SVEUČILIŠTE SJEVER

STUDIJ: MULTIMEDIJA, OBLIKOVANJE I PRIMJENA

Kolegij: Komunikologija
SEMINARSKI RAD
KOMUNIKACIJA

IVAN ODAK
2214/336

siječanj, 2019.
 Seminarski rad – Komunikologija – Komunikacija – Ivan Odak

Sažetak

U seminarskom radu je obrađena temu komunikacije. Tema je odabrana jer se

razrada komunikacije doimala kompleksnom i temom koja bi trebala biti od velike
koristi u daljnjem studiranju i radu, te kako bi se upoznao s pojedinim elementima
vezanih uz temu. Istraživanjem izvora, pronađeni su različiti radovi vezani uz
komunikaciju te su odabrani oni koji su mi dali najviše materijala za razmišljanje i
obradu same teme. Kroz seminar je objašnjen grubi pojam komunikacije, a
također je objašnjena razlika i značaj verbalne i neverbalne komunikacije, te
šutnje. Objašnjene su i pojedine prepreke u komunikaciji i kako dolazi do
nesporazuma. Zaključeno je da komunikacija ima kompleksnu povijest i pokušaje
definiranja, te da su verbalna i neverbalna komunikacija jednako važne pri
komuniciranju.

Ključne riječi: komunikacija, verbalna komunikacija, neverbalna

komunikacija, šutnja

ii
 Seminarski rad – Komunikologija – Komunikacija – Ivan Odak

Sadržaj
1. Uvod...................................................................................................................4
2. Komunikacija.....................................................................................................5
3. Interpersonalna komunikacija............................................................................6
3.1. Verbalna komunikacija.................................................................................................. 6
3.2. Neverbalna komunikacija.............................................................................................. 6
3.3. Šutnja........................................................................................................................... 7

4. Smetnje u komunikaciji......................................................................................7
4.1. Prepreke u komunikaciji................................................................................................. 7
4.2. Nesporazum u komunikaciji........................................................................................... 8

5. Zaključak...........................................................................................................9
6. Literatura..................................................................................................................10

iii
 Seminarski rad – Komunikologija – Komunikacija – Ivan Odak

1. Uvod
Komunikacija je jedna od kompleksnih tema koja ima više desetaka različitih
definicija. Komunikacija podrazumijeva razmjenu informacija i ideja verbalnim i neverbalnim
sredstvima koja je prilagođena situaciji. Ona je također i uvjet uspjeha međuljudskih odnosa,
jer bez zdrave komunikacije može doći do konflikt ili neugodnih situacija.

Kroz razradu problematike seminarskog rada fokusirao sam se na različite teme

vezane uz komunikaciju. U drugom poglavlju se daje odgovor na pitanje što je komunikacija,
te su dani glavni koraci pri komunikaciji. U trećem sam poglavlju istražio oblike
komunikacije i podjelu na verbalnu, neverbalnu i šutnju, dok sam u četvrtom poglavlju
definirao smetnje u komunikaciji. U petom je poglavlju dan zaključak.

4
 Seminarski rad – Komunikologija – Komunikacija – Ivan Odak

2. Komunikacija
Slično kao i u mnogim srodnim znanostima, postoji više desetaka, pa čak i stotina
različitih definicija komunikacije i još uvijek nema jedne koju bi prihvatila većina
znanstvenika koji se bave ovim znanstvenim poljem.[1] Uistinu, komunikacija je kompleksna
znanost i ne postoji jedna, univerzalna definicija, već postoje različite definicije koje različiti
znanstvenici priznaju u svom radu.

Komunikacija je složen proces čiji uspjeh, unatoč najboljim namjerama sudionika, nije
uvijek zajamčen. Poslana i primljena poruka nisu nikad identične. Značenje koje dvije osobe
pridaju zajedničkim komunikacijskim simbolima nisu uvijek jednaka. Uslijed toga može doći
do nesporazuma u komunikaciji. Oblik i sadržaj poruke ovise o vještini kojom pošiljalac
komunikacijsku namjeru pretvara u komunikacijske simbole, te o vještini kojom primatelj te
simbole interpretira.[2]

U današnje vrijeme u svakom području života komunikacija je izrazito važna. Njome

se utječe na sugovornike, te ona utječe na stvaranje dojmova o pojedincima. Komunikacija je
razmjena informacija, ideja verbalnim i neverbalnim sredstvima koja je prilagođena određenoj
situaciji. Za uspješnost komunikacije bitna je i verbalna i neverbalna sposobnost pojedinca,
jer čovjek ne komunicira samo jezikom nego i pogledom, osmijehom i pokretom.

Glavni koraci svojstveni svakoj komunikaciji su:[3]

1. Formiranje komunikacijske motivacije ili razuma.

2. Sastav poruke (razrada što točno želimo izraziti).

3. Kodiranje poruke (u digitalne podatke, pisani tekst, govor, slike i sl.).

4. Prijenos kodirane kao slijed signala poruke pomoću kanala ili medija.

5. Izvori buke kao što su prirodne sile ili u nekim slučajevima ljudska aktivnost koja
može biti namjerna i slučajna.

6. Prijem signala i ponovno sastavljanje kodirana poruke iz niza primljenih signala.

7. Dekodiranje ponovno kodirane poruke

8. Tumačenje i razumijevanje pretpostavljene izvorne poruke.

5
 Seminarski rad – Komunikologija – Komunikacija – Ivan Odak

3. Interpersonalna komunikacija
Komunikacija se obično dijeli na dvije vrste: verbalna i neverbalna. Verbalna
komunikacija predstavlja izgovorenu ili pisanu riječ u svrhu dijeljenja informacije s drugima.
Međutim, neverbalna jest ono što se ne izgovara a ipak je od velike važnosti za komunikaciju.
[4] Verbalna komunikacija obuhvaća govor i pisanje, a sporazumijevamo se jezikom.
Neverbalna uključuje ton, izraz lica, pogled, geste i fizički izgled. Za razumijevanje poruke
bitna je i verbalna i neverbalna komunikacija.

1.1. Verbalna komunikacija

Verbalna komunikacija svodi se na pisani i govoreni jezik, no to nisu jedini oblici
verbalne komunikacije. Komunikacijski sustavi mogu se zasnivati na zviždanju ili bubnjanju,
a postoje i specijalizirani kodovi koji se razmjenjuju elektronskim i telegrafskim putem.
Verbalni kod najčešće se prenosi usmenim, pisanim i znakovnim kanalom.[2] Važnost svakog
kanala ovisi o upotrebi u govornoj zajednici. Komunikacija ispunjava osnovnu ljudsku
potrebu, a to je potreba da budemo u kontaktu s drugim ljudima. U zatvorima, samice se
koriste kao kazna jer sprječavaju ispunjavanje osnovnih ljudskih potreba.

Sve što činimo u životu zahtijeva komunikaciju. Osobni i profesionalni uspjeh često
ovise o tome koliko dobro razumijemo druge i koliko dobro drugi mogu razumjeti ono što im
želimo prenijeti komunikacijom. S obzirom na to koliko je važna, a i zato što se vještine
komunikacije mogu naučiti, trebali bi se puno više posvetiti upravo tome da naučimo
kvalitetno komunicirati.[5]

1.2. Neverbalna komunikacija

Neverbalna komunikacija otkriva osjećaje i misli govornika. Ton glasa, izraz lica i geste
govore o odnosu među sudionicima u komunikaciji. Ako između verbalnih i neverbalnih
elemenata poruke postoji nesklad, treća osoba koja promatra će to uvidjeti. Neverbalna
komunikacija može biti dvosmislena što dovodi do nesporazuma u komunikaciji.[2]

Neverbalno ponašanje uključuje otprilike 60-65% cjelokupne interpersonalne

komunikacije. Neverbalna komunikacija može nam puno toga otkriti o osobi, o čemu osoba
uistinu razmišlja u tome trenutku i kako se zapravo osjeća. Zato se često različiti oblici
neverbalnog ponašanja nazivaju i signalima. S obzirom na to da osobe često nisu svjesne da
komuniciraju i neverbalno, govor tijela i ostali neverbalni signali puno su iskreniji od same
verbalne komunikacije tj. onoga što čovjek govori. [6]

6
 Seminarski rad – Komunikologija – Komunikacija – Ivan Odak

Neverbalna komunikacija je kompleksnija jer sudionici komunikacije mogu imati

različite geste i izraze lica u komunikaciji pa može doći do nesporazuma.

U govoru, osim samih riječi, važne su još dvije komponente: korištenje glasa (ton glasa,
njegova boja, brzina govora, glasnoća, izgovor, pauze u govoru) i korištenje tijela (mimika i
gestikulacija). Neverbalna komunikacija uključuje izraze lica, ton glasa, geste, položaj tijela
ili pokret, dodir i pogled. Također, uključuje i vaš hod, odjeću, itd.[7]

1.3. Šutnja
Šutnja kao pasivan oblik komunikacije tijelom znak je razmišljanja, nezadovoljstva,
straha, kontrole, umora... Šutnja u svojim različitim oblicima jasno govori o osjećajima ljudi,
o odnosu prema drugima i sebi, o nama u različitim situacijama, govori o ljubavi otuđenosti, o
sumnjama, bolesti, čuđenju, trpeljivosti, pozornosti.[8]

Poznavanje pravila šutnje je jednako važno kao i poznavanje govora. Malo je

područja koji mogu uzrokovati toliko nesporazuma kao šutnja. Pravila šutnje određena su
etničkom i regionalnom kulturom kao i klasnom pripadnošću. Pripadnici zapadnih kultura
izbjegavaju šutnju. Studija komunikacijskih navika Apaša pokazala je da šutnja ima jasno
određenu društvenu funkciju.[2] Šutnja je potrebna govorniku kako bi organizirao vlastite
misli, važna je kod osobnih i emocionalnih iskaza. Vrijeme šutnje se odnosi na trajanje a
preduga i prekratka šutnja prekida komunikacijski proces.

4. Smetnje u komunikaciji
Najčešći oblik smetnje u komunikaciji je buka koja je rezultat tehničkih pogrešaka.
Moguća je i interferencija u obliku ometanja: neugodnih ( hladnoća, vrućina, prekidanje,
upadanje u riječ) i ugodnih ( intenzivni estetski doživljaji: npr. impresivan zalazak sunca,
ugodni mirisi i sl.). Svaka interferencija, neovisno o njezinoj prirodi, utječe na proces
primanja, dekodiranja, i interpretacije poruke.[2]

1.4. Prepreke u komunikaciji

Neefektivna komunikacija posljedica je mnogobrojnih barijera ili prepreke. Neke su
lako uklonjive i proizlaze iz loših navika i nedovoljne pripremljenosti za komunikaciju, dok je
druge teže otkloniti.

Takve prepreke obuhvaćaju:[8]

7
 Seminarski rad – Komunikologija – Komunikacija – Ivan Odak

1. Razlike u referentnim okvirima: npr. različite generacije imaju različite sustave

vrijednosti, potrebe, sklonosti i očekivanja. Kada mama predloži da ovaj vikend pripremimo
tulum onda to definitivno znači nešto drugo u odnosu na ono što djeca očekuju od tuluma.

2. Selektivna percepcija: podrazumijeva da ljudi nesvjesno odbijaju primiti ili čuti ono što
im ne odgovara ili konfrontira se sa onim što žele ili u što vjeruju. Npr. muškarci imaju
stereotip žene ili obratno; i bez obzira što osoba učinila za njih ona ostaje u okvirima
stereotipa.

3. Odsustvo slušanja: Ljudi općenito malo slušaju, iako imaju dvostruki kapacitet za
slušanje u odnosu na kapacitet za govor.

4. Filtriranje: informaciju koji primaju različite razine ili slojevi primatelja, svaki pojedini
sloj teži promijeniti, i na kraju reducira, proširuje ili manipulira svjesno ili nesvjesno njezinim
sadržajem. Što su više organizacijske piramide to je vjerojatnost ovih problema veća.

5. Vremenski pritisak: potreba da se nešto brzo riješi može dovesti do korištenja prečica u
informacijskim kanalima, što znaci da osoba koja bi inače bila informirana o nečemu sada
nije.

6. Komunikacijsko opterećenje: raspoloživost medija povećava komunikacijske apetite, ali

i povećava obaveze i opterećenje.

1.5. Nesporazum u komunikaciji

Bitan element učinkovite poslovne komunikacije je visoko razvijena sposobnost

komuniciranja stečena kroz naobrazbu, praksu ili iskustvo. Ali to nije dovoljno jer
svakodnevno dolazi do nesporazuma.

Nesporazum u komunikaciji je mogući oblik prepreke u komunikaciji i stalni pratitelj

komunikacije. Uzroci nesporazuma mogu biti neprimjerena upotreba jezika, neznanje, nemar,
nesklad između elemenata poruke, raspoloženje sudionika u komunikaciji, emocionalni naboj,
razlike u kulturi itd.[10] Nesporazum može biti razlog napetosti u komunikaciji, te je za
uspješnu komunikaciju važna suradnja sudionika u procesu komunikacije ako do
nesporazuma dođe.

8
 Seminarski rad – Komunikologija – Komunikacija – Ivan Odak

5. Zaključak
Istraživanjem osnova komunikacije, zaključak je da je komunikacija bitan dio
svakodnevnog života. Isto tako, nije lagano dati univerzalnu definiciju komunikacije jer je,
uistinu, kompleksna tema. Za uspješnu komunikaciju je potrebno biti upoznat s ponašanjem
ljudi i glavnim koracima koji su osnova svake komunikacije. Također se treba posvetiti
preprekama koje nastaju u komunikaciji, ukoliko razumijemo prepreke, lakše ćemo ih riješiti.
Potrebno je upoznati se i s verbalnom i neverbalnom komunikacijom. Moramo paziti na
verbalnu i neverbalnu komunikaciju jer neke geste kojih nismo svjesni, drugi mogu
protumačiti na krivi način i tako dolazi do nesporazuma.

9
 Seminarski rad – Komunikologija – Komunikacija – Ivan Odak

6. Literatura

1. Čerepinko, D., Komunikologija: Kratki pregled najvažnijih teorija, pojmova i

principa, Veleučilište u Varaždinu, Varaždin, 2012.
2. Fox, R.: Poslovna komunikacija, Drugo dopunjeno izdanje , Hrvatska
sveučilišna naklada, Pučko otvoreno učilište Zagreb, Zagreb, 2006.
3. C.E. Shannon, A Mathematical Theory of Communication, Bell System
Technical Journal, 1948.
4. Garača, N, Kadlec, Ž., Komunikacija u procesu menadžmenta, Praktični
menadžment, Vol. II, 2011.
5. Kandare Šoljaga ,A. Tipovi komunikacije, dostupno na:
https://www.psiholog-rijeka.com/psiholoske-teme/tipovi-komunikacije.
Pristupljeno: 01.02.2019.
6. Navarro, J. (2010). Što nam tijelo govori?, Mozaik knjiga, Zagreb, 2010.
7. Nejašimić, K., Ovladajte neverbalnom komunikacijom, dostupno na:
https://www.24sata.hr/pametnakunaa/ovladajte-neverbalnom-
komunikacijom-258631. Pristupljeno: 01.02.2019.
8. Knežević, A.N., A što s maslinom? : pravila ponašanja i govor tijela, Mozaik
knjiga, Zagreb, 2004.
9. Pfeifer,S. , Menadžment, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2012.
10. Kurtušić, V., Značenje i vrste poslovne komunikacije u poduzeću, Čakovec,
2016.

10