene tehnike u vo|ewu ovih evidencija
SADR@AJI PROGRAMA (ure|aji voki – toki, lokalne radio-stanice, televizija). Posebno
naglasiti potrebu vo|ewa evidencije stranih kola za prevoz put-
nika i to ilustrovati naknadama koje se pla}aju za nepravilno ko-
OBEZBE\IVAWE KOLA I TOVARNOG PRIBORA PRI
ri{}ewe teretnih kola za prevoz stvari vlasni{tva stranih `e-
UTOVARU (8)
leznica. Sadr`aj evidencije o kori{}ewu teretnih kola za prevoz
Naru~ivawe kola i tovarnog pribora.Otkazivawe ko- stvari vlasni{tva @S predstavqaju te`i{te u nastavi.
la.Utvr|ivawe potrebe za kolima i tovarnim priborom. Prijavqi- Posebnu pa`wu treba posvetiti obja{wavawu vo|ewa obra-
vawe potrebe za kolima i tovarnim priborom. Utvr|ivawe stawa zaca kolske slu`be koji slu`e za prikazivawe me|usobnih odnosa
raspolo`ivih kola i tovarnog pribora. Prijavqivawe stawa ras- `eleznice i korisnika prevoza. Tako|e, treba ista}i zna~aj odr-
polo`ivih kola i tovarnog pribora. Izjedna~avawe i podela ko- `avawa dobrih poslovnih odnosa u svakodnevnim kontaktima `e-
la. Dostavqawe kola. leznice i wenih korisnika.
O potrebi i evidenciji kolskog pribora objasniti u~enici-
KOLA U ZAKUP I KOLA KORISNIKA PREVOZA (2)
ma da je tovarni pribor sastavni deo kola, bez koga je nemogu}e
Na~in davawa kola u zakup. Kola korisnika prevoza. koristiti efikasno kola, pa se zato o wemu mora voditi ra~una
kako bi se spre~ilo gubqewe, otu|ewe ili o{te}ewe.
UPOTREBA PUTNI^KIH KOLA U ME\UNARODNOM U~enicima treba skrenuti pa`wu na zna~aj poznavawa ruko-
SAOBRA]AJU (7)
vawa odre|enim ure|ajima na putni~kim i teretnim kolima, eko-
Op{te odredbe. Dostavqawe kola za kurseve. nomi~nost u radu i bezbednost pri radu u saobra}aju.
Pri izlagawu mera za{tite na radu definisati normative
UPOTREBA TERETNIH KOLA U ME\UNARODNOM i norme o za{titi kao i prava i obaveze primene.
SAOBRA]AJU (7) Robne manipulacije i sistemi ukrupwavawa po{iqaka kao
Upotreba kola. Naknada za kori{}ewe stranih kola. Postu- nastavna celina obuhvata robne operacije (utovar-istovar). Ob-
pak sa kolima – hladwa~ama pod upravom interfrigo. jasniti ulogu ukrupwavawa po{iqaka pri izvo|ewu robnih ope-
racija, zatim paletni lanac i organizaciju paletizacije u jednoj
ZAJEDNI^KA UPOTREBA KOLA I TOVARNOG PRIBORA (8) stanici i kontejnerski saobra}aj sa organizacijom rada termi-
Osnovna na~ela Sporazuma o zajedni~koj upotrebi. Zajedni~- nala, kao i prate}u evidenciju sredstava koja se pri manipulaciji
ka organizacija kolske slu`be.Ispomo} u kolima. Izjedna~avawe koriste.
teretnih kola. Odbijawe prijema @S kola. Popis kola. Stavqawe Ma{ine i postrojewa za robne manipulacije treba objasni-
kola u op{tu rezervu. Potraga za kolima. ti polaze}i od najjednostavnijih sredstava mehanizacije do naj-
slo`enijih. Prikazati izgled tih sredstava, wihove karakteri-
KOLSKI PARKOVI I IZMERITEQI RADA KOLA (8) stike u odnosu na vrstu tereta za koji se koriste, na~in rukovawa
Kolski parkovi. Promet kola. Izmeriteqi rada. i tehni~ke karakteristike. Nakon obrade ove nastavne jedinice
trebalo bi organizovati posetu terminalu i magacinu rada kako
MEHANIZOVANA MANIPULACIJA STVARIMA (6) bi u~enici upoznali sredstva mehanizacije i postrojewa.
Zna~aj vr{ewa mehanizovanih manipulacija. Transportno- Pri izlagawu sadr`aja kombinovanog sistema transporta,
manipulativne jedinice. Na~in vr{ewa pretovarno-transportnih treba ukazati na zna~aj kombinovawa u uslovima mehanizovane ma-
manipulacija. Porast pretovarnog transporta oru|a i ure|aja. nipulacije robom, vrste mogu}ih kombinacija transporta i mogu}e
primene sistema transporta. Pri tome koristiti fotografije i
INTEGRALNI TRANSPORT (9) slajdove koji prikazuju re{ewa mogu}ih sistema u kombinovanom
Uloga i zadatak integralnog transporta. Racionalizacija transportu.
transporta. Paletelizacija. Kontejnerizacija. Kombinovani si- U izlagawu obuhvatiti i primenu mehanizacije na `elezni-
stemi transporta. Bimodalna tehnologija. ci, definisawe tih sredstava, elemente proizvodnosti i prora-
~un, kao i eksploatacione karakteristike i pokazateqe.
PRETOVARNO-TRANSPORTNI URE\AJI I MA[INE (5) O obu~enosti radnika za rad na robnim operacijama i mere
Pojam i namena. Transporteri. Elevatori. Utovariva~i. za{tite pri radu objasniti zna~aj poznavawa rukovawa odre|enim
Prevrta~i `elezni~kih kola. Dizalice. ure|ajima, uticaj dobrog rukovawa na ekonomi~nost u radu i sigur-
nost pri manipulisawu. Ove sadr`aje povezati sa bezbedno{}u
NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO) pri izvr{avawu transporta u celini.
Program ovog predmeta omogu}ava u~enicima da steknu zna-
wa o na~inu kori{}ewa vu~enih vozila kako bi ih primenili u
TRANSPORTNO RA^UNOVODSTVO
budu}em radu.
Ostvarivawe teorijske nastave treba da se odvija paralelno
sa ve`bama. Ve`be treba organizovati u kabinetu ili stanicama Ciq i zadaci
kako bi se u~enici na prakti~nim primerima osposobili za samo- Ciq nastave ovog predmeta je da u~enici usvoje osnovna te-
stalan rad. Ve`be treba da slede nakon obrade tematske celine. orijska i prakti~na znawa za samostalno obavqawe blagajni~ko-
Pri tome treba koristiti sve obrasce kolske slu`be. ra~unovodstvenih poslova.
Strana 42 – Broj 13 SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK 8. novembar 2006.
Zadaci nastave predmeta su: prispe}u stvari u uputnoj stanici. Iskupqivawe po{iqaka u unu-
– sticawe potrebnih znawa na poslovima otpreme putnika; tra{wem i me|unarodnom saobra}aju. Carinske odredbe za me|una-
– sticawe osnovnih znawa na poslovima otpreme stvari; rodno prispe}e. Raskid ugovora sa korisnikom prevoza. Utvr|iva-
we ispravnosti vo|ewa dnevnih ra~una blagajne prispe}a stvari.
– sticawe osnovnih znawa na poslovima otpreme putnika i
Prijem i naplata kontrolnih primedaba od strane korisnika pre-
stvari u unutra{wem i me|unarodnom saobra}aju.
voza. Dora~unavawe u me|unarodnom saobra}aju. Prijem vra}enog
frankaturnog ra~una. Ura~unavawe tranzitnih po{iqaka u me|u-
ááá RAZRED narodnom saobra}aju K-210. Zakqu~ak blagajne prispe}a – dnevni
(2 ~asa nedeqno, 70 ~asova godi{we) i mese~ni. Zakqu~ak mese~nog ra~una K-167. Dostavqawe ra~una
Kontroli prihoda.
SADR@AJI PROGRAMA
POSLOVI U STANI^NOJ BLAGAJNI (20)
OP[TI DEO (18) Prijem transportnih prihoda od svih blagajni u stanici Vo-
Vrste saobra}aja, op{te odredbe i odredbe Uputstva 182. Po- |ewe dnevnog bele`nika K-215. Vo|ewe frankaturnog ra~una K-
sebni izrazi u transportnom ra~unovodstvu. Blagajni~ko poslova- 216. Vo|ewe bele`nika K-251 kao i spiska K-205. Vo|ewe poslov-
we. Obele`avawe obrazaca u putni~kom saobra}aju. Naru~ivawe nog pregleda K-230 kao i Bele`nik kontrolnih primedaba K-212
voznih karata. Prijem i evidencija voznih karata. Godi{wi bele- i ra~una 212-a. Predaja transportnih prihoda i ra~un R-21 na `i-
`nik-zna~aj i upotreba. Na~in pla}awa prevoznih tro{kova. Do- ro ra~un „@eleznica Srbije". Dostavqawe stani~nih ra~una nad-
tacija blagajne i blagajni~ki maksimum. Utvr|ivawe ispravnosti le`noj Kontroli prihoda.
blagajni~kog poslovawa. Predaja realizovanih transportnih pri-
hoda. Zna~aj i vrste kontrolnih primedaba. Naplata kontrolnih NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO)
primedaba i wihova realizacija.
U uvodnom izlagawu o zna~aju transportnog ra~unovodstva i
RA^UNOVODSTVO PUTNI^KE BLAGAJNE (10) blagajni~kih poslova na „@eleznicama Srbije" treba staviti ak-
cenat na tehnolo{ko jedinstvo i jednoobrazan postupak u vo|ewu
Poslovi u putni~koj blagajni. Obrasci koji se upotrebqava- transportnog ra~unovodstva na mre`i „@eleznica Srbije", wego-
ju u putni~koj blagajni. Naru~ivawe voznih karata. Evidencija no- vu zavisnost i podre|enost op{tim zakonskim propisima o kori-
vih relacija, prijem i ~uvawe voznih karata. {}ewu sredstava.
U predavawima uvodnog i op{teg dela treba insistirati da
URA^UNAVAWE PREVOZNIH ISPRAVA U UNUTRA[WEM u~enici shvate obaveze radnika koji obavqaju poslove zara~unava-
SAOBRA]AJU (10) wa i ura~unavawa transportnih prihoda. Naro~ito ista}i posle-
Ura~unavawe voznih karata u unutra{wem saobra}aju. Po- dice koje su predvi|ene Uputstvom za slu~ajeve nastanka strogo
gre{no `igosane vozne karte. Ura~unavawe kartonskih voznih ka- ura~unatih obrazaca.
rata. Ura~unavawe novih relacija. Evidencija poni{tenih voznih Predavawe ilustrovati primerima stabilnog poslovawa na
karata. Evidencija promene voznih cena. Ura~unavawe kuponskih „@eleznicama Srbije", koje ne dozvoqava povr{nost u radu, zlou-
belica. Ura~unavawe pretplatnih voznih karata. Ura~unavawe potrebe ili nea`urnost, {to je praksa ve} potvrdila.
vra}enih voznih karata. Rad na terminalu, utvr|ivawe stawa, uzi- O elektronskoj obradi podataka, o prevozu putnika i stvari
mawe listice T-1, T-2 i T-3. Ure|ivawe mese~nog zakqu~ka na ter- na „@eleznicama Srbije”, treba objasniti organizaciona re{e-
minalu. wa sadr`ine obrade podataka koje obavqaju kontrola prihoda
„@eleznica Srbije” i elektronsko-ra~unski centri „@eleznica
POSLOVI U DOPLATNOJ BLAGAJNI (10) Srbije".
Evidencija upotrebqenih doplatnih belica. Ura~unavawe U op{tem delu, objasniti funkciju, zna~aj i organizaciju
lisnih voznih karata. kontrole prihoda koja ima kontrolnu funkciju na mre`i"@ele-
znica Srbije" u oblasti transportnog ra~uvodstva. Tako|e, treba
URA^UNAVAWE U ME\UNARODNOM SAOBRA]AJU (10) objasniti zna~aj aktivne kontrole blagajni~kog poslovawa na li-
cu mesta, kao i sve posledice koje proisti~u zbog zloupotrebe i
Naru~ivawe me|unarodnih voznih karata. Evidencija utro-
nedozvoqenog kori{}ewa dru{tvenih sredstava.
{ka me|unarodnih voznih karata. Ura~unavawe voznih karata i ku-
ponskih belica u me|unarodnom saobra}aju. Ura~unavawe ostalih
voznih karata u me|unarodnom saobra}aju. PRAKTI^NA NASTAVA
UTVR\IVAWE ISPRAVNOSTI BLAGAJNI^KOG áá RAZRED
POSLOVAWA (12) (2 ~asa nedeqno, 70 ~asova godi{we + 60 ~asova nastave u bloku)
Zajedni~ke odredbe za sve vrste putni~kih blagajni. Dnevni
zakqu~ak doplatne blagajne. Mese~ni zakqu~ak i dostavqawe ra- SADR@AJI PROGRAMA
~una nadle`noj slu`bi.
UPUTSTVO O ^UVAWU LI^NE BEZBEDNOSTI (2)
áâ RAZRED
(2 ~asa nedeqno, 60 ~asova godi{we) U~enike upoznati sa merama o ~uvawu li~ne bezbednosti.
Prakti~no obu~avawe u~enika da vr{e dopunu i izmenu po- PRIPREMA VOZA U POLAZNOJ STANICI (15)
stoje}ih propisa koji se obavqaju u TTB-u i „Slu`benom glasniku
Op{te odredbe za sastavqawe vozova. Uvr{tavawe kola u vozo-
JP@S”, a odnose se na poslove koje obavqaju. Pojam i vrste po{i- ve za prevoz putnika. Uvr{tavawe kola i drugih vozila u teretne vo-
qaka. Vrste i na~in prevoza. Tovarni list. zove. Uvr{tavawe kola tovarenih opasnim materijama. Popis voza.
Ispostavqawe propratnih isprava voza. Analiza voza. Otprema voza.
SIGNALIZACIJA (24)
Podela signala, signalni znaci – na~in upotrebe. Posebnu REGULISAWE SAOBRA]AJA VOZOVA (14)
pa`wu obratiti na: glavne signale, predsignale, ponavqa~e pred-
signalisawa, dopunske signale glavnih signala i predsignala, Regulisawe kretawa vozova. Elementi kretawa voza: dopu-
manevarske signale, signalne znake stani~nog i vozopratnog oso- {tewe, aviza, odjava, prijava. Vo|ewe dnevnika i ostalih eviden-
bqa, signale lagane vo`we i signale ograni~ewa brzine. cija na mestu otpravnika vozova i telegrafiste. Regulisawe sao-
bra}aja vozova za vreme smetwi na sredstvima za sporazumevawe.
OBELE@AVAWE VOZOVA (6)
Vrste, rang voza i wihovo obele`avawe. TRANSPORTNO KOMERCIJALNI POSLOVI (23)
Popuwavawe zapisnika o izvi|aju. Upoznavawe potra`no-
NASTAVA U BLOKU (60 ~asova) reklamacionih poslova. Utvr|ivawe nedostataka i vi{kova kod
po{iqaka i na~in wihovog sre|ivawa. Carinski postupak i ca-
ORGANIZACIJA I ANALIZA RADA U STANICI (6) rinski nadzor nad po{iqkama. Ugovor o prevozu. Smetwe pri pre-
Poslovni red stanice á i áá deo; tehnolo{ki proces rada; vozu i izdavawu stvari. Na~in izdavawa kartonskih voznih karata.
Vrste tarifnih sistema. Elementi za odre|ivawe voznih cena Va-
primopredaja slu`be; mere bezbednosti pri kretawu i radu na
`nost i primena tarifa. Objavqivawe tarifa. Daqinar za prevoz
pruzi.
putnika i prtqaga, sastav i rukovawe. Izra~unavawe voznih cena.
Doplate u stanicama i u vozu. Osnovne karakteristike povlastica
PRU@NA I STANI^NA POSTROJEWA I URE\AJI I
u vo`wi.
RADNICI IZVR[NIH SLU@BI (12)
Postupak i rokovi sastavqawa i dostavqawa glavnog ra~una
Stani~na postrojewa; pru`na postrojewa; slu`bena mesta sa prilozima odeqewu kontrole prihoda.
na pruzi; podela stanica na mre`i pruga; radna mesta osobqa iz-
vr{nih slu`bi; raspored rada. NASTAVA U BLOKU (60 ~asova)
VO\EWE OBRAZACA ZA SAOBRA]AJNE POSLOVE (6) Na prakti~noj nastavi u~enici najpre upoznaju poslovni red
Pregled brojnog stawa radnika, raspored radnika u smena- stanice á i áá deo.
ma, raspored radnika van smene, pregled pratwe vozova i pregled
rada vozopratnog osobqa. STANI^NA POSTROJEWA I URE\AJI (6)
Stani~na postrojewa; radna mesta osobqa izvr{nih slu`bi;
SIGNALIZACIJA (12) raspored rada.
Podela signala, signalni znaci – na~in upotrebe.
Posebnu pa`wu obratiti na: glavne signale; predsignale; PRIPREMA VOZA U POLAZNOJ STANICI (12)
ponavqa~e predsignalisawa; dopunske signale glavnih signala i Op{te odredbe za sastavqawe vozova. Uvr{tavawe kola u vo-
predsignala; manevarske signale; signalne znake manevarskog zove za prevoz putnika. Uvr{tavawe kola i drugih vozila u teret-
osobqa; signalne znake stani~nog i vozopratnog osobqa; signale ne vozove. Uvr{tavawe kola tovarenih opasnim materijama. Popis
lagane vo`we; signale ograni~ewa brzine. voza. Ispostavqawe propratnih isprava voza.
OBELE@AVAWE VOZOVA (6)
MANEVARSKI POSLOVI (6)
Vrste vozova , podela i namena. Rang voza. Obele`avawe vo-
zova za prevoz putnika u unutra{wem i me|unarodnom saobra}aju. Davawe nare|ewa za manevarska kretawa. Manevarski radni-
Obele`avawe teretnih vozova u unutra{wem saobra}aju. Objavqi- ci i wihova oprema. Sporazumevawe pri manevrisawu. Signalni
bawe saobra}aja vozova. znaci manevarskog osobqa. Vrste manevarskih kretwi. Kva~ewe
vozila. Ko~ewe pri manevrisawu.
@ELEZNI^KA VOZILA(6)
Vu~na i vu~ena vozila, vozila za `elezni~ke svrhe, upotreba PROPRATNE ISPRAVE VOZA (6)
vu~nih vozila u saobra}aju i pravo putovawa na vu~nom vozilu. Osnovni obrasci voza. Pomo}ni obrasci voza. Prilozi put-
nog lista. Popuwavawe obrazaca.
PREVOZ STVARI (12)
Slu`bena mesta, postrojewa, ure|aji i sredstva za rad za oba- PRIJEM I OTPREMA VOZOVA (6)
vqawe poslova u vezi sa prevozom stvari. Organizacija rada u ma-
Obezbe|ewe puta vo`we. Rukovawe ulaznim i izlaznim sig-
gacinu, radno vreme magacina. Obrasci i wihova podela za rad
nalima. Priprema za prijem voza u stanicu. Dolazak i bavqewe vo-
transportne slu`be. Tovarni list. Organizacija rada sa po{iq- za u stanici. Otprema voza.
kama u otpravnim i uputnim stanicama.
ZADACI I ORGANIZACIJA KOLSKE SLU@BE (6)
ááá RAZRED
(2 ~asa nedeqno, 70 ~asova godi{we + 60 ~asova nastave u bloku) Osobqe i radna mesta u kolskoj slu`bi. Vrste evidencije
kola i tovarnog pribora. Vo|ewe evidencije teretnih kola. Kol-
listice kolske slu`be. Listice tehni~ko kolske slu`be.
SADR@AJI PROGRAMA
1. Maturski prakti~ni rad odnosno wegovi zadaci defi- zni~kom podru~ju. Upotreba protiv po`arnih aparata i drugih
ni{u se iz sadr`aja programa stru~nih predmeta iz slede}ih sredstava. Pru`awe prve pomo}i povre|enima pri strujnom udaru
oblasti: i vanrednim doga|ajima.
– tehni~ki sistemi bezbednosti saobra}aja
– saobra}ajni propisi MANEVARSKI RAD U STANICAMA (10)
– kolska slu`ba
– tehni~ki kapaciteti pruga i stanica Osnovni pojmovi o manevrisawu. Postrojewa za manevrisa-
– vu~na i vu~ena vozila we. Osobqe za manevrisawe i wihova oprema. Sporazumevawe pri
– signalno-sigurnosni i telekomunikacioni ure|aji manevrisawu. Rukovo|ewe i nadzor nad manevrisawem. Raspored
– transportno-komercijalni poslovi manevarskog osobqa pri manevrisawu. Manevarski put vo`we. Vr-
– ra~unovodstvo `elezni~kih stanica ste kretawa pri manevrisawu. Manevrisawe odba~ajem, spu{ta-
– upotreba `elezni~kih kola i tovarnog pribora, {pedici- wem, vo`wom. manevrisawe radi rastavqawa i sastavqawa vozova.
ja i marketing. Manevrisawe ostalim sredstvima i na~inima. Posebni slu~ajevi
Ispit obuhvata odbranu prakti~nog rada i proveru znawa pri manevrisawu. Ko~ewe vozila i manevarskog sastava pri mane-
u~enika iz oblasti iz koje je radio rad. vrisawu. Upotreba ko~nica i papu~a. Osigurawe kola i vozila od
samopokretawa. Prijava {teta pri~iwenih pri manevrisawu. ^u-
2. Ispit iz jednog izbornog predmeta vawe li~ne bezbednosti pri manevrisawu. Podela `elezni~ke
U~enik se opredequje za jedan sa liste utvr|enih izbornih mre`e na ran`irne rejone i deonice. Podela manevarskog rada
predmeta i taj ispit pola`e samo usmeno: izme|u ran`irnih i rasporednih stanica.
– matematika
– fizika
– organizacija `elezni~kog saobra}aja SASTAVQAWE VOZOVA (10)
– organizacija prevoza stvari Osnovni principi sastavqawa vozova. Uvr{}ivawe kola u
– eksploatacija vu~enih vozila vozove za prevoz putnika. Uvr{}ivawe kola i drugih vozila u te-
– transportno ra~unovodstvo. retne vozove. Uvr{}ivawe kola tovarenih opasnim materijama.
Kva~ewe kola u vozu. Pravo putovawa na teretnom vozu.
TEHNOLOGIJA @ELEZNI^KOG SAOBRA]AJA Osnovna propratna isprava voza – putni list. Osnovna is-
prava vu~nog vozila – lokomotivski list. Pomo}ni obrasci i pri-
Ciq i zadaci lozi. Izve{taj o sastavu i ko~ewu voza. Teretnica i weno vo|ewe.
Plan rada voza. Postupak kada se putni list ili prilog izgubi
Ciq nastave ovog predmeta je da u~enici steknu osnovna zna- ili postane neupotrebqiv.
wa o tehnologiji `elezni~kog saobra}aja na prugama @S, kao i da
se osposobe za odgovorno obavqawe poslova na `eleznici.
Ciq nastave ovog predmeta tako|e je da i razvije: osnovna UVO\EWE I OBAVE[TAVWE O SAOBRA]AJU VOZOVA (12)
poslovna i preduzetni~ka znawa, ve{tine i pona{awa, inovativ- Rasporedne stanice i rasporedni odseci. Op{te odredbe o
nost i kreativnost, pokretawe inicijativa, preuzimawe odgovor- otpremawu putnika i stvari. Vrste bruta za redovne vozove. Izbor
nosti i rizika, upravqawe promenama, timski rad, ve{tine komu- vanrednih vozova koje treba uvesti u saobra}aj. Naru~ivawe i ot-
nikacije, konstruktivno re{avawe problema, kriti~ko mi{qewe, kazivawe lokomotiva i vozila. Odre|ivawe vozopratnog osobqa i
upravqawe vremenom, liderstvo... wegovo kori{}ewe. Uvo|ewe posebnih vozova u saobra}aj. Na~ini
Zadaci nastave predmeta su: objavqivawa saobra}aja vozova. Objavqivawe redovnih i vanred-
– upoznavawe saobra}ajnih i transportnih propisa; nih vozova. Objavqivawe promena u saobra}aju vozova.
– upoznavawe postrojewa za izvr{avawe `elezni~kog sao-
bra}aja; VOZNO OSOBQE I POSEDAWE VOZOVA (4)
– upoznavawe sa vrstama vozova, podelom i ozna~avawem;
Broj i raspored vozopratnog osobqa. Broj i raspored osobqa
– upu}ivawe u sistem signalizacije na `eleznici;
vu~nog vozila. Pravo putovawa na vu~nom vozilu. Otprema lica te-
– upoznavawe sredstava i osobqa za izvr{avawe `elezni~-
retnim vozovima.
kog saobra}aja;
– upoznavawe sa manevarskim poslovima u stanici, sastavom
vozova i propratnim ispravama; DU@NOSTI VOZNOG OSOBQA KOD VOZA (4)
– upoznavawe sa du`nostima voznog osobqa kod voza; Du`nosti kod prijema voza. Du`nosti za vreme izlaska iz
– upoznavawe sa pravilima o ko~ewu vozova, izra~unavawe slu`benog mesta. Du`nosti za vreme vo`we na otvorenoj pruzi.
mase voza i redovnog optere}ewa lokomotive; Du`nosti za vreme bavqewa voza u stanici.
– upoznavawe u~enika sa materijalom reda vo`we;
– upoznavawe sa merama o ~uvawu li~ne bezbednosti;
REGULISAWE SAOBRA]AJA VOZOVA (10)
– upoznavawe u~enika sa novim tehnologijama u eksploataciji
`elezni~kog saobra}aja; Regulisawe kretawa vozova. Elementi kretawa voza: dopu-
– upoznavawe u~enika sa zna~ewem preduzetni{tva; {tewe, aviza, odjava, prijava. Regulisawe saobra}aja vozova na pru-
– upoznavawe u~enika sa prepoznavawem razli~itih na~ini- gama opremqenim ure|ajima automatskog pru`nog bloka (APB).
na otpo~iwawa posla; Regulisawe saobra}aja vozova na prugama opremqenim ure|ajima
– upoznavawe u~enika sa najva`nijim faktorima poslovnog telekomande (TK) i ure|ajima MZ. Regulisawe saobra}aja vozova za
okru`ewa; vreme smetwi na sredstvima za sporazumevawe. Saobra}aj pomo}-
– upoznavawe u~enika sa sadr`ajem i va`no{}u biznis nih vozova.
plana;
– upoznavawe u~enika sa zna~ajem kori{}ewa informacio- ááá RAZRED
nih tehnologija za savremeno poslovawe. (2 ~asa nedeqno, 70 ~asova godi{we)
áá RAZRED SADR@AJI PROGRAMA
(2 ~asa nedeqno, 70 ~asova godi{we)
MERE LI^NE BEZBEDNOSTI (5)
SADR@AJI PROGRAMA
Li~na bezbednost `elezni~kih radnika. Za{tita od struj-
nog udara kontaktne mre`e. Kretawe prugom na stanici i `ele-
MERE LI^NE BEZBEDNOSTI (10) zni~kom podru~ju. Upotreba protiv po`arnih aparata i drugih
Li~na bezbednost `elezni~kih radnika. Za{tita od struj- sredstava. Pru`awe prve pomo}i povre|enima pri strujnom udaru
nog udara kontaktne mre`e. Kretawe prugom na stanici i `ele- i vanrednim doga|ajima.
Strana 46 – Broj 13 SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK 8. novembar 2006.
KOMPARATIVNE PREDNOSTI RAZLI^ITIH VIDOVA Pri realizaciji programa preporu~uje se kori{}ewe va`e-
SAOBRA]AJA (10) }eg Signalnog i Saobra}ajnog pravilnika kao i integrisanih i
Ekologija i mere ekolo{ke bezbednosti. Tehni~ko-tehnolo{ke aktuelnih ~lanaka iz adekvatnih ~asopisa radi potpune informi-
inovacije. Komparativne prednosti karakteristi~ne potro{we sanosti i animacije u~enika. Nastavu ovog predmeta treba izvodi-
energije. ti u posebno opremqenom kabinetu pomo}u panoa, grafo-folija,
personmalnih ra~unara, audio-vizuelnih ure|aja.
KO^EWE VOZOVA I IZRA^UNAVAWE MASE VOZA Nastavu treba izvoditi uz stalno aktivno u~e{}e u~enika a
I VU^ENE MASE LOKOMOTIVE (5) kroz sve nastavne jedinice insistirati na bezbednom i urednom
odvijawu saobra}aja, kao i na li~noj bezbednosti svih u~esnika u
Op{te odredbe o ko~ewu vozova. Uputstvo o tehni~kim nor- saobra}aju.
mativima i podacima za izradu i izvr{ewe reda vo`we-Uputstvo Pri realizaciji nastavne teme preduzetni{tvo, u~enike
52. Izra~unavawe mase voza sa jednim ili vi{e vu~nih vozila. Od- upoznati sa: preduzetni~kim i ekonomskim delovawem kako bi bo-
re|ivawe du`ine voza u metrima i osovinama. Utvr|ivawe stvarne qe razumeli strukturu i vo|ewe poslovawa, pogodnostima sistema
mase voza. Izra~unavawe PKM kod voza. Nala`ewe procenta ko~e- slobodnog preduzetni{tva i nau~iti ih da postanu deo pokreta~-
wa. Utvr|ivawe SKM kod voza. Osigurawe voza od samopokretawa. ke snage ekonomskog razvoja.
RED VO@WE (17)
Pojam, vrste i oblik reda vo`we. Grafikon saobra}aja vo- PRAKTI^NA NASTAVA
zova. Kwi`ica reda vo`we. Izvod iz reda vo`we i wegovo kori-
{}ewe. Zvani~ni red vo`we. Saobra}ajno-transportna uputstva uz NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO)
red vo`we. Prelaz na novi red vo`we. Sva teorijska izlagawa treba da budu tesno povezana sa prak-
ti~nim primerima i upotpuwena odgovaraju}im ve`bama.
VOZOVI VELIKIH BRZINA (5) Nastavu treba izvoditi uz stalno aktivno u~e{}e u~enika
Mre`a pruga velikih brzina Evrope. Savremena `elezni~ka jer }e se na taj na~in najboqe i najbr`e osposobiti za samostalno
vozila. Karakteristike savremenih putni~kih kola. Informacio- obavqawe poslova i zadataka ovog obrazovnog profila.
ni sistemi voza. Automatsko vo|ewe vozova. Elektronska postav- Insistirati na tome da kombinovanim ve`bama u~enici u
nica. Ergonomija radnog mesta otpravnika vozova u uslovima elek- potpunosti savladaju sadr`aj, te ih na taj na~in treba osposobiti,
tronske postavnice. Tehnologija `elezni~kog saobra}aja u uslo- za konkretne poslove na svim vrstama blagajni u `elezni~koj sta-
vima saobra}aja velikih brzina. Regulisawe saobra}aja vozova u nici. Naro~ito treba skrenuti pa`wu na ta~nost izra~unavawa,
uslovima me{ovitog saobra}aja (vozovi velikih brzina i ostali zara~unavawa, ura~unavawa, i a`urnog vo|ewa i dostavqawa mate-
vozovi). rijala slu`bi OKP-a.
Predavawe ilustrovati primerima stabilnog poslovawa na
PREDUZETNI[TVO (28) JP@S, koje ne dozvoqava povr{nost u radu, zloupotrebe ili nea-
`urnost {to je praksa ve} potvrdila.
OSNOVNI POJMOVI O PREDUZETNI[TVU, RAZVIJAWE U oblasti elektronske obrade podataka o prevozu putnika i
I PROCENA POSLOVNIH IDEJA stvari treba objasniti organizaciono re{ewe sada{we obrade
podataka koje obavqa OKP i elektro-ra~unski centar JP@S.
Zna~aj preduzetni{tva. Profil i karakteristike preduzet-
nika. Motivi preduzetnika. Tehnike i kriterijumi za utvr|ivawe
preduzetni~kih predispozicija. Preduzetni~ka ideja i weni izvo- MATURSKI ISPIT
ri. Inovacije i preduzetni{tvo. Procena poslovnih mogu}nosti
za novi poslovni poduhvat. Opis i analiza poslovnog okru`ewa; Maturski ispit u sredwim stru~nim {kolama u~enici pola-
potencijalni klijenti, veli~ina tr`i{ta, direktna i indirekt- `u u skladu sa odredbama Pravilnika o izmenama Pravilnika o
na konkurencija, trendovi na tr`i{tu. Razli~iti metodi istra- planu i programu obrazovawa i vaspitawa za zajedni~ke predmete
`ivawa i analize tr`i{ta: razli~iti izvori informacija, kva- u stru~nim i umetni~kim {kolama – u delu kji se odnosi na sadr-
litativna i kvantitativna istra`ivawa, obi~na i terenska istra- `aj i na~in polagawa maturskog ispita u stru~nim i umetni~kim
`ivawa. Osnovni pojmovi, elementi, struktura i sadr`aj biznis {kolama („Prosvetni glasnik", broj 2/94).
plana. Zakonske forme organizovawa delatnosti. Maturski ispit se sastoji iz ZAJEDNI^KOG i POSEB-
NOG DELA.
OSNOVI MENAXMENTA A. ZAJEDNI^KI deo maturskog ispita kao i za sve obra-
Menaxment funkcije (planirawe, organizovawe, vo|ewe i zovne profile i sva podru~ja rada obuhvata polagawe srpskog jezi-
kontrola). Menaxment stilovi (preduzetnik kao menaxer). Upra- ka i kwi`evnosti / materweg jezika za u~enike koji su nastavu
vqawe qudskim resursima (planirawe qudskih resursa, timski imali na jeziku narodnosti.
rad, liderstvo, stru~no usavr{avawe zaposlenih, ocewivawe i na-
gra|ivawe). Prihodi (cena i kvantitet). Struktura tro{kova B. POSEBAN deo maturskog ispita obuhvata:
(fiksni i varijabilni tro{kovi). Finansirawe (sopstvena sred- 1. Izradu maturskog prakti~nog rada sa usmenom odbranom
stva, fondovski i kreditni izvori). Osnovna finansijska prog- rada i
noza 2. Usmeni ispit iz jednog izbornog predmeta
1. Maturski prakti~ni rad odnosno wegovi zadaci defini-
U^ENI^KI PROJEKAT – IZRADA I PREZENTACIJA {u se iz sadr`aja programa stru~nih predmeta iz slede}ih obla-
POSLOVNOG PLANA sti:
Op{ti opis i plan aktivnosti. Rezime poslovnog plana. – faktori dinamike poslovnog komunicirawa
Menaxment i organizacija. Proizvod/usluga. Procena tr`i{ta – menaxment i marketing u `elezni~kom i integralnom sao-
konkurentnosti. Marketing strategija – prodaja (cena), distribu- bra}aju
cija, promocija. Plan proizvodwe (objekti/oprema, proizvodni – informacione tehnologije u `elezni~kom saobra}aju
tro{kovi) i operativni plan. Osnovni elementi finansijskog – ra~unovodstvo `elezni~kih stanica
plana. Plan rasta i razvoja. Prezentacija. – transportno manipulativni i tarifski propisi
– savremene tehnologije transporta
Ispit obuhvata odbranu prakti~nog rada i proveru znawa
NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO) u~enika iz oblasti iz koje je radio rad
Program ovog predmeta je koncipiran tako da u~enici shva- 2. Usmeni ispit iz izbornog predmeta
te u potpunosti kako se vr{i organizacija rada u slo`enim teh- U~enik se opredequje za jedan sa liste utvr|enih izbornih
ni~ko-tehnolo{kom sistemu kao {to je `eleznica. Po~ev od predmeta i taj ispit pola`e samo usmeno. Lista utvr|enih izbor-
osnovnih pojmova, terminologije i prakti~nih re{ewa koja se nih predmeta za obrazovni profil: Transportni komercijalista:
primewuju, programski sadr`aj predstavqa zaokru`enu celinu o – matematika
savremenim dostignu}ima u oblasti `elezni~kog saobra}aja. – fizika
8. novembar 2006. SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK Strana 47 – Broj 13
RADNO OPTERE]EWE I RE@IM RADA (3); 4 Program ~ine 13 tematskih celina sa preporu~enim brojem
Umor, vrste i priroda umora. Oblici ispoqavawa umora vo- ~asova.
za~a. Odmor-priroda spavawa, spavawe i radni u~inak. Uslovno, program se mo`e podeliti na dva dela. Prvi deo se
Uskra}ivawe spavawa i sposobonost za u~e{}e u saobra}aju. odnosi na kognitivne psihi~ke procese i druga podru~ja op{te
Dnevni bioritam i re`im rada. Poreme}aj dnevnog bioritma i psihologije koja su u tesnoj vezi sa ~ovekom i wegovim pona{awem
mogu}nost privikavawa.Pravilni re`im rada kao zdravstveni i u saobra}aju (~ulni procesi; percepcija; pa`wa; motorno pona{a-
socijalni problem. we; u~ewe i pam}ewe; motivacija i emocije; psihologija li~no-
sti). U skladu sa savremenim kognitivnim pristupom u psihologi-
EFEKTI FIZI^KE I KLIMATSKE SREDINE (3); 4 ji koji se odnosi na psihologiju informacionog procesirawa,
{to danas ~ini osnovni teorijski model za saobra}ajnu i in`e-
Efekti buke na ~oveka. Karakteristi~ne psihofiziolo{ke wersku psihologiju, najvi{e je razmatrano podru~je percepcije,
reakcije na saobra}ajnu buku. Specifi~ni efekti buke motornih pa`we i motornog pona{awa. Ta znawa omogu}avaju boqe razume-
i {inskih vozila. vawe sadr`aja koji slede u programu.
Vibracije. Efekti vibracija na perceptivno-motorne funk- Tematska celina posve}ena komunikaciji je deo programa
cije. Bolesti putovawa. Klimatski uslovi i radno pona{awe. Fi- koji omogu}ava nastavniku da u~enicima pored znawa pru`i mo-
zi~ka i hemijska termoregulacija. Efekti toplote i hladno}e na gu}nost ovladavawa ve{tinama koje doprinose uspe{nijem snala-
pona{awe voza~a. `ewu u radnoj i dru{tvenoj sredini, kao i boqem obavqawu pro-
fesionalnih aktivnosti. Ovladavawe ve{tinama zahteva druga~i-
ERGONOMSKI ASPEKTI VOZILA I PUTEVA (3); 4 ji pristup, ve}u aktivnost samih u~enika i ve}i broj ~asova.
Prilago|enost komadnih i kontrolnih ure|aja vozila psiho- U drugom delu programa se razmatraju problemi saobra}ajne
fiziolo{kim sposobnostima ~oveka, polo`aj i raspored kon- psihologije sa karakteristi~nim ergonomskim psistupom koji u
trolnih i komadnih ure|aja, sedi{te voza~a. osnovi ima isti konceptualni pristup razmatrawa ~oveka i kao
Svetlosni signalni ure|aji vozila. Osvetqavawe puta i sve- obra|iva~a informacija u sistemu (radno optere}ewe i re`im
tlosna signalizacija. Percepcija saobra}ajnih znakova, vidqi- rada; efekti fizi~ke i klimatske sredine; ergonomski aspekti
vost i ~itqivost, registrovawe znakova, faktori koji uti~u na vozila i puteva; pona{awe voza~a u specifi~nim situacijama;
percepciju znakova. qudski faktor saobra}ajnih nezgoda). Te teme programa su poveza-
ne sa saobra}ajnim sredstvima i ure|ajima, uslovima i karakteri-
PONA[AWE VOZA^A U SPECIFI^NIM stikama saobra}aja ~ime se obezbe|uje potpunije razumevawe uloge
SAOBRA]AJNIM SITUACIJAMA (3) qudskog faktora u saobra}aju. Taj deo programa obra|uje novija nau~-
na saznawa dobijena u istra`ivawima pona{awa ~oveka u saobra-
Percepcija brzine vozila. Pona{awe pri preticawu:faze i
}aju. Saznawa koja su programom data neophodna su za stru~no ospo-
elementi preticawa.
sobqavawe u~enika saobra}ajnih {kola, kako za profesionalni
Pona{awe u koloni; procena bezbedne distance pri sle|e-
rad, tako i za daqe {kolovawe u saobra}ajnoj struci.
wu vozila. Vo`wa u no}nim uslovima; efekti zaslepqivawa. Ostvarivawe programskih zadataka nastave psihologije za-
Pona{awe voza~a na krivini i na raskrsnici. visi od didakti~ko-metodi~ke artikulacije godi{weg plana i
programa rada po pojedinim tematskim celinama. Zna~ajno je, pri
QUDSKI FAKTOR SAOBRA]AJNIH NEZGODA (2); 3
tome, da nastavnik u raspodeli nastavne teme na nastavne jedini-
Pojam saobra}ajne nezgode. Uzroci nezgoda i qudski fak- ce polazi od datih zadataka predmeta uz dobro sagledavawe sadr-
tor. Uticaj psihoaktivnih supstanci na pona{awe voza~a. `aja cele teme. Tako }e jasnije uvideti one sadr`aje kod kojih }e
Prevencija nezgoda u saobra}aju. postaviti ve}e zahteve u odnosu na sopstvenu pripremu za wihovu
realizaciju i na nivo usvajawa gradiva od strane u~enika. Ujedno
NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO) }e racionalnije rasporediti sadr`aje teme na nastavne jedinice.
Od ukupnog broja ~asova predvi|enih za jednu temu sam nastavnik
Pri izradi programa imalo se u vidu da psihologija pripa- odre|uje koliko }e ~asova iskoristiti za obradu novih sadr`aja, a
da grupi stru~nih predmeta, da se u~enici prvi put sre}u sa siste- koliko za utvr|ivawe, sistematizaciju i proveru znawa (sugeri{emo
matskim izu~avawem psiholo{kih pojmova i saznawa i da program da taj odnos bude 70:30).
izu~avaju u~enici drugog, odnosno tre}eg razreda koji se pripre- Predvi|eni tematski sadr`aji pru`aju mogu}nost kori{}e-
maju za obrazovne profile u trogodi{wem i ~etvorogodi{wem wa saznawa koja su u~enici stekli u drugim predmetima, kao {to
trajawu u podru~ju rada saobra}aj. osvetqavawe psiholo{kog aspekta saobra}aja doprinosi boqem
Sadr`aj programa i na~in wegovog ostvarivawa treba da razumevawu sadr`aja nekih drugih predmeta.
obezbede postavqeni ciq predmeta koji se ne odnosi samo na sti- Pri realizaciji programa treba da se iskoristi potencijal
cawe znawa ve} i na formirawe pozitivnih stavova i ovladavawe svih propisanih sadr`aja, da se kod u~enika formiraju pozitivni
ve{tinama zna~ajnim za snala`ewe u saobra}ajnom sistemu i dru- stavovi prema bezbednosti saobra}aja, a {to je jedan od ciqeva
{tvenoj sredini. ovog predmeta.
SADR@AJ
Strana
1. Pravilnik o izmenama i dopunama Pravilnika o nastavnom planu i programu za sticawe obrazovawa u trogodi{wem i
~etvorogodi{wem trajawu u stru~noj {koli za podru~je rada saobra}aj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
2. Pravilnik o izmeni Pravilnika o nastavnom planu i programu za sticawe obrazovawa u trogodi{wem trajawu u stru~noj
{koli za podru~je rada saobra}aj – grupa drumski saobra}aj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47