prvi => EU zajednica za ugljen i čelik, EU ekonomska zajednica,

EU zajednica za atomsku energiju.

EU INTEGRACIJE drugi => suradnja država u području zajedničke vanjske i
sigurnosne politike;
Trenutna struktura Europske unije sastoji se od: => 3 stupa. treći => suradnja u području pravosuđa i unutarnjih poslova;

Trenutna struktura Europske unije nastala je: => 1993.g. (ugovor iz Maastrichta)
Prvi stup EU obuhvaća: => Ekonomski segment.
U institucije EU ne spada: => Europski sud za zaštitu ljudskih prava.
EU parlament je:
- Institucija EU-a i njegovi članovi se biraju na direktnim izborima. Ima 736 zastupnika iz 27 zemalja.
- Ima značajnu ulogu u zakonodavnom procesu u EU.
Europsko vijeće je: => Sastanak 27 šefova država ili vlada EU-a i Predsjednika EU komisije.
Gdje se održavaju sastanci EU vijeća: => U zemlji koja trenutno predsjedava Unijom.
Na samom početku europskog integriranja 50-ih u igri su bile: => Njemačka, Franc., Italija i zemlje Beneluksa.
Naredno proširenje EU obuhvaća: => Hrvatsku i Tursku, i ne zna se kada će se dogoditi.
Kopenhaški kriteriji za članstvo u EU podrazumijevaju: => Političke, ekonomske i pravne kriterije.
Politički kriteriji za članstvo u EU podrazumijevaju:
Postojanje demokracije, vladavine prava te poštivanje ljudskih prava i prava manjina.
Ekonomski kriteriji za članstvo u EU podrazumijevaju: Postojanje tržišne ekonomije i sposobnost privrednih
subjekata da se nose sa konkurentskim snagama na unutarnjem tržištu EU-a.
Acquis Communautaire je dostigao: 120 000 stranica. (To je ukupno pravno naslijeđe Europske unije).
U pogledu perspektive zemalja zapadnog Balkana za priključenjem EU, najvažniji događaj je:
Solunski sastanak EU vijeća iz 2003.g.
Proces pregovaranja o Potpisivanju ugovora o stabilizaciji i pridruživanju sastoji se od:
Liste kratkoročnih i srednjoročnih prioriteta od čijeg ispunjavanja ovisi daljnje integriranje u EU.
Prvo partnerstvo sa BiH Vijeće je usvojilo: => U lipnju 2004.g.
Madridski kriteriji utvrđuju:
Spremnost administracije meke zemlje da odgovori zahtjevima koji proizlaze iz članstva u EU.
Kriteriji za članstvo, tzv. Kopenhaški kriteriji su:
Dopunjeni u Madridu 1995.g. u pogledu institucionalnih kapaciteta države.
Ugovor iz Maastrichta značajan je zbog:
Dodavanja političkih dimenzija ekonomskoj zajednici koja je tada postojala.

EUROPSKE INTEGRACIJE
ACQUIS COMMUNAUTAIRE (skraćeno acquis – a naziva se još i naslijeđem Zajednice) je skup prava i obveza koji
sve zemlje članice obvezuju i povezuju unutar EU. Svaka država koja želi postati članica EU mora prihvatiti odluke
iz osnivačkih ugovora i uskladiti svoje zakonodavstvo s acquis communautaireom. Ima 35 poglavlja.
Bijela knjiga je dokument kojeg je sačinila EU komisija kao dio strategije za pripremu zemalja kandidata srednje i
istočne Europe za integraciju na unutarnje tržište. To je u biti vodič pridruženim zemljama srednje i istočne Europe
u procesu usklađivanja zakonodavstva u području uređenja unutarnjeg tržišta. Taj dokument obrađuje 22 od ukupno
31 poglavlja propisa sadržanih u acquis communautaireu. Aneks bijele knjige ima 23 poglavlja.
Bijela knjiga za BiH se zove => pripreme pridruženih zemalja CEI Europe za integraciju u unutarnje tržište EU.
CARDS je program tehničke pomoći EU za obnovu, razvoj i stabilizaciju namijenjen Albaniji, BiH, SiCG, RH i
Makedoniji.
Osnovna namjera CARDS programa je pomoć ovim zemljama u izgradnji institucionalnog, zakonodavnog,
privrednog i socijalnog sustava po uzoru na EU.
U BiH je za koordinaciju CARDS programa zadužena Direkcija za EU integracije. Pomoć se dodjeljuje isključivo
za unaprijed isplanirane i razrađene programe / projekte, na temelju natječajne procedure EKomisije.
Osnovni dokument za provođenje programa CARDS u BiH je Okvirna strategija za BiH (razdoblje 2001-2006).
Ekonomska i monetarna unija (EMU) je proces kojim države članice EU usklađuju svoju ekon. i monetarnu
politiku s krajnjim ciljem usvajanja jedinstvene valute – eura. Stvaranja EMU-a odvijalo se u 3 faze. U prvoj je fazi
(1990. – 1993.) namjera bila da se osigura slobodno kretanje kapitala i ostvari koordinacija ekon. politike te uža
suradnja među središnjim bankama; u drugoj je fazi (1994.– 1998.) cilj bio približavanje ekon. i monetarne politike
država članica kako bi se osigurala stabilnost cijena i javnih financija; cilj je treće faze (od siječnja 1999.) bio
osnivanje EU središnje banke, utvrđivanje tečaja i uvođenje jedinstvene valute.
Ugovorom iz Maastrichta usvojenim 1993.g. je razrađen cilj postizanja monetarne unije kao i metode i vremenski
okvir njezina stvaranja. Za provedbu EU monetarne politike zadužena je EU centralna banka.
EURO je jedinstvena od 1.1.1999.g. Prihvatilo ju je 11 zemalja članica EU, a danas 16 država.
Pojam EU je uveden Ugovorom iz Maastrichta koji je potpisan 7.2.1992.g.
Europska unija je rezultat procesa suradnje i integracije koji je 1951.g. započelo 6 europskih zemalja: Belgija,
Njemačka, Francuska, Italija, Luksemburg i Nizozemska.
Europska unija formalno je uspostavljena 1. studenog 1993. godine, stupanjem na snagu Ugovora o Europskoj uniji
(poznatiji kao Ugovor iz Maastrichta). Europska unija danas broji 27 država članica.
Nakon 4 vala proširenja (1973.g.; 1983.g.; 1986.g.; 1995.g;) EU je brojila 15 članica.
Nakon petog vala proširenja od 1.5.2004.g. EU ima 25 članova. Nastavak petog vala proširenja uslijedio
1.1.2007.g. EU-u pristupaju Bugarska i Rumunjska. EU broji 27 članica.

INSTITUCIJE EU su:
Europsko vijeće koje i nije tijelo (kvazi-institucija), već sastanak na vrhu (summit) šefova država ili vlada
država članica i predsjednika Europske komisije. Sastaju se najmanje 2x godišnje kako bi raspravljali o
pitanjima važnim za Uniju. Sastaju se u zemlji koja trenutno predsjeda Europskom unijom.
Vijeće EU (ili Vijeće ministara) najvažnije je tijelo EU-a koje donosi odluke. Članovi Vijeća su resorni ministri
zemalja članica koji se sastaju ovisno o temi o kojoj se raspravlja na Vijeću. Vijeće djeluje kao jedinstvena
institucija, a svaka zemlja članica predsjeda Vijećem 6 mjeseci. Ugovorom iz Amsterdama, glavni tajnik Vijeća
djeluje kao visoki predstavnik za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku.
EU parlament je predstavničko tijelo EU (500 milijuna pučana). Zastupnici se biraju izravnim glasovanjem na 5.g.
Broj zastupnika je razmjeran udjelu stanovnika te zemlje u ukupnom broju stanovnika EU-a. Sada broji 736
zastupnika. Sjedište EU parlamenta je u Strasbourgu. Ima značajnu zakonodavnu ulogu.
EU komisija - 1 od 5 temeljnih i ujedno najveća institucija EU (Bruxeles). Ima ovlasti inicijative, provedbe,
upravljanja i kontrole. Ona osigurava provedbu osnivačkih ugovora Zajednice. Vlade država članica izabiru
povjerenike prema vlastitim kriterijima. Mandat povjerenika traje 5 godina. EU komisija je odgovorna Parlamentu.
Može predlagati zakone. Najviše nadnacionalno, te političko i glavno izvršno tijelo Unije. Čuva komunitarne
interese. Komisija ima 27 članova (povjerenici i predsjednik EK => Jose M.Baroso, a prije bio Romano Prodi).
Europski Sud pravde jedini ovlašteni tumač odredbi osnivačkih ugovora. Rješava sporove po tužbama država
članica i građana čija su prava povrijeđena nekom od odluka tijela Unije. Sjedište u Luksemburgu.
Revizorski sud je neovisna institucija (čini ga 27 sudaca revizora) koja od 1977.g. kontrolira prihode, rashode i
upravlja proračunom EU. Sjedište u Bruxelesu.
EU ekonomski i socijalni odbor predstavlja savjetodavno tijelo čije se mišljenje mora tražiti u pitanjima
ekonomske.i socijalne politike. Ima 317 članova (Bruxeles).
Odbor (komitet) regija osigurava zastupljenost regionalnih i lokalnih tijela u sklopu Unije. (317 članova).
EU središnja (centralna) banka postavlja i provodi EU monetarnu politiku. Glavna zadaća je održanje stabilnosti
eura. Sjedište je u Frankfurtu.
EU investicijska banka predstavlja financijsku instituciju EU-a ustrojena Rimskim ugovorom. Banka osigurava
dugoročna financijska sredstva za kapitalne objekte. Ima sjedište u Luksemburgu.
Europska banka za obnovu i razvoj – od 1991.g. pomaže ex – komunističkim državama u njihovoj transformaciji
u tržišna gospodarstva. Banka se bavi investiranjem u privatna poduzeća. Sjedište banke je u Londonu.

BiH i Europska unija =>

9.3.2000.g. u Sarajevu je prezentirana Mapa puta. Ovaj dokument sadrži 18 uvjeta koje BiH mora ispuniti prije
početka izrade Studije izvodljivosti. Nakon toga se ulazi u proces stabilizacije i pridruživanja te se potpisuje
sporazum o Stabilizaciji i pridruživanju koji BiH vodi bliže prema punopravnom članstvu u EU.
1.) mapa puta 9.3.2000.g.;
2.) izrada studije izvodljivost;
3.) proces stabilizacije i pridruživanja;
4.) potpisivanje sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju;
Mapa puta se dijeli u 3 grupe uvjeta: politički, ekonomski i uvjeti iz oblasti demokracije i ljudskih prava.
Europski sporazum – je specifičan tip Sporazuma o pridruživanju između EU-a i zemalja centralne i istočne
Europe (CEEC). Cilj mu je priprema pridružene zemlje za buduće članstvo u EU-u. Obuhvaća politički i trgovinski
aspekt; ekonomsku, kulturnu i financijsku suradnju, te poštivanje ljudskih prava i demokracije.
Kriteriji konvergencije – ekonomski uvjeti utvrđeni ugovorom iz Maastrichta kojima se procjenjuje spremnost
zemalja EU-a za sudjelovanje u Ekon.i monetarnoj uniji. To su 4 kriterija:
1.) visok stupanj cjenovne stabilnosti => inflacija < 1,5%;
2.) javni dug do 3% BDP, a proračunski deficit do 60%;
3.) postizanje stabilnog tečaja;
4.) kamatne stope <2% u odnosu na kamatne stope triju zemalja EU-a s najnižom stopom inflacije;

1.1.1999. – uvodi se Euro; 1.1.1999.-31.12.2001. – prelazni period; do 28.2.2002. period cirkuliranja nacionalnih
valuta i Eura; 28.2.2002. pa nadalje Euro postaje jedinstvena valuta;
Pakt stabilnosti – je politička inicijativa za podršku zemljama Jugoistočne Europe u njihovim naporima da ojačaju
mir, razviju demokraciju, ekonomiju, te poštuju ljudska prava, a sve radi postizanja stabilnosti cijele regije.
Osnivanje Pakta stabilnosti je inicirala EU u lipnju 1999.g. Službeno je osnovan na Summitu šefova zemalja i vlada
Europe, Kanade, Japana i SAD-a, održanog 30.7.1999.g. u Sarajevu.
Članice Pakta: Albanija, BiH, RH, Bugarska, Rumunjska, RH, Makedonija, SiCG, Moldavija, Mađarska, Slovenija,
Turska, Grčka, te članice grupe G-8.
Regionalni stol – je najvažnije upravljačko tijelo Pakta. Koordinira aktivnosti među 3 Radna stola:
1.)demokratizacija i ljudska prava; 2.) ekon.obnova, razvoj i suradnja; 3.) sigurnosna pitanja;
Aktivnosti Radnog stola 1 se realiziraju putem 7 radnih grupa.
Unutar Direkcije za EU integracije, osnovan je sektor za koordinaciju sa Paktom stabilnosti koji ima 3 odjeljenja.
Proces stabilizacije i pridruživanja je strategija EU-a prema zemljama JI Europe koja uključuje 6 elemenata:
1.) sporazum o stabilizaciji i pridruživanju; 2.) razvoj postojećih ekonomskih odnosa; 3.) program CARDS; 4.) pomoć za
demokratizaciju i razvoj civilnog društva; 5.) suradnja u području pravosuđa i MUP-ova; 6.) razvoj političkog dijaloga;
Studija izvodljivosti – se radi o potencijalnoj državi za kandidatski status, sa ciljem ustanovljavanja, da li je
moguće zaključiti Sporazum o stabiliziranju i pridruživanju. Izrađuje je Europska komisija.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju 1999.g. ima za cilj razvijanje političkog dijaloga između EU i zemlje
potpisnice Sporazuma. Ratificiraju ga Parlament zemlje potpisnice, EU parlament i parlamenti zemalja EU-a.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju je novi instrument SSP-a. Nakon Solunskog summita zove se Europsko
partnerstvo.
Europsko pravo čini ukupnost svih propisa važećih u okviru EU. Dijeli se na primarno (osnivački ugovori) i
sekundarno pravo (pravni akti institucija EU => uredbe, direktive, odluke, mišljenja, preporuke...).
Pristupni (KOPENHAŠKI) kriteriji 1993.g. se dijele u 3 grupe (uvjeti punopravnog članstva): politički, ekonomski i
ostali kriteriji. Utvrđuju razinu ispunjenja ljudskih prava u zemlji članici i spremnost države da postane članica EU.
Troika – se sastoji od predstavnika zemlje članice koja trenutačno predsjeda Vijećem EU-a, zemlje članice koja mu
je predsjedala prethodnih 6 mjeseci te zemlje članice koja će mu biti na čelu u idućih 6 mjeseci.
Vijeće Europe – je međuvladina, međunarodna organizacija osnovana 5.5.1949.g. Vijeće je osnovalo 10 europskih
zemalja, a danas ova organizacija broji 43 zemlje, sa sjedištem u Strasbourg-u. Pod okriljem Vijeća Europe živi oko
800 milijuna ljudi od obala Atlantika do dalekog istoka Ruske Federacije. Aktivnosti VE pokrivaju sva glavna
pitanja s kojima se susreće europsko društvo osim obrane. Rad temelji na Konvencijama Vijeća Europe.
STRUKTURA VE => 1.) Kongres lokalnih i regionalnih vlasti;
2.) Komitet ministara (ili Vijeće ministara) – je tijelo koje donosi i provodi odluke u Vijeću Europe;
3.) Parlamentarna skupština je savjetodavno tijelo Vijeća Europe. Sastaje se 4 puta godišnje u Strasbourg-u.

KRONOLOGIJA EUROPSKIH INTEGRACIJA =>

17.3.1948. potpisan je Bruxellski pakt između V.Britanije, Francuske i zemalja Beneluksa s ciljem zajedničke
obrane, a koji je poslije preimenovan u Zapadnoeuropsku uniju;
7.-10.5.1948. U Den Haagu je održan Europski kongres koji je trebao povezati razne evropske pokrete i stvoriti
europsku uniju ili federaciju. Na Kongresu je odlučeno da se stvori Europski pokret, nezavisna udruga koja i danas
koordinira rad organizacija koje promiču europsko ujedinjenje, a nakon toga nastali su i Vijeće Europe, Europska
platna unija, Europska zaklada za kulturu u Amsterdamu i College of Europe u Bruggesu.
5.5.1949. Potpisan je statut Vijeća Europe (Council of Europe), organizacije koja je nositelj EU povezivanja u
kulturi, znanosti, zaštiti ljudskih prava, demokraciji te usmjerava EU zemlje u više razine povezivanja. Vijeće
Europe usvojilo je Konvenciju o temeljnim pravima i slobodama čovjeka, osnovalo je Komisiju i Sud za ljudska
prava, usvojilo sporazum o socijalnom osiguranju - Europsku socijalnu povelju.
9.5.1950. Francuska objavljuje tzv. "Schumanov plan", projekt stvaranja nadnacionalnog organa koji bi ujedinio
industriju ugljena i čelika dva najveća europska proizvođača, Njemačke i Francuske, u EU zajednicu za ugljen i
čelik te onemogućio svaki budući rat između tih zemalja. Autor tog plana bio je Jean Monnet, francuski ekonomist,
no plan je ime dobio po Robertu Schumanu, francuskom ministru vanjskih poslova, zbog njegovih zasluga u
pregovorima i provedbi plana.
18.4.1951. u Parizu potpisan (prvi Europski) Ugovor o osnivanju Europske zajednice za ugljen i čelik (European
Coal and Steel Community - ECSC) čime je stvorena prva Europska zajednica. Uz Njemačku i Francusku ugovor su
potpisale Italija, Belgija, Luksemburg i Nizozemska. Ugovor stupa na snagu 25.7.1952. kao prva europska
organizacija nadnacionalnog značaja.
1. - 2.6.1955. U Messini, na sastanku ministara vanjskih poslova EU zajednice za ugljen i čelik, predlaže se
ekon.povezivanje zemalja članica te zajednice.
25.3.1957. u Rimu se potpisuju ugovori o osnivanju Europske ekonomske zajednice (European Economic
Community - EEC) i Europske atomske zajednice (EURATOM), koji stupaju na snagu 1.1.1958.g. Obje zajednice
po uzoru na ECSC dobivaju Vijeće ministara i Komisiju a za sve 3 zajednice osnovana je Skupština(od 1969.EU
parlament) i Sud EU zajednica.
4.1.1960. u Stockholmu je, na inicijativu V.Britanije, potpisan ugovor o osnivanju EU udruženja slobodne trgovine
(European Free Trade Association - EFTA). Današnje su članice EFTA-e Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska.
30.7.1962. uvedena zajednička poljoprivredna politika (Common Agricultural Policy - CAP), prva zajednička
politika EEZ-a.
1.7.1967. Izvršna tijela 3 zajednica spojena su u zajedničku Komisiju i Vijeće ministara kroz Ugovor o spajanju;
1.7.1968. Uspostavljena je carinska unija zemalja EEZ-a.
1.1.1973. Danska, Irska i Velika Britanija postaju članicama EZ-a.
5.12.1978. Uspostavljen je EU monetarni sustav (European Monetary System) s ciljem uspostavljanja sistema
fiksnih valutnih pariteta, dugoročne monetarne stabilnosti i mobilnosti kapitala baziranih na ECU (European
Currency Unit).
1.1.1981. Grčka postaje članicom EU zajednice.
1.1.1986. Španjolska i Portugal postaju članicama EU zajednice.
17. - 18.2.1986. U Bruxellesu potpisan Jedinstveni EU akt (Single European Act) s ciljem stvaranja EU-a kao
nadnacionalne političke i ekonomske integracije, koji stupa na snagu 1.6.1987.g. Njime se redefiniraju Rimski
ugovori i potiče politička suradnja s ciljem stvaranja zajedničke vanjske politike. Radi lakšeg odlučivanja napušta se
praksa jednoglasnog odlučivanja i uvodi se većinsko glasovanje. Glavni ekonomski cilj jest stvaranje jedinstvenoga
tržišta.
9.11.1989. Srušen je Berlinski zid, a 3.10.1990. Njemačka se ujedinjuje.
19.6.1990. Potpisan je Sporazum iz Schengena.
7.2.1992. u Maastrichtu potpisan Ugovor o Europskoj uniji (Treaty on European Union), koji stupa snagu
1.11.1993. g. Ugovor donosi novine u sljedećim područjima: razvoj ekon.i monetarne unije, jačanje institucionalne
strukture Unije i demokratizacija te definiranje zajedničke vanjske i sigurnosne politike. Uvodi se trostuba struktura
Europske unije.
2.5.1992. U Portu je potpisan sporazum o stvaranju EU ekon.prostora (European Economic Area - EEA), kojim su
ujedinjena tržišta EZ-a i EFTA-e. S 380 milijuna ljudi u 19 zemalja ono postaje najvećim jedinstvenim tržištem na
svijetu. Na njemu vrijede propisi koji su na snazi u EZ.
1.1.1995. Austrija, Finska i Švedska postaju članicama EU.
2.10.1997. Potpisan je Ugovor iz Amsterdama.
1.1.1999. Uvodi se euro. Banke i poduzeća prelaze na poslovanje eurom.
26.2.2001. Potpisan je Ugovor iz Nice (Treaty of Nice).
1.5.2004. - peto proširenje bilo je po mnogome značajno. EU dobila novih 10 država članica.
1.1.2007.g. - nastavak petog proširenja, Europskoj uniji pristupile su Rumunjska i Bugarska.

Kronologija odnosa BiH i Europske unije

Travanj 1992: Odnosi BiH i EU-a počinju se razvijati međunarodnim priznavanjem RBiH kao nezavisne i suverene
države.
Studeni 1995: Dejtonski (Pariški) mirovni sporazum je zaustavio rat i uspostavio dva entiteta u BiH;
1997: Regionalni pristup. Vijeće ministara EU-a postavlja političke i ekonomske uvjete za razvoj bilateralnih
odnosa. BiH uživa autonomne trgovinske povlastice.
1998: Uspostavljanje EU/BiH Konsultativne radne grupe (CTF) koja osigurava tehničku i stručnu pomoć u
području administracije, regulatornog okvira i politike.
Svibanj 1999: Proces stabilizacije i pridruživanja (Stabilisation and Association Process- SAP). SAP nudi jasnu
mogućnost integracije za BiH kao i druge 4 zemlje regiona;
Lipanj 1999: Usuglašen Pakt stabilnosti - politički dokument kojem je strateški cilj stabilizacija u JI Europi putem
približavanja zemalja regije EU integracijama te jačanja regionalne suradnje. U Sarajevu u srpnju 1999.g. održan
Summit šefova zemalja i vlada EU, Kanade, Japana i SAD-a na kome je podržano osnivanje Pakta stabilnosti;
Ožujak 2000: Objavljivanje EU mape puta (ROAD MAP). Ovaj dokument uspostavlja 18 ključnih uvjeta koje
BiH mora ispuniti da bi se pristupilo izradi Studije izvodljivosti (Feasibility Study) za počinjanje pregovora o
Stabilizaciji i pridruživanju.
2000: Produženje bescarinskog pristupa proizvoda iz BiH tržištu EU-a;
Prosinac 2000: Vijeće donosi uredbu 2666/2000 o programu pomoći EU za obnovu, razvoj i stabilizaciju – CARDS.
Programa tehničke pomoći EU-a za obnovu, razvoj i stabilizaciju namijenjen Albaniji, BiH, SiCG, Hrvatskoj i
Makedoniji;
Prosinac 2002: Europska komisija priopćava da su smjernice Mape puta o približavanju EU uglavnom ispunjene.
Studeni 2003: EU komisija usvojila prijedlog Izvještaja o spremnosti BiH za počinjanje pregovora sa EU-om o
Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju.