OŠ ˝Zahid Baručija˝ Vogošća TEHNIČKA KULTURA 6

PISMENA PRIPREMA ZA ČAS

Nastavna jedinica:

Tip časa: Obrada / Vježba

Broj časa: 3/4.

Razred: VI
Datum:

Korelacija: n.j. je povezana sa mojom okolinom, historijom, biologijom

Oblici rada na času: frontalni, grupni, individualni

Nastavne metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora,

metoda demonstracije;

Nastavna sredstva: računar, tabla, panoi.

Ciljevi nastavne jedinice:

Odgojni:
Razvijanje interesa i motivacije za razvoj ekološke kulture kao
prijeko svakodnevne potrebe.
Razvijanje naučnog pogleda na svijet.
Obrazovni:
Upoznavanje učenika sa plastičnim masama i žicom, njihovim
osobinama, porijeklu, načinu obrade i alatima i mašinam za
obradu.
Usvajanje i proširivanje znanja o alatima i mašinama za obradu
plastičnih masa i žice.
Funkcionalni:
Razvijanje mentalne sposobnosti ličnosti, kao i razvijanje
pažnje i logičkog mišljenja o ekologiji kao grani koja je usko
povezana sa ovim gradivom.
Osposobljavanje učuenika za primjenu stečenih znanja u
svakodnevnom radu.

Literatura:
Stručna: Milan Cvijetinovic, Sulejman Ljubović, „Tehnička kultura“ za
šesti razred devetogodisnje osnovne škole. Bosanska riječ,

Predmetni nastavnik: Mersiha Hajdarbegović 1

OŠ ˝Zahid Baručija˝ Vogošća TEHNIČKA KULTURA 6

Sarajevo 2009.g. Ćamil Ahmetović, „Tehnička kultura“ za šesti

razred devetogodišnje skole. Nam Tuzla, 2009.g. Esad Karić
„Tehnička kultura“ za šesti razred dvetogodišnjeg obrazovanja,
Bosanska riječ Tuzla. Milan Cvijetinovic, Sulejman Ljubović
Dnevnik rada za Tehničku kulturu, za šesti razred
devetogodišnje osnovne škole.

Didaktičko-metodička:

Tabla:

Datum

Šta postžemo reciklazom?

k kopjkjhjuzig
- štedimo energiju,
- manje zagađujemo vazduh,
- manje zagađujemo vodu,
- čisitimo i čuvamo tlo,
- poboljšavamo opštu higijenu,
- unapređujemo prirodnu okolinu.

Uvodni dio časa: .............................................................................(5 - 7 min)

Sa učenicima ponoviti predhodnu nastavnu jedinicu, učenike

koji nemaju dovoljno ocijena iz usmenog odgovora propitati i
ocijeniti. Nakon toga nastavljamo sa obradom nove nastavne
jedinice pod nazivom plastočne mase i žica, način dobijanja,
sirovine od kojih se ovi materijali dobijaju.

Centralni dio časa: .........................................................................(28 - 30 min)

Plastične mase ili plastika je opci naziv za odrđene vještačke

materijale koji mogu biti oblikovani u različite forme proizvida ili
poluproizvoda.

Predmetni nastavnik: Mersiha Hajdarbegović 2

OŠ ˝Zahid Baručija˝ Vogošća TEHNIČKA KULTURA 6

Plastične mase imaju primjenu u svim ljudskim djelatnostima:

industriji, građevinskoj tehnici, mašinskoj tehnici, poljoprivredi,
saobraćaju, medicini, proizvodnji ambalaže itd.
Plastične mase uspješno zamjenjuju prirodne i vještačke
materijale.
Porijeklo plastičnih masa
Za proizvodnju plastičnih masa koriste se sledeće sirovine:
sintetičke (vještačke) ili polusintetičke smole, nafta, drvo
(celuloza), kameni ugalj, krečnjak, so, različiti dodaci te stare
plastične mase.
Vrste plastičnih masa
Plastične mase se svrstavaju u dvije osnovne grupe:
- termoplastične mase koje djelovanjem omekšavaju,
odnosno prelaze u tečno stanje a hlađenjem očvrsnu.
Ponovnim grijanjem i hlađenjem moguće je izvršiti njihovo
oblikovanje.
- termostabilne mase pod dejstvom toplote omekšaju ili
prelaze u tečno stanje, a poslije hlađenja očvrsnu i poprimaju
trajan oblik.
Osobine plastičnih masa
Palstične mase imaju sljedeće osobine:
- mehaničke: specifična težina, elastičnost, tvrdoća, žilavost i
sl.
- termičke: dobri toplotni izolatori,
- električne: dobri električni izolatori,
- hemijske: otpornost na vlagu, kiseline i sl.
- estetske: proizvode se u svim bojama i oblicima.
Prerada plastičnih masa
Plastične mase se prerađuju:
- presovanjem u kalupima,
- brizganjem pod pritiskom,
- istiskivanjem kroz oblikovane otvore,
- valjanjem i sl.
Obrada plastičnih masa
Plastične mase je moguće obrađivati:
-mehanički i
-termički.

ŽICA
Od žice se prave različiti dijelovi za mašine i uređaje, a u
građevinskoj industriji armaturne žice i mreže. Žica ima veliku
primjenu u elektroindustriji za izradu provodnika.
Porijeklo žice
Žica se proizvodi od metala. Metali se topljnjem izdvajaju iz
ruda. Žica se najčešće izrađuje od željeza, aluminijuma i bakra
a rjeđe od plemenitih metala kao što su zlato,srebro i platina.
Osobine žice

Predmetni nastavnik: Mersiha Hajdarbegović 3

OŠ ˝Zahid Baručija˝ Vogošća TEHNIČKA KULTURA 6

Bez obzira na metal od kojeg se žica izrađuje, žica ima sledeće

osobine:
-mehaničke: tvrdoća, žilavost, elastičnost, plastičnost,
savitljivost isl.
-hemijske: otpornost na koroziju, kiseline i baze i soli.
-estetske: boja, sjaj i sl.
Prerada žice
Izdvojeni metal u rastopljenom stanju oblikuje u metalne profile
a potom toplim izvlačenjem ili valjanjem profiliše i žicu
određene debljine.
Obrada žice
Žicu je mmoguće obrađivati:
-mehaničkim postupcima,
-termičkim postupcima

Završni dio časa: .................................................................................(10 min)

Skupa sa učenicima pravim kratak uvid u nastavnu jedinicu i

razgovaram sa njima o njihovom znanju prije i poslije ovog
časa. Otklanjam eventualne nejasnoće.
Na kraju časa saopštim djeci da je lična higijena veoma važna
pri skupljanju sekundarnih sirovina.

Predmetni nastavnik: Mersiha Hajdarbegović 4