Professional Documents
Culture Documents
Skripta Stanovništvo
Skripta Stanovništvo
Popis stanovništva:
o obuhvaća cjelokupno stanovništvo nekog teritorija
o podaci se dobivaju neposredno od stanovništva (anketa ili popisnica)
o provodi se svakih 10 godina
o odnosi se na određeni (kritični) trenutak npr. 31.ožujka 2011.
Prvi popis 1857. g. - 2 181 499 stanovnika, 2011. g. 4 284 889 mil. stanovnika
Do 2011. godine provedeno je 16 popisa stanovništva
Stalni rast broja stanovnika, osim u tri međupopisna razdoblja (1910.-1921., 1931.-1948. te 1991.-2011.) → dva
svjetska i Domovinski rat
osim izravnog gubitka zbog domovinskog rata, uzroci usporenog rasta u razdoblju 1991. – 2001. su niska rodnost te
jaka emigracija radnog i fertilnog stanovništva (“brain drain”)
očekuje se daljnji pad broja stanovnika (2050. g. oko 3,5 mil. st.)
GUSTOĆA NASELJENOSTI: 75,7 st./km2 = srednje gusto naseljena država (Europa ima 69 stan./km²)
koncentracija stanovništva u Zagrebu, u većim gradovima, uz obalu, u nizinama
regionalna neujednačenost: Panonsko – peripanonska 97 stan./km², a unutar tog područja Središnja Hrvatska s oko
110 st/km²; Gorska HR 12 stan./km², Primorska HR 75 stan./km ²
NATALITET
krajem 19. st.- stope nataliteta visoke-između 35 i 40 ‰ – prva etapa demogrfske tranzicije
o uzroci: visok udio seoskog stanovništva (velik br.djece)
od kraja 19.st.do 60-ih 20.st. - stope nataliteta naglo smanjene na srednje vrijednosti ( oko 15‰)
o uzroci: intenzivna emigracija, industrijalizacijja planiranje obitelji...
u zadnjih 50 godina-nastavak smanjenja stopa nataliteta ispod održive razine prirodne reprodukcije stanovn.
o posttranzicijska etapa demografske tranzic.
o uzroci: urbanizacija, dulje školovanje, kasnije stupanje u brak, kontracepcija, smanjenje plodnosti, pobačaji,
iseljavanje mladih ...
2015. stopa rodnosti oko 9 ‰ (nižu imaju samo Njemačka i Letonija)
MORTALITET
do polovice 19. st. bila oko 40‰ (predtranzicija); uzroci: slabo razvijena medicinska skrb (posebno pri porođaju),
slaba ishrana, teški uvjeti života...
razvoj zdravstva, bolji životni uvjeti i tercijarizacija društva dovode do smanjivanje stope mortaliteta u drugoj
polovici 19. stoljeća i početkom 20. stoljeća
Najniže vrijednosti stope mortaliteta tijekom 60-ih godina 20. stoljeća (oko 10 ‰); od tada raste zbog sve
nepovoljnijeg dobnog sastava stanovništva i brzog trenda starenja
PRIRODNA PROMJENA
prirodni porast do 1991. – od tada pad osim 1996. i 1997.
županije s prirodnim porastom 2011.:Međimurska, Grad Zagreb, Zadarska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-
neretvanska; a najveći pad imaju Ličko-senjska, Karlovačka i Sisačko-moslavačka
FERTILITET
plodnost; prosječan broj djece koji rađa žena u fertilnoj dobi (15-49 god)
za obnavljanje stanovništva mora iznositi bar 2,1 (tj.2,56) djeteta po ženi u fertilnoj dobi
smanjuje se od 60-ih godina
stopa fertiliteta iznosi oko 1,4 (slične stope fertiliteta imaju i zemlje EU i razvijenog svijeta)
Smanjenje broja sklopljenih brakova i sklapanje brakova u kasnijoj životnoj dobi
Porast broja razvoda, sve kasnije se rađa prvo dijete (prosjek 27 godina i sve je kasniji)
VITALNI INDEKS
pokazuje broj živorođenih na 100 umrlih osoba
> 100 - prirodni prirast
< 100 - prirodna depopulacija
=100 - prirodna stagnacija / nulta stopa nataliteta
2015. 69,2
Deruralizacija
Deagrarizacija
Depopulacija
Senilizacija